Tagovi

pravi doktori, pravi bolesnici i prave greške

Pravi doktori, pravi pacijenti, prave greške

puno je rečeno u ova tri dana
počelo žestoko, ali brzo smo počeli komunicirati
i rasprava je stvarno razotkrila korijene problema
budući se tema se rasteže preko najmanje 4 dnevnika (zvone x2, seneka, pravi doktor)
ideje i stavovi su kao rasuti teret
(opravdano) skrenuli s teme grešaka
Ali smo ostali dužni zvoni raspravu o greškama
da zvone 1 ne ostane bez odgovora

očigledno (meni)
laici - neliječnici su jako zainteresirani
doživljavaju problem doktora, grešaka, zdravstva vrlo osobno
po prvoj reakciji laika - neliječnika, bijesu, prijetnjama
očigledno je da očekuju od liječnika puno
puno više nego od nr. vodoinstalatera, ili informatičara,
skoro kao od pilota putničkog zrakoplova
ali i da koji put dobiju debelo premalo
iako je dio priča iz druge ruke, prepričan i nevjerodostojan
pa i dio priča iz vlastitog iskustva, nevjerodostojan
neke su priče je dovoljno uvjerljive
i iako svako čekanje u ordinaciji makar frustrira, nije neopravdano
(zato što doktori gledaju televiziju)
neke od opisanih situacija jesu greške i nemar
i nisu poštenom čovjeku prihvatljive

solidan zid u komunikaciji postoji između laika i liječnika
jasno je koliko je tu nerazumijevanja i nepovjerenja
stavove liječnika teško razumiju laici
stavove laika teško prihvaćaju liječnici

laici počinju i prečesto i završavaju diskusiju na način
koji govori da ne poznaju temeljne činjenice o organizaciji zdravstva,
(bolnica, hitnih prijema ...)
koje su dostupne (i uz relativno mali trud),
a obavezne prije nego što se počne vrijeđati i etiketirati
možda je dio problema i u nevoljkosti političkih stranaka, ali i
neovisnih medijskih djelatnika da se uopće potrude
razmisliti o problemima u zdravstvu
osim na razini afera (greške doktora pa još i smrtonosne)
laici često donose zaključke brzopoteznom metodom
npr. o štrajku liječnika se diskutira kao da smo u stranačkom
štabu sdp-a (usput to pokazuje i koliko je jaka propagandna mašina)
podsjećam da je u svim medijima objavljena lista zahtjeva liječnika (i popis problema)
i čini se da je nitko od laika koji komentiraju nije pročitao

jesmo napredovali u raspravi o zdravstvu
ipak je najzanimljivije što se iz ove buke i bijesa vidi
da bez obzira na razvoj suvremene tehnologije, na ogromne bolnice sa tisućama zaposlenih,
(a u hrvata jasno i ogromne bolnice bez zaposlenih, vidi blato, maoizam, ap)
bezlični sustav osiguranja
u temelju medicine, i dalje je, nakon više od 2500 godina odnos liječnika i bolesnika
kao u Hipokrata
odnos dviju osoba,
ugovor ali i duboke emocije,
koji se ne može zamisliti bez uzajamnog povjerenja
danas taj odnos ne zadovoljava ni jedne ni druge

dubina i priroda (okus, miris) problema podsjeća na mnoge situacije u suvremenom životu
nemoć pojedinca pred svemoćnim organizacijama
za razliku od odnosa sa npr. t-com-om ili Coc Colom
ili npr. politike
gdje osim bravo zoki ili bravo ivo
nema realnog načina da utječete na zbivanja
postoji mogućnost
da se odnosi liječnika i bolesnika/klijenta
učine
puno, puno boljim
čak i dobrim

to nije lako, traži ozbiljan trud
ali treba početi

u tom smislu i ovaj prilog o greškama

O greškama u medicini se danas puno govori. O greškama se govori u javnosti, u stručnim i akademskim krugovima, među pravnicima, predstavnicima tehnoloških struka (npr. informatičarima zvone&frendica), predstavnicima osiguravatelja. Svatko govori o greškama na temelju vlastitog iskustva i osvjetljuje problem iz drugog rakursa. U množini glasova ipak nedostaje jasan koncept, temeljna struktura, pa se katkad čini da nastaje kakofonija. Liječnici kao struka ne nude jasnu koncepciju pristupa greškama. Tradicionalno medicinsko obrazovanje ne daje dobar temelj za suočavanje s greškama.
Slijedeća razmišljanja su osobna, predstavljaju neku podlogu za raspravu o greškama. Pametni ljudi uče na tuđim greškama; budale na vlastitim. Dio je prijevod Dunnovog teksta iz Annals of Internal Medicine iz 2001.

Zdrav razum govori da ne postoji ljudska aktivnost u kojoj se ne bilježe greške. Koliko god važna bila.

Animozitet javnosti prema medicinskoj struci,
Uzrok je raskorak između prakse (uvjetovane krupnim temeljnim političkim odlukama) i
teorije (isti političari koji na djelu provode strategiju privatizacije društvenog vlasništva – do privatizacije komunalija, ne govore o potrebi, mogućnosti izbora modela zdravstvenog sustava,
Državni skandinavija britanija
Mješoviti srednje europski austrija, njemačka, ili francuski
Privatni amerika sjeverna, amerika južna
Objašnjenje Nije bilo vremena za raspravu kakvu državu hoćemo
Nekoliko generacije je izgubilo mnogo, sve ono što je davalo sigurnost
(doživotnu sigurnost radnog mjesta, kakvo takvo ali društveno/državno rješenja stambenog pitanja, društveno/držano osigurane mirovine, društveno/državno vlasništvo nad mnogim dobrima itd)
U javnosti nije bilo rasprave kakav sustav zdravstva hoćemo
Vrlo je jasno, ali potpuno neartikulirano raspoloženje protiv kapitalističkog sustava u zdravstvu
Jer. Istovremeno se uvodi privatno zdravstvo
I obećava savršeno državno zdravstvo (svi će dobiti sve, najbolje i odmah – bez čekanja), ako je tako onda treba osigurati socijalnu pomoć za bankrotirane privatne liječnike

Sve intenzivnija intervencija pravne struke u medicinu, agresija
Slučaj maškarin
Slučaj osude za neuspješnu intervenciju hitne pomoći (istina prvostupanjske) na zatvorsku kaznu
Agresivno ulaženje u prostor koji je tradicionalno bio područje autonomije medicinske struke (odbacivanje vještačenja unutar stručnog društva, ali i pretjerano obranaško postavljanje unutar struke vode prema amerikanizaciji – što je povezano s našim neefikasnim pravosuđem izvor još jačih frustracija)

O greškama teoretski
Neželjeni ishodi pri pružanju zdravstvene zaštite nažalost su neizbježni. Neželjeni ishodi podrazumijevaju komplikaciju, neizbježan ishod ili nepovoljan događaj, pa i nije uvijek riječ o greški.Potrebno je jasno razlikovati komplikaciju, neizbježan ishod i štetni događaj. Komplikacija nastaje usprkos medicinski ispravnom i pravodobno provedenom postupku, koji je izveden pravilnom uporabom ispravne opreme i sredstava, uz optimalnu organizaciju rada. Neizbježni ishod nastaje usprkos pravodobnom i ispravnom medicinskom postupanju zbog nemogućnosti izlječenja, odnosno smrtonosne bolesti, starosti, otkazivanja više organskih sustava i drugih razloga.
Medicinska greška. Štetni događaj je ono što se najčešće naziva greškom i u njemu dolazi do nenamjerne i nepoželjne štete za bolesnike nanesene štetnim postupanjem. Posljedice toga mogu biti produljenje liječenja, oštećenje organizma povezano s prolaznom ili trajnom nesposobnošću te smrt. (U nekim sustavima se pod nepoželjnom štetom, osim medicinske greške, podrazumijeva i komplikacija.)Pojam medicinske greške ili greške u tretmanu obuhvaća sve greške u profilaksi, dijagnostici, liječenju i naknadnoj skrbi. Greška u tretmanu nastaje zbog zanemarivanja ili odstupanja od medicinskog standarda, odnosno medicinske znanosti.
O greškama iz prakse
Trijaža, komplikacije, koliko lošije je još uvijek dobro?

Trijaža
Isprva zamišljena kao metoda za racionalni pristup katastrofalnim situacijama (stotine ranjenika a malo liječnika), danas konceptualno opisuje situacije kada postoji jasna, priznata disproporcija, nesrazmjer između potreba i mogućnosti (na primjer broja poziva službi hitne medicinske pomoći i broja slobodnih ekipa, broja upućenih na hitni interni prijem i broja slobodnih kreveta na odjelu, broja rodilja s komplikacijama i broja opstetričara u dežurstvu?)
U toj se situaciji pojedinac ovlašćuje, da u ime struke/stručnog znanja, donese odluku koja je često izbor između dva zla, odnosno izabere manje lošu od dvije loša odluke
Ako se radi o liječniku, teško je uspostaviti kriterije kojima će se ocijenjivati pogrešnost trijažne odluke
Praktično nemoguće ako nema jasnih protokola – opisa redoslijeda kojim treba pristupiti rješavanju nekog problema
Retrogradno se može zaključivati na temelju statistike određenog liječnika, određene bolnice …

Komplikacija ili greška
Kada štetna loša posljedica nekog agresivnog postupka prestaje biti komplikacija i postaje greška (slučaj maškarin – ako se može argumentirano dokazati da nije poštovana procedura)

Lošije i bolje prakse
Uspješnost/manja uspješnost/
Koliko se smije biti gori od najboljeg?

Prema statističkim podacima Sjedinjenih Američkih Država u 1996. zbilo se 27 posto štetnih događaja zbog nemara ili nehaja; 19 posto zbog neodgovarajuće primjene lijekova; 14 posto činile su infekcije do kojih nije trebalo doći a 13 posto nastalo je zbog neispravnosti ili nestručne primjene medicinske opreme.

Medicina je umijeće staro više tisuća godina a danas istovremeno i vrlo složena tehnološka disciplina. Temelj medicine, odnos liječnika i bolesnika nije se u svojoj biti promijenio iako su tehnološka sredstva koja liječniku stoje na raspolaganju nevjerojatno napredovala, pa i danas kao temelj etike u medicini vrijedi Hipokratova zakletva stara dvije tisuće godina. S druge strane današnje liječenje često je vrlo složen i agresivan postupak u kojem koordinirano djeluju desetine i stotine stručnjaka raznih profila, a bolesnika se definitivno izlaže opasnosti i rizik oštećenja zdravlja se nerijetko ne može izbjeći. Ipak zbog temeljne prirode odnosa bolesnika i liječnika konačnu odgovornost za uspjeh i neuspjeh, pa tako i za greške preuzima liječnik koji liječi bolesnika,
Liječnik je danas kao i onaj prije tisuću godina spreman preuzeti odgovornost za svoje postupke. Međutim zbog složenosti i agresivnosti suvremenog liječenja procesa to jednostavno nije dovoljno. Greške su česte. Svi liječnici s kojima sam govorio o greškama priznaju da griješe. Ali postojeća nesigurnost i strah od inkompetencije ignoriraju činjenicu da je greška svakodnevni događaj, rutinski dio učenja. Medijski pritisak i javna panika stavili su liječnike u defanzivni položaj. Slika savršenog liječnika koju mnogi vide kao važan element u osiguranju povjerenja javnosti je ugrožena. Strah postiže da liječnici još čvršće zbiju svoje redove kad izbije skandal. Postoji i drugi put. Može se odustati od teorije kako je jedino savršeni liječnik dobar liječnik, i objasniti kako u medicini, kao i u svim drugim područjima ljudske djelatnosti nije moguće izbjeći greške. A onda bi se puno moglo naučiti od zrakoplovne industrije o tome kako postupati s greškama. Nije stvar u tome događaju li se greške nego što se od njih može naučiti. Sadašnji trend da se obeshrabri rasprava o greškama liječnika, navodeći da se one tiču samo rijetkih a ne mnogih produbit će jaz između bolesnika i liječnika. Ova će se napetost razriješiti tek kada se bude otvoreno razmatralo greške i najvažnije razmatralo pouke koje se iz njih mogu izvući.

Mi smo pred problemom kako iskoristiti tu spremnost za odgovornost koja je u temelju poziva liječnika i odnosa liječnika i bolesnika i primjenjujući dostignuća suvremene znanosti i tehnologije omogućiti liječniku da bolje razumije proces suvremene medicine i u njegovom tehnološkom i u organizacijskom dijelu, kako bi, zajedno s bolesnikom, čvršće preuzeo kontrolu nad kvalitetom procesa liječenja. Kako bi se u današnjem svijetu medicine gdje su najveći broj faktora nerijetko izvan utjecaja i bolesnika i liječnika omogućilo plodan i kreativan odnos, suočavanje s višestrukom prirodom suvremene medicine temelj je svake rasprave o greškama u medicini. U tome značajnu pomoć medicina, liječnik ali i bolesnik očekuje od pravnika. Proteklih desetak godina postaje sve očitije kako greške u medicini nisu rijetke niti neizbježne. Podaci o broju grešaka i o značaju grešaka kao uzroka oštećenja zdravlja i smrti privukli su pozornost javnosti, vodećih stručnih krugova. Zadnjih se godina u vodećim medicinskim časopisima objavljuju desetine istraživanja o greškama u medicini, i uvodnika u kojima se bilježi postupna promjena u načinu gledanja na greške u medicini i postavlja nova paradigma sustavnog razmišljanja o greškama u medicini.
Razmišljanje i istraživanje o medicinskoj pogrešci transformira se na temelju informacija iz drugih područja tehnologije i znanosti. Druge su tehnološke discipline, osobito zrakoplovstvo i nuklearna tehnologija gdje je svaka pogreška povezana s visokim rizikom teških posljedica za veliki broj ljudi dovele do značajnog smanjenja broja grešaka usmjerujući napore na promjene sustava kako bi se mogućnost ljudske greške uočila, predvidjela i smanjila na minimum. Analizirajući katastrofe kao što su pad nadzvučnog putničkog aviona Concorde, eksplozija nuklearnog reaktora u Černobilu, eksplozija svemirske letjelice Challenger, požar u stanici podzemne željeznice King Cross u Londonu suvremeni znanstvenici istraživači pogrešaka uočavaju da sustav često sadrži latentne greške – greške koje tako reći «samo čekaju da se dogode». Mjere zaštite da se takvo što ne dogodi često su ugrađene u sustav ali nisu adekvatne tako da lanac manjih propusta može lako dovesti do katastrofe.
Tradicionalni način gledanja na greške u medicini, način koji nam je intuitivno najbliži, temelji se na strogoj etici osobne odgovornosti, gdje se dobro i savjesno postupanje drži ključnim elementom dobrog liječnika i dobre medicine. Tradicionalni pristup naglašava osobnu odgovornost, i liječnici doista vrlo teško proživljavaju svoje greške. Iako se liječnici naporno trude da izbjegnu greške, ipak je rezultat isključivo osobnog angažmana ograničen. Neki suvremeni istraživači čak tradicionalni pristup nazivaju autodestruktivnom arogancijom, kritizirajući jasno dvije postavke tradicionalnog pristupa greškama; prvu, da se sve greške mogu izbjeći, i drugu, da za svaku grešku postoji krivac.
Kada su istraživači pogrešaka u medicini ispitali rizik i latentne pogreške medicinskih sustava koristeći pogled na stvari koji je mnogima u medicini bio nov ograničenja tradicionalnog pristupa postala su očigledna. Većina postupaka u medicini i uopće načina kako se pojedine stvari rade nisu planski zamišljeni uzimajući u obzir ljudska ograničenja. Zapravo, većina medicinskih postupaka nikada i nije svjesno planirana, uglavnom su nastali postupnim povijesnim slaganjem improviziranih rješenja. Malo je medicinskih postupaka koji se ne bi mogli značajno unaprijediti sustavnom analizom. Prvi je korak u transformaciji tradicionalnog pristupa uočavanje činjenice i prihvaćanje stava da su medicinski sustavi i procesi kritički uzrok većine pogrešaka, a ne pojedinac. To znači odmak od kulture straha, od priznavanja greške i sramote i ovaj korak moraju učiniti istaknuti predstavnici struke kao i svi pojedinci u sustavu zdravstva. Kada su druge, tehnološki orijentirane djelatnosti i profesije (npr. Zrakoplovstvo, nuklearna tehnologija) učinile ovaj iskorak, nisu napustili tradicionalnu etiku i logiku osobne odgovornosti nego su je naprotiv transformirali tako da su preuzeli odgovornost za prijavljivanje grešaka i odgovornost za planiranje i provedbu akcija koje reduciraju mogućnost greške. Ovaj korak traži čvrsta uvjerenja i jasno vodstvo. Ipak ako ne budemo pratili greške na svakodnevnoj bazi i koristili podatke da bi unaprijedili sustav bit ćemo osuđeni na stalno ponavljanje grešaka iz prošlosti.

Komentari

sutra u 19 h je na pravnom

sutra u 19 h je na pravnom fakultetu u zg tribina na temu pristanka pacijenata na liječenje. naravno, odgovornost za pogreške nije u onom strogom smislu dio toga, ali mislim da će nikšić sigurno odgovoriti na takva pitanja i da će se pristuni u raspravi sigurno i time pozabaviti.
uglavnom, dođite na tribinu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

javljam se iz jedne susjedne

javljam se iz jedne susjedne drzave; svakako da problematika zdravstva nije na istoj razini s onom u Hrvatskoj, ali ipak, mislim da ima nekih stvari koje su slicne a vuku koren iz prijasnje zajednicke drzave;
1: vjerujem da ni kod vas nema jos mogucnosti da se osiguras u osiguravajucem drustvu od eventualnog negativnog ishoda lijecenja, recimo operacije;
ovdje ne mislim na teske i rizicne operacije, vec na banalne, n.pr. na grijeske u anesteziji, transfuzije, infekcije..
2: jos uvjek kod nas i pored privatnog zdravstva, nemozes platiti kvalitet, n.pr. za banalnu operaciju; jednostavno vrhunskom kirurgu je ispod casti recimo operisati herniju, posebno sto se i tu moze fulati a za njega bruka je velika, pa se uvjek to prepusta mladjim i neafirmiranom..
3: postoji citav niz oblasti gdje nemamo niti privatnih specijalista, jednostavno te bolesti nisu interesantne nikom; ja shvatam da medicina nemoze izlijeciti i neke banalne bolesti, (znamo za Churchilovu izreku), ali zasto da nema bar vrhunskih specijalista dijagnosticara ??;
mislim da tome kumuje i komunjarska politika "kvota", koliko smije ljudi biti na bolovanju, nesposobni za rad, nesposobni za vojsku...
.. a s druge strane postoji masovna koruptivna bolovanja i invalidske mirovine potpuno zdravih ljudi, pa ovi s bolovanjem rade na gruntu, a s invalidskom penzijom rade u inozemstvu ..
4: ima dosta "sistemskog" pogrijesnog lijecenja, pocevsi od antibiotskog tretiranja banalnih virusa, lijecenje heliko baktera bez poznavanje problematike receptora i lucenja zeludacne kiseline, nepoznavanje problematike reumaticnih problema s zglobovima i tetivama i drugo; svakako, najvaznije je da lijecnik spasi zivot tesko oboljelom pacijentu, medjutim nije u redu nepoznavanje i nepriznavanje kronicnih bolesti...
...moze vam automehanicar reci, auto pomalo grije, ali vozi ga dok ne pregrije ili zariba, ali nije eticki pacijentu koji ima ozbiljnih kronicnih problema reci da mu nije nista dok ne bude u nekom teskom stanju...

Tko je glasao

Meni bi bilo lakše čitati

Meni bi bilo lakše čitati kada bi bila napuštena ova "forma stiha" makar priznajem da daje svojevrsni poseban "potpis" dnevniku. ;-)

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Odličan post luka, volim

Odličan post luka, volim čitati tvoje dnevnike jer si analitičan, zdravstvo je očito tema o kojoj se može danima pričati, ali isto tako i mirovinski sustav, i mnoga druga područja u kojima su potrebne dubinske reforme. Za reformirati zdravstveni sustav imamosjećaj da bi najprije trebalo najmanje dvije godine za izraditi studiju i plan, koji bi trebali raditi stučni timovi oko kojih bi trebalo postignuti najširi konsenzus, pa poslije toga godina dana za saborsko češljanje, pa tek tada bar 8-10 godina implementacije. Koji to hrvatski političar želi efekte svoga rada vidjeti za 12 godina? Oni ako dnevno ne vide svoju sliku u novinama, i ne osjete dio svoje važnosti među građanima, neutješno jadikuju i ispituju o kakvoj se to bjelosvjetskoj uroti radi.

Tko je glasao

ima jedan na Novom Zelandu

ima jedan na Novom Zelandu koji to zna i brže, i ne samo za zdravstvo.

luka

Tko je glasao

To je potpuno istina. I ja

To je potpuno istina. I ja sam nešto čitao o greškama u medicini i ostalo mi je u pamćenju da je jedina medicinska struka koja je (mislim krajem sedamdesetih / početkom osamdesetih) po načelu iskustava u zrakoplovstvu analizirala vlastite greške (neka ogromna studija u Americi sa par sto tisuća analiziranih operacija) bila anesteziologija koja je tad smanjila svoju smrtnost od nekoliko posto na oko jedan promil.

No, to je sad jedan problem koji ima medicina i u Americi i u Skandinaviji i posvuda. U Njemačkoj je primjerice moj koncern (lanac klinika u privatnom vlasništvu) jako ponosan na to da najdetaljnije od svih u Njemačkoj prati svoju uspješnost (i to naravno jako iskorištava u marketinške svrhe). Ja kao insajder mogu reći da i tu ima jako puno perverzarija. Npr. prati se smrtnost prvih 30 dana poslije operacije. Ne želite znati koliko pacijenata umre na intenzivnoj 31. i 32. dan.

Samo, to je sve space technology za nas... Nemoš očekivat da ćemo mi sad povest svjetsku medicinu naprijed.

Ajmo prvo sredit primjerice hitnu pomoć tako da je hitna za maksimalno 25 minuta od poziva iz bilo kojeg naseljenog mjesta u hr na licu mjesta. Ima tak lijepih malih helikopterčića koji slete uz autocestu di hoćeš... U HR kad otočki liječnik zove helikopter to po defaultu traje satima prije nego se helikopter uopće odobri (kad sam bio na studiju odobravao ga je MORH!). A odobrava se samo za malu djecu i rodilje (i ponekad turiste).

Ili barem, o barem da dežurni pedijatar usred noći ne mora razmišljat o tome koliko ima slobodnih kreveta i koje će dijete primit na tu jednu noć. To su stvari koje bole.

Tko je glasao

@luka imaš bod za dnevnik i

@luka imaš bod za dnevnik i argumentaciju sa kojom se potpuno slažem, no čini mi se da ekip aovdje nije baš previše lanmentirala o greškama koje se usvakoj struci događaju pa tako i u medicini, već pretežno da ne kažem isključivo o ponašanju pojedinaca (čliječnika i osatlog osoblja) unutar sustava koji sa medicinskom strukom nemaju nikakve veze. Osobno znam nekoliko liječnika od kojih su i nekolicina moji dobri prijatelji, no znam i one koje bi prije nazvao mesarima ili sl. i to ne zbog moguće greške koja se svakom može dogoditi već poradi njihova odnosa perma poslu i posebno prema pacijentu.
Naravno da je svako generaliziranje pogrešno no jasno je da u toj branši kao i u svakoj ima ljujdi kojima tamo jednostavno nije mjesto. Ono što me posebno ljuti je ta međusobna zaštita, no i to mogu razumjeti jer je sustav u kojem djeluju jednsotgano takav da ne kažem nakaradan i ništa im drugo i ne preostaje ako žele napredovati ....
Želim kazati da je problem 95% u sustavu, a tek oko 5% u pojedincu.

Tko je glasao

Dakle ljudi su osjetljivi na

Dakle ljudi su osjetljivi na zdravstvo jer se radi o njima i svaka pogreska moze dovesti do najgoreg ishoda. No pored lijecnickih pogresaka postoji jos cijeli niz postupanja koji su na svu srecu svakim danom sve rijedji. Naime radi se o nepruzanju adekvatne lijecnicke pomoci odredjenim kategorijama osoba te prijedloga pedijatara jos uvijek da se takve osobe odmah po rodjenju smijestaju u razlicite ustanove. Ne bih zelio zbog reakcija navesti konkretne primjere no znajte da ih ima podosta. Napominjem da se situacija mijenja i da empatija i prema tom dijelu nase populacije je sve prisutnija.
Sto se tice pozivanja na iskustva Amerike dovoljno je pogledati dokumentarac oskarovca Moora SICKO a narocito dio kad volontere rasciscavanja rusevina vodi na Kubu i tamo dobijaju puno bolju njegu nego u Americi iako su svi zdravstveno osigurani.

Tko je glasao

S jedne strane, doista ne

S jedne strane, doista ne znam ništa o medicini. S druge strane vidim i čujem da mnogi imaju problema s liječnicima, ambulantama, bolnicama. Nešto je ipak trulo u državi Danskoj. A podizanju svog ugleda najviše bi mogli pridonijeti sami liječnici. Jer zdravstvo ne držim tako beznadno lošim kao npr. pravosuđe.

Tko je glasao

jesi se raspisao,moram uzeti

jesi se raspisao,moram uzeti godišnji da to pročitam :)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Delanec od pravednik vz komentara 7
  2. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  3. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 49
  4. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 23
  5. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 30
  6. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 18
  7. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  8. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  9. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  10. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  11. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  12. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  13. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  14. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  15. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  16. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  17. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  18. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  19. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  20. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  21. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  22. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  23. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  24. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  25. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 241

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • fuminanti
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 11

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko