Tagovi

(Pre)kasno za 2007. - ali ne i za 2011.

Političari su se zatrčali kao da će izbori sutra. A neće sutra. Vjerojatno će za godinu dana otprilike, ako se barba Ivo ne dosjeti drugačije. U toj utrci (predtrci, predkampanji, neformalnoj kampanji, svejedno kako se zove) svi govore kako su parlamentarni izbori (izbori za Sabor) najvažniji, kako je ovo ključan trenutak, ali, s druge strane, kako uloga Sabora i nije ona koja bi trebala biti, kako iznad Sabora, pored Boga, ima još popriličan broj bogova i oni uglavnom sjede s druge strane Markovog trga.

Dakle, izbori za Sabor izuzetno su važni, ali Sabor i nije baš tako jako važan, osim kao glasačka mašina (ne “stroj”, baš “mašina”) premijera koji glumi kancelara.

Vladavina partijskih vrhuška utvrđuje se i učvršćuje ovakvim izbornim zakonom.

Izbornim zakonodavstvom propisano je (ne Zakonom o izboru zastupnika, nego jednim drugim propisom) i to da zajedničkog zastupnika biraju Zagrepčani na Jarunu i primorci u Bakru. To je, naime, ista izborna jedinica, skrojena po mjeri već zaboravljenih krojača.

U Sabor zastupnike biraju svi državljani Republike Hrvatske, oni koji imaju prebivalište (i porezne kartice) u Republici Hrvatskoj i oni koji žive negdje drugdje (tzv. “dijaspora”). Iseljeništvo ili dijaspora, definicija riječi tako govori, ljudi su koji su nekad živjeli u Hrvatskoj (ili su njihovi preci tu živjeli), a sad žive negdje drugdje. Najveća dijaspora u Hrvata su oni koji nisu nikad živjeli u Hrvatskoj i čiji preci nakon stoljeća sedmog nisu nikad živjeli u Hrvatskoj – bosanskohercegovački Hrvati.

Kad se zbroji rezultat djelovanja političkih lista, ovakvih izbornih jedinica, interesnih skupina koje i nisu stranke niti politički predstavnici građana, iseljeništva i “neaktivnih birača” dobije se parlament postojećeg tipa. To je ono što ne valja. Na taj se način krči put privatizaciji vlasti u liku voditelja izvršne vlasti i demokracija postaje fasada za malverzacije, kriminal, mafijašenje, pokrivanje skandala i političku kurvarluk svake vrste.

Naravno, ne mogu se sve nedaće riješiti legislativom, pisanjem dobrih propisa. Ali opet, možda bi trebalo raspisati javni natječaj, pa da se vidi ima li u ovoj državi netko tko bi mogao smisliti izborni zakon za parlamentarne izbore koji bi ispunjavao sljedeće uvjete:
1. Da zastupnike u parlamentu ne određuju imenom i prezimenom vrhovi stranaka već da to svojim glasovima rade birači odnosno da se sustav izbora približi načelu neposrednih izbora. Dakle, da stranačke liste ne budu liste poslušničkog prioriteta, već popisi kandidata koje stranke predlažu građanima, a građani onda izaberu koga misle da treba. ZAOKRUŽUJUĆI IME KANDIDATA A NE IME STRANKE.
2. Da u istom zakonu budu i granice izbornih jedinica i da izborne jedinice budu logične, geografski i povijesno, da se ne cijepaju županije, a po mogućnosti ni općine ni gradovi, već da jedna upravno-povijesno-zemljopisna cjelina bira svoje zastupnike. Isto tako izborne jedinice podijeliti u izborne okruge s ne više od 30 000 biraća ćime se stvara veća veza-obaveza biraća i kandidata.
3. Da se ne može dogoditi da jedna stranka dobije tridesetak posto glasova i pedeset i nešto posto vlasti, primjenom d’Hondtove metode izračunavanja mandata, pa se na taj način falsificira volja građana, a glasovi se u ogromnim količinama “bacaju u prazno”, odnosno glasači relativno manje opcije u krajnjoj instanci glasuju protiv sebe i svoje opcije.
4. Da dijaspora ostvari svoje ustavno pravo na izbor zastupnika u Saboru, ali ne tako da se na liste kandidarju ljudi koji s Hrvatskom osim hrvatstva nemaju druge veze odnosno da nemaju svoje posebne kandidate ili posebnu izbornu jedinicu nego da glasaju za kandidate po izbornim jedinicama u Hrvatskoji ne tako da iseljeništvo određuje tko će vladati u Hrvatskoj. Tu se ipak radi o sudbini Hrvata koji su ostali u Hrvatskoj, prije svega.
5. Da se sklapanjem predizbornih koalicija ne oživljavaju skupine političkih mrtvaca, koji samo svi zajedno imaju priliku eventualno prevesti jednog ili dva od svojih lidera preko izbornog praga. Ako su tako veliki i tako potrebni Hrvatima, neka iziđu ne izbore imenom i prezimenom i ponude se kao nezavisni zastupnici.
6. Da se na listama mogu naći samo ljudi koji zaista žive tamo gdje se kandidiraju, a ne da iz metropole “velika” politička imena nameću provinciji svoju nezamjenjivost.
7. Da se kazni, drakonski ako treba, svatko kome padne na pamet kršiti dogovorena pravila.
8. Da se uvede nespojivost funkcija na svim razinama što znači da u Saboru ne mogu biti općinski načelnici, gradonačelnici, župani ali ni općinski, gradski i županijski vjećnici.

Dakle, bilo bi zgodno, a i potrebno čini mi se, zatražiti od vlasti, opozicije, analitičara, stručnjaka, političara, pravnika politologa i inih da ispune ove uvjete u jednom zakonu koji bi plesao dulje od jednog ljeta.

A možda toplu vodu ne treba ni otkrivati. Možda su se neki već dosjetili jadu, pa sustav koji ispunjava barem neke od ovih uvjeta negdje i postoji. Pa ga treba, možda, samo uz zrnce pameti, primijeniti na ovim našim balkanskim prostorima u Lijepoj Našoj.

Za izbore krajem 2007. prekasno je jer se prema našem Ustavu izborni zakon ne može donositi ili mjenjati godinu dana prije izbora. Ali mogli bi se spasiti barem oni 2011.

Komentari

UPOMOĆ Maspok, Mrak, SM,

UPOMOĆ
Maspok, Mrak, SM, Nazor, Silverci, Lovec
Ovim tekstom (temom) nas je Maspok u potpunosti zbližio u stavovima i dilemama. Što više pišemo to si više pitanja postavljamo. Vama je ipak lakše jer je vaša (društvena) odgovornost manja. A što da ja radim?? Što ću ja sa svojom odgovornošću saborskog zastupnika? Ako prihvatim načelo (za koje se isam zalažem) da se izborno zakonodavstvi ne mijenja godinu dana prije izbora dozvoljavam ovima da i 2007. izbore provedu po prastarim, lošim i nejasnim zakonima. Opet će mrtvaci glasati. Opet će neki glasati i u Hrvatskoj i u Hercegovini.
Dva puta smo mi predlagali novi zakon o popisima biraća - dva su ga puta odbili.Od početka godine na dnevnim redovima sjednica Sabora(pogledajte dnevne redove 21. , 22. i 23. sjednice sabora na www.sabor.hr) je i naš prijedlog novog zakona o izboru zastupnika koji u velikoj mjeri poštuje načela o kojima piše Maspok. Čak ni otvaranje rasprave nisu dozvoli.

Molim vas, iskreno vas molim da ovu temu preselite na sve svoje i ine blogove. Tražite rješenja, pomognite mi.
Često puta nas s pravom kritizirate, sada vas molim za savjet i pomoć. S jedne strane imamo taj Ustavni zakon a s druge želju da nešto promjenimo. Ja sam tri puta pokušavao. Mediji o tome šute , nema kritične mase. Možemo li je stvoriti na internetu?
Zakon o DIP-u postoji, kandidati su predloženi ali je prošlo više od 300 dana a sabor nije izabrao članove DIP-a.
Po zakonu rok je bio 90. dana.

Tko je glasao

Ma to je u stvari vrlo

Ma to je u stvari vrlo jednostavno. Imate 10-ak mjeseci za zasukati rukave i u Saboru odraditi posao za koji ste tamo i poslani. U međuvremenu, HNS i SDP moraju sjesti i dogovoriti neke stvari u 4 oka, a ne preko medija se prepucavati. To prepucavanje šteti i jednima i drugima. Pokušati dogovoriti suradnju s regionalnim strankama. Izići na izbore po trenutnom zakonu, pomesti HDZ i onda mijenjajte zakone do mile volje.

Vama je ipak lakše jer je vaša (društvena) odgovornost manja.
Nemojte tako nastupati. Vaša društvena odgovornost je plaćena, a blogeri žrtvuju svoje i vrijeme svojih obitelji da bi djelovali za društvo. Niti su plaćeni za to, niti plaću traže. A društvo samo po sebi je sviju nas, pa je odgovornost jednaka. Ono što Vas muči je politička odgovornost, a to već nije naš problem.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Hvala na savjetu , i meni se

Hvala na savjetu , i meni se čini da je to jedini način.
A što se tiče onoga "društvena odgovornost" očito je došlo do nesporazuma. I ti ali i SM mi to zamjerate . Na što sam mislio? Naravno da se ovdje primarno radi o političkoj odgovornosti ali i ona je dio ukupne društvene odgovornosti.
Drugo, ako nešto neće biti dobro u vezi predstojećih izbora vas za to nitko neće kriviti, mene hoće iako stvari ne mogu spriječiti niti mjenjati. To što upozoravam da se nešto može desiti... koga za to briga ... to se brzo zaboravlja.
I još: radio ja što ili ne, pisao ili ne, raspravljao ili ne, predlagao zakone ili ne, pitao i vas za mišljenje ili ne, tražio vašu pomoć ili .. plaća će mi biti ISTA kao i onima koji u tri godine nisu rekli ništa drugo nego " dečki otvorite prozor, vruće je".

No, ako ste se našli uvrijeđeni, ispričavam vam se i tebi i SM-u.

Tko je glasao

Isprika prihvaćena.

Isprika prihvaćena.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Nema uvrede, idemo dalje.

Nema uvrede, idemo dalje.

B-52

Tko je glasao

Tema je zanimljiva i tiče

Tema je zanimljiva i tiče se svih građana Hrvatske, a ovdje smo iznijeli svoja promišljanja. Dopustit ću si i ocjenu da je rasprava bila konstruktivna.

Očitovao bih se i o sljedećem:

Vama je ipak lakše jer je vaša (društvena) odgovornost manja. A što da ja radim?? Što ću ja sa svojom odgovornošću saborskog zastupnika?

Slažem se da je naša društvena odgovornost manja, iako bi ispravnije bilo reći politička odgovornost jer se i mi bavimo nekim svojim poslovima koji su također odgovorni i društveno korisni, ali je njoj razmjeran i društveni status koji svako od nas ima.

Nadalje, saborski zastupnici imaju i određene privilegije u odnosu na ostale građane koje su u najmanju ruku ravne, ako ne i veće od društvene odgovornosti. Ne sporim nit omalovažavam ovo časno zanimanje, ali svjedočim kako se mnogi zastupnici ne drže u skladu sa društvenom odgovornošću.

Da budem potpuno jasan, tebe držim jednim od kvalitetnijih zastupnika i siguran sam da ćete u okviru svog kluba ili stranke u cjelini pronaći model djelovanja koji ćete ocijeniti najboljim.

Rasprave na ovom forumu su dobre upravo zbog toga što se vode na razini načela, nastoje biti što objektivnije i za mene imaju univerzalni značaj. U svojim postovima napišem što smatram najboljim rješenjem (u ovoj temi također), a ovdašnja javnost ima pravo nešto od toga prihvatiti ili ne.

Međutim, suzdržao bih se od konkretnih prijedloga za djelovanje konkretne političke opcije. Osjećam da bi me to na određeni način svrstalo, a ovaj mi je forum super najviše zbog toga što se većinom raspravlja s odmakom od konkretnih stranačkih politika.

Nemoj se ljutiti, ali na taj bih se način postavio i prema saborskim zastupnicima drugih opcija.

B-52

Tko je glasao

Drago mi je da je rasprava

Drago mi je da je rasprava živahna. Problem je dobro uočen - problem izbornog zakonodavstva i njegove izmjene. Kodifikacija ili unificiranje u jedan zakon (pravnici to nazivaju zakonik) omogućila bi na na jednom mjestu (čitaj: u jednom zakonu) nađemo sve odredbe vezane uz postupak izbora (neovisno državni ili lokalni) a kao što drlesar navodi ima ih dosta. To bi omogućilo preglednost i relativno jednostavan uvid u izbornu proceduru svima. S druge strane kodifikacije su "monolitne" i teže se mijenjaju. Dakle, donesemo li izborni zakonik onda bi bilo jako poželjno da ga ne mijenjamo desetljećima. Tako bi se postignula pravna sigurnost.

Sm tvoje je tumačenje smisleno i drži vodu ali na žalost ne bi prošlo. Istina je da se Zakon o izborima... poziva na Zakon o izbornim jedinicama ali ne može se reći da Zakon o izbornim jedinicama uređuje izbore zastupnika. Iako to teoretski znači da mjesec dana prije izbora vladajuća većina u Saboru može "prekrojiti" Hrvatsku to se ne radi jer bi bilo jednako političkom suicidu. Naravno obrazloženje je pozivanje na "parlamentarnu tradiciju".

Što se tiče ustavnog suda... hmmm, morao bih se malo raspitati pa ću probati sutra postati nešto na tu temu, ali na prvu loptu ne vidim neke sreće od toga. Počnimo od situacije da trebaju godine da bi Ustavni sud raspravljao o tužbi. Zatim ako je dio zakona neustavan (a opet, nemojmo zaboraviti da nitko normalan ne bi mijenjao/donosio izborni zakon ako postoji mogućnost da ga Ustavni sud ruši) Ustavni sud može ukinuti njegove odredbe. U tom hipotetičkom slučaju dogodilo bi se da ukinute odredbe ne vrijede a sve ostale vrijede. Dakle ako bi Ustavni sud ukinuo izmjene zakona onda bi se izbori proveli prema dotadašnjem zakonu. Pri čemu je nužno voditi računa o raznoraznim rokovima. Ali malko ću se raspitati pa nas sve prosvijetliti.

Preporuka dana - čitajte Velog Jožu.

Tko je glasao

moje pitanje za ustavni sud

moje pitanje za ustavni sud je više na tragu toga da saznam što bi se desilo kada bi se neustavnom proglasio samo dio zakona, a koji sam po sebi značajno definira sam izborni proces

nadalje, zar ne postoje neki rokovi kod ustavnog suda, te zar ne postoji strogo određeno vrijeme reakcije ovisno o tome koju vrstu tužbe podnosiš?
nekako bih mislio da kada podnosiš tužbu kojom se propituje ustavnost nekog zakona da bi tada reakcija po definiciji morala biti hitna, zar ne?

p.s. to što nitko normalan ne bi donosio zakone koji nisu u skladu s ustavom pretpostavlja razinu znanja, inteligencije i mudrosti koju naši vladajući do sada nisu uspjeli demonstrirati osim u rijetkim trenucima, a i tada se to može protumačiti čisto statističkom vjerojatnošću da im se to prije ili kasnije ionako moralo dogoditi

Tko je glasao

Što Nazor rek'o, to ne

Što Nazor rek'o, to ne porek'o. Dakle kao što obećah malo sam se raspitao, malo čitao i nadam se da će moj odgovor baciti malo svjetla na ovu temu.

Prema Ustavu RH i Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Ustavni sud Republike Hrvatske: odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova (i druge stvari koje nisu relevantne za temu).

Članak 130. stavak 1. i 2. Ustava kažu:

"Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit."

Zadržimo se sekundu na ovom članku. Ukidanjem zakona događa se to da zakon prestaje važiti danom ukidanja (odnosno objave ukidanja...). Poništenjem pak smatra se da propis nije ni postojao odnosno ništav je od dana nastanka i kao takav ne proizvodi pravne učinke. Zbog toga Ustavni sud zakone ukida a propise (pravilnike i sl.) može i poništiti.

Članak 33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu glasi:

"Ustavni sud donijet će odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tužbi u pravilu u roku od najviše godinu dana." Dakle u pravilu u roku godinu dana. Vjerojatno se toga i drže. Čisto da napomenem da sam radio na jednoj ustavnoj tužbi sredinom prošle godine. Do sada ni A od Ustavnog suda. Živi bili pa vidjeli.

Članak 39. propisuje kako mora izgledati podnesak Ustavnom sudu...

"Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadržavati oznaku odredbi čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.
U zahtjevu podnositelj može navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti."

I na kraju da vas više ne gnjavim suhoparnim zakonima

"Članak 45.
Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice."

Dakle iz svega navedenog zaključujem da je situacija kako slijedi - U slučaju promjene izbornog zakonodavstva i odluke Ustavnog suda da je ta promjena protuustavna: a) Ustavni sud obustavlja izvršenje tih izmjena, izbori se provode po postojećem zakonodavstvu a Ustavni sud onda nakon izbora odlučuje o ustavnosti propisa; b) Ustavni sud ukida zakon (ali to bi moralo biti jako brzo da se na temelju zakona ne dogode već neke pravne posljedice koje bi ostale na snazi) i izbori se provode po dotadašnjem (trenutnom zakonu) ili c) ništa od navedenog (zahtjev odbijen i tsl.).

Mrak nadam se da sam ti barem malo pomogao u vezi Ustavnog suda. Nemojmo zaboraviti da se uskoro biraju novi suci Ustavnog suda... :)

GALIOTOVA PESAN

Pokle su me prikovali zlizane za ove daski
Ja nisan već doma videl, ni svoje zagledal majki
Si l' cela, mi kuća bela, si l' mi majko prebolela
More, more sinje
Pokle su me zakopali va ovu drevenu rakvu
Videl nis' bora va šume, ni na nebe sunce žarko
Si l' se drevo osušilo, si l' se sunce ugasilo
More, more sinje
Nogi su mi polomili, strli su mi dušu mladu
Brižan san ti na ten svete, galebi, oj beli tići
Poletite dole k jugu, ter moju pozdrav'te majku
More, more sinje

Tko je glasao

Treba nam demokratski

Treba nam demokratski izborni zakon.
Neki gdje bi se birali ljudi i gdje bi svaki
glas jednako vrijedio.

  1. Jedna izborna jedinica.
  2. Poluotvorene izborne liste (zaokružuje
    se kandidat na listi)
  3. Svaka lista ima udio u saboru koliko
    približno jednak udjelu birača
    (recimo 0.75% biraća -> jedan sabornik)

ima netko dodatnih ideja?

Tko je glasao

Čekaj malo, kako to "jedna

Čekaj malo, kako to "jedna izborna jedinica" i istovremeno izborni sustav približiti neposrednim izborima o čemu piše Maspok?
Čak suprotno, postojeće I.J: podjeliti na izborne okruge, sa što manje biraća. I ne stranačke liste i ne nositelji lista nego kandidati stranaka ili nezavisni kandidati ali se glasa za IME čovjeka a ne listu stranke. I bez raznih D honta i ostalih računa.

Tko je glasao

9. Da ne može jedna osoba

9. Da ne može jedna osoba biti nositelj liste u više izbornih jedinica

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

ovo nisam znao da se izborni

ovo nisam znao da se izborni zakon ne smije mijenjati godinu dan prije izbora?

a što ako bi ustanovili da je zakon protuustavan? (tehnički gledano to nije promjena zakona)

i što bi se desilo ako bi u drugoj godini sabor promijenio zakon i neposredno nakon toga se sabor raspusti?

Tko je glasao

Maspok i tvoje pitanje me

Maspok i tvoje pitanje me natjeralo da ponovno čitam Ustav i preteće zakone.
Ustavni zakon o provedbi ustava (NN28/01) u članku 4. propisuje da će se zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika donijeti najkasnije godinu dana PRIJE dana održavanja REDOVNIH izbora.
Situaciju koju navodiš u pitanju mogao bi protumačiti ovako:
1. teoretski Ustavni sud može cijeli zakon proglasiti protuustavnim ali se to do sada nikada nije desilo. Najčešće se pojedine odredbe proglašavaju protuustavnim i Saboru daje rok poprvaka .
2. drugi dio pitanja pak "simulira" situaciju IZVANREDNIH izbora a odredbe Ustavnog zakona odnose se na REDOVNE izbore. Mislim da bi u toj situaciji bio na potezu Ustavni sud i Državno izborno povjerenstvo .

Međutim, ja sada pitam i slijedeće: znaće li odredbe Ustavnog zakona da se za izbore 2007. ne može mjenjati ni zakon o izbornim jedinicama i zakon o popisu biraća jer oba ova zakona i njihova provedba može utjecati na izborni susutav i izborne rezultate?
Molim mišljenja!

Tko je glasao

Ustavni zakon o provedbi

Ustavni zakon o provedbi ustava (NN28/01) u članku 4. propisuje da će se zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika donijeti najkasnije godinu dana PRIJE dana održavanja REDOVNIH izbora.

Navedena odredba uključuje zakone (množina) kojima se uređuje izbor zastupnika, te time podrazumijeva sve zakone s tog područja. Sukladno tome, i zakoni koji reguliraju područja izbornih jedinica i popise birača moraju biti donijeti u tom roku.

Vremensko određenje odredbe odnosi se na period od najmanje godinu dana prije dana održavanja redovnih izbora. Neovisno o tome da bi u međuvremenu bili raspisani izvanredni izbori, zakonska regulativa mora biti donijeta godinu dana prije zadnjeg roka za redovne izbore. Sljedno, nije moguće donositi predmetne zakone čak i ako bi se odnosili isključivo na izvanredne izbore. Ovo zato jer se izvanredni izbori razlikuju od redovnih samo po vremenu održavanja, a ne i po sadržaju.

Neki će pokušati s različitim tumačenjima pojma biti donijeti i ustvrditi da izmjena zakona nije isto što i njegovo donošenje. Naoko ima argumenata za to.

Međutim, izmijenjeni se zakon također proglašava zakonom o izmjenama i dopunama zakona (i to je donošenje zakona), pa bi takav pokušaj zaobilaženja gornjih odredbi unaprijed bio osuđen na neuspjeh.

Na temelju iznijetog nedvojbeno treba zaključiti kako se parlamentarni izbori, bilo redovni ili izvanredni, imaju održati po sada važećim odredbama zakona, bez mogućnosti njihovog mijenjanja.

B-52

Tko je glasao

Vječna tema izbora i

Vječna tema izbora i izbornih zakona... činjenica je da se svi slažete u jednom a to je da mogu postojati (i postoje) različita tumačenja ove zakonske odredbe. Navedeni članak Ustavnog zakona o provedbi Ustava RH glasi:

"Članak 4.
Zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijet će se najkasnije godinu dana prije održavanja redovnih izbora za zastupnike Hrvatskoga sabora."

Dragi sm u ovom članku stoji "zakoni" da bi se predvidjele mogće izmjene zakonodavstva koje bi teoretski mogle razlomiti izborni model u nekoliko zakona. Da nema toga nego da stoji "zakon", ovaj Ustavni zakon bi se (opet teoretski) mijenjati svakih par godina. To bi bila krasna poruka kako svima nama tako i međunarodnoj zajednici koliko držimo do Ustava i Ustavnih zakona. Zakon koji regulira područja izbornih jedinica - "Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora" (Narodne novine 116/99.) - sukladno slovu zakona NE uređuje izbor saborskih zastupnika već samo područja izbornih jedinica.

Zakon o popisima birača (Narodne novine 19/92.) kaže:

"Članak 1.
Ovim zakonom se ureduje način i postupak vodenja popisa birača. Popisi birača se vode radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo."
Vidljivo je da se ni ovim zakonom NE uređuje izbor zastupnika u Sabor.

Nadalje dolazimo do sporne vremenske odrednice. Rečeno je lege artis: "...godinu dana prije održavanja redovnih izbora...". Fokusirajmo se na ključnu riječ "održavanja". Ne "raspisivanja", niti "najava" i sl. Jednako tako Ustav RH izrijekom navodi:

"Članak 73. stavak 1.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora.

Članak 77.
Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika.
Predsjednik Republike može sukladno odredbama članka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor."

Dakle jasno je određena razlika između redovitih i prijevremenih izbora (ne izvanrednih) tako da nije točno da se razlikuju samo prema vremenu održavanja. Što se izmjene zakona tiče mislim da je svim jasno da se nešto što se ovdje naziva "izmjena zakona" u biti zove "Zakon o izmjeni zakona"... pa samim time itekako je riječ o donošenju zakona.

Da sumiram... nitko ne sprječava Hrvatski sabor da mijenja zakon o područjima izbornih jedinica niti zakon o popisima birača jer oni NE uređuju izbor zastupnika u Sabor. Obzirom da jedino Sabor može donositi zakone a ujedno je Sabor i nadležan za davanje vjerodostojnih tumačenja zakona jasno je da bilo kakve špekulacije oko (ne)zakonitih radnji završavaju. Stari latini bi rekli "dura lex sed lex" kao i "quod est in actis est in mundo". O potrebi kodifikacije izbornog procesa i svih pratećih zakona u jedan veliki zakonik da se raspravljati. Osobno vidim više koristi nego štete od toga. Ako ništa drugo to bi nam omogućilo da se i područja jedinica i popisi birača smatraju dijelom zakona koji uređuje izbore zastupnika u Sabor.

Sve ostalo su priče i naklapanja. Vjerujte starom Vladimiru. Ipak je bio prvi predsjednik Hrvatskog narodnog sabora nakon 2. svjetskog rata.

Tko je glasao

ok, no meni i dalje nije

ok,
no meni i dalje nije jasno što bi se desilo kada bi ustavni sud presudio kako neki od zakona koji se bave izborima ili neki njegovi dijelovi nisu ustavni,
a recimo da taj neustavni dio ima direktni i vrlo mjerljivi utjecaj na izborni rezultat?

što se tada događa?
da li se izbori i dalje održavaju po postojećem zakonu/zakonima, da li se saboru nalaže ispravak zakona po hitnom postupku, da li...

Tko je glasao

opet sam sebe

opet sam sebe komentiram

dakle imam jednu ideju za koju sam razmjerno uvjeren da bi uspjela, no nisu mi jasne konsekvence tj. doseg mojih postupaka (osim naravno same činjenice da bih neko vrijeme bio iznimno nepopularan)

Tko je glasao

Mrak, daj tu ideju u

Mrak, daj tu ideju u javnost. Stvarno si me doveo u znatiželju! Naročito ako je ostvariva u Saboru. Ili pak. bi i ti i ja završili .....

Tko je glasao

ideja koju imam je izvediva

ideja koju imam je izvediva samo kroz ustavnu tužbu, a po mojoj procjeni (napominjem da nisam niti pravnik a još manje stručnjak ili čak poznavatelj ustavnog prava) pozitivno rješavanje moje ideje bi kreiralo malo složeniji kaos/problem/priliku - zavisi kako se gleda

nažalost, prvo bih to htio riješiti kroz konzultacije pa da vidim koliko je to uopće izvedivo i realno

naime, bit cijele priče je u tome da je moje mišljenje da poput vanjskih demokracija, građani, udruge i/ili organizacije moraju biti te koje moraju osporavati zakone koji su neustavni ili međusobno kontradiktorni
ja znam nekoliko primjera koji se manifestiraju u mojem businessu a koji su očigledno pogrešni (do razine da zakon propisuje jedno a pravilnik drugo)
u hrvatskoj nedostaje taj korektivni mehanizam tj. da budem precizniji, mišljenja sam da korektivni mehanizam postoji ali se rijetko ili uopće ne koristi, te bi netko morao početi se baviti i time kako bi se kroz niz nekih odluka ustavnog suda nametnula odgovornost zakonodavcima da paze što rade (to je ona famozna trodioba vlasti)

Tko je glasao

Dragi Vladimire, i sam

Dragi Vladimire, i sam kažeš kako može postojati i postoji više tumačenja, a s punim uvažavanjem svega što si napisao dodajem i još više mišljenja, kako je drlesar uostalom i zatražio.

Na početku ističem kako i ja mislim da bi bilo bolje kad bi postojao jedan izborni zakon koji bi obuhvatio sve potrebno bez obzira na moguće komplikacije.

Prihvaćam da je termin zakona u množini upotrijebljen iz razloga koje si naveo, ali ostaje činjenica da je napisano "zakoni" što otvara prostor i za šire tumačenje.

Zašto? Činjenica je da zakon o izbornim jedinicama i onaj o popisima birača izbor zastupnika ne reguliraju izravno. Međutim, u zakonu o izboru zastupnika npr. izrijekom stoji da se izbori provode u 10 izbornih jedinica koje se prema broju birača ne smiju razlikovati više od 5%. Iz toga izvlačim zaključak da i zakon o izbornim jedinicama regulira izbor zastupnika, iako neizravno.

Teoretski, ako bi se zakon o izbornim jedinicama promijenio (što tvrdiš da može) tako da ih ima manje ili više (ili kako neki predlažu samo jedna), značilo bi to izravno zadiranje u zakon o izborima zastupnika što bi se moglo i moralo osporavati.

Koliko sam uspio pratiti, a drlesar će to znati bolje, i u Saboru postoje mišljenja (neznam omjer) da se nebi smjelo mijenjati izborna pravila godinu dana prije redovitih izbora (ono s izvanrednim je lapsus, hvala na podsjećanju).

Osobno se priklanjam onima koji smatraju da se nesmije mijenjati ni ova druga dva zakona, što istovremeno ne znači da tvrdim kako sam u pravu. Na kraju krajeva, kroz ovdašnju raspravu i razmjenu mišljenja i sam ponešto naučim. To mi je i jedan od motiva za sudjelovanje

Neovisno o pravnim tumačenjima, za potrebe ovog foruma i politički gledano, mislim da za vladajuće nebi bilo mudro mijenjati bilo koji od navedenih zakona kako bi izbjegli polemike o tome kako izbornim inženjeringom pokušavaju zadržati vlast.

B-52

Tko je glasao

Točno je SM, postoje jedni

Točno je SM, postoje jedni i drugi. Omjer ni ja ne znam jer večina njih još nije dobila svoja mišljenja od svojih partija.
Osobno mislim da se izborno zakonodavstvo sastoji od zakona koji reguliraju:
1. državljanstvo
2.boravište-prebivalište
3.popisu biraća
4.izbornim jedinicama
5.izbornim povjerenstvima - DIP
6. izborni model

NI jedan od tih zakona nebi se smio mjenati GODINU dana prije DANA izbora. To je moj osobni stav a potruditi ću se da bude i stav moga kluba. Ali... što sa postojećim zakonima?
Npr. onaj o popisu biraća koji se temelji na knjigama državljanstva u koje je upisani 8,5 milijuna državljana RH??? Službeno se zovi "aktivni" i "pasivni". A donijet je 1992 godine? Dozvoliti da se ove 2007. s tim zakonom ide na izbore??? U RH imamo oko 4,3 milijuna stanovnika i oko 3.9 milijuna biraća!!! Ostavimo to ???
A do sada su dva puta odbili naš novi prijedlog zakona o popisima biraća. Što raditi????

Tko je glasao

Meni su najproblematičnije

Meni su najproblematičnije odredbe o privremenom upisu u popise birača izvan mjesta prebivališta i one o glasanju uz potvrdu.

U uvjetima kad birački odbori nisu informatizirani, a da ne govorim o umrežavanju svih biračkih mjesta, manipulacije su moguće, a ponegdje i u više navrata dokazane.

Problem je i ažuriranja popisa. Kad se to radi u izbornoj godini, automatski se javlja sumnja u manipulacije, nema dovoljno vremena za provjere. Kako je znano, Palarić je predvidio ažuriranje, ali kriteriji za brisanje iz popisa su bili upitni. Općenito smatram vrlo teškim da se za ove stvari sad postigne koncenzus. Popise je trebalo srediti odmah iza prošlih izbora tijekom koji su dokazane zloporabe.
Da nije izborna godina, trebalo bi formirati neovisna ili višestranačka povjerenstva za svaku općinu koja bi ažurirala popise. Svakako bi odluku o nečijem brisanju trebalo donositi koncenzusom tih povjerenstava. Ali je opet problem kriterija koji bi morali biti jednoglasno usvojeni.

A ovako? Neznam. Vjerojatno će biti kako Sanaderu odgovara, a oporba će moći samo prigovarati. Možda kad bi GONG i druge nevladine organizacije digli dreku? Neznam. Sumnjam. Treba pokušavati.

B-52

Tko je glasao

Lijep apel za bolji izborni

Lijep apel za bolji izborni zakon. Slažem se sa svime osim sljedećeg:

5. Da se sklapanjem predizbornih koalicija ne oživljavaju skupine političkih mrtvaca, koji samo svi zajedno imaju priliku eventualno prevesti jednog ili dva od svojih lidera preko izbornog praga. Ako su tako veliki i tako potrebni Hrvatima, neka iziđu ne izbore imenom i prezimenom i ponude se kao nezavisni zastupnici.

Svatko, makar bio i zadnja budala, u demokratskom društvu ima pravo reflektirati na vlast, pa i na udruživanje radi postizanja zajedničkog cilja.

I političke stranke su oblik političkog udruživanja radi ostvarenja zajedničkog političkog interesa. Zašto nametati oblik udruživanja?

B-52

Tko je glasao

Potpisujem tvoja prijedloge,

Potpisujem tvoja prijedloge, ali mogli bi se spasiti i lokalni izbori koji su malo prije 2011.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci