Tagovi

Priča o Močvari

Pozdrav svima, evo i mene na pollitici...
Andrea Zlatar

Mjesec dana do zatvaranja, devet godina od otvaranja

11. ožujka 2008. godine Udruženje za razvoj kulture «URK» - Klub Močvara, najavio je da će za šezdeset dana od objave medijima, zatvoriti klub Močvara. Zatvaranje je objašnjeno jednostavnom i jasnom te, rekla bih, točnom, tvrdnjom: «zbog nespremnosti vlasnika prostora – Grada Zagreba – da riješi pitanje ugovora o korištenju i omogući njegove redovne djelatnosti, ne postoje uvjeti za daljnje funkcioniranje kluba».
U prilog tvrdnji ide povijest «slučaja» Močvara, unazad osam godina njezina funkcioniranja u prostoru bivše tvornice «Jedinstvo». Pristojna formulacija, da se radi o nespremnosti vlasnika prostora da riješi temeljne probleme, iza sebe skriva višegodišnju politiku Grada Zagreba prema prostorima za udruge mladih i uopće prema djelatnostima nezavisnih udruga. Gradsku politiku i njezinu praksu ne treba, naime, ublaženo nazivati «maćehinskim» odnosom, već identificirati njezine ucjenjivačke postupke. Medijsko praćenje najave zatvaranje Močvare dalo je prostora da Grad objasni svoje postupke, pa su tako na vidjelo izašli zaključci iz izvješća Povjerenstva za kontrolu korištenja prostora u vlasništvu Grada Zagreba, koji datiraju iz studenog 2007. godine. U tom je Izvješću, po pitanju Močvare, mnogo toga sporno i netočno: na zahtjev URK-a da se isprave netočnosti u Izvješću, Grad se, naravno, oglušio. Umjesto toga, najavljen je zahtjev za podmirenjem niza naknada koje su u dotičnom Uredu izračunate na temelju njihove procjene da se proteklih godina Močvara neovlašteno proširila na cijeli kompleks Tvornice «Jedinstvo», te da je prostor obavljala komercijalnu a ne kulturnu djelatnost, pa se i naknada za najam prostora unatrag izračunala kao da je riječ o zakupu poslovnog prostora. Ti takozvani «dugovi» tretiraju se naknada za izmaklu dobit Grada Zagreba u trogodišnjem razdoblju. Ta izmakla dobit svakako je ono što Grad najviše zanima, kao i mogućnost da cijeli prostor, nakon iseljenja URK-a i Močvare, iznajmi kao poslovni prostor, što Gradu, bez sumnje, donosi najveću financijsku dobit. Kada bi «davanje prostora na korištenje» u Gradu u cjelini i isključivo bilo postavljeno po logici tržišnih odnosa, ne bi takva odluka otvarala nikakve dileme. Međutim, znamo da Grad ima praksu ustupanja prostora za minimalnu naknadu različitim udrugama, od umjetničkih i humanitarnih, do političkih. Znamo, također, da i u najmu poslovnih prostora ima izuzetaka, pa je tako već nekoliko godina Gradska kavana, kao egzemplarni model ugostiteljske djelatnosti sa svrhom stjecanja dobiti, ustupljena jednom privatniku uz stvarno simboličku naknadu od 1 kune godišnje. Zbog čega? Zbog javnog dobra? Zato da bi se omogućila revitalizacija starogradskih kavanskih običaja? Pa ako i jest «javno dobro» u pitanju, što u slučaju Gradske kavane baš i nije istina, što ne valja s «javnim dobrom» koje proizvode URK i Močvara, što s njihovim projektima toliko nije u redu, da još od 2003. godine ne mogu sklopiti s Gradom ugovor o korištenju prostora tvornice «Jedinstvo»? Dok je osam godina Gradska kavana davana u zakup za 1 kunu mjesečno, svih tih osam godina se URK, Močvara, i drugi, sada već mnogi bivši korisnici toga prostora, poput kazališne grupe Kufer ili kulturne udruge ATTACK!, muče s opstankom, jedan po jedan odustaju zbog nemogućih uvjeta rada.

Komentari

Pozdravljam ovaj dnevnik i

Pozdravljam ovaj dnevnik i raspravu koja ga je pratila, osim par komentara o kojima sam svoje misljenje pokazao ocjenama. Sam problem "Močvare" je specifičan i može ga se promatrati i o njemu promišljati kroz više okvira koje ću ukratko pokušati izložiti.
Prvi je onaj na koji je upozorio mrak: za nešto su krivi i ljudi iz "Močvare". Čini se da je to potpuna istina i mene to posebno smeta jer radim u civilnom sektoru. Za vas koji to ne znate, želim reći kako je to vrlo ozbiljan posao koji zahtjeva strpljenje, odgovornost i nerijetko, ponešto znanja. Drugo od navedenog, odgovornost, je ipak najvažnija. Potrebno je vrlo naporno raditi da sponzorima i donatorima dokažeš da novac ide u baš u projekt za koji je namijenjen, vrlo često operiraš sa ne pretjeranim budžetom pa štediš na osoblju, iako posao treba obaviti, na sto načina "svijaš" zakon da platiš putne troškove predavačima (jer ako si im uplatio honorar, ne smiješ i putne troškove - suludo, jel da?) jer inače ih nećeš opet dobiti. Na kraju dana...dosta posla, puno računa, malo para, ali nerijetko, dosta osobnog zadovoljstva.
Ipak, neka ekipa je shvatila da bi se uz malo poduzetničkog duha od svega toga moglo i lijepo zaraditi. Kao naručena ti dođe komercijalna djelatnost koju "priljepiš" uz udrugu. O tome je dobro pisao hrvoje štefan. Nisam baš upoznat sa svim detaljima, ali uglavnom znam puno zanimljivih primjera: fitness centar registriran kao udruga koji vodi dvostruke knjige i pri tom ne plaća niti kunu poreza, udrugu koja izvlači donacije od države pa onda preko komercijalnog dijela proizvode plasira na tržiste (pod geslom "socijalno poduzetništvo")...meni više zvuči kao nelojalna konkurencija. Uopće da ne spominjemo ekipu koja je po Zagrebu iznajmljivala gradske prostore (Klub Zagrepčana mislim) po tržišnim cijenama, zbog čega je prokleto teško bilo kojoj udruzi dobiti prostor u Zagrebu danas. Razlozi za takvo djelovanje svakako leže i u činjenici da država u Hrvatskoj guši svaku poduzetničku inicijativu potpuno promašenom fisklanom politikom, ali činjenica je da dio objašnjenja za ovako ogroman broj udruga u Hrvatskoj (oko 30000 registriranih) leži u činjenici da neke od njih obavljaju djelatosti namijenjene privatnom sektoru i pritom minimalno plaćaju državi i lok. i regionalnoj samoupravi. Time izravno štete brojnim udrugama koje stvarno obavljaju posao civilnog sektora.
To je problem i u slučaju "Močvare". Ključno je pitanje da li zaista korišteni prostori koji nisu smjeli biti korišteni te da li je preko šanka (inače, koliko sam upoznat, odvojene pravne osobe - komercijalni dio) "utopljeno" nešto novca. Ne samo u smislu toga da novac građana ne bi trebao financirati jeftiniju pivo, nego i zbog činjenice da je upitno da li je taj novac u njega uopće otišao. Svatko tko je pio ono turbo razvodnjeno točeno pivo u "Čvari" zna o čemu pričam. Ta praksa za mene je stvarno neprihvatljiva.
Drugi je okvir pitanje kulturnog doprinosa same institucije, točnije, priozvodi li ona javno dobro ili neku popularnu zabavu. O tom samo kratko...to je sasvim nerješivo pitanje, po mom sudu. Griotta kaže da za nju stvari koje se odigravaju tamo s kulturom veze nemaju, a ja pak uredno zakrmim sredinom prvog čina neke opere ili monodrame. Uostalom, tko kaže da kultura ne smije biti zabavna...ili sam ja možda nekulturan?
Treći je okvir socijalno - politički u užem smislu. Činjenica je ta da Zagreb u ovom trenutku vodi hercegovački seljak. Ne mislim u nekom uvredljivom smislu, nego baš doslovce - čovjek koji je došao iz sela u Hercegovini. Miki Banderas nema štih za tu neku urbanu kulturu rocka, puncka, alternativne scene...to su za njega tek čupavi ljudi koji nagrđuju njegovu viziju toga kako Zagrepčanec treba izgledati. Još kad su mu stali na žulj s "Pravom na grad" njihova je sudbina bila zapečaćena. Dodatno, niti njegov prvi savjetnik za kulturu, Dule Ljule baš nešto ne drži do te scene, a i da drži...vidjeli smo da Mikiju jede iz ruke, doslovno. Komercijalnu iskoristivost tog prostora neću niti spominjati.
Konačno, povezano sa svim navedenim je posljednje pitanje: koji bi bio ključni razlog zbog kojeg bi unatoč sumnjivu poslovanju, nezadovoljstvu gradskih čelnika i prijepornostima vezanim uz vrijednost javnog dobra koje proizvodi tu insituciju možda trebalo spasiti? Pa zato što je bit jednog velegrada u njegovoj raznolikosti, u činjenici da svatko može u njemu naći svoj prostor slobode. Jednostavno, gradski život donosi dinamiku, buku, stres, oštru kompeticiju...bitno je negdje ispustiti ventil. Kvragu, ima i među tim čupavcima ljudi koji plaćaju prirez...ne samo ekipa iz NEC - a ili Pashe. Nemojte me krivo shvatiti, ja nemam ama baš ništa protiv postojanja narodnjačkih klubova u gradu...tko voli nek izvoli, ja biram život. Često proširena priča da se tamo okuplja kriminalni milje...stvarno me nije briga, nek si režu vene pivskim bocama ako hoće, samo neka to čine unutar tog kluba. Pitanje je pravne države, ne tih likova da oni iz njega ne izlaze.
To je ključni razlog: Zagreb bi trebao imati mjesto koje tu i tamo ubaci "guy s night" i muške pusti besplatno, curama naplati ulaz, dok to sve promatra blesava slika Ala Bundya. Ne zato što je to posebno pametno, uzvišeno ili lijepo, već zato što je drukčije.

Tko je glasao

Uz ovaj višeslojni pogled

Uz ovaj višeslojni pogled na Močvaru i pojave i politiku kulture općenito, možda ima smisla dovesti u vezu još jednu nijansu toga - šta se stvarno radi, praksu. Osnovno obilježje te nijanse jest da u beskrajnim bavljenjima biva zagubljena i ne tako zanemarivo iritantna, što u duhu kontinuiteta koji dominira pak odmah ima neka druga značenja, koja nije zgodno otvarati.

Ali ipak, za naglasiti je jednu nijansu te nijanse (šta se stvarno radi) - svjedoci smo novog vala iživljavanja nad bilo kakvim radom i rezultatima rada, pa i ovdje, što u duhu stvari znači prilično masovno ponovno opredjeljenje za te vidove napretka. Ako se to uoči, sve je lakše i otvaraju se raznovrsnije i bolje mogućnosti za sve, pa možda i za iznimnije. Ovo nije ironično nego ozbiljno. Tako je npr. počelo ono što se zove modernitet, dugo razdoblje ozbiljnih previranja duha i zbilje, gdje su razni značajni autori kao početak uzimali Baudelaire "Spleen Pariza". U našoj tradiciji zadnjeg doba, svjedoci smo, su sve najznačajnije pojave, one koje su u kontaktu sa svijetom još i više, rođene i izrasle u previranjima i "neuspjesima" "prčvarnica", pojava i rupa za koje je i predmetna Močvara preprofesionalna i prosotorno raskošna. Sve što se na jelovniku održalo i oživljava ne samo da nije moglo računati na potporu u prostoru, novcima i ostalom ili bar toleranciju, nego se je bar u mjeri od 90 % razvijalo i održavalo kontinuitet na pravim krizama i neuspjesima u tom smislu.

Tako da smo izgleda kročili u zrelo razdoblje takvog kontinuiteta, gdje je Močvara samo jedna od više zadnjih točkica odvajanja dviju praksi, koje već čvrsto voze na različitim kolosjecima. Npr. sigurno odavno nema potrebe raspravljati o novcima kada je već dugo normalno da razni likovi na raznim rubnim i apstraktnim slučajevima "zarade" po 10 milijuna kuna i više godišnje, kada i male vlasti na javnim sjednicama kao normalno raspravljaju o stotinama lijuna kuna i milijardama koje su otišle u vjetar, dok istovremeno za cca 90 % kulturnih aktivnosti, pa i onih u vezi sa svijetom nije došlo niti 10 milijuna godišnje, dok pojedinci godinama nekim običnim radom i prihodima održavaju više toga nego sve stranke na vlasti, gradovi ...

To je očigledno ne samo odvojeno nego i prešlo s onu stranu, gdje zbilja nema potrebe iscrpljivati se. Tako će razne stranke i vlasti i razne struje u kulturi nesumnjivo nastaviti sve kao i do sada i sa sve manje smetnji, ali će i sve drugo nastaviti, nakon Močvare sigurno još bolje slično, jer Zagreb baš u tom nečem raznovrsnom drugom čvrsto drži kontinuitet evropskih i svjetskih suradnji, nešto je respektabilno u Evropi i svijetu. Tako da je težište na obrnutoj logici, slično duhu ostalih paralelnih zbivanja, umjesto jačanja sukoba skoro pa iščezavaju sukobi, jake opcije i divizije voze po svojim kolosjecima pa kud tko ide i kuda stiže može birati - tu se kod nas stvari odvijaju na najboljoj evropskoj i svjetskoj razini, sa beskraj etapa "neuspjeha" i sukoba došli smo do prevladavanja potrebe, dok se i u boljim evropskim zemljama niz toga što smo mi prošli otvara i jača kao problem.

U okviru spomenutog svakog dana je vidljivo da dugi maoistički pohodi popuštaju (http://www.zokster.net/drupal/node/1128) a sve više netko treba neke pojedince koji su nešto radili ili rade, tako da će se razne vlasti vrlo brzo vjerojatno održavati tako da po cijeli dan trče i mole razne za kakvu suradnju i pomoć - ad Močvare i raznog će vjerojatno će se još brže, prije izbora 2009.g., Bandić, Ljuština, Milanović i cijeli štabovi SDP-a takmičiti sa drugima za naklonost, ali i još cca 2.350 raznih adresa. Došlo doba da se ljubav proba.

Tko je glasao

čini se da se stvarno radi

čini se da se stvarno radi o pokušaju da se ovaj prostor da nekome tko će gradu donijeti veću financijsku korist. možda je netko od likova iz kriminalnog ili političkog miljea ovoga grada bacio oko na prostor pa uspijeva svojim vezama učiniti ono što se već godinama čini u rvackoj - iskomercijalizirati svaki javni prostor bez obzira radi li se o novom narodnjačkom "klubu" ili nekom poslovnom prostor. u svakom slučaju apetiti su veliki i treba ih zadovoljiti pa makar i na račun jedne grupe građana. trebalo bi zatvoriti sva slična mjesta (valjda ima još pokoje takvo mjesto u ovom afking gradu), a lokalima koji ne puštaju narodnjake udarati dodatni porez ili prirez ili barem zarez da se ne opuste previše.
ponovo bih predložio da se na mjestu katedrale napravi stambeno poslovni kompleks unutar kojega bi se mogao napraviti narodnjački klub na nekoliko etaža da se ne dogodi da netko ostane bez mjesta. a zašto? jer mi to zaslužujemo. umjesto markove crkve trebalo bi napraviti zalogajnicu u kojoj bi se uz biranu (naravno, narodnjaci) glazbu moglo pojesti nešto domaćih specijaliteta kao što su ćevapi ili mešano meso, turšija, domaći kajmak iz paraćina ili turšija.
kamenita vrata? jebeš vrata kroz koji ne moš proć hamerom! treba ih proširit pod hitno. a na mjestu bana na trgu treba stavit šank sa domaćom brljom uz pratnju narodnjaka da bolje ide. stadion treba pretvorit u jedan predivan šoping centar jer ih nemamo dovoljno dok bi zoološki vrt trebalo izravnati i napraviti parking koji bi se naplaćivao barem 15 kn po satu.
zet treba privatizirati pa da konačno postane rentabilan kao i prigradski vlak te, naravno, poboljšati uslugu i povećati cijene. to bi vjerojatno dugoročno izliječilo građane drage nam prestonice jerbo bi građani više išli pješice i bilo bi manje boleština. osim toga, svi bi bili u formi pa bi u slučaju rata mogli brzo pobjeći sve do bleda i bohinja. rat između zdravog razuma i novca u ovom gradu već je davno izgubljen, pogađate u čiju korist.
vrtići - idealne lokacije za urbane vile.
škole - a čemu uopće škole?
bolnice - sve privatizirati pa nek ljudi plaćaju ako žele biti zdravi.
općine - kada uvedemo jednu id karticu za sve, neće nam biti potrebne - izgraditi urbane vile.

jel ostalo još nešto? da, oni koji greškom još nisu spojeni na matricu, moraju odmah biti spojeni da si odsanjaju svoj predivni san o novom skupom mobitelu, iljadu godina staroj kulturi u rvackoj i novoj kremi koja uklanja bore/stanjuje struk/pomlađuje jer mi to zaslužujemo. ali to nije sve, omogućit ćemo svima da ipak do 10 navečer kupuju u šoping centrima uključujući nedjelju (eto, i crkva je nakon dugog prekenjavanja "shvatila" da zabrana rada nedjeljom nema smisla jer trgovci su ionako ljudi trećeg reda pa bi im trebalo zabranit stupanje u brak i rađanje djece).
eto, malo sam skrenuo s teme ali baš sam imao inspiraciju jer mi se čini da je sve to povezano na jedan perverzan te nadasve čudan način.

Tko je glasao

Bez posebnog komentara samo

Bez posebnog komentara samo 2 posjetnika (boldao ja):

Tvorac smjele vizije Zagreba
Jure Radić urednik je zbornika radova s konferencije 'Razvitak Zagreba' u kojem je objavljeno više od 80 projekata za razvoj grada
Gradnjom brana s hidrocentralama Sava će dobiti stalan vodotok. Na području današnjeg savskog nasipa gradit će se elitni objekti,

Razgovor s Marinom Matulović-Dropulić
'Sagradit ćemo novu zgradu Vlade uz Savu'

Uvijek mi je bilo čudno da je takva vrlo atraktivna lokacija "upropaštena" takvom namjenom. Kultura i mladi, pa tko njih šiša?

P.S. Ima i treći cvijetak, sad sam se sijetio (svojevremeno sam nabasao na predizborno dijeljenje jabuka na savskom nasipu)
Moj plan za Zagreb - Dr. Vesna Pusić:
Ako postanem gradonačelnica, na Savi ću sagraditi Kennedyjev centar

Još jedna bedastoća o spajanju Zagreba i Save.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Na početku jedna primjedba.

Na početku jedna primjedba. Naime, u tekstu se spominje pojam „nezavisne udruge“, za kojeg smatram da je pogrešan jer uvodi popriličnu konfuziju u mapiranju odnosa, slično kao pojam „nezavisne scene“. Umjesto toga mislim da početna pozicija razjašnjenja ove problematike mora biti – nema nezavisnih (niti udruga, niti scene). Svatko je o nekome ili nečemu ekonomski zavisan, i pravo je pitanje što svaki od oblika zavisnosti donosi i kakvim vrijednostima i društvenim praksama odgovara.
Dakle, neki kulturni i društveni sadržaji dominatno su ovisni o platežno sposobnoj potražnji posjetitelja i korisnika (o tržištu). Drugi su dominatno ovisni o privatnim donacijama, a treči o sredstvima poreznih obveznika (javne potrebe) i vladajućoj političkoj volji.
E sad, kada je riječ o Močvari, ali i o drugim brojnim udrugama u kulturi, njihov rad dominatno ovisi o političkoj volji javne vlasti i spremnosti da se njihov rad finacira sredstvima poreznih obveznika i/ili da im javna vlast ustupi bez naknade adekvatne prostore za rad. .
Zašto?! Pa zato jer je Močvara klub koji njeguje alternativne sadržaje. Alternativni sadržaji su nekomercjalni sadržaji (troškovi veći od zarade na tržištu). Definicija alternative jest da ona nije komercjalna. Komercjalnost podrazumijeva – privatno profitnu usmjerenost. Drugim riječima Močvara ne spada u kategoriju profitnih centara.
U profitne centre spadaju svi ostali klubovi, kafiči i okupljališta, gdje posjetitelji predstavljaju puko sredstvo u funkciji ostvarivanja profita vlasnika (koji je u pravilu uložio privatni Kapital i ima za primarni cilj njegov povrat). U njima je sve podređeno profitnom interesu vlasnika, a profitni interes najadekvatnije se realizira u stanovitim uvjetima – standardizacije (orjentacije na spektakl) , masovnosti i orjentacije na potrošnju („upadljivu potrošnju“). U takvim uvijetima najracionalnije se raspolaže koristima i troškovima putem kontrolirane i predvidljive reakcije posjetitelja, što je zlatno pravilo oplodnje Kapitala.

Alternativni klubovi ili okupljališta koja njeguju alternativne sadržaje, nisu vođeni profitnom logikom. Dakle, u njima nije sve podređeno racionalnom raspolaganju koristima i troškovima privatnog vlasnika, odnosno nije sve podređeno specifičnim uvjetima oplodnje Kapitala – standardizaciji, masovnosti i orjentaciji na potrošnju.

Upravo suprotno, u alternativnim klubovima njeguju se specifični sadržaji kao vrijednosti-po-sebi. Samim time oni negiraju logiku profitnih centara u kojima se svi sadržaji procjenjuju i svode na njihovu razmjensku vrijednost odnosno vrijednost-za-drugo. Na taj način u profitnim centrima, vođenim profitnim interesom privatnog vlasnika, isključen je čitav niz sadržaja koji nisu svodivi na komercjalnu logiku zarade.
Alternativna logika je logika koja negira hegemoniju profitne logike. Ona njeguje društvene prakse kao vrijednosti po sebi - sponatnost, kreativnost, kritičnost.

Stoga je upravo zadatak javne vlasti (SOCIJALDEMOKRATSKE) da stvori specifične uvjete u kojima se alternativni sadržaji mogu održati i njegovati. A to su uvjeti koji znače zaštitu od profitne logike. Dakle, javna vlast mora osigurati prostore i dovesti ih u funkciju, jer ukoliko se uloži privatni Kapital, on u svrhu svog povrata nameče profitnu logiku.

Problem sa javnom vlašću (SOCIJALDEMOKRASKOM) jest u tome što za nju i dalje vrijedi ona Marxova formula da je puki eksponent privatnog Kapitala (ako više nemamo klasičnog klasnog odnosa). Javna vlast, u neoliberalnom konceptu, prepušta reguliranje ne samo ekonomskih, već i društvenih-kulturnih odnosa tržišnom mehanizmu (i to upravo putem njihovog svođenja na ekonomsku dimenziju). Na taj način nastoji zamagliti sferu političke odgovornosti, na način da sve društvene negativnosti pripisuje rezultatu „objektivnog i neutralnog“ tržišta.

Pa tako SDP proklamira „mi jesmo za tržišnu ekonomiju, ali nismo za tržišno društvo“. Očigledno da Bandiću nije baš jasno što bi to trebalo značiti, ili ga jednostavno nije briga.

Mene je osobno briga, jer se s istim problemom susrećem u Rijeci.
Stoga sam svoj skromni doprinos ovoj temi dao u vidu razrade „Centara mladih“ kao separata programa Foruma mladih SDP-a Hrvatske za sljedeće dvije godine..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Stoga je upravo zadatak

Stoga je upravo zadatak javne vlasti (SOCIJALDEMOKRATSKE) da stvori specifične uvjete u kojima se alternativni sadržaji mogu održati i njegovati. A to su uvjeti koji znače zaštitu od profitne logike. Dakle, javna vlast mora osigurati prostore i dovesti ih u funkciju, jer ukoliko se uloži privatni Kapital, on u svrhu svog povrata nameče profitnu logiku.

Problem sa javnom vlašću (SOCIJALDEMOKRASKOM) jest u tome što za nju i dalje vrijedi ona Marxova formula da je puki eksponent privatnog Kapitala (ako više nemamo klasičnog klasnog odnosa). Javna vlast, u neoliberalnom konceptu, prepušta reguliranje ne samo ekonomskih, već i društvenih-kulturnih odnosa tržišnom mehanizmu (i to upravo putem njihovog svođenja na ekonomsku dimenziju). Na taj način nastoji zamagliti sferu političke odgovornosti, na način da sve društvene negativnosti pripisuje rezultatu „objektivnog i neutralnog“ tržišta.

Lijepa teorija. Praksa je kao i uvijek, drugačija i to ne samo zbog vlasti i zle tržišne logike.

Svakako je dobra praksa da se alternativnim kulturnim sadržajima (a pritom mislim na širok spektar sadržaja - ne samo ovo što ovdje mnogi nazivaju "urbanim") da podrška u vidu novca, prostora itd. jer sami po sebi ne mogu biti komercijalno uspješni. Nek se financiraju festivali, priredbe, radionice, izložbe i slično. Dakle, s tvojim izlaganje zašto je alternativa alternativna i zašto ne podliježe tržišnoj logici se slažem i treba je podupirati.

Ako se na tren spustimo s više zaravni teorije kulture, onda problemi postaju banalni. Kao student sam sudjelovao u radu nekih od tih udruga ili sam bio u blizini pa sam sve vidio iz prve ruke. Rijetko je kad bilo većih problema oko financiranja smislenih događanja. Recimo "Multikultura" na FF-u je radila odlična druženja tematski posvećena raznim državama koja su posjećivali i veleposlanici tih zemalja, njihovi umjetnici, muzičari itd... Poslije je Multikultura nastavila baš u Močvari, čini mi se, nisam siguran...

Problemi su se redovito događali oko praktikalija koje su se htjele izmuljati. Problemi oko točenja alkohola (ekipa hoće jeftinije pivo), problemi oko redarske službe, problemi s prodajom karata (hm... a nepodlijeganje tržišnoj logici tu odjednom nestaje?), PDV, reguliranje plaćanja zaposlenih osoba na šanku itd... Jedna je stvar da grad novcem poreznih obveznika pomogne alternativnu kulturu, a drugo je kad plaća nečiju jeftinu pivu, nelegalnu zaradu i svekoliko izbjegavanje propisa koje svi ostali moraju poštivati ako se bave ugostiteljstvom.

Nemam ništa protiv da se i mojim poreznim kunama financiraju kulturni programi koje ću možda posjetit jedno-dvaput godišnje, ali imam protiv da se pod plaštom kulture financira nečije jeftino pivo i da neka opća pravila ne vrijede za neke samo zato jer su alternativni.

Tko je glasao

Slažem se da su problemi

Slažem se da su problemi praktične prirode. Zato sam i razradio model kluba („Centri mladih“) koji povezuje praksu i teoriju alternative. Oko čega uvijek nastanu problemi, posebno kada je riječ o alternativi?! Oko mračnog objekta žudnje –novca. Novac kao mračni objekt žudnje ujedno je i mračni objekt tajne. Da bi tu požudu anestezirali potrebno je sva pitanja vezana uz financije i novčane tijekove učinti transparentnim ili JOT. Jer žudnja se razvija i potpiruje upravo pod velom netrasnparetnosti koja je nužna da bi postojala sloboda raspolaganja, iz koje se rađa motivacija za ostvarenje profita (ili točnije, viška vrijednosti).

Što znači JOT u modelu „centara mladih“?! On znači da se novčani tijekovi otvaraju demokratskoj kontroli i legitimaciji, umjesto netransparetnih novčanih tijekova koji su sine qua non profitnih centara. Jer u profitnim centrima sve ovlasti i odgovornosti upravljanja i raspolaganja koncentrirane su u osobi privatnog zakupnika ili vlasnika Kapitala. S obzirom da on plača izlicitiranu zakupninu, komunalnu naknadu i spomeničku rentu ukoliko je u javnom prostoru, zauzvrat se podrazumijeva njegovo pravo netransparentnog raspolaganja uloženim Kapitalom i diskrecijskog upravljanja ostvarenim novčanim tijekovima.
Kod alternativnih klubova, kojima javna vlast treba osigurati potrebne uvjete kako ne bi bili podređeni profitnoj logici (minimalno besplatni prostor –bez zakupnine, komunalne naknade i spomeničke rente), nužno je da svi financijski tijekovi i stavke bude transparentni i demokratski legitimirani. Dakle, da se točno zna koliko što košta, koliko se zaradilo od prodaje cuge, koliko od karata, koliko od marketinga.
U alternativnim klubovima treba se provoditi tzv. kontrolirana komercjalizacija, i služiti kao izvor samofinanciranja takvih klubova. U nju spada ugostiteljska djelatnost (popularno šank), prodaja karata i marketing. Razlika u odnosu na klasičnu komercjalizaciju jest što ova treba biti potpuno transprentna, neprofitna jer se sva zarada ulaže natrag u program (jer je vodi udruga), i demokratski kontrolirana odozdo ( od skupštine udruge). U tom smislu svaka odluka podlježe demokratskoj „refleksivnoj petlji“ odnosno donosi se s obzirom na anticipiranu povratnu reakciju javnosti. U toj situaciji svaka financijska stavka predmet je kritičkog i samokritičkog promišljanja, koje predstavlja osnovu za demokratsku legitimaciju. Drugim riječima, financije vođene po JOT principu zahtjevaju prokativnan pristup korisnika i posjetitelja (zainteresirane javnosti) jer oni moraju periodično legitimirati način ostvarivanja zarade i trošenja sredstava.
Upravo transparentnosti nedostaje u Močvari i u ostalim alternativnim klubovima, pa se zato rađa sumnja i zla krv tko je koliko para privatno izvukao, zaradio od šanka, od koncerata itd. Nečista savjest alternativnih projekata uzorokavana je upravo nedovoljnom transparetnošću njihovih financija.. Ukoliko bi se to rješilo s pravom bi se moglo otvoreno zahtjevati da javna vlast podrži alternativne projekte koji promiču demokratsku praksu, supsidjarnost , proaktivn pristup mladih itd. Za razliku od profitnih centara kod kojih nema niti demokratske kontrole, niti proaktivnog pristupa posjetitelja, već je sve podređeno samovolji privatnog vlasnika...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Od mnoštva trabunjala

Od mnoštva trabunjala ovdje, lijepo je čitati postove nekoga tako pametnog i praktičnog. Na početku sam imao dojam da si puki teoretičar, ali sad vidim da znaš zaorati i po praktičnim problemima.
Ne znam kako da te podržim osim sa 4 poljupca (kako to Skviki voli). Mogu ti jedino reći ako ti (ili tvoja struja) pobijedite u SDPu, ja sam sigurni član. Dotad, slušam Galeta i držim se podalje od takvih bolesnih struktura.

Samo da usput spomenem i Whatevera koji te vrlo pozitivno potaknuo sa odličnim pitanjem. Svaka čast obojici.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

Neće Močvara ostati bez

Neće Močvara ostati bez direktnijeg političkog konteksta – sve mora potvrdu (pa i kultura) naći na tržištu. Na tržištu je samo jedan verifikator uspješnosti – profit. Profit je onaj koji sada gasi sva mjesta koja su mu na putu.

Kada na temelju tog profita tržište stvori dovoljno velike i jake igrače onda će oni moći postati mecene i za tu kulturu i druge oblike nadgradnje. Tada će samo o sklonostima tih mecena ovisiti uskrsnuće ove Močvare ili pak, ovisno o njihovom ukupnom profilu, samo močvarica.

Ustvari je paradoks kulture da je profit istovremeno razlog za njeno nestajanje i uvjet za postojanje u budućnosti.

S nostalgijom se sjećam dva mjesta u Osijeku. Jedno je lokalni dom na jugu grada, u Novom naselju, dom građen dobrovoljnim radom građana (i mojim) tog naselja. Tamo se gledao TV program na jednom od prvih tv-aparata u Osijeku. Do kraja devedesetih je služio mladima (i starima) za mnoge aktivnosti i „sekcije“.
Drugi je Radnički dom, građen u vrijeme NDH. Porušen je nešto prije Domovinskog rata. U Radničkom su održavane razne manifestacije, meni u sjećanju ostaše plesnjaci u velikoj podrumskoj sali, filmske premijere gledane s balkona, početak svirke sastava „Dinamiti“ i „Plavuša“ Kiće Slabinca. Tada su se mladi družili u skladu s tadašnjim proklamiranim vrijednostima. Nekako mislim, kada bi takva mjesta i bila sačuvana, da su interesi mladih promjenjeni i druženja na stare načine nemoguća. To je napredak.

Tko je glasao

Iako ima i drugih konotacija

Iako ima i drugih konotacija i relacija, zbog duge temeljite naprednosti a ne zbog vlastitih zasluga, Močvara (prije nešto drugo) je organizacijska praksa i mijesto sa više kulturno-scenske razmjen sa svijetom nego sve drugo zajedno u RH aslično i za nele domaće i regijske pojave.

U tom smislu nije čudno da se na to obrušavaju široke snage, one to ne razumiju a razumiju da to nije nešto jako za glorifikaciju njihova lika i djela, te da to obrušavanje izvršavaju redari (štemeri isti kao prije 30 godina i stalno (Ćokić itd.). To je sve više nego logično i kontinuitet.

Stvar je u tome da će se oko toga iskazati razni, a težište je na tome da svi zajedno izvade vlastiti popis vlastitih zasluga, koje sve zajedno može poklopiti popis malog broja pojedinaca, što hoće reći da je krenulo razdoblje bilance dugog puta i malo drukčijeg poslovanja.

Dolje Močvara !
Dolje sve sumnjive i retrogradne snage, jalnuški diletanti i sumnjivci, ljubitelji štakornjaka i razni ! Dolje !
Dolje Vili Matula ! Dolje Mance !
Dolje punk i Leonard Cohen koji je i s time koketirao, dolje !

Tko je glasao

koliko je meni poznato,

koliko je meni poznato, ekipa iz močvare nije baš totalno čista u cijeloj priči i barem dijelom su i sami krivi za ovu situaciju

Tko je glasao

Tocno, prilikom svakog

Tocno, prilikom svakog problema oko kluba pocinje javna graja o " urbanoj kulturi ", a svaki put ih ostave bez argumenata vezanih uz prizemne stvari poput dozvole za tocenje alkohola ili iznajmljivanja porstora NovaTV.

Vjerujem da je istina negdje na pola puta, ali je vise nego ocito da ekipa iza kluba mulja naveliko.

Tko je glasao

što ne valja s «javnim

što ne valja s «javnim dobrom» koje proizvode URK i Močvara, što s njihovim projektima toliko nije u redu, da još od 2003. godine ne mogu sklopiti s Gradom ugovor o korištenju prostora tvornice «Jedinstvo»?
To pitanje treba postaviti bivšem pročelniku za upravljanje gradskom imovinom HNS-ovom Željku Uhliru. Kao prilog tome zgodno je prisjetiti se i ovoga.

Tko je glasao

Ova me vijest šokirala i

Ova me vijest šokirala i rastužila. Močvara je klub moje mladosti - metaforički rečeno. Postojale su stotine rituala - od smrzavanja po nasipu, do tipova naokolo koji te žicaju sitno za upad, do superkul pečata, pa onda zadimljene prostorije, grijanje na maksimumu kad je vani vruće, potpoljeni wc, garderoba koja nikad ne radi... Sve to mi je palo na pamet kad su mi rekli da se Močvara zatvara. Zašto zatvoriti takav klub? To je mjesto koje mora postojati - da se jednog dana i moji klinci mogu sjećati ustih stvari kao ja.
A sad manje nostalgično. Bandić je pričao kako je on jednom bio dolje (Bandić u Močvari, aha) i kako je primjetio nekakve antene, koje ljudi u Čvari iznajmljuju i dobivaju novac, dok im Grad jeftino daje prostor... I da "ne bu to tak išlo dalje", reče pravi zagrepčanec, pa odluči zatvoriti klub. Izgleda da mu je uspjelo. Zasad. Duboko se nadam da će ekipa iz kluba smisliti nešto kako bi ga opet otvorila.

Tko je glasao

sunašce, ne radi ti web

sunašce, ne radi ti web adresa, dobijem nekakav halter ... a možda nije ni bitno, kažu da je s HNS gotovo ... :)

Tko je glasao

koliko god da s vremena na

koliko god da s vremena na vrijeme zalutam u močvaru i redovno pokupim njigov program (uglavnom u nsb-u), nikako ne mogu prožvakati tu "kulturnu" dimenziju djelovanja močvare.
ne, ne prezirem "široki spektar umjetnosti" kako piše na jednoj skupoj fasadi u masarykovoj, ali ono što se u močvari događa teško je nazvati kulturom.
inače, da, kada se pogleda praksa u pogledu nekih drugih prostora koji su znatno atraktiviniji od prostora u kojem je močvara, jasna je nedosljednost i nepravda djelovanja gradskih vlasti.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Po cemu je, recimo, ovo

Po cemu je, recimo, ovo manje kulturno od dogadjaja iz HNK ili Lisinskog? The Gathering su dali fenomenalan koncert upravo u Mocvari.

Takodjer, upravo u Mocvari svoje prve nastupe su zabiljezili mnogi hrvatski tzv. demo-bendovi. Mozda oni nisu neka Uzvisena Umjetnost (tm), no glupo je reci da omladina koja stvara svoju glazbu (koja je, u pravilu, dobro prihvacena od strane publike na koju cilja) ne stvara umjetnost.

Da ne bi ostalo na anonimnim demo-bendovima, u Mocvari je nastupio i nas Father, koji je nedavno dozivio i svjetsko priznanje u vidu Europske turneje (ne znam tocno po kojim su zemljama isli; neka Googlea koga zanima).

Pri popljuvavanju necije umjetnosti ili "umjetnosti" treba paziti da nije rijec samo o ispoljavanju osobnog subjektivnog dojma...
--
At the River of Oath...

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Nemoj brkati zabavu i

Nemoj brkati zabavu i kulturu. Kultura ima puno širi kontekst i saživljena je s doređenom lokacijom (gradom, zemljom) kroz povijest, dok se Father, Močvara i slična tulumarenja svode pod zabavu. Neće mi valjda netko kao sljedeći korak reći da je Severina umjetnica, a ne zabavljačica.
Isto tako dio djela koji se gura pod zloupotrebljavanu sintagmu "urbane kulture", kao što je šaranje sprejevima po faadama, treba nazvati pravim imenom - primitivizam i vandalizam karakterističan samo za one koji se nisu saživjeli sa gradom i njegovom kulturom, nego stvari promatraju kroz prizmu getoa i siromaštva duha.

Tko je glasao

ne, ne prezirem "široki


ne, ne prezirem "široki spektar umjetnosti" kako piše na jednoj skupoj fasadi u masarykovoj, ali ono što se u močvari događa teško je nazvati kulturom.

Ja bih jako volio da mi se objasni što po vama definira kulturu i kakva bi to urbana i alternativna "kultura" trebala biti da bi zadovoljila vaše stroge kriterije. Svaki put kada pročitam ovo vaše hračkanje po Močvari sjetim se prošlogodišnje scene ispred HNK-a, kada su plesači u sklopu Cest is d'Best festivala imali plesne točke i kada su dvije fine zagrebačke gospođe u srednjim godinama digle galamu kako bi one najrađe zašamarale tu nekulturnu stoku.

Djelovanje Močvare obuhvaća osim koncerata i filmske i video projekcije, predstave, izložbe, perfomanse, radionice i okrugle stolove domaćih i stranih autora. Možda ti događaji trenutno nemaju kulturnu vrijednost kakvu ima izvedba Labuđeg jezera u HNK, međutim oni predstavljaju umjetnički izraz mlade urbane generacije koja se ne zadovoljava Red Carpetom, Piranhom, raznim Big Brotherima, subotnjom prijepodnevnom špicom u centru i cajkama na Jarunu.

Tko je glasao

Možda ti događaji

Možda ti događaji trenutno nemaju kulturnu vrijednost kakvu ima izvedba Labuđeg jezera u HNK, međutim oni predstavljaju umjetnički izraz mlade urbane generacije koja se ne zadovoljava Red Carpetom, Piranhom, raznim Big Brotherima, subotnjom prijepodnevnom špicom u centru i cajkama na Jarunu.

Ne zauzimajući strane (jer sam konzumirao doslovce sve od navedenih oblika zabave) postavljam pitanje - po čemu je kulturni program Močvare superioran Piranhi, cajkama, špici u centru? Što je u tom programu "urbano" i zašto je to po definiciji bolje od nečeg što nije "urbano"? Stvarno me zanima otkud se crpe argumenti za to.

Tko je glasao

S obzirom da si kako kažeš

S obzirom da si kako kažeš konzumirao svaki od oblika zabave, ja bi jako rado da mi navedes nekoliko zabavnih događaja u Pirahni, Lake City ili Baobabu koji obuhvaćaju projekciju nekog art/nezavisnog filma, izložbu, predstavu, javnu tribinu ili radionicu.

Pitaš me što je urbana kultura odn. što označavam urbanim, subkulturnim i alternativnim? Označavam programe mlađe gradske (urbane) generacije koji generiraju audio/vizualne događaje poput koncerata, projekcija, izložbi, predstava, tribina i radionica kao njihovu želju da izraze svoja promišljanja koja se razlikuju od mainstream života pa tako i kulture i da druge potječu na razmišljanja o svijetu oko nas i o nama samima. Cajke, Red Carpet, Big Brotheri i subotnja špica ne traže ništa od tebe a osobito ne da misliš, već samo da prihvatiš sebičnu i površnu materijalističku konzumentsku kulturu gdje je idol Paris Hilton a vrijednost egzistencije neke osobe je marka odjeće, mobitel i auto koje ona posjeduje, a ne traže da propitkuješ autoritete i da radiš na tome da svijet bude bolji za sve a ne samo za tebe i da bude bolji nego što je sada. Ti možda želiš takav svijet gdje mi nećemo ništa propitkivati i sve prihvaćati svršenim i nepromjenjivim, međutim ja ga ne želim i ima nas puno.

Nisam teoretičar ili kritičar umjetnosti da mogu kvantificirati umjetničku vrijednost alternativnih i urbanih pokreta umjetnosti, međutim podržavam iz svih snaga ovakva mjesta zato što mlade miče sa ulice i daje im mogućnost da se izraze na koji god način žele a time i da misle, koliko god taj izražaj bio po tebi besmislen i beskoristan, iako će vrijeme pokazati umjetničku vrijednost svega toga.

Tko je glasao

Evo, ne znam, bogami...

Evo, ne znam, bogami... Mislim za Piranhu ili Lake City jer sam bio samo jedan-dva puta ( i prilično intoksiciran da to podnesem:) a u Močvari sam bio višekratno tijekom studentskih dana, a sad već odavno nisam.

Moje pitanje je bilo teoretsko. Art/nezavisni film, izložba, predstava, javna tribina i/ili radionica također mogu biti sranje koje ne traži da razmišljaš. Nije valjda film po definiciji dobar jer je, eto, nazvan art/nezavisnim filmom.
Ovo o cajkama, red carpetu, big brotheru i špici je obično trpanje ljudi u koš kojem je ekvivalent taj da se one koji idu močvari naziva odrpancima koji između sebe ne mogu sastaviti čisti komad robe ili kose.
Neš ti propitkivanja društva u pijanom klatarenju uz toplu pivu :)

Ne znam, zadnji put kad sam bio u Močvari bio sam pod dojmom da ta ekipa zagovara nekakvu toleranciju, a ovo mi se ne čini baš tolerantno prema ičemu različitom od alternativno-arafatka-šarena-krpa-dredlok pristupa.

Tko je glasao

Dovoljan dio odgovora - pola

Dovoljan dio odgovora - pola kulturne razmjene RH sa svijetom se odvija u toj prčvarnici a markirana je sa udjelom cca 70 % od RH po svjetskim točkama.

Tako je i inače teklo i dugo teče, što nije prvenstvena zasluga te Močvare (voditelja ...), nego je u cca 99 % to rezultat dugog i uporno rada svih ostalih snaga, već cca 40 godina istog kontinuiteta nakon što je Zagreb šezdestih sa MBZ bi svjetska kulturna metropola. Ilustracije radi, ja sa rubnim neprofesionalnim bavljenjem sam vlastitim radom sudjelovao i sufinancirao više takvih međunarodnih projekata nego cca 300 za to plaćenih profesionalaca, što nije uopće teško i razni mogu to isto prilično usput ako hoće (kako - uz malo razmišljanja je jasno).

U logici općih zbivanja, gdje je u raznom krenulo razdoblje obrata, dobro bi bilo i u kulturi i području scenskih zbivanja da nakon prestanka rada Močvare sa tih cca 50 % razmjene sa svijetom malo nastavi, a to je lako - da Nataša Rajković, koja i onako ima pametniju karijeru i projekte u kazalištu, odustane voditi kulturu u SC-u, još nekoliko pojedinaca a duge snage podrške se opuste i prate razvoj situacije.

Tko je glasao

ja nikako ne kazem da je

ja nikako ne kazem da je nesto urbano bolje od necega sto nije urbano, ovdje govorimo o tom nekom kulturnom elementu.

mocvara ima kulturni program piranha i slicni klubovi nemaju. kratko i jasno :D :D
mislim,
u mocvari se odrzavaju razne projekcije predstave ovo ono, ne znam ni sam jer me vise zanimaju koncerti no rade se takve stvari. sad kolko je to za nekoga kulturne to je i stvar ukusa ali nekako objektivno te stvari imaju odredjenu kulturnu vrijednost. pitanje je samo koliko ali imaju.
s druge strane klubovi poput ludnice ili slicnih nemaju takvih stvari.

kuzim tvoj stav, po cemu bi nekakvi klubovi poput mocvare bili privilegirani, neka svatko radi svoje i to je to , po istim pravilima, ali mocvara je klub orijentiran na subkulture, i kao takav tesko da moze zaradjivati i raditi poput nekakve piranhe ili gjure 2. tj mogla bi, kada bi izbacila sve kulturne programe i orjentirala se iskljucivo na komercijalno isplative dogadjaje,

uglavnom, je to sto ja nekako mislim, dalje se necu raspravljat jer nisam previse upoznat sa svim pojedinostima oko mocvare govori vise ovako okvirno.

Tko je glasao

naravno, čim ne odobravam

naravno, čim ne odobravam tu "kulturu" koja se odvija u močvari, odmah me prozivaš nekime kome je vrhunac zadovoljavanje "Red Carpetom, Piranhom, raznim Big Brotherima, subotnjom prijepodnevnom špicom u centru i cajkama na Jarunu". shvaćam to kao uvredu i zato ti dajem nulu (zvog uvrede, a ne zbog neslaganja kao što si ti meni dao iako nikoga nisam uvrijedila ali dobro).
nisam teoretičar umjetnosti tako da ti ne mogu i ne želim definirati kulturu i umjetnost ali bila sam na dvije te kulturne manifestacije u močvari i radilo se o čistoj sprdačini koja veze s kulturom nema.
eto, daj mi opet nulu ako moja prizemna razmišljanja ne zadovoljavaju tvoje kriterije.
btw, moje "hračkanje" uopće nije po močvari, nego po toj njenoj "kulturnoj" komponenti koja se stalno isfurava, po meni bez ikakvog temelja. mišljenja možemo suprotstaviti, ali bilo bi stvarno KULTURNO od tebe kada bi zadržao barem minimum poštovanja prema sugovorniku.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

cesto je "popularni" sadrzaj

cesto je "popularni" sadrzaj pop kulture zanimljiviji za interpretaciju nego "nepopularni".. no ono sto masovne "popularne" sadrzaje cini relevantnim u kulturnom polju su cesce relevantne interpretacije tih istih fenomena, a ne oni sami po sebi...

narodnjaci u hrvatskoj su jedan od takvih zanimljivih fenomena, no bitno je (kulturno) relevantnija teza "narodnjaci su jedina prava subkultura" u hrvatskoj nego napijanje na narodnjackim partijima ili razvaljivanje zvucnika narodnjacima na raskrscu za vrijeme cekanja zelenog na semaforu...

teza da "red carpet prokazuje hrvatsku elitu koristeci i subverzivne medijske tehnike poput refleksivne kritike medija samih, ali bez ikakvog utemeljenja u bilo kakvom vrijednosnom sustavu" pomaze analitickom gledanju red carpeta i cini ga zanimljivijim, ali time red carpet ne postaje subverzivna medijska umjetnost....

urk je stvorio kontekst i interpretaciju kulture cime je sadrzaj u mocvari bio obogacen a ne obratno... to da iza kluba mocvara stoji organizacija a ne poslovni subjekt je vrlo vazan faktor distinkcije s bilo kojim drugim komercijalnim klubom u gradu...

kritike urka mogu ici u smjeru kritike vodjenja same organizacije i eventualne slabosti da interpretira i komunicira to sto radi javnosti, ali svodjenje rada mocvare na cisto trzisnu aktivnost i time pokusaj da ih se smjesti na istu razinu sa bestom, tvornicom, boogaloom i drugim klubovima je zlonamjeran, cinican u najgorem smislu te rijeci i prije svega destruktivan u kulturnom kontekstu...

no takva gesta cinizma ne javlja se samo na ovom forumu, primjeru mocvare ili "alternativne" kulture u zagrebu to je gesta dominantne interesne logike koja lako opravdava i politicku korupciju i lopovluk ako te aktivnosti mogu pokazati trzisne "uspjehe"...

serem se na takve kritike...

Tko je glasao

Spominjanje Red Carpeta,

Spominjanje Red Carpeta, Pirahne i svega ostalog je bio u smislu karikiranja suprotnosti Močvari i alternativno-urbanoj kulturi koja ju prati. Žao mi je ako ste se našli prozvanim jer vas nisam trpao tamo a i uvrijeđenim, međutim nakon što sam pročitao

nisam teoretičar umjetnosti tako da ti ne mogu i ne želim definirati kulturu i umjetnost ali bila sam na dvije te kulturne manifestacije u močvari i radilo se o čistoj sprdačini koja veze s kulturom nema.

vidim da je nula bila opravdana kao i kometar hračkanja :)

Inače, ovo je presjek programa URK-a pa tako i Močvare od 1995 pa ne znam do kada. Ja ću slobodno pretpostaviti da bi na nekim koncertima pobjegao glavom bez obzira a na nekim predstavama zaspao, međutim neću se spuštati na vaš nivo i smatrati nešto smećem zato što to ne razumijem ili mi se ne svidja i još svoje mišljenje proširiti na cijeli projekt o kojem očito nemate pojma. U gornjem postu sam objasnio zašto mislim da je funkcija Močvare korisna i potrebna društvu bez obzira na njenu trenutnu umjetničku (ne)vrijednost a ostatak rasprave prepuštam stručnim kulturno-društvenim misliocima poput vas i whatevera :)

KONCERTI

ARGENTINA: Argies

AUSTRALIJA: Mutiny, Hard-ons

AUSTRIJA: Racial Abuse, Space Invaders, Only Attitude Counts, Moronique, The Antlantic Monthly, Dornenreich, Bounce The Ball, Surfaholics, Sick Pack, Pledge Alliance, Sofa Surfers

BASKIJA: Sagarroi

BELGIJA: DV8, Hot Rod Honeys, Prejudice

BJELORUSIJA: Troitsa

BOSNA I HERCEGOVINA: Pessimstic Lines, Dertum, M.I.G. Pussy, Adi Lukovac i Ornamenti, Rupa U Zidu, Revolt, SCH

BRAZIL: Rebaelliun

BUGARSKA: Wickeda

ČEŠKA: Ember, Lumen, Mrtva Bodoucnost, Telefon, Gnu, Jablkon, Waave, Už Jsme Doma, Zabloudil

DANSKA: Dane T. S. Hawk & His Great Mongo Dilmuns, Tig, Astrud, Birk

ESTONIJA: Ne Zhdali

FINSKA: Forca Macabra, Thyrane, Endstand

FRANCUSKA: Seekers Of The Truth, Sarah, Ače, Schlitz, Babylon Circus

HRVATSKA: 5 Minutes To Steve, Aborth (IV) L1l1th, Abrakha-Dub-R, After Buster Beat, AK-47,Akonangua, Alastor, Altera, Amok, Analena, Angry Cows, Ante Gelo trio, Antenat, Antifrik, Antiotpad, Antitodor, Apatridi, Apostrophe, Arsen Dedić, Ashes You Leave, Babies, Bad Blood, Bag Of Assholes, Bakanali, Bambi Molesters, Batkove Banalne Banane, Baobab, Bastinado, Bazaar, BB Twang, Beermacht, Benighted, Bez Panike, Bilk, Bill, Bite, Blackout Project, Boris Leiner Bend, Brain Holidays, Brassneck, Breed, Bring It Down, Britney's Pierce, Brzi i mrtvi, Brujači, Buttshaperz, Cable Bends Steel, Chang Ffos, Cinkuši, Clean, Cog, Corpo Electrico, Counterfit, Cubismo, Cul-De-Sac, Čona-Komaja (društvo za razvoj ljubavi i svijesti), D.N.S, Daklelososi, Dare To Go, Dark Aura, Darkndoom, Darkendom, Darko Rundek, Deaf Auditorium, Deafness By Noise, Demant, Demode, Dickless Tracy, Directed Crew, Dislike, Dissected Human Brains, Djeca, Do Re Mi 4, Dogma, Dok 9, Don`t, Doromb, Dorothy´s Knees, Drass Bum, Dražen Franolić & Nimai Roy, Đubrivo, Dunja Knebl, Duo Saša Nestorović & Kruno Levačić, E.N.D., Eksodus, Elemental, Eoni, Equal, Erotic Biljan & His Eretics, Essence, Exit, Ejesus & Munchkin, Evil Never Dies, Fakofbolan, FI BOX, Firmament, FNC Diverzant, Folkestra, Fool’s Top, Forlorn Legacy, Frakcija, Frontalni Udar, Gabba Gabba, Galax 54, Gdhny, Glasshopper, Glof, Gnoj, Gone, Gone Bald, Gorthaur’s Wrath, Grč, Green Machine, Grif, GROB, Gustafi, Gužva u 16-ercu, H’aia, Ha Det Bra, Hare Krishna (centar za vedske studije), HC Boxer, Hell’s Bells, Higher Justice, Hillybilly Rednecks, Hladno Pivo, Hogar, Hot Club Zagreb, Hrvoje Handl, I Don't Think So!, If, Ika & Group, Il Gruppo Delle Azioni Progressive, Ill, Inciter, Inti Wayna, Intifada, Intoxicate, Iva Koerbler & band, Izolir Band, Jaje Na Oko, Jambolija, Jasna Bilušić, Jazzy Blef, Jeanne Fremaux, La Mine Da La Passion, Kabir Bedi, Kamo Sutra, Kardinali, Karmakumulator, Karpis, Kawasaki 3P, Kazamorti, Kilo Vakuuma, King Ubu, Klapa Gričanke, Klapa Sagena, Klit I Novi Romantičari, Kran, Krešo, Kritična Masa Na Kotačima, Krste Misirkov - makedonsko kulturno društvo, Krvavi Mandat, KUD Idijoti, Kukuriku Street, Kula Muha, Kultura, Kurac Od Ovce, Kwadrat Nodnoll, KZL, La Gusta Superior, La Kurtizana, Last Bandits, Lasting Values, Latest, Leut Magnetik, Liquid Light, Lira - Hrvatsko-Izraelsko društvo - ženski pjevački zbor, Los Caballeros, Loš Primjer, Loši Dečki, Lotos, Lunar, Mad Cow, Mad Men, Mahatma, Mainswitch, Mamine Drolje, Mance, Mandril, Mjr. Tom, Manig, Marschmallows, Masne Liggnje, Megabitch, Mental harakiri, Metro, Mikrofonija, Minstrel, Miodrazi, Mile, Mister No, Mladen Baraković Trio, Modrobradi, Moon's Trip, Motor City Bar, Motorno ulje, Motus, Mousehafia, Mrzobillys, Mutilated, Myra, Nas 4, Naturalna Mistika, Necko Sranye, Nikad, Nirvinna Yodha & B.B., No Mind Band, No Way Out, Nula, Omnimors, Ostatak procesa, Outre, Ov’de, Overflow, P.R.O.T.E.S.T., Paruzija, Pasi, Pea, Peach Pit, Phantasmagoria, Plag, Plazmatick & Suburban Orchestra, Plus Pulski Gosti, Polja Lavande, Popeye, Popper, Poruka U Prazno, Preporod - kulturno umjetničko društvo Bošnjaka, Produkt, Projekt:Projekt, Prophecy, Prosvjeta - srpsko kulturno društvo, Protuletje, Psihomodo Pop, Pun Kufer, Pure Stems Pack, Quasar, Radikal Dub Kolektiv, Radikalna Promjena, Ramirez, Rangoraks, Raspad Sistema, Razlog Za, Razorblade JR & Bruno Motik, Reactor, Reciklisti, Rektalni Front, Resume, Retaliation, Retard, Ritmobil, Ritual, Schmrtz Teatar, Scream, Senata Fox, Shamrock Rovers, Shizofrenija, Sick Rhyme Sayazz, Skaramuži, Skunks, Small House Brown, Smegmatofobia, Smola & Bend, Soul Train, Speedy Gonzales, Srž, Stabat Mater, Stampedo, Stepping Stone, Strangelove, Subcultro, Sumo, Sumošok, Superbus, Svadbas, Svinjsko Korito, Šumski, Tamara Obrovac Etnik Trio, Teeth, Teta Liza, The Beat Fleet, The Feet, The Fiction, The Mad Men, The Pimpači, The Scarsouls, The Schizoid Wikler's, The Stretch Marks, Thee Larche, Tito’s Boys, Tony B. And The Happy 3, Tovareća Mužika, Tram 11, Transient, Trio Dejaneiro, Trn U Oku, Tron, Unlogic Skill, Usud, Uziel, Uzmi ruke, Uzrujan, Valungari, Van Iz Mog Pijeska, Veliki Debakolo, Venter Caret Auribus, Very Expensive Porno Movie, Vidim Dvoje, Vivian Girls, War Solution, Why Stakla, Youth Against, Zabranjeno pušenje, Zetoor, Zeus Faber, Zidar Betonsky, Zlatna kobra - kulturno umjetničko društvo Roma, Zli Bubnjari, Zvonko & Gradski Ured Za Kulturu, Živo blato, Žmanjana Dica, Žzdesk

INDIJA: Music Of Benares

ITALIJA: This Side Up, Rudimentali, Mescia, En Joint, Cripple Bastards, Time Bomb, Atarassia Gorp, Shandon, Mudhead, Figli Di Madre Ignota, B.R. Stylers, Cantina Roots, Stormlord

JUGOSLAVIJA: Neočekivana sila koja se iznenada pojavljuje i rešava stvar, Darkwood Dub, Jarboli, Atheist Rap, Kanda, Kodža i Nebojša, Deca Loših Muzičara, Goblini, Boban Marković Orkestar, Six Pack, Obojeni Program, Earth, Wheel & Sky Band, Ludolf Neum I Njegov Paranormalni Džuboks

JUŽNA AFRIKA: Groinchurn

KANADA: Balthazar, Submission Hold, Hermit, Twilight Circus Dub Soundsystem

MAĐARSKA: Trottel, Persona Non Grata, Kampec Dolores, Kiss Erzsi Music, Dawncore, Lava, Newborn, Masfel, Aurora, Anima Sound System, Pop Ivan

MAKEDONIJA: Tank Warning Net, Sentence, Ferus King, Kismet

NIZOZEMSKA: Harry Den Hartog, Dull Schicksal, Plan Kruutntoone, Pink Noise Quartet, Blisters, Very Expensive Porno Movie, Toad, Bambix, Mill, Silicon Head, Sun.woofer, Heroface, Liana Flu Winks, Coolhaven, S.Spier

NORVEŠKA: Bronco Busters, Khold, Carpathian Forest

NJEMAČKA: Proof, The Damage Done, The 4 Sivits, North Shore, Viu Drakh, What Come May, Flesh Crawl, Adjudgement, Unbound, G. Las, Mystic Circle, Soul Demise, Damo Suzuki's Network, Y, Disinfect, Kreator, Destruction, Di Grine Kuzine, Scrapy

POLJSKA: Ewa Braun, Pik, Vader, Pandemia, Antichrist, Stracony, Behemoth, Paprika Korps

S.A.D.: Ignite, Integrity, Earth Crisis, Samiam, Shades Apart, Straight Faced, Fury Of Five, Turmoil, Vision, U.S. Bombs, Converge, Ink & Dagger, Jeru The Damaja, Ensign, Songs For Emma, Appleseed Cast, Tchkung, The Cable Car Theory, Harum Scarum, The Get Up Kids, The Anniversary, Buried Alive, 400 Years, Inner Dam, Up Front, Fast Times, Total Fucking Destruction, Do Make Say Think, Zegota, The New York Ska Jazz Ensemble, All Scars, Pro Pain, 40 Grit, Noisegate, Five Horse Johnson, Immolation, Crowbar, Shut Down, Good Clean Fun, Foetus, Tragedy, Anubian Lights, Pleasure Forever, Karma To Burn, 60 Watt Shaman, Catharsis, From Ashes Rise, Iconoclast, Segue, Bottom, Fabulous Disaster, Cartesian Lover, PG. 99

SLOVAČKA: Testimony, Zuzana Homolova

SLOVENIJA: Žoambo Žoet Workestrao, Wasserdicht, Platfuzz, Man In The Shadow, Scuffy Dogs, Pridigarji, Entreat., Scaffold, Marko Brecelj, Strahuljari, Center Za Dehumanizacijo, Rhythm Thieves, Štirje Pravi Dedci, Elvis Jackson, Dusk Delight, The Stroj, Bast, Cancel, Trije Puhalci, Zvekete, Broken Lock, Trabakula, God Scard, Srou Pa Letu, Psycho-Path, Unborn, God Scard, Prospect, Harlem Underground, Fuck Copyrights, Red Five Point Star, Melodrom

ŠKOTSKA: Tony Rose

ŠPANJOLSKA: Sin Dios

ŠVEDSKA: Randy, Abhinanda, Driller Killer, Vital Remains, Marduk, Deranged, Intensity, Children Of Fall, Grave

ŠVICARSKA: Lunacy, Sludge, Tight Finks, La Grande Sensation De Kikkeriki

VELIKA BRITANIJA: Varukers, UK Subs, Mad Proffesor, Chaos UK, The Vibrators, Matt Black (Coldcut), Roods Chakra, Blurt, Dub Syndicate, Paul Di'anno & Killers, Death In June, Macka B & The Royal Roots Band, Zion Train, Brain Of Morbius

INTERNACIONALNI BENDOVI: Spider Crew (S.A.D./Austrija), Simply English (Engleska/Mađarska), Indoeuropean Music Ensemble(Indija/Italija), Ancient (Norveška/S.A.D./Italija), Pizda Materna (Slovenija/Italija), Infantry - Meira Asher & Guy Harries (S.A.D./Nizozemska)

IZLOŽBE
- Mance, Daklelososi, Kolekcija URK-ovih plakata, Igor Hofbauer, Sven Nemet, izložba NHP radova, Mirela Runjić
- Andreje Hotko – Pavić: "Trenutak zaustavljanja (jer čuh anđele)"
- izložba instalacija: ANNIE MILLER (S.A.D.): "Sit down..." + JENNIFER BECHAK (S.A.D.): "Fakat"
- "SOBA" - izložba slika, grafika, crteža + scenografija; autori: Ivana Vidović i Ana Kolega
- PAULINA JAZVIĆ: "Mala prodavaonica užasa" (ambijentalna instalacija)
- IVAN FIOLIĆ: "Arhitektonika" (instalacija)
- instalacija " Sirup of Life" - predstavljanje umjetničke udruge "90-60-90" (Ana Horvat, Tanja Tintor, Jasika Vuco, Iris Lobaš, Marijana Stanić, Kristina Knežević, Ana Kolega, Andreja Hotko-Pavić)
- DUBRAVKO MATAKOVIĆ – promocija novog strip albuma "DESMOZNGENES BR. 1" (izdavač: IDEOTEH, Osijek)
- INES KRASIĆ - instalacija
- ANA HORVAT: "Anina krama" - izložba skulptura i reljefa
- MILAN MANOJLOVIĆ – MANCE - izložba crteža

FILMSKE PROJEKCIJE

IGRANI FILMOVI:
METROPOLIS (Fritz Lang)
CHUNGKING EXPRESS (Wong Kar Wai)
PAKLENA NARANČA (Stanley Kubrick)
BREAKING THE WAVES (Lars Von Trier)
WR-MISTERIJE ORGANIZMA (Dušan Makavejev)
GOLI U SEDLU (Dennis Hopper)
COFFEE & CIGARETTES (Jim Jarmusch)
PERMANENT VACATION' (Jim Jarmusch)
ZELIG (Woody Allen)
CITY OF LOST CHILDREN (Marc Caro & Jean Pierre Jeunet)
STEP ACROSS THE BORDER (Humbert & Penzel)
TRIUMPH DES WILLENS (Leni Riefenstahl)
OLYMPIA (Leny Riefenenstahl)
DAWN BY LAW (Jim Jarmusch)
UNDERGROUND (Emir Kusturica)
SOUTHPARK-THE MOVIE (Trey Parker)
FULL METAL JACKET (Stanley Kubrick)
MONTY PYTHON'S LIFE OF BRIAN (Terry Jones)
THIS IS SPINAL TAP (Rob Reiner)
BRAIN DEAD (Peter Jackson)
BAD TASTE (Peter Jackson)
NIGHT-WALLACE AND GROMIT IN: A GRAND DAY OUT(Nick Park)
NIGHT-WALLACE AND GROMIT IN: THE WRONG TROUSERS (Nick Park)
NIGHT-WALLACE AND GROMIT IN: A CLOSE SHAVE (Nick Park)
IDIOTI (Lars von Trier)
FESTEN (Thomas Vinterberg)
CRNA MAČKA, BELI MAČOR (Emir Kusturica)
ERASERHEAD (David Lynch)
TEKSAŠKI MASAKR MOTORNOM PILOM (Tobe Hooper)
FREAKS (Tod Browning)
BASKET CASE (Frank Helenlotter)
TASTE OF CHERRY (Abbas Kiarostami)
BITKA NA NERETVI (Veljko Bulajić)
SUTJESKA (Stipe Delić)
DEČKO KOJI OBEĆAVA (Miša Radivojević)
UNAGI (Shohei Imamura)
ANDALUZIJSKI PAS (Luis Bunuel)
GYPSY MAGIC (Stole Popov)
UROTNICI STRASTI (Jan Švankmajer)
IVANČICE (Vera Chytilova)
DEKALOG (Krzyzstof Kieslowski)
DUBOKO GRLO
POHOTNA MILENA
OAZA (Zvonimir Maycug)
BRAZIL (Terry Gilliam)
PINK FLOYD – THE WALL (Alan Parker, Gerald Scarfe)
OTPISANI (Aleksandar Đorđević)
POVRATAK OTPISANIH (Aleksandar Đorđević)
MONTHY PYTHON AND THE HOLY GRAIL (Terry Gilliam, Terry Jones)
TOP SECRET! (Jim Abrahams, David Zucker)
THE ROCKY HORROR PICTURE SHOW (Jim Sharman)
DON’T LOOK NOW (Nicolas Roeg)
PERFORMANCE (Nicolas Roeg, Donald Cammell)
HENRY: PORTRAIT OF A SERIAL KILLER (John McNaughton)
THE WARIORS (Walter Hill)
KAD BUDEM MRTAV I BEO (Živojin Pavlović)
VRANE (Ljubiša Kozomara, Gordan Mihić)
AKIRA (Katsuhiro Otomo)
GHOST IN THE SHELL (Mamoru Oshii)
SHAFT (Gordon Parks)
FOXY BROWN (Jack Hill)
PLASTIČNI ISUS (Laza Stojanović)
RANI RADOVI (Želimir Žilnik)
SVETI PESAK (Miroslav Mika Antić)
THE KINGDOM (Lars Von Trier)
THE NIGHTMARE BEFORE CHRISTMAS (Henry Selick)
MARRY CHRISTMAS MR LORENCE (Nagisha Oshima)
VARIOLA VERA (Goran Marković)
LEPTIRICA (Đorđe Kadijević)
ANDREJ RUBLJOV (Andrej Tarkovski)
ORGAZMO (Trey Parker)
ALFERD PACKER: THE MUSICAL (Trey Parker)
TETSUO (Shinya Tsukamoto)
ONIBABA (Kaneto Shindo)
THE SHINING (Stanley Kubrick)
PATHS OF GLORY (Stanley Kubrick)
SITCOM (Francois Ozon)
L'HUMANITE (Bruno Dumont)
PRISONER OF THE MOUNTAINS (Sergei Bodrov)
MOTHER AND SON (Aleksandr Sokurov)
BRIDE WITH WHITE HAIR (Ronny Yu)
LAST HURRAH FOR CHIVALRY (John Woo)
VALTER BRANI SARAJEVO (Hajrudin Krvavac)
ĐEKNA JOŠ NIJE UMRLA, A KAD ĆE NE ZNAMO
LIMENI BUBANJ (V. Schloendorff)
FITZCARRALDO (W. Herzog)
ROUJIN Z (Hiroyuki Kitakubo)
PERFECT BLUE (Satoshi Kon)
GOLEM (Henrik Galeen i Paul Wegener, muzika uživo: NEOČEKIVANA SILA KOJA SE IZNENADA POJAVLJUJE I REŠAVA STVAR)
JULIEN DONKEY BOY (Harmony Korine)
THE RIVER (Tsai Ming Liang)
STALKER (Andrej Tarkovski)
ŠEST DANA JUNA
SOUTHPARK – BIGGER, LONGER AND UNCUT (Trey Parker & Matt Stone)
PRIJE KIŠE (Milče Mančevski)
PI (Darren Aronofsky)
MI NISMO ANĐELI (Srđan Dragojević)
DELICATESSEN (Jean Pierre Jeunet & Marc Caro)
SEUL CONTRE TOUS (Gaspar Noe)
PIANO TEACHER (Michael Haneke)
CODE INCONNU (Michael Haneke)
U OKRUŽENJU (Stjepan Sabljak)
BORA LEE: OTROVNE RUKE (Bora Lee)
007 SECONDO TEMPO - JAMES BOND U LABINU (Moreno Šverko)
SONGS FROM THE SECOND FLOOR (Roy Andersson)
SAFE (Todd Haynes)
ULYSSES’ GAZE (Theo Angelopoulos)
THE 36TH CHAMBER OF SHAOLIN (Chia Liang Liu)
KID WITH THE GOLDEN ARM (Chang Cheh)
BIFE TITANIK (Emir Kusturica)
NEVJESTE DOLAZE (Emir Kusturica)
ARIZONA DREAM (Emir Kusturica)
THE APPLE (Samira Makhmalbaf)
THROUGH THE OLIVE TREES (Abbas Kiarostami)
WERCKMEISTER HARMONIES (Bela Tarr)
BEFORE SUNRISE (Richard Linklater)
CARO DIARIO (Nanni Moretti)
ADIEU, PLANCHER DES VACHES (Otar Ioseliani)
KRATKI FILM O UBIJANJU (Krzysztof Kieslowski)
SJEĆAŠ LI SE, DOLLY BELL? (Emir Kusturica)
OTAC NA SLUŽBENOM PUTU (Emir Kusturica)
IN THE MOOD FOR LOVE (Wong Kar Wai)
DAYS OF BEING WILD (Wong Kar Wai)
IVANOVO DJETINJSTVO (A. Tarkovski)
OGLEDALO (Andrej Tarkovski)
KIKUJIRO (Takeshi Kitano)
SONATINE (Takeshi Kitano)
SAKUPLJAČI PERJA (A. Petrović)
TRI (A. Petrović)
SANTA SANGRE (A. Jodorowsky)
EL TOPO (A. Jodorowsky)
SOLARIS (Andrej Tarkovski)
FRANKENSTEIN (James Whale)
BRIDE OF FRANKENSTEIN (James Whale)
POSLJEDNJE KRISTOVO ISKUŠENJE (Martin Scorsese, 1988)
EXISTENZ (David Cronenberg)
NAKED LUNCH (David Cronenberg)
MEET THE FEEBLES (Peter Jackson)
FORGOTTEN SILVER (Peter Jackson & Costa Botes)
DAVITELJ PROTIV DAVITELJA (Slobodan Šijan)
BALKANSKI ŠPIJUN (Dušan Kovačević & Božidar Nikolić)
THE HARDER THEY COME (Perry Henzel)
MEMENTO (Christopher Nolan)
AUDITION (Takashi Miike)
POSLJEDNJA OAZA (Petar Lalović)
CREATURE FROM THE BLACK LAGOON
APOCALYPSE NOW – DIRECTOR'S CUT (Francis Ford Coppola)
BATTLE ROYAL
NOSTALGIJA (Andrej Tarkovski)
ŽRTVOVANJE (Andrej Tarkovski)
MARATONCI TRČE POČASNI KRUG (Slobodan Šijan)
TKO TO TAMO PEVA (Slobodan Šijan)
SLACKER (Richard Linklater)
ROSENCRANTZ I GUILDENSTERN SU MRTVI (Tom Stoppard)
THE CIRCLE (Japhar Panahi)
ROSETTA (Jean Pierre & Luc Dardenne)
VEĆ VIĐENO (Goran Marković)
MAJSTORI MAJSTORI (Goran Marković)
CANNIBAL HOLOCAUST (Ruggero Deodato)
IF YOU MEET SARTANA PRAY FOR YOUR DEATH (Frank Kramer)
EUROPA (r: Lars Von Trier)
ELEMENT OF CRIME (r: Lars Von Trier)
RINGU (r: Hideo Nakata)
SEIDAN BOTAN DORO aka HELLISH LOVE (r: Chosei Sone)
THE HOLY MOUNTAIN (r: Alejandro Jodorowsky)
FANDO AND LIS (r: Alejandro Jodorowsky)
FASCINATION (r: Jean Rollin)
LE FRISSON DES VAMPIRES (r: Jean Rollin)

ReHrAF (Revija hrvatskog akademskog filma)
- pregled stvaralaštva mladih hrvatskih redatelja (1997-99)
"Ime majke: Naranča" (r: Jasna Zastavniković)
"Backwoods" (r: Kristijan Milić)
"Na mjestu događaja" (r: Antonio Nuić)
"Zločin i kazna" (r: Antonio Nuić)
"Dvoboj" (r: Zrinka Matijević)
"Bijes" (r: Nikola Slijepčević)
"Umobolizam i neurobiologija" (r: Daniel Kušan)
"Metropola" (r: Dalibor Matanić, Tomislav Rukavina, Stanislav Tomić)

ReHrAF 2 (Revija hrvatskog akademskog filma)
"Vratite im Dinamo" (r: Antonio Nuić)
"Rano buđenje" (r: Mladen Dizdar)
"Spomenik nulte kategorije" (r: Zvonimir Rumboldt)
"Sunčana strana subote" (r: Robert Orhel)
"Učimo hrvatski" (r: Josip Visković)
"Promašaj" (r: Stanislav Tomić)

DOKUMENTARNI FILMOVI:
ORBANIĆI UNPLUGGED (Igor Mirković)
GETO
GOIN’ DOWN TO SOUTHPARK
BECKETT ON THE LIFFEY (Marin Fulgosi)
KULT MANCE (Velimir Rodić)
ISKRIVLJENI ODRAZI (Tatjana Božić)
SWEAT SMELL OF INDIA (scenarij i režija: Nirvinna Yodha)
SUBLIME - STORIES, TALES, LIES & EXAGGERATIONS (r: Josh Fischer)
FILTH AND FURY (r. Julian Temple)
LOPTA NAM JE PALA NA GLAVU - PORTRET MILKA ĐUROVSKOG (r: Jasna Hribarnik)
POSLJEDNJA JUGOSLAVENSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA (r: Vuk Janjić)
THE EX - IN BEAUTIFUL FRENZY (r: Christina Hallstroem & Mandra Wabaeck)
"THE SLUTS & GODDESSES", ANNIE SPRINKLE
"THEATRE DE FEMMES", VIDEO KOLAŽ
PONIKVE 2001 (r: T. Fiket)

ANIMIRANI FILMOVI:
SOUTHPARK – crtana serija
FUTURAMA – crtana serija

u okviru Otokultivatora (u suradnji sa Mamom):
SUROGAT (Dušan Vukotić)
LEPTIRI (Krešimir Zimonić)
RIBLJE OKO (Joško Marušić)
ĐAVOLJA POSLA
BOB & MARGARET
VELIKI PROVOD (Milan Trenc)
ZNATIŽELJA (Borivoj Dovniković)
MUZIKALNO PRASE (Zlatko Grgić)
PREDAVANJE O ROBERTU SMITHSONU
OKAJ
DO MAXI CAT
ROBBIE THE REINDEER: HOOVERS OF FIRE
PUT SUSJEDA (Nedeljko Dragić)
SATIEMANIA (Zdenko Gasparović)
PLOP (Zlatko Pavlinić)
GOGS
THREE MISSES
AMV> POCKEMON TRAILER FIGHT CLUB, HELLSIGN / ENOMINE ,THE HISTORY OF ANIME, TBF / MALO SAM MAKA, KUGUARS / ZIDAREVA LJUBAV, POCKEMON TRAILER FIGHT CLUB, PAPA LOVES MAMBO
HELLSIGN / ENOMINE
WALLACE AND GROMIT / A GRAND DAY OUT, THE WRONG THROUSERS, A CLOSE SHAVE, A GRAND DAY OUT
A IS FOR ATOM
BORIS PETKOVIĆ / NAPREJ
MY GRANDMOTHER IRONED THE KING'S SHIRT
LITTLE DARK POET
WHEN THE DAY BREAKS
AM I TRUSTWORTHY
BORIS PETKOVIĆ / DIRECTOR'S CUT
THREE MISSES
ANCIENT TALES
THE INNOCENTS ABROA

VIDEO PROJEKCIJE

SONIC YOUTH: 1981 The Year That Punk Broke
EKATARINA VELIKA: Live In Novi Sad 1993.
PINK FLOYD: Live At Pompei
SEXA: Jean Jone Story
DEAD CAN DANCE: Towards The Within
FUGAZI: Instrument
LAURIE ANDERSON: Home Of The Brave
TALKING HEADS: Stop Making Sense
VELVET UNDERGROUND: The Story Of The Velvet Underground
VIOLENT FEMMES
PINK FLOYD: Let's All Make Love In London
PINK FLOYD: The Final Cut
PARTIBREJKERS U DVORIŠTU – poslednji dani slobode
BOB MARLEY – documentary
TOM WAITS – Big Time
JEFF BUCKLEY – Live In Chicago
GOTHAM – BAUHAUS LIVE AT HAMMERSTEIN BALLROOM, New york City, 9 i 10. 9 1998.
THE SMITHS - The Complete Picture
LAIBACH – Pobjeda pod suncem
LAIBACH – Occupied Europpe Nato Tour
LONELY IS AN EYESORE
CAN: the free concert at the Cologne Sporthalle '72.
CAN – The Documentary
DEATH - Live in L.A. (DEATH & RAW)
CAMOUFLAGE "Rewind (Best Of ’95-’87) - The Video Clips"
prezentacija video radova grupe EARTH, WHEEL & SKY BAND:
1. MIKI AVA KARI SCHNELL (Miki brzo dođi ovamo), 2. KALO-TRAJO (Crni život), 3. ROMA ADAGGIO – FOTO IZLOŽBA
SONGS FROM LIFE OF LEONARD COHEN
KRAFTWERK video-schnitt exklusiv (videoclips & interviews)
KIŠNI GRAD (r: Velimir Rodić)
EINSTURZENDE NEUBAUTEN – "Halber Mensch"
NEWORDER - 316 featuring live performances from NYC 1981. & Reading 1998.
ULTRAVOX "COLLECTION"
OBOJENI PROGRAM - projekcija dokumentarnog filma o bendu povodom 20 godina rada
RAMMSTEIN - "Live aus Berlin"
PLAZMATICK - "Melting Pot" (r: Hrvoje Mabić) - promocija spota
PEARL JAM "Touring Band 2000"
P.I.L. "Live In Tokyo (1983.)"
FELA KUTI live in France
SONGS FROM LIFE OF LEONARD COHEN
SKINNY PUPPY: "Ain't It Dead Yet"
MARILYN MANSON: "Death To The World"

OKRUGLI STOLOVI/TRIBINE

- Genetički inžinjering - za i protiv (proizvodnja organske hrane kao alternativa)
- Antižrtvotvorno predavanje o jahačima slatkim jahačima apokalipse-"1.Jahač: Liječnik (raskrinkavanje mita o AIDSU)
- predavanje Marka Brecelja o borbi za oslobođene prostore u Hrvatskoj i Sloveniji
- tribina u povodu početka potpisivanja peticije za ukidanje vojnog roka - Može li Hrvatska ukinuti vojni rok?, Vojna obveza u Hrvatskoj i svijetu - moguće alternative
- predavanje o tantričkoj jogi
- Mladi protiv droge
- Močvare u Hrvatskoj (Darko Kovačić)
- predavanje o Kopačkom ritu
- predavanje o filozofiji oslobođenja životinja
- predavanje: Haag report (Toni Vidan)
- predavanje: Crna Mlaka - specijalni ornitološki rezervat (Vladimir Pfeifer)
- predavanje o zaštiti Močvara i vodozemaca (Svjetlana Luppet - Oradović)
- tribina: Šaputanja o seksu (gosti: Društvo 'Komaja', Željko Vrhovski /Pigalle/, hrvatska Miss erotičnosti Helena Landau)
- predavanje o sredozemnoj medvjedici (Jasna Antolić)

U suradnji sa udrugom Zdravo društvo:
- predavanje o Africi (dr. Aleksandra Lazarević)
- predavanje o Meksiku
- Bangladeš - prošlost i sadašnjost (Duško Čavić)
- predavanje o Boliviji (Boris Veličan)
- predavanje o Francuskoj (Milorad Pupovac)
- predavanje - Džipom s Berberima (Boris Veličan)
- predavanje o Italiji (Srđan Orbanić)
- tribina: Kuba: književnost, glazbe, religija, politika (gost: dr. Jordan Jelić, Ricardo Luque, Hrvoje Rupčić)
- predavanje o rastafarijanizmu (Nikša Dubreta)
- predavanje o Japanu (Vladimir Devide)
- predavanje o Mađarskoj (Srđan Dvornik)
- tribina o Romima i romskoj zajednici u RH (Nusret Seferović)

PREDSTAVE I PERFORMANSI
DZDZYSTY TEATR / BAKTI SAMADI / BRUVNO / NEZAVISNI TEATAR BARAKE / OBRTI PAŽNJU NA LIJEVO OKO / POSORIŠTE NARODNOG HEROJA MAJKL ĐEKSONA – MIKIJA / ZIJAH SOKOLOVIĆ / ZAPATTO / TEATAR... / GUMMIDEFECT / OD SOLI I ZEMLJE / OBERIU / ROBERT FRANCISTY / AMBROZIJA / IVANA SAJKO / MARKO Z. NIJE DOŠAO / TRN / KAZALIŠTE LATERNA / TEATAR "LE CHEVAL" / D. B. INDOŠ / HAPPENING A3 / PERFORMING ART MODE S.S.(M) ART- WOODOOZEMAC / GOLE I VESELI /
THEATRE DE FEMMES / DAKLELOSOSI / ZLI BUBNJARI / SCHMRTZ TEATAR / KOTAO / JEĐUPKA / ODRON / BURKA / DAMIR BARTOL – INDOŠ, N. BUJAS & P. DEVLAHOVIĆ / KAZALIŠNA RADIONICA STUDENTSKOG CENTRA OSIJEK / ALEPH / ŠIPKOVE KOŠTICE /NOVA GRUPA / KPD "POREMETINI"

- FRACTAL FALUS TEATAR/BETON TANC (Split) u produkciji k.u.u. Uzgon:
OLOVNI VOJNICI predavanje uz video projekcije
VENA CAVA one blood/one led - performans
BETON TANC recital/audio/video performans
- ROBERT FRANCISTY (Zagreb) - "Hijerarhija žrtve", performans
- CRNA KRONIKA (Zagreb) - "Crno bijelo u boji", performans
- NEZAVISNI TEATAR BARAKE, produkcija HCM Kutina
- TEATAR ... - "Prozor", performans
- VRATA PERCEPCIJE - "0.2", performans
- TREPAVICE (Maja Kovač, Maja Katić, Vida Borš i Bruno Rosean): "Imat ću svoj otok", plesni performans
- predstavljanje neformalnu umjetničku grupu MOČVARA (Zoran Pavelić, Ružica Zajec, Aleksandar Čalović, Kata Mijatović, Zdenka Knez) osnovanu 1988. godine koja je djelovala je na području Slavonije i Baranje sve do 1991.; performansi - Zoran Pavelić: "Močvara u Močvari" (1991.-2001.), Kata Mijatović: "Selected dreams"
- PAGAN_FUTURE.THEATRE (Jugoslavija) - "Blato (otkrivanje detinjstva, poraza, lilihipa i grejpfruta)", performansom (u sklopu festivala TEST! - Teatar studentima!)
- video projekcije predstava i performansa nezavisnih alternativnih kazališnih grupa koje su obilježile hrvatsku alternativnu scenu krajem prošlog stoljeća (Bez ambalaže, Schmrtz Teatar, Robert Franciszty, Theatre De Femmes, itd…)
- BARBEDWIREHARPHSTRINGS (Velika Gorica) - odlomci iz predstave "Cabaret, ah taj cabaret..."
- SPRING SLAM ZAGREB 2002 – gostovanje vrsnih slammera, organizatora slam turnira u svojim gradovima i nacionalnih slam prvaka:
Dirk Huelstrunk (Frankfurt)
Wehwalt Koslovsky (Hamburg)
Markim Pause (Dueseldorf)
Xochil Andrea Schutz (Berlin)
suorganizatori: Pontes i Goethe institut
+ najbolji domaći slammeri sa kvalifikacija iz veljače
- DADA JIHAD - "Ilegalni performans" + promocija zbirke priča "Baršunasto podzemlje" Marija Kovača
- ALEPH - "RASPADANJE"
- "Ususret mirovini" video kolaž posvećen Živadinovu i godišnjici njegove najavljene smrti (01. 05. 2045.)
- GKM - Gradsko Kazalište Mladih (Split) - "1" i "FRULAŠ IZ HERMELINA" - dvije dramske etide (redatelj: Gorana Golovka)
- CRNA KRONIKA (Zagreb) - Just an ordinary day!; u okviru FAKI-ija (Festival Alternativnog Kazališnog Izričaja)
- grupa POREMETINI: "Jelka kod Ivanovih" (Aleksandar Vvedenski); režija: Dorta Jagić
- IN KHARMS WAY (Velika Britanija); Ted Milton: sax, vokal, lutkarski teatar, Sam Britton: soundscape
- "Shh…" (Učilište Zagrebačkog kazališta mladih): "Jebimo se! Želim te primiti za sise i jebat te snažno!"
- video projekcija predstave: Leszek Madzik: Gateway (Poljska)

RADIONICE
Don Chi? (Italija)
Etno radionica Dunje Knebl
radionica Zlih bubnjara "Od kaosa do harmonije"
radionice u okviru projekta Otokultivator – ljetna škola kulture na Visu, 2001. i 2002. godina

DJ-I/LIVE ACTOVI

AUSTRIJA: Sim On Off, Exorbit Ant, Electronic Live Act: Digital Fusion and friends

BIH: Narcis

ENGLESKA: Greg Roberts, Danny Briotett, Daddy Juice, Malachi

FRANCUSKA: Nayad & K.

HRVATSKA: Aavy, Aesqe, Ap Jigida, Blashko, Budicasi, Confusion Dj Crew, Cue, Čm, Danchi, Dinko, Disko Čoban, D-Gree, Djuka, Drug Droga, Dunja Knebl, Edo, Ehip, El Toro, Electric Desire, Ereh Won, Excel, Fantom S Kateterom, Filip, Foka, Force, Fost, Frajman, Freddie Fedder, Frx, Funk Guru, Ganesh, Ghetto Booties, Hc Boxer, Hip, Ilko, Itch, Ivan, Ivana, Jah Shadow & Sinsemilla Sound System, Jan, Jaro Nacionale, Jasmin, Jebiga, Jin-San, Joza, Jumbo, Ki, Kobayagi, Labosh, Leech-Hre Perry, Lepi, Luka, Mare, Marino, Matija, Mile, Mindtaker, Mitza(h), Molekula, M.P., Neno, Nino, Oh_Boy, Oibo, Paradox, Parket, Pero, Phat Phillie, Pier, Pipal, Plazmatick, Qwerty, Ratko, Richelleux, Rodrigo & Rodrigo, Sale Dragaš, Schoorlle, Seljo, Sergio, Sekkt el fib, Sero, Shuma, Siniša, Soultek, Skatanico!, Slavica, Smrdo Karirani, Sockastylasoundsystem, Soljah, Space Crew, Space LILY, Stac, Strip Jura, Teo, Tomac, Tomi Phantasma, Tomislav, U-ro, Vanja, Vein, Vicious Rebel, Vox, Zlo, Zvuk Broda

JAPAN: Toshya

JUGOSLAVIJA: Boža Podunavac, Belgradeyard Sound System

KANADA: Twilight Circus Dub Soundsystem

NIZOZEMSKA: Gobo, Ćuba, Jamaican Jukebox

S.A.D.: Cartesian Lover

SLOVENIJA: Jamirko, Bugi, Dado, K'pow, Kobilca, Borka, Signal Server (Marko Peljhan, Random Logic, Jadviga), Reset Dj Team, Čekman, Suha Usta, Nina, Code.Ep Massive (Borka, Ohso, Bakto & vj Nashii)

ŠVICARSKA: Def Cut VELIKA BRITANIJA: The Rootsman, Zion Train Sound System

Tko je glasao

evo ja cu ti dati najmanju

evo ja cu ti dati najmanju ocjenu sto mogu jer si bila na tocno 2 kulturne manifestacije u mocvari, i izvela zakljucak da citav program mocvare nema veze s kulturom tj ne spada pod kulturu.

ako ces kritizirati tu "kulturnu" komponentu mocvare onda si trebala uzeti veci uzorak, jer 2 dogajdaja i nisu bas reprezentativan uzorak.

na temelju dva odlaska tamo nije u redu izvoditi generalni zakljucak, a eto usudio bih se reci da nije ni KULTURNO.

Tko je glasao

bila sam na samo dva (i to

bila sam na samo dva (i to je dva previše), a program uzimam REDOVNO jer me zanima šta ima, čak i kad nemam namjeru ići.
ne znam koliki je po tebi pristojan uzorak.
btw, zanimljivo da ove koji veličaju kulturnu komponentu močvare ne pitaš na koliko su to tih kulturnih večeri u močvari oni bili pa da izvode zaključak. drugim riječima, zašto si se samo na moj stav okomio, a njihovu procjenu ne dovodiš u pitanje?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

pa "okomio" sam se na tvoj

pa "okomio" sam se na tvoj stav jer si lijepo rekla da si bila na (samo) 2 takva dogadjanja u mocvari.
sto sigurno nije reprezentativan uzorak ako uzmemo u obzir da klub posluje godinama.

za ove druge ne znam koliko puta su bili.
ako su poput tee bili 2 puta isto vrijedi i za njih.

sretna ? ;)

Tko je glasao

ha ne baš.... bit ću

ha ne baš....
bit ću sretna kad njima uputiš pitanje koliko su puta bili na tim kulturnim događajima i kad ti odgovore na to pitanje. e da, i kad prođu ispitni rokovi ali to je već drugi padež ;)

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Pozdrav, Andrea! Drago mi je

Pozdrav, Andrea!
Drago mi je što ste pokrenuli ovu temu. Vjerujte mi, ima ljudi koji žele rješiti ovu grozomornu situaciju te se nadam da se Močvara neće zatvoriti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci