Tagovi

Premijeru, a u kojem to „opsegu“ će opstati HR brodogradnja?

Naprosto je nevjerojatno da premijer Zoran Milanović kaže kako će brodogradnja u Hrvatskoj opstati ali ne u sadašnjem „opsegu“ i na ovakav način kako do sada, a da na izgovoreno svi škverani ostanu gotovo bez ikakve reakcije. Nisu slušali ili nisu razumjeli???

Premijer je svojom izjavom u stvari jasno kazao da će se neka brodogradilišta zatvoriti, ali i pokazao veliku slabost jer očito da nema hrabrosti kazati i koja to. Dakle sa jedne strane imamo političku demonstraciju „velikih napora“ aktualne Vlade da se sačuvaju navozi i radna mjesta, uz istovremeno mnoštvo primjera koji potvrđuju suprotno odnosno ispunjavanje nečijih želja koje idu u smjeru potpunog uništenja hrvatske brodogradnje. Zanimljivo je kako se sve Vlade, uključujući i ovu SDP – HNS pozivaju na EU odnosno odredbe iz SSP-a i poglavlja 8. (potpisanog 29.10.2001.) pokušavajući isključivo svoju krivnju i odgovornosti za trenutno stanje prevaliti na EU odnosno EK mada isti ni u jednom trenutku nisu Hrvatskoj uvjetovali zatvaranje ni jednog jedinog navoza, ali jesu poštivanje svih obveza na koje je Hrvatska pristala… a dobro znamo da je „dogovorila“ bez ikakve prisile i smanjenje broja svojih navoza, ili jednostavnije kazano, na zatvaranje nekoliko škverova. Pitanje koje se nameće je zašto Hrvatska u 11 godina od potpisivanja SSP-a nije ništa uradila kako bi se proizvodna efikasnost bar nekih škverova, onih koji su određeni da ostaju, restrukturiranjem i tehnološkom obnovom dovela na tržišno za EU prihvatljivu razinu?

Pitanje zdrave logike je i u svezi uprava škverova. Činjenica da su redom ostajale na čelu i one koje godinama gomilale gubitke što je nemoguće ako je Vladi bio cilj racionalizacija odnosno restrukturiranje sa ciljem postizanja ekonomske održivosti, što znači da je upravama bio zadatak ne da ih spasi već da ih upropaste. Pitanje koje stalno bode oči jest nelogičnost po kojoj škverovi konstantno gomilaju gubitke u milijardama a istovremeno svi njihovi kooperanti enormne profite. I sve se to događalo svih prethodnih 20 godina bez obzira radi li se o ovoj ili prethodnoj Vladi, a da nitko ne snosi odgovornost.

Umjesto da se građanima odnosno škveranima još prije više godina, još u vrijeme „Račanove“ Vlade jasno kazalo kako stvari stoje, da se tada prionulo tehnološkoj obnovi onih koji su predodređeni za nastavak proizvodnje i tako već odavno bili konkurentni na svjetskom tržištu, a prostori preostalih, uz prekvalifikacije dijela djelatnika prenamijenjeni za neke druge djelatnosti, danas imamo situaciju da niti možemo u kratkom periodu uspješno restrukturirati neki škver, niti ima investitora da na istom prostoru pokrenu neku drugu profitabilnu djelatnost prihvatljivu kako za djelatnike tako i za lokalnu samoupravu.

Početak Vladina razrješavanja stanja u hrvatskoj brodogradnji igricama sa Končarem, DIV-om ili već sutra nekim trećim u ovim ekonomskim okolnostima je prije igra ruleta čiji ishod nitko ne može predvidjeti nego nešto na temelju čega se može očekivati pozitivan ishod.

Komentari

Tko je glasao

Našu brodogradnju može

Našu brodogradnju može spasiti jedino ako izmisle nešto što još ne postoji, npr. brod koji leti. Samo bojim se da bi i to bilo kratkog daha ili najdulje dok nam ne isteknu autorska prava. Kao kod plive za azitromicin npr., a onda bi opet bili na početku i morali se rješavati "smeća".

Zato najbolje presječi čim prije dok još nije kasno. Da je tako Račan učinio, danas bismo već sve i zaboravili, a ušparali barem 20 milijardi kuna.
10 tisuća više ili manje na birou, kao da je važno kad ionako nezaposlene brojimo u stotinama tisuća. Još malo ćemo u milijunima, kao Amerikanci.

Glede odgovornosti Uprava, ako smo donijeli zakone o nezastarjevanju ratnog profiterstva, zašto ne bismo i o nezastarjevanju odgovornosti uprava poduzeća u državnom vlasništvu?

Ako Linić može prijetiti malim poduzetnicima da će im revidirati poslovanje i da će odgovorni snositi konsekvence, čak se prijeti i užoj i široj rodbini, pa zašto onda gospoda koaj su upropastila brodogradilišta ne bi za svoje propuste odgovarala?!

Tko je glasao

Ma daj čoviće je si ti

Ma daj čoviće je si ti normalan . Ušparali bi oni moj k...c a ne dvaes milijardi .
Rješili su se oni po hrvacke pa šta su ušparali ??

To su kleptomani i lopine ništa ti ne šparaju .

Tko je glasao

Tako je!

Spizdili bi taj novac bilo gdje... Ionako su im brodogradilišta bila samo praonice...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Je si vidila onog plaćeničkog

Je si vidila onog plaćeničkog smrada sa televizije mislava bagu . Koju je šprehu bacija o škverovima . Izračuna je da su škverovi koštali zadnjih godina svakog poreznog obveznika pet iljada kuna . Oli me mudrinić i njegov t-com nije košta tri iljade maraka pa nikom ništa.
Od te love što su dali škverovimatrećinu su drpnuli menežderi a ostalo su pokupile banke i država opet kroz pdv.

U ovoj državi da ti mukte neko da sirovinu i da ti mukte rade radnici propa bi nakon tri miseca ako nisi u tom kriminalnom hdz-sdp ovskom kolu. Sjebala bi te njihova porezna i njihovi sudovi, nebi uspija se ni okrenut.

Da odeš na svoju vlastitu ledinu i naučiš ne ist ništa negon samo živit od arije , nebi ti ti monstrumi dali da preživiš nego bi te izblesirali da puno trošiš i da si neproduktivan..

Tko je glasao

Nego, znaš šta...

U doba HTa još se nisam baš kužila u dioničarenje, udjele i sl. pa su me preveslali. Sad te stvari bolje razumijem. Npr. ako je mene škver koštao 5000, ja bih trebala imati udjela u vlasništvu, zar ne? Ako smo Todorića skrpali s mojom lovom, onda imam malo i od Todorića, zar ne? To je onda sve dobro za mene, zar ne? Ili opet nisam skužila?!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

HRVACKI HOLDING

Opstaće ka jedan veliki holding , ka što je sve ostalo u hrvackoj.

U svakoj jedinici holdinga imaće tri bravara, tri varioca i tri cjevara sve legalno zaposlena . Imaće i tri koperanta na crno .Biće tu i dva meneđera ( jedan sdp i jedan hdz ) .
Biće to čudo od brodogradnje .

Tko je glasao

i mi konja za trku imamo ...

u splitu imamo

A. željka keruma, obamu iz ogorja, prvog vlaja gradonačelnika, gradonačelnika i saborskog zastupnika izabranog voljom većine građana, koji bi po mnogo čemu trebao moći razumjeti škverane,
od toga da su to praktično isti ljudi s kojima je i sam počeo raditi
do toga da je to ipak jedan od najvažnijih problema grada splita u njegovom mandatu
ne samo o hajduku nego i o brodogradilištu
B. branka grčića, ministra, profesora i dekana ekonomskog fakulteta, čovjeka koji je proizvod intelektualne zajednice koja se diči mnogim znanstvenim postignućima, pa i suradnjom s realnim sektorom

oni nisu krivi
nisu ni odgovorni
samo su pokazatelji stanja jedne intelektualne bare, žabokrečine koja nastaje kad izostane uloga javnosti u određivanju prioritetnih tema i problema
kad govorim o potrebi postojanja jednog kvalitetnog dnevnog lista, koji bi imao ugled koji daje dosljednost, mislim na potrebu da se identificiraju problemi,
i da se odgovorne poteže za uho dok se ne izjasne o tome što o problemima misle
sad je kasno pametovati, ali gdje je intelektualna elita bila 20 godina

(milanoviću koji potpisuje, liniću i čačiću koji rješavaju, kako god znaju i umiju poštovanje jer su barem toliko normalni da znaju da ne mogu sjediti na tom mjestu na kojem jesu bez da donesu neku odluku o brodogradnji, bilo kakvu, ali odluku)

kerumu i grčiću dao bi brodogradilište na upravljanje

luka

Tko je glasao

Ni dandanas mi nije jasno

Ni dandanas mi nije jasno zašto se nikad, doslovno nikad, nije oglasila profesorska elita sa splitskog FESB-a ili ekonomije u namjeri da se spase brodogradilišta. Nitko nije reagirao čak ni profesori sa splitske brodogradnje.
Sad se prodaje priča da će se u trogirskom brodogradilištu napraviti marina.
Bilo koja marina umjesto brodogradilišta i po prihodu i po broju zaposlenih je gospodarski komarac. I katastrofa za Trogir. Ni metla se u Trogiru neće moći kupiti kad se zatvori brodogradilište.
U Trogiru, Kaštelima i Splitu postoje tri marine. Sve tri zajedno godišnje ostvare prihoda cca 50 milijuna kuna, broj zaposlenih je minoran, plaće sezonske, skiperske, komunalije gradovima su smiješne jer se radi o otvorenim površinama, koncesije su cca 200.000 kuna godišnje a jedini profit narodu je kad djeca ljetnim vikendima za 100 kuna peru šminkerske brodove. I to bi trebala biti budućnost!!????
Hrvatska je ugasila skoro sva proizvodna radna mjesta. Hoće li trgovci raditi u Dalmi ili Kerumu, U Slaviji ili Konzumu, hoće li konobari raditi u jednom ili drugom kafiću potpuno je nebitno jer će trgovine i kafića uvijek biti.
Ali otvoriti novi, golemi proizvodni pogon je skoro pa nemoguće, zemljište je preskupo, studije utjecaja na okoliš se razvuku do u beskraj a odmah se pojave susjedi kojima smeta buka, jave se zeleni, i još zeleniji, osnuju se udruge za zaštitu ptica pjevica i svih endemskih vrsta od Madagaskara do Islanda i kampanja kreće. I onda ti se svi kunu da su oni za proizvodnju ali parcela je 200eura /m2, komunalije su 300 kn/m3, ne smije biti buke, dima, kamiona, cisterini, plinskih i naftnih tankova, viličari ne smiju raditi iza podne jer susjedi spavaju poslije ručka itd.
Što mislite bili li u današnjim uvjetima bili moguće osnovati splitsko ili trogirsko brodogradilište s obzirom na cijene zemljišta, tzv. turističku budućnost, tzv. zaštitu okoliša, uništenu vizuru pitomog Splita i Trogira i sl.
Ovdje je jedan komentator napisao da se neko korejsko brodogradilište prostire na milijunima kvadratnih metra površine. A gdje bi to kod nas bilo moguće izgraditi kad je svako naše selo „bogom dano“ za turizam i odmor samo što to eto investitori ne prepoznaju.
Jedina nada nam je da se pojavi neki „ludi Rus“ koji ima para k'o škalje i kupit će didovu ruševnu pojatu od dvadest kvadrata za dva milijuna eura jer je taj Rus prepoznao svu ljepotu naše didovine. S koje smo mi pobjegli prije pedest godina u tvornice kojih više nema.

vjetarsjuga

Tko je glasao

@vjetarsjuga Sad se prodaje

@vjetarsjuga
Sad se prodaje priča da će se u trogirskom brodogradilištu napraviti marina.
Bilo koja marina umjesto brodogradilišta i po prihodu i po broju zaposlenih je gospodarski komarac. I katastrofa za Trogir. Ni metla se u Trogiru neće moći kupiti kad se zatvori brodogradilište.

Znam da je previše i predugo za sve pregledati ali ovdje su snimke sjednica Gradskog vijeća Trogira iz 2008. i 2009.na kojima je bila tema trogirski škver. Danas bi vjerojatno sudionici tih rasprava željeli da njihove riječi nisu zabilježene... ali jesu.. .. i moglo bi se kazati kako i sada važi ono "ista meta isto odstojanje"
http://ruza-cro.com/vijest.asp?id=28
http://ruza-cro.com/vijest.asp?id=22
http://ruza-cro.com/vijest.asp?id=16
http://ruza-cro.com/vijest.asp?id=17

Tko je glasao

prilozi za najveću pljačku u povisti grada splita.

,, I am happy to tell you that the M/V SPLIT and the M/V H.E. BIRD are both operating very successfully and we are very proud of them. BRODOGRADILIŠTE ,,SPLIT,, should indeed be proud of them,,
C. Russell Walton USA

U ,, Brodosplitu je izgrađeno ukupno 290 brodova ukupne nosivosti 5.000.000 DWT od toga je bilo 80% za strane naručioce. Prije dolaska na vlast hordi hdza i sdpa u brodogradilištu je radilo 7500 radnika i 3000 koperanata.

,, JUGOPLASTIKA ,, je horde zla dočekala sa 11.857 zaposlenih i izvozom od
46.000.000 % . Sića li se iko više JUGOPLASTIKE ?? . Prošlo je samo dvaes godin a niko je se ne sića.

Na desetke tisuća radnika i kooperanata je radilo u ,,POMGRADU,, LAVČEVIĆU,,KONSTRUKTORU,,MELIORACIJI,, i ,, TEHNOGRADNJI ,, Građevinari splita su izradili 17 hidrocentrala širom svita. Kad se brodom vezujete u arabiji vezaće te se vjerovatno na rivu što su je izgradile splitske firme. Ako putujete u Prag morete prespavat u hotel ,, ATRIUM ,, ili u hotel ,, Forum,, oba su gradili splićani . Morete otić i u Soči i litovat u hotelu od dvaes katova , ti je ka piramida , isto su ga gradili splićani .
Ljubitelji njemačke kad se voze podzemnom kroz Munchen i Frankfurt neka znaju da ih je radija ,, LAVČEVIĆ,, ,,MELIORACIJA,, je u Egiptu izradila 37km kanala i 286 km puteva i prije četrdeset godina. Većinu ovih hotela što su horde zla prodale po dalmaciji za kunu kerumu i sličnima izgradili su splitski građevinari koi sad preturaju po kontejnerima.
Sve nestalo u dvaes godina i niko kriv.

Mentalitet balkanskog krajputaša , drumskog razbojnika , čoporaša koji vlada unutar hdz i sdpa kao i velike većine njihovih slipih sljedbenika doveo nas je na prosjački štap , na kreditnu pivušu . Taj mentalitet drpni di god moš doveo nas je u najcrnje razdoblje hrvacke povisti .

Pitali se iko u ovoj nesritnoj zemlji od čega će ovaj svit živit ako ništa ne radi jerbo nema di radit. Pita li se iko di smodošli kad se za misto prodavačice na određeno vrime javlja tries ženski od toga dvi pravnice , tri ekonomistice i pet profešurica.

Tko je glasao

Ništa ti ne brini...

rekao je (čini mi se) Mirando da nas u travnju čeka dno, nakon čega će (nekom magijom) početi rasti BDP čime će se automatski početi otvarati radna mjesta.

Ne znam kako se to automatski otvaraju radna mjesta ako se zatvaraju firme, ali ipak ne brinem ni ja, jer sigurno ima netko stručan koji brine i zna.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@bigulica, Ne znam kako se to

@bigulica,
Ne znam kako se to automatski otvaraju radna mjesta ako se zatvaraju firme, ali ipak ne brinem ni ja, jer sigurno ima netko stručan koji brine i zna.
Čačić to sigurno zna jer su (HNS) već jednom otvarali 200 tisuća radnih mjesta :-)

Tko je glasao

Od Račana do Milanovića, a gdje su dva mandata HDZa?

Zanimljivo je,

kako autor preskače cijelih osam godina KRADEZE vladanja,
šlamperaja, mafiokracije,
kaznenih progona protiv stranke i članova itd.,

zaboravlja kako su HDZove vlade,
u tajnosti donosile odluke iza zatvorenih vrata o brodogradnji,

otezale sa izdavanjem jamstava,
kako bi u tko zna čijem interesu

brodogradilišta, konkretno riječki "Treći maj";

izgubila poslove.

Afera je bila vrlo eksponirana,
čak se i Grad Rijeka uključio pokušavajući,

podsjetiti HDZ vladu da treba dati jamstva kako bi se ugovorili poslovi.

No, tko sam ja,

da kritiziram uvaženog autora dnevnika, zar ne?

Mirtaflora

Tko je glasao

@Mirtaflora, ništa ja nisam

@Mirtaflora,
ništa ja nisam preskočio jer je valjda poznata činjenica da su dva mandatra HDZ-a između ova dva SDP-ova. .... i ni jednom riječju ne amnestiram prethodne dvije vlade HDZ-a...
Po pitanju brodogradnje su se svi ponašali isto, a paradoks je u tome (možda) što će SDP završiti ono što su sami zapoćeli u svom prvom mandatu.....
Kako god bilo, po ovome što rade ili su rdili prethodnici, svi se trude uništiti brodogradnju a ne ju spasiti....

Tko je glasao

Produktivnost, inovacije i

Produktivnost, inovacije i flexibilost Azijata dave EU brodogradnju.
Nema brbljanja i glupih zapitkivanja jer je netko zaduzen za to.
Samo zadaci i rokovi.

Danas u Hyundai Heavy Industriesa (HHI), brodogradilištu čak 2% zaposlenika radi na istraživanju i razvoju brodogradnje i svih ostalih djelatnosti s kojima se to brodogradilište bavi.
U svim djelatnostima brodogradilište bilježi uspjehe, i u konstrukcijama za potrebe naftne industrije, proizvodnji postrojenja za proizvodnju električne energije i brodskih dizelskih strojeva, u proizvodnji električnih uređaja poput transformatora, ali i u proizvodnji električne energije dobivene pomoću sunca, vjetra i morskih struja i proizvodnji industrijskih vozila poput bagera, viličara itd. Sve je započelo u Južnoj Koreji u gradu Ulsan kad su Južnokorejci počeli graditi brod prije nego što su sagradili brodogradilište tako da su dvije godine poslije (1974.) sagradili u isto vrijeme brodogradilište i dva tankera od 260.000 tona nosivosti za grčkog brodara.
Deset godina poslije brodogradilište je već isporučilo brodove ukupne nosivosti deset milijuna tona. Četiri godine iza još deset, a do 1995. brodogradilište je već isporučilo brodove ukupne nosivosti 50 milijuna tona, dok je u sljedećih deset godina brodogradilište ukupno isporučilo još toliko, znači svake godine više od 6 milijuna tona nosivosti. To je tolika produktivnost koja nije zabilježena nikad do tada u povijesti brodogradnje. No kako se svijet brodogradnje mijenja, jedno od kineskih brodogradilišta moglo bi po produktivnosti još više impresionirati svijet od Južne Koreje. No u travnju ove godine brodogradilište HHI postalo je prvo brodogradilište u svijetu koje je isporučilo brodove u ukupnom iznosu od 100 milijuna bruto tona.
Ono što bi naše brodograditelje i hrvatsku javnost najviše moralo zanimati jest omjer radnika i administracije u ovom brodogradilištu. U njemu je krajem prošlegodine radilo 23.630 osoba, od toga u neposrednoj proizvodnji 60%, u administraciji 28% uz 12% inženjera. Budući da se brodogradilište HHI bavi raznim djelatnostima, u dijelu koji je vezan za gradnju brodova (prema tome možemo ga usporediti s našim Brodosplitom) zaposlenih je krajem prošle godine bilo 9274. Od toga ih je u neposrednoj proizvodnji radilo 73%, u administraciji 12%, a inženjera je bilo 15%. Brodogradilište HHI, koje zauzima površinu veću od 14 milijuna četvornih metara, ima deset suhih dokova ukupne nosivosti blizu 5,7 milijuna tona u kojima se grade brodovi. Najveći suhi dok se nalazi u novom brodogradilištu u Gunsanu nosivosti 1,3 milijuna tona, dužine 700 i širine 115 metara uz dizalicu koja može podignuti 1650 tona. Ostalih devet suhih dokova nalaze se u Ulsanu.
Najveći među njima ima nosivost milijun tona, dug je 672 metra i 92 širok. Važna značajka tog brodogradilišta koje postiže svjetske rezultate jest automatizacija dobrog dijela proizvodnje, brodovi se takoreći proizvode na traci kao i automobili.
Zbog toga je brodogradilište do sada isporučilo mnogim brodarima (255) iz 47 država svijeta više od 1600 brodova ukupne nosivosti oko 143 milijuna tona, pri čemu je prosječna nosivost broda bila blizu 90.000 tona. Do početka ove godine izgrađen je 471 kontejnerski brod, 333 tankera za prijevoz sirove nafte, 321 brod za prijevoz rasutih tereta, 114 tankera za prijevoz naftnih derivata, 101 tanker za prijevoz ukapljenoga naftnog plina i mnogo drugih, među kojima treba spomenuti i 37 tankera za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina. Gotovo nema mjeseca u kojemu to brodogradilište ne izazove pozornost svjetske javnosti. Evo nekoliko primjera. Posljednjeg dana svibnja ove godine brodogradilište je dobilo narudžbu za gradnju tri tankera za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina ukupno vrijednih 600 milijuna dolara, s isporukom u drugoj polovici 2013. godine.
Ukupna narudžba za ovu godinu do kraja svibnja iznosila je 10,5 milijardi dolara, što je bilo već 53% od planiranih 19,8 milijardi. Dan nakon toga brodogradilište je objavilo vijest da je dobilo narudžbu vrijednu oko 1,1 milijardu dolara za gradnju dvaju brodova za bušenje morskog dna za potrebe naftne industrije. Upravo ta vrsta brodova omogućava brodogradilištu velike prihode jer ukupna narudžba devet brodova te vrste je već tada došla do pet milijardi dolara, a postoji mogućnost gradnje još tri. Prema tome u samo dva dana brodogradilište je osiguralo narudžbe vrijedne oko 1,7 milijardi dolara.
Samo dan poslije brodogradilište je objavilo vijest da je sagradilo tvornicu robota za godišnju proizvodnju 4000 robota, koji će biti korišteni u raznim industrijama, na primjer automobilske. Brodogradilište do 2014. želi postati treći najveći proizvođač industrijskih robota na svijetu. Nekoliko dana poslije brodogradilište je izvršilo testiranje prototipa postrojenja od 500 kW za proizvodnju električne energije pomoću morske struje, tj. razlike u plimi i oseki.
Do 2014. želi se izgraditi više postrojenja te vrste u Južnoj Koreji. U svega tjedan dana brodogradilište je sa svakom viješću izazvalo pozornost svijeta. Vjerojatno bi za hrvatska brodogradilišta bilo korisno poslati po jednog predstavnika sindikata iz svakog škvera da razgledaju brodogradilište HHI. Takva iskustva ljudima uvijek otvore oči, pa bi u tom slučaju naši sindikalisti zaključili, što hrvatska brodogradnja u ovom trenutku može, a što ne te bi na temelju toga pred Vladom bolje zastupali interese škverana.
Naši inženjeri, koji imaju radno iskustvo u našim i južnokorejskim brodogradilištima, razumiju bitne razlike između hrvatske i južnokorejske brodogradnje. Brodogradilište HHI je putokaz mnogim brodogradilištima svijeta kojim putem krenuti žele li opstati.

http://www.poslovni.hr/vijesti/juzna-koreja-nudi-recept-za-brodogradnju-...

Tko je glasao

korejci

to rade bolje; moj susjed je godinama radio u rotterdamu kao varilac i ovo o čemu pišeš su nizozemci, koji su nekada bili veliki brodograditelji, su konstatirali davno; pored toga korejski radnik je produktivniji od zapadnog, manje ide na godišnje, bolovanja, i gotovo ima religijsku predanost radu; umjesto metalnih kutija sa motorom ( što je esencijalno većina brodova) nizozemci su počeli proizvoditi visokospecijalizirane hightech brodove relativno male, no vrlo skupe i isplative. brogodradilište se restruktuiralo, smanjilo broj zaposlenih ( gdje nikada nisu imali goleme birokratske aparate kao u našim škverovima, a direktor je dolazio na posao biciklom ), te počelo proizvoditi podmornice, oružje i energetska postrojenja.
korejci dakako, mogu biti najveći proizvođači no ovima kruha neće uzeti
http://www.thyssenkrupp-marinesystems.com/index_en.php?
što se tiče hrvatskih škverova, eventualnim gašenjem splitskoga zatvorit ćemo posljednji proizvodni pogon u gradu, te se možemo potpuno posvetiti daljnjoj prostituciji prirodnih bogatstava.

Tko je glasao

Thyssenkrupp je i zeljezara

Thyssenkrupp je i zeljezara kao i Hyundai.
Mi smi Sisak upropastili a ne znam ni da li su prizvodili zeljezne brodske ploce.
Cini mi se da su rijecani kupovali od Zeljezare Skopje.
Evo sto expert Tijardovic kaze o tome:

Bez industrije čelika apsurdno je govoriti o konkurentnosti hrvatske brodogradnje na međunarodnom tržištu. Potvrđuju to primjeri divova poput Južne Koreje
Južnokorejci troše najviše čelika u svijetu, čak 1,077 kilograma po stanovniku - više od tone tijekom godine dana ili oko tri kilograma svakog dana. Svjetski je prosjek oko 200 kilograma po stanovniku godišnje.
Premda je Kina najveći proizvođač čelika (lani je proizvela 627 milijuna tona čelika), zbog brojnosti stanovništva potroši po stanovniku 40 posto čelika kojeg potroši Južnokorejac. Da bi se shvatila snaga južnokorejskoga gospodarstva kad je posrijedi potrošnja čelika, Južnu Koreju treba usporediti s nekim industrijskim zemljama.
Prosječan stanovnik SAD-a potroši manje od četvrtine čelika kojeg potroši Južnokorejac. Ista je situacija i s ruskim građaninom. Japanac potroši 50-ak posto čelika manje u odnosu na Južnokorejca, a Indijac samo dvadeseti dio.
Čak su i Nijemci daleko iza Južnokorejaca po potrošnji čelika, jer potroše samo 41 posto čelika kojeg potroši Južnokorejac. Jedini koji konkuriraju Južnokorejcima po potrošnji čelika po stanovniku su Tajvanci, koji godišnje potroše 772 kilograma čelika po stanovniku. Najviše čelika lani je potrošila Kina (576 milijuna tona). Slijede SAD (80 milijuna tona), Japan (64 mil. tona), Indija (61 mil. tona), pa tek onda Južna Koreja (52 milijuna) te Njemačka i Rusija (po 36 milijuna tona).
Neozbiljno je uopće razmišljati o prosperitetu hrvatske brodogradnje bez osnovne proizvodnje, a u ovom slučaju to je industrija čelika. Bez hrvatske čeličane apsurdno je govoriti o konkurentnosti hrvatske brodogradnje na međunarodnom tržištu. To je isto kao kad želite biti proizvođač mlijeka, a nemate vlastite sirovine, već mlijeko nabavljate iz uvoza. I ostale brodograđevne zemlje žele sebi osigurati dovoljno čelika, pa je, primjerice, proizvodnja u Brazilu porasla više od sedam posto jer će, uz ostalo, brazilska brodogradnja imati pune ruke posla zbog potreba svoje pomorske naftne industrije.

Tko je glasao

Thussenkrupp Marine System je

Thussenkrupp Marine System je nastao tek nedavno, kao pokušaj njemačke države da ojača njemačku brodogradnju prema azijskoj konkurenciji. TMS je u kratko vrijeme objedinio cvijet njemačkih brodogradilišta Blohm+Voss u Hamburgu, Howaldtwerke u Kielu, Nordseeewerke u Emdenu, i švedski Kokkum.
Indirektno, preko HWD-a je postao i vlasnik najvećeg grčkog brodogradilišta HellenicShipyards u Skaramangi, kojeg su osposobili za proizvodnju podmornica.

Ideja je bila da se konkurentska sposobnost TMS-a prema azijatima ojača vojnim narudžbama Bundeswehra i prodajom vojnog arsenala u izvozu, koji zapravo predstavljaju svojevrsni oblik državne pomoći brodogradnji, izvan kontrole Europske komisije. To inače rade sve velike europske zemlje, koje imaju velike izdatke za ratnu mornaricu.

Tako njemačke banke investiraju u grčke državne obveznice, grčka država nabavlja vrhunske podmornice (svaka košta oko 400 milijuna eura ) od svog grčkog brodogradilišta u vlasništvu ThyssenkruppMarine. Zarada završi u Thyseenkruppu, a sada njemački porezni obveznici saniraju njemačke banke, koje imaju grčke obveznice.

2008 kriza je učinila svoje. Narudžbe su pale, njemački vojni proračun je relativno mali, a da bi mogao sanirati sve izvozne gubitke.
Njemačka je efikasna država. Da se ne bi puno zamarali sa raznim "restrukturiranjima", u kratko vrijeme su divestirali kompletan civilni portfelj:
- Skaramangu su prodali za jedan euro grupaciji Abu Dabhi Mar
- istoj grupaciji su prodali i civilni dio Blohm+Vossa u Hamburgu i Hwd-a u Kielu
- Nordseewerke iz Emdena ( to je brodogradilište starije i veće od 3.maja ) su prodali Siag-Schaffu, koji gasi brodogradnju i prenamjenjuje ga u proizvodnju opreme za off-shore agregate. To je taj isti Schaff, kojeg je Končar doveo u 3.maj.

Gdje smo mi u tom pokeru?
Nemamo ni čelika, ni love, ni banaka koje mogu pratiti brodogradnju, a ruku na srce, nitko nema pojma ni šta bi se uopće moglo početi sa brodogradilištima, ovakva, kakva su sad.

Tko je glasao

EU

Upravo tako, imamo primjere novih momenata, visokoproduktiva brodogradilišta Južne Koreje i Europske odgovore; neki su ugasili brodogradilišta, neki restrukturirali, neki su počeli proizvoditi neke druge stvari, neki samo specijalne brodove...
Bilo bi dobro da i hrvatska vlada predloži bilo kakvo riješenje. Vjerojatno će biti nepopularno, ali subvencije za koje se zna da neće dati rezultate ne mogu trajati vječno ako ne zbog nas onda će EU tome stati nakraj.

->Pointer

Tko je glasao

pored toga korejski radnik je

pored toga korejski radnik je produktivniji od zapadnog

Ovo je jedan od urbanih mitova koji je lako demantirati. Samu produktivnost je nemoguce mjeriti i zato se kao objektivan kriterij uzima dodana vrijednost na zaposlenog. Korejski radnik NIJE produktivniji od nekih zapadnih radnika. Najproduktivniji radnici su u oni Singapuru, Danskoj, Finskoj, Svedskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Njemackoj. Juzna Koreja je takodjer na vrhu uz europske drzave. Ako uzmemo kao kriterij broj radnih sati po radniku u godini dana, europske zemlje ce opet biti na vrhu. U zadnjoj godini dana se je inace vise radnih mjesta u gospodarstvu vratilo u neke europske drzave nego sto je iz njih otislo. Neke zapadnoeuropske drzave imaju trenutno skoro punu zaposlenost (usprkos cinjenici da imaju najvise nadnice na svijetu).

Tko je glasao

Europa je ipak Europa

2008 godine porinut je u more najveći cruiser na svijetu "Oasis of the seas", (dužine 360 metara) sa suhog doka u brodogradilištu "Turku Shipyard" u Finskoj.
"Turku shipyard" pripada grupaciji STXEurope, a STXEurope pripada STX grupi, jednoj od 9 najvećih brodograđevnih konglomerata u Koreji.

StxEurope ima u Europi nekoliko velikih brodogradilišta ( Turku, Rauma i Arctech u Finskoj, STXFrance u suvlasništvu s francuskom državom, Saint Nazair, Lorient).

Kruzeri su prezahtjevna plovila za korejska brodogradilišta, pa se zato rade u Finskoj i Francuskoj, isto tako i ferry-ji, brodovi za arktičke uvjete u Finskoj i druge razne high tech plovilice sa puno " value added".

Druga velika brodograđevna korejska grupacija Daewoo Heavy Industries je u Rumunjskoj pod imenom Daewoo Mangalia Heavy Industries. To je joint venture između rumunjske vlade i nekadašnjeg rumunjskog brodogradlišta " 2. mai !!!" ( nije 3. maj !) i DHI-a.

Korejci se sele u Europu. Ono što je nekad bio najveći problem na relaciji Europa - Koreja, a to je cijena, to se sada njima događa u odnosu na kineska i vijetnamska brodogradilišta u proizvodnji serijskih " kanti s motorom". Preniske cijene koje generira kinesko vijetnamski dumping.

Tko je glasao

urbani mit

nisam gledao podatke na internetu, već sam prepričao svoj razgovor sa čovjekom koji je radio u nizozemskom brodogradilištu; naveo je da je nizozemsko izaslanstvo u koreji početkom njihovog brodograđevnog booma utvrdilo da korejanski radnici zavare više dužnih metara od nizozemskih za vrijeme radnog vremena što se može uzeti kao nekakva mjera produktivnosti , zatim da hranu nose na navoze i jedu iz "gamela", ne gubeći vrijeme na duge marende dakle rade efektivno više u okviru radnog vremena, te da u pravilu koriste manje godišnjeg odmora, te su jeftiniji, što ih čini konkurentnijim od njih. shvatili su da ih ne mogu pobijediti u proizvodnji metalnih kašeta jer to ovi rade brže i jeftinije; zato su se okrenuli kvaliteti i hightechu, specijaliziranim brodovima za gašenje, supplierima, istraživačkim platformama koji su do vrha nakrcani skupom opremom. korejcima su ostavili gradnju limenih motornih kutija.

Tko je glasao

Prica ko kineskom ili

Prica ko kineskom ili juznokorejskom radniku koji radi 12 sati dnevno i pojede gablec u hodu dok radi, dok hrvatski (europski) radnik stalno doruckuje/ ruca/ veceraje/ jede gablece/ pije kave/ stoluje/ provodi vrijeme na pauzama/ godisnjim odmorima/ bolovanjima je ubacena sa strane nesposobnog hrvatskog menedzmenta i dijela politike (koji kao svoju trubu koristi dio medija poput npr. Jutarnjeg Lista) i trazi opravdanje za svoju nesposobnost, i uvijek ga nalazi u nefleksibilnom zakonu o radu i lijenim radnicima. Inace je zanimljivo da najvecu produktivnost/ dodanu vrijednost na zaposlenog u Europi imaju ona gospodarstva u kojoj radnici naprave NAJMANJE radnih sati u godini, imaju najrigidnije zakone o radu i najvece porezno opterecenje, a najmanju ona gospodarstva u kojoj radnici naprave najvise radnih sati u godini. Na kraju sve ovisi o menedzmentu i politici, a ne radniku. Ako se radniku kaze da nosi bovan od tocke A do tocke B i nazad do tocke A 10 sati na dan, on ce to i napravit, a na menedzmentu je da proispita koji je cilj tog nosenja.

Tko je glasao

najvecu produktivnost/ dodanu

najvecu produktivnost/ dodanu vrijednost na zaposlenog u Europi imaju ona gospodarstva u kojoj radnici naprave NAJMANJE radnih sati u godini, imaju najrigidnije zakone o radu i najvece porezno opterecenje, a najmanju ona gospodarstva u kojoj radnici naprave najvise radnih sati u godini.

Ako se ne varam Francuska ima najmanji broj radnih sati u EU.
Nesto ih ne zamisljam kao super-produktivne, i zapravo je Njemacka JEDINA konkurentna pa iako bez vecine energenata i repromaterijala koji su potrebni proizvodnji ide naprijed.
Dakako najvece stope izvoza su im u Aziju.

Not all member states saw a rise in exports to China: exports from Germany to China rose by EUR billion 2.4, the highest rise in value, while those from France fell by EUR 1.1 billion.
Imports into EU reduced from all main providers between 2008 and 2009. Imports from China, by far the largest source, fell by EUR billion 33.2, while those from the United States and Russia, the second and third largest sources, fell by EUR billion 26.8 and 62.5 respectively.
Siemens, an electronics and engineering giant that is a bellwether for the global and German economies, said on Thursday that quarterly profits rose 9% to 1.44 billion euros (US$1.38 billion), in part "because of soaring sales in countries like China and India", the New York Times reported.
Volkswagen, the largest carmaker in Europe, said net profit rose more than fivefold to 1.35 billion euros, fueled by a 45% surge in sales to Asia. Volkswagen saw huge gains in China, where unit sales rose 46% to 951,000 vehicles in the first six months of 2010. China now surpasses Germany, where sales fell 16% to 533,000 vehicles, as VW's largest marke

The number of registered private businesses in China grew by more than 30% a year between 2000 and 2009. But “these figures exclude unregistered businesses…No one knows quite how much private companies contribute to China’s fast-growing economy…However, enterprises that are not majority-owned by the state account for two-thirds of industrial output.”
China’s private firms account for about 75-80% of profit in Chinese industry and 90% in non-financial services.

A Njemacka zaposlenost ima i svoje nalicje:

During a period of 15 years, the ranks of Germany's 'working poor" soared by 2.3 million people, reaching some 8 million in 2010 - or 23 percent of the country's entire working population, a survey conducted by Duisburg-Essen university showed.
Germany's "Süddeutsche Zeitung" newspaper quoted from it in its Wednesday edition, writing that these people were forced to live on average wages as low as 6.68 euros ($8.72) per working hour in western Germany and 6.52 euros ($8.51) in the economically less developed eastern half of the country.
In broken-down figures, 4.1 million employees received "less" than seven euros, while 2.5 million got less than six euros, the study found. Around 1.4 million people didn't even earn five euros an hour.
Half of all low-wage earners had "full-time jobs," the survey found.
"Groups with a high proportion of low-wage earners include people under 25 years of age, part-time employees, as well as unskilled workers and immigrants," it added.
The survey is based on census data sampled from 12,000 German households between 1995 and 2010. It shows a marked 68 percent increase of the low-wage sector in western Germany, while it grew only 3 percent in the east where wages are generally much lower.
The sector reached its biggest expansion in 2007, with 24.2 percent of all people in work earning less than 9.15 euros per hour – the official low-wage ceiling.
The researchers also calculated that two out of ten employees would receive a higher salary if a Trade Union demand for a national minimum wage of 8.50 euros were to materialize.

Tko je glasao

OK, lijepo ti to čitaš...

ali dal' išta zaključuješ?!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ja u kupe

ti u špade; prepričao sam iz prve ruke priču čovjeka koji je gotovo cijeli svoj životni vijek proveo u rotterdamskom brodogradilištu, i koja se odnosila na vrijeme korejskog uspona. hladovi postovi ( za čiji sadržaj nisam znao, iskreno govoreći ) bacaju ponovno potpuno novu sliku na stanje brodogradnje.

Tko je glasao

@robot, nizozemci su počeli

@robot,
nizozemci su počeli proizvoditi visokospecijalizirane hightech brodove relativno male, no vrlo skupe i isplative. brogodradilište se restruktuiralo, smanjilo broj zaposlenih ( gdje nikada nisu imali goleme birokratske aparate kao u našim škverovima, a direktor je dolazio na posao biciklom ), te počelo proizvoditi podmornice, oružje i energetska postrojenja.
Odlično,
to je upravo ono na ćemu smo trebali i mi raditi od 2001. Na žalost i nakon postpisivanja SSP-a se nastavilo sa gradnjom "motornih kada" čime nikako nismo mogli parirati korejancima koji su upravo od nas naučili kako se to radi... ali puuuuuuno brže, doslovno kao na traci...

Tko je glasao

It will be the largest

It will be the largest floating object in the world - the length of four football pitches and weighing as much as six aircraft carriers.
Shell today announced plans to build a giant floating gas refinery, named the Prelude, in a project that will cost $10billion.
The ship will allow gas extracted by drilling rigs and platforms far out at sea to be transferred to the ship for processing- removing the need for pipe lines to a refinery on land.
A South Korean shipyard is due to start building the vessel using five times more steel than was used to build the Sydney Harbour Bridge. It should be finished in 2017.

http://i4.asntown.net/Shell_Prelude_largest_ship-t2am.jpg

http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-13709293http://www.bbc.co....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci