Neovisni, ali ne i neutralni

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak. Danas većina država ima pisani ustav, a izuzetak je Velika Britanija koja ima usmeni ustav.

Ustav RH je donesen 22.12.1990. i od tada se je mijenjao 3 puta, a zadnji puta 2001. godine. Pravo na prijedlog promjena ima Predsjednik, Vlada ili barem petina Sabora. Većinom svih zastupnika donosi se odluka hoće li se pristupiti promjeni Ustava, a za izglasati promjenu potrebne su dvije trećine svih zastupnika. Radi se o tzv. "mekom" ustavu koji se može mijenjati u Zakonodavnom tijelu RH dvotrećinskom većinom, a ne kao primjerice ustav SAD-a koji je praktički nemoguće promijeniti.

Uvjeren sam u to da će uskoro doći do određenih promjena zbog procesa ulaska Hrvatske u EU, no to je jedna druga tema koju bih barem za sada ostavio po strani... Konkretno, predlažem promjene koje bi se odnosile na Državno odvjetništvo. Trenutačno Glavnog državnog odvjetnika imenuje Sabor na prijedlog Vlade. Sabor također kontrolira rad državnog odvjetnika te ga može smijeniti većinom u bilo kojem trenutku.

Predlažem da se točno propisano odrede kvalitete i neobrazba osobe koja bi mogla kandidirati za posao Glavnog državnog odvjetnika. Nadalje, nakon što bi određene fizičke osobe udovoljile strogim kriterijima profesije, građani bi trebali na izborima odlučiti koja osoba je najbolji kandidat za Glavnog državnog odvjetnika. Nadalje, Glavni državni odvjetnik bi kao do sada morao podnositi redovita izvješća Saboru. Iznimno, Sabor bi mogao razriješiti dužnosti Glavnog državnog odvjetnika ako to odluči dvije trećine zastupnika. Vijeće državnog odvjetnika birao bi sabor, a članovi vijeća bi dvotrećinskom većinom mogli predložiti razriješenje dužnosti Glavnog državnog odvjetnika. Dakle, sve strane bi bile odgovorne i u slučaju da Glavni državni odvjetnik ne obavlja svoju zadaću. Sabor bi sve kontrolirao, građani bi mogli izabrati Glavnog državnog odvjetnika bez straha da je on u sprezi sa vladajućom strankom, a opet struka bi kontrolirala Glavnog odvjetnika. Mislim kako je ovaj model odlično antikorupcijsko rješenje, ali i odlično rješenje koje dopušta Glavnom državnom odvjetniku da bez problema može i voditi slučajeve koji se odnose na saborske zastupnike i dužnosnike vlade, tj. ne mora biti u strahu da će dobiti otkaz od spomenutih.

Ovakva praksa u kojoj građani biraju na izborima Glavnog državnog odvjetnika primjenjuje se u nekim zemljama kao npr. Španjolska, SAD i Švedska. U SAD-u svaka država (State) bira svojeg Glavnog državnog odvjetnika na izborima. Zbog toga predlažem da se jednostavno na parlamentarnim izborima zaokružuje na posebnom listiću i ime Glavnog državnog odvjetnika.

Inače, ako nekome nije jasno, trenutačno Sabor većinom može razriješiti dužnosti Glavnog državnog odvjetnika kao npr. u slučaju R. Ortynsky. Zamislite si hipotetski slučaj u kojem Glavni državnik odvjetnik pokuša voditi slučaj protiv primjerice nekakvog zastupnika u Saboru čija stranka ima većinu. U tom slučaju bi mogao odmah biti razriješen dužnosti i pravda ne bi bila zadovoljena...

Sabor
slobodnakolumna