Potaknut Potjehovim postom o stanju u poljoprivredi, pišem o jednom užem i zapostavljenom djelu poljoprivrede, povrću.
Mali uvod, da steknete osnove o temi...
Poticaji za uzgoj povrća su uvedeni tek 2004te i to za dvije kategorije:
-povrće (1250kn/ha)
-povrće za industrijsku preradu (3000kn/ha)
Neupućeni bi rekli kako je to dovoljno i primjereno za nesto poput povrća, ali bi se prevarili. Jako prevarili :)
Svi pričaju o tome kako bi farme sa sto hektara bile produktivne, a nitko ne priča kako bi poljoprivredno imanje od jednog hektra na kojem su plastenici i u kojem se uzgaja plasteničko povrće donosilo više novaca od 100 ha pšenice! Oni koji se kuže u to šute i trpe postojeću situaciju, a većina građana to ne shvaća i priča se samo o pšenici i kukuruzu, a povrće tko jebe...
Sjećam se kad su moji krenuli u avanturu s povrćem i komentare zlogukih suseljanja kako se tu može uzgajati samo pšenica i kukuruz. Pa naravno da se moze samo to ako ćes ti zasijati i onda 90% ostalog vremena presjediti pred trgovinom lokajući pivce i ne radeći ništa u životu osim otići pognojiti i onda požeti tu pšenicu.
Povrće je druga stvar, posebno plasteničko! Moraš svaki dan od polovice prvog mjeseca raditi prvo na rasadi, pa na zalijevanju, gnojenju, zaštiti, svakodnevnom branju i tako do 11og mjeseca kada se to povrće vadi iz plastenika! I moras paziti te plastenike, zatvarati kad padne temperatura, otvarati kad poraste... mogao bih nabrajati do sutra što se sve mora raditi i što sve uzima danak u vremenu i što ti nemas slobodne nedjelje jer plastenike treba otvoriti/zatvoriti i zaliti!
Upravo zbog tih razloga baš i nema previše zainteresiranih za uzgoj povrća, a država po tom pitanju ama bas ništa ne radi! Uvozimo na sve strane, šverca se iz okolnih zemalja, veliki trgovci ucjenjuju, cijene su sve niže , a troškovi sve veci...
CIJENE NIŽE?! Pita u nevjerici neupućeni građanin kojeg se bombardira poskupljenjima, posebno u prehrani i koji je kivan na sve koji će dobiti više novaca od njega, a njemu će plaća ostati ista. E pa obratite se velikim trgovcima i trgovačkim lancima! Cijena paprike i paradajza je u zadnje 3 godine srušena drastično i na polovici lipnja prije 3 godine je bila oko 25kn/kg, a sada je u to vrijeme oko 10 do 15kn/kg! Pogledajte cijene sada u trgovinama; paradajz je oko 15kn! Kakva će tek cijena biti u lipnju, strah me i pomisliti...
I tu dolazimo do ključnog problema: poticaj! 1250kn za 1ha plastenika koji utrži novaca kao 100ha psenice! A 1ha pšenice se potiče s 2250kn i taj seljak dobije 225 000kn za tih 100 ha!!!
Najveca debilnost je što ne postoji kategorija plasteničko povrće, nego samo "povrće" i "povrće za industrijsku preradu", a plasteničko spada pod povrće. Onaj koji ima povrće za industrijsku preradu dobije 3000kn po hektru, sto je isto smiješna svota, ali je duplo veća od plasteničke.
Najgore je sto povrće koje se proizvodi nezašticeno (za industriju) ima manji prinos, manju kvalitetu i na kraju - manju cijenu!
Mislim da je iz ovoga vidljiva sva debilnost i promašenost "strategija" razvoja povrćarstva dosadasnjih Vlada.
Naveliko se financira uzgoj trajnih nasada i za sadnju se daje dvostruki iznos; uzmimo na primjer masline:
-Masline (podizanje nasada) ha 20.000kn
-Sadnice maslina kom. 5,00kn
I tu nije kraj! Svake godine maslinar dobiva i 1kn/kg za plod maslina i jos 10kn za litru ekstra djevičanskog ulja.
Pitam se da li glavešine s Markovog trga znaju koliko novaca treba da se podigne 1ha plastenika? Što mislite, koliko treba? 300 000kn? 500 000kn? Nop, da bi podigao 1ha plastenika, treba ti 230 000 eura ili 1 700 000kn! To je najniža cijena na tržištu, za kvalitetni hrvatski plastenik, a za inozemne se plaća i po 400 000 eura za istu kvadraturu.
A kada se taj plastenik podigne, treba izdvojiti novce za sustav navodnjavanja, gnojiva (tu ne ide NPK iz Kutine nego posebna izraelska po posebnim cijenama ;) ), grijanje rasade, radnici, zaštitna sredstva, posebni alati, i sl. I šećer na kraju ;) - nakon 3-5 godina, treba promijeniti foliju na plasteniku, što je opet ogromno izdvajanje.
I recite mi vi, čitatelji dragi, što se može uraditi s 1250kn koje "dobiješ" od države za 1 hektar plastenika?
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
A kada se taj plastenik
A kada se taj plastenik podigne, treba izdvojiti novce za sustav navodnjavanja, gnojiva (tu ne ide NPK iz Kutine nego posebna izraelska po posebnim cijenama ;) ), grijanje rasade, radnici, zaštitna sredstva, posebni alati, i sl. I šećer na kraju ;) - nakon 3-5 godina, treba promijeniti foliju na plasteniku, što je opet ogromno izdvajanje. da ti nesto ne reklamiras ovdje? Svaka cast za izraelsko gnojivo, ali onaj koji kupuje izraelsko uz gnojivo kupuje i prijevoz od tko zna kud. Petrokemija isto ima odlicna gnojiva. Meni su cool bumbari.
Plastenik je prije svega i poslije svega prodaja. Treba dobro osigurati prodaju. Tu se pada, inace prekrasno izgleda baviti se time kad te samo za jedan persun na trznici oderu 40kn/kg, medutim treba to prodat po toj cijeni.
Hahahaha :D Ma kakva
Hahahaha :D
Ma kakva reklama, stvar je sto su ovo posebna vodotopiva gnojiva koja sadrze mikronutrijente, a tako sta petrokemija ne proizvodi. Osobno nisam ljubitelj izraelskih proizvoda zbog njihove divne vanjske politike, ali eto mora ga se kupiti...
Uh, hrv bumbari nisu dorasli nizozemskim :) Puno ljeniji i kraceg zivota...
E, dobro si rekao "inace prekrasno izgleda baviti se time" zato sto to svima kad gledaju sa strane izgleda super i krasno, ali kada to pocnu raditi, vjeruj mi, promjene misljenje brzo ;)
Prodaja je stvarno nekad problem, proslo ljeto je bilo par puta problem prodati paradajz, ali nista strasno na kraju nije bilo...
Svi pričaju o tome kako bi
Svi pričaju o tome kako bi farme sa sto hektara bile produktivne, a nitko ne priča kako bi poljoprivredno imanje od jednog hektra na kojem su plastenici i u kojem se uzgaja plasteničko povrće donosilo više novaca od 100 ha pšenice!
ako ha povrća donosi više od 100 ha pšenice, onda vam doista nije potreban poticaj ( i 12500 kn je kap u moru) - smiley
osnovni sistem naših poticaja je zasnovan na europim propisima i pozitivnim iskustvima i ako se to razmotri, onda postaje jasnije zašto i što se potiče
prepucavajući se oko poticaja, samo gubimo vrijeme, problemi su negdje drugdje u ovoj državi
Tocnim brojkama ne
Tocnim brojkama ne raspolazem, ali rekao bih otprilike 100 hektara psenice i ne bih se slozio da nije potreban poticaj, jer ako ratar moze dobivati, zasto ne bih i ja mogao? Onda ukinimo svima i imajmo trzisno gospodarstvo koje ce EU popapati za dorucak!
btw, ima jos jedna stvar koja drzava daje. Poticaj za kapitalna ulaganja u maximalnom iznosu 25% investicije kojoj je limit 250 000kn. Znaci ako netko zeli uzeti hektar plastenika, to ce ga doci s popratnom opremom 2 milijuna kn, a on ce moci izvuci samo 250 000kn, sto je tek 12.5%! Eto i u tom segmentu drzava steka, iako bi u tome mogao uletiti SAPARD ili koji je vec sada EU fond na snazi (posto je za SAPARD proslo vrijeme prikupljanja ponuda jos prije god ipo dana), ali i ti fondovi imaju odredjenu nesigurnost ( prvo ti nadji financijera i napravi investiciju, a tek onda cemo mi vidjeti jel cemo ti odobriti povrat 50% sredstava)...
Dobro, zanimljivo, ali
Dobro, zanimljivo, ali DIvljo, stao si gdje je najzanimljivije. Dalje, što je bilo dalje? Jesu li tvoji propali ili opstali, ili čak zaradili? Gdje su prodali, kome, gdje je to završilo, što su sadili? Ovako ispada kuknjava zbog subvencije, kao da je u ovoj Hrvatskoj ikad itko išta korisnog napravio zahvaljujući državnoj pomoći. Amerikanci ne mogu vjerovati kad čuju koliki je godišnji proračun EU za poljoprivredu. Istina je da je to politička trgovina kao i kod nas, glasovi za subvencije, ali je isitina i da postoje kulturna dobra koja se zovu francuski sir, portugalsko vino, danski maslac i švicarsko mlijeko. Amerikanci u tom smislu imaju Coca-Colu a ona se dobro brine za sebe i bez države.
Jesil siguran da amerikanci
Jesil siguran da amerikanci nemaju poticaje - http://farm.ewg.org/sites/farmbill2007/index.php
a ima podataka i za EU - http://www.farmsubsidy.org/
Razvijeni svijet ima praksu poljoprivrednih poticaja već 40 -tak godina i dabome da su sad u mogućnosti kalkulirati sa smanjenjima.
Kod nas je ta praksa formalno uvedena prije 7 g.
Ma kakvo propadanje, s 5000
Ma kakvo propadanje, s 5000 kvadrata plastenika koje se trenutno ima, lijepo se posluje, sve se uspije prodati bez kune tih subvencija. Ima poteskoca, naravno, kao i svugdje ali ja sam ovim dnevnikom zelio usporediti situaciju izmedju jednog ratara koji za manje konstantnog rada dobije puno vecu pomoc od drzave i za kojeg treba izdvojiti puno vecu povrsinu da utrzi jednaku kolicinu novaca.
Da su sad HSSovci pametni, tih par mlrd bi ulupali vecinom u povrtlarstvo i time bi pricu o sretnih i prosperitetnih 100 000 seljackih gospodarstava doveli u stvarnost. Jos uz to da se ulaze u hidroponski uzgoj gdje su prinosi veci i berbe duze, gdje bi nam bio kraj?
Vrlo dobro, to sam htio
Vrlo dobro, to sam htio čuti! Jasno ti je da govoriš o dva svijeta. Ratari svaku jesen izlaze traktorima u blokadu cesta (usput, to su seljaci radili i rade i u Francuskoj, nisu se naši prvi sjetili), a tvoji imaju previše posla za to, zar ne. Ovaj svijet poticanih gubitnika polako će nestati. Naglasak i na polako i na nestati. Ako te to tješi dulje će opstati u Francuskoj nego kod nas.
Mene to povrće košta kao
Mene to povrće košta kao svetog Petra kajgana. Svejedno mi je tko daje poticaj. Samo da daju. Pa da barem mogu jesti salatu u miru.
Plastenik, povrce,
Plastenik, povrce, poticaj...
Meni, priznajem, tu jedno nije jasno: poticaj
Zasto poticaj ?
Je li to bezpovratna pomoc ili kredit ?
Ako netko zeli uzgajati povrce (ili voce, ili kokosi, ili.. ili...) on to sigurno cini sa namjerom da te svoje proizvode nekome i proda. I to u najvecim mogucim kolicinama i po najvisoj mogucoj cijeni. I jedino zbog toga da bi ostvario najveci moguci profit.
Zasto bi Drzava alias svi porezni obveznici - i oni koji ce to povrce kupovati po trzisnim, ne po snizenim !, cijenama - trebala, morala, htjela... davati "poticaj" za stvaranje profita nekog poduzetnika ?.
Zar nije prikladnije da se tom poduzetniku olaksa pristup jeftinijim kreditima?. On ce kasnije ubirati (eventualnu) zaradu, on bi morao snositi i poduzetnicki riziko, zar ne ?.
Ili je taj famozni "poticaj" ipak samo neka vrsta kredita kojeg se na kraju mora i vratiti ?.
Ako je to tako, onda je ova moja primjedba bez osnove, i ja se ispricavam... "Poticaj" sam razumio kao "subvenciju"...
Sva poljoprivredna
Sva poljoprivredna proizvodnja u EU, odakle dolazi glavnina uvoza polj. proizvoda, je debelo subvencionirana i domaći proizvodjači ne mogu konkurirati na hrvatskom tržištu bez barem približno organiziranog modela subvencija. To je zapravo najvažniji razlog zašto EU može izvoziti toliko hrane u zemlje s jeftinijom radnom snagom i boljom klimom.
Subvencije izmose gotovo 80% cjelokupnog budžeta EU i ukalkulirane su u ekonomsku računicu svakog ulaganja i proizvodnje u poljoprivredi od prve ideje o osnivanju neke proizvodnje. Rezultat je da gradjani EU jedu (relativno) jeftinu subvencioniranu hranu (na račun efikasnosti industrije) a proizvodnja u zemljama konkurencije (npr. Hrvatska) se uvozom iz EU uništava.
Naravno da je taj sistem "bolestan". U EU postoji jak pokret da se subvencije ukinu ali još jači lobi koji ne želi promjene, pa će subvencije za mnogo godina u budućnosti ostati realnost.
recite mi vi, čitatelji
recite mi vi, čitatelji dragi, što se može uraditi s 1250kn koje "dobiješ" od države za 1 hektar plastenika?
imam grubu ideju, no nije pristojno
pa da, skoro sam se zaletio
pa da, skoro sam se zaletio i napisao u tom paragrafu kakve divne ideje imam za te pare ali neka ipak to pitanje raspiri mastu citatelja :)))
Povrtlarstvo se u klasičnom
Povrtlarstvo se u klasičnom smisli nikad nije smatralo "ozbiljnom" poljoprivredom, nego više zanimacijom vrijednih domačica. Nažalost, tako u našoj vlasti i danas razmišljaju. Međutim to je najintenzivnij oblik obrade zemlje, i radno vrlo intezivna djelatnost. Za razliku od klasičnog ratarstva, koje nije radno intezivno.
I potpuno ste u pravu 1ha pod plastikom je puno više nego 1ha pod ratarskim kulturama, i definitivno znači napredniju poljoprivredu.
A ovakav omjer govori u smjeru da se opt potiči lijeniji od onih vrijednijih.
Bas to, potice se lijenost i
Bas to, potice se lijenost i nerad. A drzava nam se raspada i svi se u cudu cude kako imamo tako male place.
Nerad nije problem samo u poljoprivredi, nego u vecini drzavnih firmi i samoj drzavnoj birokraciji gdje je ucinkovitost ravna nuli ostavstina komunisticke ideologije, a mladi ju, na zalost, prihvacaju. Jer, zasto da radim kao konj u nekoj drzavnoj firmi kada onaj tamo lik koji ima 50g i pola radnog vremena dangubi dobije istu placu kao ja? Pa i ja cu onda dangubit, nisam budala...
To je stav tih ljudi i dok se to ne promjeni, nema nam neke prevelike srece.
Jer, zasto da radim kao konj
Jer, zasto da radim kao konj u nekoj drzavnoj firmi kada onaj tamo lik koji ima 50g i pola radnog vremena dangubi dobije istu placu kao ja? Pa i ja cu onda dangubit, nisam budala...
Zbog takvih pogleda na posel ide nama tak kak je.
Si možda razmislil da buš i ti jedan dan 50 i drugi buju u tebi vidjeli uzor i nastavili putem ovih današnjih 50 godišnjaka na koje ti špotaš.
Kaj misliš o tome da si plačen osam sati na dan i da to dobivaš za tvoj rad,a ne za gubiti dan.
Ima još mladih ljudi koji ozbiljno shvačaju svoj posel i možeš sigurno s njima napravit pritisak na tog ne radnika.
Pa bas to, ide nam jadno.
Pa bas to, ide nam jadno. Ljudi ne misle na to sto ce se dogoditi za 15-25g, jel ce oni krediti za stan, auto, vesmasinu, plazmu te one dve kreditne kartice biti redovito otplacivani ako mi ostane lagodan drzavni posao u saci? Ili cu jednog dana za x godina dobiti otkaz kao dio, recimo, reforme drzavne uprave? Srlja se u kredite, povecava se stres, jos se manje radi, cesto se odlazi na bolovanja... A scenarij je lako predvidljiv jer ovog mamuta od drzavne uprave ce se morati jednom skresati, ovo je stanje neodrzivo!
Ali to je drzava.. Ona firma koja je efikasna i ostvaruje lijepu dobit nece tolerirati takve stvari, jer ipak je to ulagacev novac u pitanju, a ne drzavni, s kojim se s lakocom manipulira u milijunima dolara (Brodosplit &co.)!
Naravno, u RH ima isto firmi s losom upravom pa se dogadjaju takve stvari. Ali to je puno rjedje nego u drzavnoj firmi.
DIvljo, Daj ti nama iskreno
DIvljo,
Daj ti nama iskreno napiši kolko plačate svoje ljude i jel onom ko je vredan i na kog se možete oslonit (takvih ima) date malo više na vuru jel vam i više pridonese.
jos ne moramo placati ljude
jos ne moramo placati ljude da budu zaposleni kod nas jer nema toliko posla kroz godinu, nego samo kada su radno intezivne akcije tako da se to svodi na placanje nadnicara. Cijena je standard u ovom kraju - 10kn/h za takve poslove.
Kolko košta kila kruha plus
Kolko košta kila kruha plus jedna litra mljeka u tom kraju?
Dodatak, Za 1250 kuna
Dodatak,
Za 1250 kuna poticaja se može unajmit čovjek i njegov rad koji traje 125 sati.
Ak imaš 10 hektara je to 12500 kuna i obrađivaš samo tri hektara.
Kolko ti dobiti donese on za to radno vrijeme?
Nisam te skuzio na sto tocno
Nisam te skuzio na sto tocno ciljas? Da imam 10 hektara plastenika? I da obradjujem samo 3? Ili sta?
Nemoj samo mislit da te
Nemoj samo mislit da te osobno napadam i osporavam tvoje pravo na poticaj. Mislil sam da imaš sve skupa 10 hektara zemlje i tri pod staklenicima.
Ma ne, nigdje nisam ni
Ma ne, nigdje nisam ni spominjao 10 i 3 ha, neznam odakle si izvukao te brojke
Uzmimo hipotetsku situaciju da se ima 3ha plastenika:
-to je investicija od 6 mil kn
-tih 1250*3=3750kn koje bih dobio nista ne bi znacilo kad ti usporedis s gorenavedenom stavkom od 6 milijuna, zar ne?
-vec za 1ha plastenika bi trebalo imati stalno zaposlene radnike, barem od travnja do listopada, a o 3ha da ni ne pricam
Eto, cak da recimo imam kupca za svu robu na 3ha, ja bih drzavi placao porez na dobit, placao bih ~12tak radnika, a drzava bi meni dala "cak" 3750kn godisnje! Za moj trud sto sam doprinjeo ekonomiji ove propale Slavonije gdje se samo otvaraju radna mjesta u trgovackim lancima i ostalim usluznim djelatnostima drzava ce meni platiti toliko da ja mogu te novce dati za placu jednom radniku, jednom godisnje.
A nekakav PIK bi dobio po hektaru psenice 2250kn sto bi pokrilo troskove 60% mjesecne place za jednog radnika. I racunaj da taj PIK ima recimo 300 hektara zemlje i 100 radnika. Tada ispada da bi samo od poticaja imao za isplatiti 180 placa, znaci skoro 2 mjeseca bi ustvari drzava placala radnike, a ne poslodavac. To je 15% godisnje sume placa koje bi drzava dala PIKu. U isto vrijeme preko mog poticaja, ona bi meni placala 0.6% godisnje sume placa.
Nadam se da nisam previse fulao sto se tice brojke zaposlenih i obradivih povrsina u nekim PIKovima, ali gorenavedeni primjer je bio samo ilustracija koliko nas drzava daje u milost i nemilost trzista.
mlijeko je 4.5-5.5kn, a za
mlijeko je 4.5-5.5kn, a za kruh ne bih znao reci jer ja sebi pecem integralni kruh, a ne kupujem ga. Znam koliko dodje kila graham brasna :)))
U buducnosti (30-60 godina -
U buducnosti (30-60 godina - znam nekima previse :) vrijediti samo ako imas komad zemlje+nesto stoke kojom se mozes prehraniti jer ce 60% ljudi izgubiti posao zbog robotike/skoro potpunog izvoza proizvodnje u jeftinije zemlje i zamjene administracije automatiziranim programima/ili potpunog outsorcanja u isto tako jeftinije zemlje te poroizvodnje kloniranog sviezeg mesa(jeftino meso proizvedeno u laboratorijskim uvjetima - citaj staklenkama) i vecina povrca ce biti proizvedeno u skupim ogromnim hidroponskim staklenickim halama.
Dakle isplati se biti ili seljak ili imati uspjesan posao ostalo ce biti pisalina.
BTW poticaji su po meni absolutno sranje! Seljaci danas dobivaju poticaje koji uopce nisu opravdani. Imati seljacko imanje je imati firmu! Zamislite kada bi svaka firma na 350-450 tisuca kuna primanja jos od drzave dobila extra 225,000 kuna onako FREI kao sto netko sa 100 ha psenice dobiva...
Seljaci su danas ZLATNE KRAVE koje nedaju mlijeka nego samo mucu i prezivaju. Tek kada seljaci postanu samodostatni poduzetnici tada ce seljak prestati biti teret nacije i postati pokretaci nacije.