Tagovi

Povrće? Ma koga briga za to!

Potaknut Potjehovim postom o stanju u poljoprivredi, pišem o jednom užem i zapostavljenom djelu poljoprivrede, povrću.

Mali uvod, da steknete osnove o temi...

Poticaji za uzgoj povrća su uvedeni tek 2004te i to za dvije kategorije:
-povrće (1250kn/ha)
-povrće za industrijsku preradu (3000kn/ha)

Neupućeni bi rekli kako je to dovoljno i primjereno za nesto poput povrća, ali bi se prevarili. Jako prevarili :)

Svi pričaju o tome kako bi farme sa sto hektara bile produktivne, a nitko ne priča kako bi poljoprivredno imanje od jednog hektra na kojem su plastenici i u kojem se uzgaja plasteničko povrće donosilo više novaca od 100 ha pšenice! Oni koji se kuže u to šute i trpe postojeću situaciju, a većina građana to ne shvaća i priča se samo o pšenici i kukuruzu, a povrće tko jebe...

Sjećam se kad su moji krenuli u avanturu s povrćem i komentare zlogukih suseljanja kako se tu može uzgajati samo pšenica i kukuruz. Pa naravno da se moze samo to ako ćes ti zasijati i onda 90% ostalog vremena presjediti pred trgovinom lokajući pivce i ne radeći ništa u životu osim otići pognojiti i onda požeti tu pšenicu.
Povrće je druga stvar, posebno plasteničko! Moraš svaki dan od polovice prvog mjeseca raditi prvo na rasadi, pa na zalijevanju, gnojenju, zaštiti, svakodnevnom branju i tako do 11og mjeseca kada se to povrće vadi iz plastenika! I moras paziti te plastenike, zatvarati kad padne temperatura, otvarati kad poraste... mogao bih nabrajati do sutra što se sve mora raditi i što sve uzima danak u vremenu i što ti nemas slobodne nedjelje jer plastenike treba otvoriti/zatvoriti i zaliti!

Upravo zbog tih razloga baš i nema previše zainteresiranih za uzgoj povrća, a država po tom pitanju ama bas ništa ne radi! Uvozimo na sve strane, šverca se iz okolnih zemalja, veliki trgovci ucjenjuju, cijene su sve niže , a troškovi sve veci...

CIJENE NIŽE?! Pita u nevjerici neupućeni građanin kojeg se bombardira poskupljenjima, posebno u prehrani i koji je kivan na sve koji će dobiti više novaca od njega, a njemu će plaća ostati ista. E pa obratite se velikim trgovcima i trgovačkim lancima! Cijena paprike i paradajza je u zadnje 3 godine srušena drastično i na polovici lipnja prije 3 godine je bila oko 25kn/kg, a sada je u to vrijeme oko 10 do 15kn/kg! Pogledajte cijene sada u trgovinama; paradajz je oko 15kn! Kakva će tek cijena biti u lipnju, strah me i pomisliti...

I tu dolazimo do ključnog problema: poticaj! 1250kn za 1ha plastenika koji utrži novaca kao 100ha psenice! A 1ha pšenice se potiče s 2250kn i taj seljak dobije 225 000kn za tih 100 ha!!!

Najveca debilnost je što ne postoji kategorija plasteničko povrće, nego samo "povrće" i "povrće za industrijsku preradu", a plasteničko spada pod povrće. Onaj koji ima povrće za industrijsku preradu dobije 3000kn po hektru, sto je isto smiješna svota, ali je duplo veća od plasteničke.
Najgore je sto povrće koje se proizvodi nezašticeno (za industriju) ima manji prinos, manju kvalitetu i na kraju - manju cijenu!
Mislim da je iz ovoga vidljiva sva debilnost i promašenost "strategija" razvoja povrćarstva dosadasnjih Vlada.

Naveliko se financira uzgoj trajnih nasada i za sadnju se daje dvostruki iznos; uzmimo na primjer masline:
-Masline (podizanje nasada) ha 20.000kn
-Sadnice maslina kom. 5,00kn
I tu nije kraj! Svake godine maslinar dobiva i 1kn/kg za plod maslina i jos 10kn za litru ekstra djevičanskog ulja.

Pitam se da li glavešine s Markovog trga znaju koliko novaca treba da se podigne 1ha plastenika? Što mislite, koliko treba? 300 000kn? 500 000kn? Nop, da bi podigao 1ha plastenika, treba ti 230 000 eura ili 1 700 000kn! To je najniža cijena na tržištu, za kvalitetni hrvatski plastenik, a za inozemne se plaća i po 400 000 eura za istu kvadraturu.

A kada se taj plastenik podigne, treba izdvojiti novce za sustav navodnjavanja, gnojiva (tu ne ide NPK iz Kutine nego posebna izraelska po posebnim cijenama ;) ), grijanje rasade, radnici, zaštitna sredstva, posebni alati, i sl. I šećer na kraju ;) - nakon 3-5 godina, treba promijeniti foliju na plasteniku, što je opet ogromno izdvajanje.

I recite mi vi, čitatelji dragi, što se može uraditi s 1250kn koje "dobiješ" od države za 1 hektar plastenika?

Komentari

A kada se taj plastenik

A kada se taj plastenik podigne, treba izdvojiti novce za sustav navodnjavanja, gnojiva (tu ne ide NPK iz Kutine nego posebna izraelska po posebnim cijenama ;) ), grijanje rasade, radnici, zaštitna sredstva, posebni alati, i sl. I šećer na kraju ;) - nakon 3-5 godina, treba promijeniti foliju na plasteniku, što je opet ogromno izdvajanje. da ti nesto ne reklamiras ovdje? Svaka cast za izraelsko gnojivo, ali onaj koji kupuje izraelsko uz gnojivo kupuje i prijevoz od tko zna kud. Petrokemija isto ima odlicna gnojiva. Meni su cool bumbari.
Plastenik je prije svega i poslije svega prodaja. Treba dobro osigurati prodaju. Tu se pada, inace prekrasno izgleda baviti se time kad te samo za jedan persun na trznici oderu 40kn/kg, medutim treba to prodat po toj cijeni.

Tko je glasao

Hahahaha :D Ma kakva

Hahahaha :D

Ma kakva reklama, stvar je sto su ovo posebna vodotopiva gnojiva koja sadrze mikronutrijente, a tako sta petrokemija ne proizvodi. Osobno nisam ljubitelj izraelskih proizvoda zbog njihove divne vanjske politike, ali eto mora ga se kupiti...

Uh, hrv bumbari nisu dorasli nizozemskim :) Puno ljeniji i kraceg zivota...

E, dobro si rekao "inace prekrasno izgleda baviti se time" zato sto to svima kad gledaju sa strane izgleda super i krasno, ali kada to pocnu raditi, vjeruj mi, promjene misljenje brzo ;)
Prodaja je stvarno nekad problem, proslo ljeto je bilo par puta problem prodati paradajz, ali nista strasno na kraju nije bilo...

Tko je glasao

Svi pričaju o tome kako bi

Svi pričaju o tome kako bi farme sa sto hektara bile produktivne, a nitko ne priča kako bi poljoprivredno imanje od jednog hektra na kojem su plastenici i u kojem se uzgaja plasteničko povrće donosilo više novaca od 100 ha pšenice!

ako ha povrća donosi više od 100 ha pšenice, onda vam doista nije potreban poticaj ( i 12500 kn je kap u moru) - smiley

osnovni sistem naših poticaja je zasnovan na europim propisima i pozitivnim iskustvima i ako se to razmotri, onda postaje jasnije zašto i što se potiče

prepucavajući se oko poticaja, samo gubimo vrijeme, problemi su negdje drugdje u ovoj državi

Tko je glasao

Tocnim brojkama ne

Tocnim brojkama ne raspolazem, ali rekao bih otprilike 100 hektara psenice i ne bih se slozio da nije potreban poticaj, jer ako ratar moze dobivati, zasto ne bih i ja mogao? Onda ukinimo svima i imajmo trzisno gospodarstvo koje ce EU popapati za dorucak!

btw, ima jos jedna stvar koja drzava daje. Poticaj za kapitalna ulaganja u maximalnom iznosu 25% investicije kojoj je limit 250 000kn. Znaci ako netko zeli uzeti hektar plastenika, to ce ga doci s popratnom opremom 2 milijuna kn, a on ce moci izvuci samo 250 000kn, sto je tek 12.5%! Eto i u tom segmentu drzava steka, iako bi u tome mogao uletiti SAPARD ili koji je vec sada EU fond na snazi (posto je za SAPARD proslo vrijeme prikupljanja ponuda jos prije god ipo dana), ali i ti fondovi imaju odredjenu nesigurnost ( prvo ti nadji financijera i napravi investiciju, a tek onda cemo mi vidjeti jel cemo ti odobriti povrat 50% sredstava)...

Tko je glasao

Dobro, zanimljivo, ali

Dobro, zanimljivo, ali DIvljo, stao si gdje je najzanimljivije. Dalje, što je bilo dalje? Jesu li tvoji propali ili opstali, ili čak zaradili? Gdje su prodali, kome, gdje je to završilo, što su sadili? Ovako ispada kuknjava zbog subvencije, kao da je u ovoj Hrvatskoj ikad itko išta korisnog napravio zahvaljujući državnoj pomoći. Amerikanci ne mogu vjerovati kad čuju koliki je godišnji proračun EU za poljoprivredu. Istina je da je to politička trgovina kao i kod nas, glasovi za subvencije, ali je isitina i da postoje kulturna dobra koja se zovu francuski sir, portugalsko vino, danski maslac i švicarsko mlijeko. Amerikanci u tom smislu imaju Coca-Colu a ona se dobro brine za sebe i bez države.

Igor Šuljić

Tko je glasao

Jesil siguran da amerikanci

Jesil siguran da amerikanci nemaju poticaje - http://farm.ewg.org/sites/farmbill2007/index.php

a ima podataka i za EU - http://www.farmsubsidy.org/

Razvijeni svijet ima praksu poljoprivrednih poticaja već 40 -tak godina i dabome da su sad u mogućnosti kalkulirati sa smanjenjima.
Kod nas je ta praksa formalno uvedena prije 7 g.

Tko je glasao

Ma kakvo propadanje, s 5000

Ma kakvo propadanje, s 5000 kvadrata plastenika koje se trenutno ima, lijepo se posluje, sve se uspije prodati bez kune tih subvencija. Ima poteskoca, naravno, kao i svugdje ali ja sam ovim dnevnikom zelio usporediti situaciju izmedju jednog ratara koji za manje konstantnog rada dobije puno vecu pomoc od drzave i za kojeg treba izdvojiti puno vecu povrsinu da utrzi jednaku kolicinu novaca.
Da su sad HSSovci pametni, tih par mlrd bi ulupali vecinom u povrtlarstvo i time bi pricu o sretnih i prosperitetnih 100 000 seljackih gospodarstava doveli u stvarnost. Jos uz to da se ulaze u hidroponski uzgoj gdje su prinosi veci i berbe duze, gdje bi nam bio kraj?

Tko je glasao

Vrlo dobro, to sam htio

Vrlo dobro, to sam htio čuti! Jasno ti je da govoriš o dva svijeta. Ratari svaku jesen izlaze traktorima u blokadu cesta (usput, to su seljaci radili i rade i u Francuskoj, nisu se naši prvi sjetili), a tvoji imaju previše posla za to, zar ne. Ovaj svijet poticanih gubitnika polako će nestati. Naglasak i na polako i na nestati. Ako te to tješi dulje će opstati u Francuskoj nego kod nas.

Igor Šuljić

Tko je glasao

Mene to povrće košta kao

Mene to povrće košta kao svetog Petra kajgana. Svejedno mi je tko daje poticaj. Samo da daju. Pa da barem mogu jesti salatu u miru.

Tko je glasao

Plastenik, povrce,

Plastenik, povrce, poticaj...

Meni, priznajem, tu jedno nije jasno: poticaj

Zasto poticaj ?
Je li to bezpovratna pomoc ili kredit ?

Ako netko zeli uzgajati povrce (ili voce, ili kokosi, ili.. ili...) on to sigurno cini sa namjerom da te svoje proizvode nekome i proda. I to u najvecim mogucim kolicinama i po najvisoj mogucoj cijeni. I jedino zbog toga da bi ostvario najveci moguci profit.

Zasto bi Drzava alias svi porezni obveznici - i oni koji ce to povrce kupovati po trzisnim, ne po snizenim !, cijenama - trebala, morala, htjela... davati "poticaj" za stvaranje profita nekog poduzetnika ?.
Zar nije prikladnije da se tom poduzetniku olaksa pristup jeftinijim kreditima?. On ce kasnije ubirati (eventualnu) zaradu, on bi morao snositi i poduzetnicki riziko, zar ne ?.

Ili je taj famozni "poticaj" ipak samo neka vrsta kredita kojeg se na kraju mora i vratiti ?.

Ako je to tako, onda je ova moja primjedba bez osnove, i ja se ispricavam... "Poticaj" sam razumio kao "subvenciju"...

Tko je glasao

Sva poljoprivredna

Sva poljoprivredna proizvodnja u EU, odakle dolazi glavnina uvoza polj. proizvoda, je debelo subvencionirana i domaći proizvodjači ne mogu konkurirati na hrvatskom tržištu bez barem približno organiziranog modela subvencija. To je zapravo najvažniji razlog zašto EU može izvoziti toliko hrane u zemlje s jeftinijom radnom snagom i boljom klimom.

Subvencije izmose gotovo 80% cjelokupnog budžeta EU i ukalkulirane su u ekonomsku računicu svakog ulaganja i proizvodnje u poljoprivredi od prve ideje o osnivanju neke proizvodnje. Rezultat je da gradjani EU jedu (relativno) jeftinu subvencioniranu hranu (na račun efikasnosti industrije) a proizvodnja u zemljama konkurencije (npr. Hrvatska) se uvozom iz EU uništava.

Naravno da je taj sistem "bolestan". U EU postoji jak pokret da se subvencije ukinu ali još jači lobi koji ne želi promjene, pa će subvencije za mnogo godina u budućnosti ostati realnost.

The Observer

Tko je glasao

recite mi vi, čitatelji

recite mi vi, čitatelji dragi, što se može uraditi s 1250kn koje "dobiješ" od države za 1 hektar plastenika?

imam grubu ideju, no nije pristojno

Tko je glasao

pa da, skoro sam se zaletio

pa da, skoro sam se zaletio i napisao u tom paragrafu kakve divne ideje imam za te pare ali neka ipak to pitanje raspiri mastu citatelja :)))

Tko je glasao

Povrtlarstvo se u klasičnom

Povrtlarstvo se u klasičnom smisli nikad nije smatralo "ozbiljnom" poljoprivredom, nego više zanimacijom vrijednih domačica. Nažalost, tako u našoj vlasti i danas razmišljaju. Međutim to je najintenzivnij oblik obrade zemlje, i radno vrlo intezivna djelatnost. Za razliku od klasičnog ratarstva, koje nije radno intezivno.
I potpuno ste u pravu 1ha pod plastikom je puno više nego 1ha pod ratarskim kulturama, i definitivno znači napredniju poljoprivredu.
A ovakav omjer govori u smjeru da se opt potiči lijeniji od onih vrijednijih.

Tko je glasao

Bas to, potice se lijenost i

Bas to, potice se lijenost i nerad. A drzava nam se raspada i svi se u cudu cude kako imamo tako male place.

Nerad nije problem samo u poljoprivredi, nego u vecini drzavnih firmi i samoj drzavnoj birokraciji gdje je ucinkovitost ravna nuli ostavstina komunisticke ideologije, a mladi ju, na zalost, prihvacaju. Jer, zasto da radim kao konj u nekoj drzavnoj firmi kada onaj tamo lik koji ima 50g i pola radnog vremena dangubi dobije istu placu kao ja? Pa i ja cu onda dangubit, nisam budala...

To je stav tih ljudi i dok se to ne promjeni, nema nam neke prevelike srece.

Tko je glasao

Jer, zasto da radim kao konj

Jer, zasto da radim kao konj u nekoj drzavnoj firmi kada onaj tamo lik koji ima 50g i pola radnog vremena dangubi dobije istu placu kao ja? Pa i ja cu onda dangubit, nisam budala...
Zbog takvih pogleda na posel ide nama tak kak je.
Si možda razmislil da buš i ti jedan dan 50 i drugi buju u tebi vidjeli uzor i nastavili putem ovih današnjih 50 godišnjaka na koje ti špotaš.
Kaj misliš o tome da si plačen osam sati na dan i da to dobivaš za tvoj rad,a ne za gubiti dan.
Ima još mladih ljudi koji ozbiljno shvačaju svoj posel i možeš sigurno s njima napravit pritisak na tog ne radnika.

Tko je glasao

Pa bas to, ide nam jadno.

Pa bas to, ide nam jadno. Ljudi ne misle na to sto ce se dogoditi za 15-25g, jel ce oni krediti za stan, auto, vesmasinu, plazmu te one dve kreditne kartice biti redovito otplacivani ako mi ostane lagodan drzavni posao u saci? Ili cu jednog dana za x godina dobiti otkaz kao dio, recimo, reforme drzavne uprave? Srlja se u kredite, povecava se stres, jos se manje radi, cesto se odlazi na bolovanja... A scenarij je lako predvidljiv jer ovog mamuta od drzavne uprave ce se morati jednom skresati, ovo je stanje neodrzivo!

Ali to je drzava.. Ona firma koja je efikasna i ostvaruje lijepu dobit nece tolerirati takve stvari, jer ipak je to ulagacev novac u pitanju, a ne drzavni, s kojim se s lakocom manipulira u milijunima dolara (Brodosplit &co.)!
Naravno, u RH ima isto firmi s losom upravom pa se dogadjaju takve stvari. Ali to je puno rjedje nego u drzavnoj firmi.

Tko je glasao

DIvljo, Daj ti nama iskreno

DIvljo,
Daj ti nama iskreno napiši kolko plačate svoje ljude i jel onom ko je vredan i na kog se možete oslonit (takvih ima) date malo više na vuru jel vam i više pridonese.

Tko je glasao

jos ne moramo placati ljude

jos ne moramo placati ljude da budu zaposleni kod nas jer nema toliko posla kroz godinu, nego samo kada su radno intezivne akcije tako da se to svodi na placanje nadnicara. Cijena je standard u ovom kraju - 10kn/h za takve poslove.

Tko je glasao

Kolko košta kila kruha plus

Kolko košta kila kruha plus jedna litra mljeka u tom kraju?

Tko je glasao

Dodatak, Za 1250 kuna

Dodatak,
Za 1250 kuna poticaja se može unajmit čovjek i njegov rad koji traje 125 sati.
Ak imaš 10 hektara je to 12500 kuna i obrađivaš samo tri hektara.
Kolko ti dobiti donese on za to radno vrijeme?

Tko je glasao

Nisam te skuzio na sto tocno

Nisam te skuzio na sto tocno ciljas? Da imam 10 hektara plastenika? I da obradjujem samo 3? Ili sta?

Tko je glasao

Nemoj samo mislit da te

Nemoj samo mislit da te osobno napadam i osporavam tvoje pravo na poticaj. Mislil sam da imaš sve skupa 10 hektara zemlje i tri pod staklenicima.

Tko je glasao

Ma ne, nigdje nisam ni

Ma ne, nigdje nisam ni spominjao 10 i 3 ha, neznam odakle si izvukao te brojke

Uzmimo hipotetsku situaciju da se ima 3ha plastenika:
-to je investicija od 6 mil kn
-tih 1250*3=3750kn koje bih dobio nista ne bi znacilo kad ti usporedis s gorenavedenom stavkom od 6 milijuna, zar ne?
-vec za 1ha plastenika bi trebalo imati stalno zaposlene radnike, barem od travnja do listopada, a o 3ha da ni ne pricam

Eto, cak da recimo imam kupca za svu robu na 3ha, ja bih drzavi placao porez na dobit, placao bih ~12tak radnika, a drzava bi meni dala "cak" 3750kn godisnje! Za moj trud sto sam doprinjeo ekonomiji ove propale Slavonije gdje se samo otvaraju radna mjesta u trgovackim lancima i ostalim usluznim djelatnostima drzava ce meni platiti toliko da ja mogu te novce dati za placu jednom radniku, jednom godisnje.

A nekakav PIK bi dobio po hektaru psenice 2250kn sto bi pokrilo troskove 60% mjesecne place za jednog radnika. I racunaj da taj PIK ima recimo 300 hektara zemlje i 100 radnika. Tada ispada da bi samo od poticaja imao za isplatiti 180 placa, znaci skoro 2 mjeseca bi ustvari drzava placala radnike, a ne poslodavac. To je 15% godisnje sume placa koje bi drzava dala PIKu. U isto vrijeme preko mog poticaja, ona bi meni placala 0.6% godisnje sume placa.

Nadam se da nisam previse fulao sto se tice brojke zaposlenih i obradivih povrsina u nekim PIKovima, ali gorenavedeni primjer je bio samo ilustracija koliko nas drzava daje u milost i nemilost trzista.

Tko je glasao

mlijeko je 4.5-5.5kn, a za

mlijeko je 4.5-5.5kn, a za kruh ne bih znao reci jer ja sebi pecem integralni kruh, a ne kupujem ga. Znam koliko dodje kila graham brasna :)))

Tko je glasao

U buducnosti (30-60 godina -

U buducnosti (30-60 godina - znam nekima previse :) vrijediti samo ako imas komad zemlje+nesto stoke kojom se mozes prehraniti jer ce 60% ljudi izgubiti posao zbog robotike/skoro potpunog izvoza proizvodnje u jeftinije zemlje i zamjene administracije automatiziranim programima/ili potpunog outsorcanja u isto tako jeftinije zemlje te poroizvodnje kloniranog sviezeg mesa(jeftino meso proizvedeno u laboratorijskim uvjetima - citaj staklenkama) i vecina povrca ce biti proizvedeno u skupim ogromnim hidroponskim staklenickim halama.

Dakle isplati se biti ili seljak ili imati uspjesan posao ostalo ce biti pisalina.

BTW poticaji su po meni absolutno sranje! Seljaci danas dobivaju poticaje koji uopce nisu opravdani. Imati seljacko imanje je imati firmu! Zamislite kada bi svaka firma na 350-450 tisuca kuna primanja jos od drzave dobila extra 225,000 kuna onako FREI kao sto netko sa 100 ha psenice dobiva...

Seljaci su danas ZLATNE KRAVE koje nedaju mlijeka nego samo mucu i prezivaju. Tek kada seljaci postanu samodostatni poduzetnici tada ce seljak prestati biti teret nacije i postati pokretaci nacije.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Neka institucije sistema rade svoj posao od Weteran komentara 2
  2. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  3. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 133
  4. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 51
  5. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 48
  6. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  7. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  9. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  10. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  11. Vargate od Weteran komentara 16
  12. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 70
  13. ona i mi od aluzija komentara 0
  14. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  15. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 89
  16. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  17. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  18. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 60
  19. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  20. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 162
  21. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  22. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  23. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 209
  24. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  25. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • bube
  • dinamitd
  • indian
  • Laganini
  • martin
  • Weteran
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 52

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom