Tagovi

president Trump

U petak je Donald Trump službeno postao američki predsjednik. Tijekom posljednjih 12 mjeseci, a i duže novi predsjednik je bio bezbroj puta napadan zbog svojih razmišljanja, zbog svoje političke vizije tako da je danas iznimno teško o njemu voditi normalnu raspravu. U skladu s tim red je da ovdje hladno, analitički prezentiramo Trumpova razmišljanja o budućoj vanjskoj politici i gospodarstvu Sjedinjenih američkih država.

Taj put oko svijeta kada govorimo o današnjoj vanjskoj politici Obamine administracije i sutrašnjoj politici Trumpove administracije neupitno je najbolje početi na Bliskom istoku. Govoreći o sadašnjoj situaciji u Siriji, Trump je zaobilaznim putevima podržao Assada tvrdeći da je "pogrešno ljudima koji žive pod diktatorima ili nečim gorim već stoljećima reći kako da vode svoje države".

Konkretno za Siriju, Trump tvrdi da tamo ne postoje umjereni pobunjenici, nego samo Assad i oni koji su vjerojatno gori od njega. Govoreći o Iraku i Libiji, Trump je tijekom izborne kampanje na pitanje novinara da li bi tamo bilo bolje da nismo srušili Saddama i Gadafija izjavio "Ako pogledamo Libiju i što smo tamo učinili..... totalni nered, anarhija. Ako pogledamo Saddama u Iraku i što smo mi tamo učinili... totalni nered, anarhija".

Te pozicije Trumpa o Bliskom istoku, uživaju priličnu podršku među analitičarima i u obavještajnoj zajednici, za razliku od one koja poziva na premještanje veleposlanstva SAD -a u Jeruzalem. Općenito gledajući, razmišljanja Donalda Trumpa o Bliskom istoku su pozitivna ili drugim riječima dobivaju bolju ocjene od dosadašnje politike Baracka Obame.

Govoreći o Dalekom istoku ili preciznije Kini i međunarodnom sporu oko Otočja Spratly, strogo analitički Trump je u pravu. Po međunarodnom zakonu Kina nema pravo na otoke Spratly koji su udaljeni 1.200 kilometara od najbližeg kineskog kopna, ali budimo realni i priznajmo da su vojna i politička sila snažniji od međunarodnih zakona. U skladu s tim, postavlja se opravdano pitanje ima li ikakvog političkog smisla Trumpovo provociranje Kine s Tajvanom i Južnim kineskim morem ? Analitički odgovor bi bio NE.

Pravo područje za potencijalno "provociranje" Kine je ono gospodarsko i tiče se njihovog trgovinskog suficita u odnosu na SAD. Ta politika Trumpa je popularna u američkoj javnosti, a i geopolitički ima smisla o čemu ćemo još kasnije.

Druga od država na crnom popisu Trumpa je Meksiko. U svojim često ponavljanim tvrdnjama novi predsjednik je optuživao Meksiko zbog ilegalnih migranata i zbog trgovinskog sporazuma NAFTA koji je nanio "štetu američkim radnicima". Tijekom izborne kampanje te optužbe su mu donijele puno glasova među razočaranim potplaćenim američkim radnicima,a one su se na kraju pokazale istinitima kada pogledamo ekonomske brojeve.

Zbog opsežne izborne polemike po ovom pitanju 'think thank' Američkog kongresa je prošlu godinu izašao s zaključkom koji tvrdi da je ekonomska korist od NAFTA sporazuma blago govoreći minimalna, ali da je on doveo do rušenja primanja američkih radnika ili kako se u analizi tvrdi do "prilagodbe" radnika i kompanija. Predstavnici radnika su se druge strane tvrdili da je sporazum NAFTA zatvorio 700.000 radnih mjesta u industriji.

O općenito govoreći migrantima, bili oni ilegalni ili legalni, sada već svi priznaju da oni dovode do rušenja primanja nisko kvalificiranih radnika država u koje dolaze (IFO institut, Bank of England, World bank) tako da je i u ovom pitanju Trump u pravu, a uz put i govori ono što njegovi glasači žele čuti, što njegovi glasači traže od svoje vlade.

Govoreći o stanju u Europi Trump je ponovno u pravu. U određenom smislu današnji stil upravljanja u Europskoj uniji je sličan onome od Gorbačova u SSSR-u. Obojica žele i htjeli su postići previše u premalo vremena. Govoreći o migrantima razumna europska politika je trebala biti stvaranje "europskog bratstva i jedinstva" i tek kada ono desetljećima kasnije zaživi primati migrante.

Danas kada još uvijek nije među stanovnicima formiran pravi osjećaj europskog zajedništva, dovlačenje desetaka milijuna migranata iz kulturološki različitih krajeva u Europu zajedno s zatiranjem nacionalnih osjećaja europljana je bilo doljevanje ulja na vatru. Tvrdimo ovdje desetaka milijuna jer je još 2010. na području Europske unije živjelo 31 milijun stanovnika koji u njoj nisu rođeni. Kombinacija dolaska migranata, politike štednje i blago govoreći neuspješne europske gospodarske politike je dovela Europsku uniju u opasnost od potpunog raspada.

Kada pogledamo na istok prema Rusiji red je ponoviti Trump je u pravu!?

Nama u Europskoj uniji gdje nam mediji govore da trebamo štedjeti radi dugoročne održivosti gospodarskog sustava, u Rusiji uvijek govore suprotno. Predsjednik Trump ima dugoročni pogled prema Rusiji, a on se temelji na činjenici da je Rusija sila u opadanju. Danas ona izgleda moćna, ali ta moć se temelji na prirodnim resursima i ona će s vremenom nestati. Rusija danas ima 150 milijuna stanovnika i njena ekonomska, demografska i vojna moć se nalaze u opadanju. S druge strane Kina ima 1.400 milijuna stanovnika i njena moć u svim segmentima raste. Dugoročnim interesima SAD-a stratešku prijetnju predstavlja Kina, a nikako ne Rusija tako da je iz američke perspektive Trumpova najavljena vanjska politika više nego razumna.

Vrativši se nakon obilaska svijeta kući treba reći da su izborom Trumpa i potom njegovim izjava već danas stvorene psihoze o potrebi otvaranja industrijskih radnih mjesta u SAD tako da je već po ovom pitanju pola posla obavljeno na oduševljenje njegovih birača iz radničke klase. Gledajući sve najvažnije gospodarske indikatore većina tamošnjeg stanovništva je imala pravo biti nezadovoljna.

Kada gledamo produktivnost i primanja uočit ćemo da je u prvim desetljećima nakon Drugog svjetskog rata rast plaća bio vezan s rastom produktivnosti. Za svakih deset bodova rasta produktivnosti plaće su rasle negdje 9 bodova. U današnje moderno doba rast produktivnosti od deset bodova plaće prate s rastom manjim od 2 boda.

Gledajući podatke iz doba predsjednika Obame uočit ćemo da je srednja vrijednost prihoda kućanstava u SAD ostala ista dok je istovremeno na primjer cijena police zdravstvenog osiguranja porasla za 43 %, a broj ljudi koji ima stambene objekte u vlastitom vlasništvu opao. Dodajmo tim podacima i onaj o smanjenju radno aktivnog stanovništva kao i činjenicu da je javni dug porastao za 88 % u samo 8 godina naći ćemo dovoljno razloga za nezadovoljstvo prosječnog Amerikanca.

Trumpovo razmišljanje o tome je da se treba obustaviti sklapanje trgovinskih sporazuma koji uništavaju američka radna mjesta, smanjiti cijene ljekova, otvarati nova radna mjesta u SAD, ukinuti/prilagoditi Obamacare i smanjiti poreze. Dok se 3 od ovih 5 mjera može kritizirati samo iz sfere zagovornika takozvanog Washingtonskog konsenzusa dvije mjere su više nego upitne. Analiza Trumpovih izjava o smanjenju poreza govori da će u slučaju ako provede svoje porezne planove 47 % svog smanjenja poreza završiti u rukama onih 1 % najimućnijih stanovnika što će na kraju krajeva dovesti do porasta i danas ekstremne nejednakosti u SAD koja tamo nagriza ekonomski i socijalni kapital. Drugi problematični dio Trumpovog plana je ukidanje Obamacare čime će biti oštećeni najsiromašniji Amerikanci.

Već danas mi znamo da to ukidanje neće ići tako jednostavno kao što je zamišljeno, ali za početak važna je ta negativna namjera, zar ne?

Nekoliko dana prije stupanja na dužnost predsjednika Trump je u anketi proglašen ektremno nepopularnim predsjednikom, ali s druge strane ta anketa je ukazala kako Amerikanci vjeruju da će njegova administracija otvoriti radna mjesta u SAD. Onima kojima još uvijek nije jasno treba još jedanput naglasiti da je otvaranje radnih mjesta razlog zbog kojeg je Trump izabran za predsjednika pa će se njegov uspjeh ili neuspjeh na kraju ocjeniti na osnovu toga, a ne na pitanju političke koreknosti i navodne vjerske, rasne ili rodne diskriminacije.

Tagovi

Komentari

čiča tomina koliba

bez obzira što je obama bio relativno nepoznat političar sa malo iskustva u ofisu, čovjeka su mitologizirali do razmjera da je 2009. dobio nobelovu nagradu za mir. izabran kako bi donio promjenu u američku kulturu, prvi ne-anglosaksonski predsjednik, polu-afro amerikanac (otac afroamerikanac, majka bjelkinja koja ga je odgojila elementarno "bjelački", dakako ne u skromomnoj čiča tominoj kolibi).
yes we can i slične komunikativne začkoljice pokazale su da je majstor prezentacije i retorike, kojem je etos bio primaran logosu, pojačavajući to izgledom dobriog momka iz susjedstva, naglašeno brižnog obiteljskog čovjeka, kakvog bi poželjela svaka punica. za tog čovjeka bi zadnjeg rekli da par metara iza njegovih leđa stoji ađutant sa šiframa lansiranja nuklearnog arsenala doomsdaya. u svom poznatom yes we can govoru, u kojem je ekstatički iznio tu formulu, magnetski djelujući na masu, podsjetio me na šamana, ili crnačkog propovjednika čije su propovjedi završavale masovnom histerijom i izlječenjima. "yes we can", je u međuvremenu nastavio i proširio projekt globalne špijunaže bez presedana uključujući masovnu uporabu dronova ubojica, te u kratkom vremenu eliminirao stotine talibanskih lidera, ubijajući ih preventivno kojekuda po pakistanu, afganistanu, omanu, somaliji i tko zna sve već. osim toga nastavio je i pojačao masovne projekte špijunaže saveznika, a razmjere te špijunske operacije bez presedana u povijesti donekle je prokazao poznati zviždač e. snowden. obamacare, projekt kojeg su demokrati ukrali nixonovoj administraciji, koji je pompozno započet da bi na kraju troškovi rasli dva puta brže od BDP-a
http://fortune.com/2016/06/21/us-health-care-costs/
trump je donekle modificirao obaminu formulu i nastavio jahati na valovima populizma; no dobro je znati da je trump prethodno formirao "strategic and policy forum"
https://www.blackstone.com/media/press-releases/article/president-elect-...
savjetnički thinktank sačinjen od 16 briljantnih biznismena, korporativnih kitopsina iz vrhunskog američkog biznisa (gm, ibm, disney, boeing, jp morgan, walmart), pojačan sa analitičarima (vrhunski analitičar energetskih pitanja poput daniel yergina koji je, između ostalog razvalio peak oil teoriju)
https://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_Yergin
te financijerima koji znaju kako raditi sa lovom.
to baš i ne djeluje kao potez glupog rednecka, kakog ga vole prikazivati hollywoodske posvuduše, i poznati bankarski hoštapler koji je svojim "humanitarnim radom" na širenju demokracije nanio ništa manju štetu od one koju su b52-jke učinile u vijetnamu...

Tko je glasao
Tko je glasao

Nemam osobito dobro mišljenje

Nemam osobito dobro mišljenje o Trumpu i, posebice, načinu na koji je vodio kampanju, no jedna mi se stvar u njegovom nastupnom govoru jako svidjela - ako je bio iskren i stvarno namjerava tako voditi američku vanjsku politiku. Radi se o rečenici - "Nikome nećemo nametati naš način života".

U toj je izjavi, ma koliko kratkoj, sadržano mnogo. Naime, sve su američke ratne i drugim sredstvima vođene intervencije po svijetu bile opravdavanje navodnom potrebom da se "ugroženim ljudima" donese sloboda i demokracija. Naravno, onakva kakvom je vidi Amerika i usprkos spoznaji svih koji barem nešto razumiju, da su uvijek posrijedi zapravo bili neki drugi interesi. Prema broju izgubljenih života i strahovitim razaranjima infrastrukture, potrebne za život i kulturnoj baštini, lako je zaključiti kako je poboljšanje života, odnosno sloboda i demokracija, intervencionistima bilo zadnje na listi prioriteta. Nimalo drugačiji zaključak može se donijeti i kad pogledamo kakvi su režimi zamijenili svrgnute.

Prema tome, koliko god se neki pribojavali Trumpovog izolacionizma, nemiješanje nasilnim metodama u unutarnje stvari drugih država moglo bi Svijetu donijeti velike i stvarne koristi. U tom se smislu više treba bojati toga hoće li Trump održati to obećanje.

Drugo o čemu je govorio, a čemu se opravdano može prigovoriti je ukidanje zdravstvenog osiguranja za najsiromašnije slojeve američkog društva, ono je koliko god skromno po opsegu ipak milijunima amarikanaca donijelo kakvu takvu sigurnost i korist, ali se to pitanje u konačnici ipak tiče samo Amerikanaca. Oni su ti koji si biraju predsjednika i ako ne budu zadovoljni njime, iskoristiti će mehanizme koji u Americi postoje da ga što prije maknu i zamijene boljim. Drugi se u njihov izbor to ne bi trebali miješati, baš kao što je Trump najavio da se neće miješati u unutarnje stvari drugih.

Ostvari li se, nadmetanje sa Svijetom isključivo u sferi gospodarstva, Trumpova bi vanjska politika mogla potaknuti krupne promjene u Europi i naročito na Bliskom Istoku. Europu bi trgnula iz svojevrsnog zimskog sna i osvijestilo ju u spoznaji da ako želi opstati kao zajednica bilo kakve vrste, da mora sama biti aktivnija i pokazati građanima u čemu se ogledaju koristi od saveza. Naime, nije dovoljno zvati se unijom. Građani žele nešto opipljivije - ako ništa drugo, ono da mogu sebi i obitelji osigurati pristojan svakodnevni obrok i krov nad glavom, što sada nije slučaj.

Na Bliskom bi Istoku u početku možda došlo i do novih sukoba, ali bi ono vodili prije ka stabilizaciji stanja nego širenju rata. No malo je vjerojatno da bi ostale zemlje krenule Trumpovim putem i odrekle se miješanja u izbor tamošnjih režima. Vrlo je upitno hoće li i on sam postupati kako je najavio jer se još nikada u novijoj povijesti Bliskog Istoka nije dogodilo da se netko izvana nije miješao u njihov, kako je rekao Trump, način života, a još više prirodne resurse koji se tamo nalaze.

Imperijalnu politiku nisu izmislili Amerikanci, ali su ju brzo prigrlili i vremenom postali lučonoše miješanja u tuđe. Hoće li Trump imati snage da se suprotstavi matici, teško je reći. Vojsku još nekako može obuzdati, ali korporacije čijem svijetu i sam pripada, gotovo je sigurno da neće moći. Kapital ima vlastitu logiku. Ako probitke ne može ostvariti u vlastitim granicama i zakonitim sredstvima, posegnuti će dalje i za onime čega se Trump navodno odriče.

U tom bi smislu američke korporacije mogle Trumpu postati ljući neprijatelji nego oni u koje je američka oficijelna politika do sada upirala prstom nazivajući ih osovinom zla. Ne bi, uostalom, bilo prvi put da američki predsjednik u pokušaju da uvede korjenite promjene u vlastitoj zemlji izvuče deblji kraj.

B-52

Tko je glasao

dobro skenirano

@Zlatno d. k.
Ne želim ići u raspredanje da li je Trump zlo ili dobro.
Iako sam pristalica demokrata, Obama je srozao USA pozicije ma niske grane, zbog dodvoravanja svijetu i svojima. Bezličan, a vodi USA poput fijakerskog konja.
„Ni leve ni desne, same ravne“ bi rekli moji suseljani.
Trump je pravilno skenirao probleme to jest njihove stvoritelje.
Irak, Sirija, Libija. Posljedice. ISIL.
Meksiko- Ilegalni radnici smanjuju tenzije Meksičkim vladarima, ometaju zapošljavanje američke sirotinje, i samo su poslodavci s juga protiv zida, jer umanjuje šanse za jeftinom radnom snagom.
Zaista. Zašto bi bacao tolike novce za razne državice članice NATO .
Revitalizacija Američko- Izraelskih odnosa doživjet će pravi preporod, barem po mom skromnom mišljenju.
Trump dobro visi probleme i njihovo rješenje no njegov način komunikacije zahtjeva dobre smirene suradnike kako ne bi doživio da ge se proglasi diktatorom. Mnogi amerikanci nisu svjesni kakvo bi zlo bio izbor gospođe Clinton. Kolotečina jada bijede, svega i svačega.
Možda griješim ali tako ja gledam na to.

Tko je glasao

napomena

Ovaj dnevnik je u stvarnosti moj tekst koji je izašao u medijima. Inspiraciju za stavljanje teksta na pollitika mi je dao tekst u jutarnjem listu imena:

Soros:Trump je diktator, varalica i brzo će propasti.

Nije mi jasno kako netko demokratski izabran može biti diktator praktički prije nego što je postao predsjednik, ali......

Tko je glasao

Isto etiketiranje doživio je i Orban

Soros:Trump je diktator, varalica i brzo će propasti.
Nije mi jasno kako netko demokratski izabran može biti diktator praktički prije nego što je postao predsjednik, ali...
Može, u kontroliranim medijima i Sorosevim udrugama tzv. "slobodnog društva".

Isto etiketiranje doživio je i Orban, koji svome narodu daje slobodne referendume. I to zato što je diktator, već nacionalno osviješteni političar, koji vodi suverenističku politiku, ne šljivi nametanje multikulturalnosti, te vodi politiku isključivo za mađarske interese.

Samoprozvana EU carica Merkelica je, po tim medijima, "lučonoša slobodnog Svijeta", a svome narodu brani referendume, pokušava uništavati nacionalne države, nameće svima prihvaćanje imigrantskih kvota, želi federalizirati EU u želji stvaranja "Četvrtog Reicha",.....ali zapravo svojom politikom uništava i Njemačku i EU.

Obama je proglašavan demokratom, tolerantnim liberalom, ali prave rezultate njegove vladavine vidimo na Bliskom Istoku i posljedično u EU.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 42

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron