Poruka za KUKAVICE iz SDP-a !!!

JEEEEEEEBITE SE !!!!

Ovo sam naprosto morao napisati ... Džaba dugo sticanog ugleda u blogosferi, džaba doktorske titule, džaba „izražavaj se književno“, džaba „nemoj beštimati“, džaba SVE ...

RAZBILI STE ME DANAS U DNEVNIKU !!!!

RAZBILI !!!

Koji frontalni sudar od 200 na sat !!! Preznojio sam se od muke, digao iz fotelje, hodao okolo ko lav u kavezu. Mater me pogledavala zabrinuto ...

Debakl ...

A jučer ... O sreće, o ushićenja, o orgazmičkog zadovoljstva ... Ma skoro sam, a ovdje mi vjerujte na riječ, sjeo za kompjuter u ponoć i napisao post – „SDP je opet u igri“, ili „HNS-ovci oprez – morati ćete se boriti za moj glas“ ...

Koja bih budala danas ispao :-))))

...

Onda, jeste li skužili čemu pričam ?

Naravno – o VJERONAUKU U ŠKOLAMA !!!

Moje jučerašnje ushićenje je bilo uzrokovano vijestima da se SDP pridružuje HNSu u stavu da vjeronauku nije mjesto u školi. Zašto nije je kristalno jasno :-), ali to je tema koju ću obraditi u nekom od sljedećih postova (i da odmah budemo načistu – Zvone Radikalni nema ama baš ništa protiv vjeronauka per se, ali imam GADAN problem s održavanjem nastave vjeronauka u školi).

I kad sam jučer vidio da je SDP odlučio biti dosljedan liberalnoj tradiciji, koju bi btw. socijaldemokrati po defaultu trebali slijediti, mojoj sreći nije bilo kraja !!!

Doduše, problemi su se pojavili na domaćem frontu :-). Moja žena, inače izrazito apolitičan primjerak homo sapiensa, je na te vijesti reagirala furiozno (da, da, moja žena je prakticirajući vjernik, dobro ste pogodili).

„Za koga ću ja glasati ?“
„Ma, jel' to SDP za izbacivanje vjeronauka iz škola ? Onda za njih neću, nema šanse !“

„A onda nema ti druge nego za HDZ“, podjebavam ja ;-)

„Za koga ??? Za te izdajice što su mi prodali rodnu grudu !? ZA NJIH NIKAD !!!“ (moja supruga je iz Bosanske Posavine, op Z.R. – trenutno, a izgleda i zauvijek, u Republici Srpskoj iako je, konkretno na području Plehana odakle je moja supruga bilo 90 % Hrvata).

„A HNS ?“ – grozničavo se hvata za slamke.

„Jok, i oni su za izbacivanje“ – pržim je ja na laganoj vatri.

„A moram onda za HSP“

Bio je dovoljan jedan moj pogled da preskočimo tu opciju :-). Zatim smo još malo laprdali, ali ništa što bi bilo vrijedno spomena ...

I kad sam se danas sa svojih dvoje slatkiša spustio kod roditelja u Dalmaciju, sunce sija čim izađeš iz Sv.Roka, svjež morski zrak, nema ljetne gužve a opet ljudi su tu ...

Znao sam da to ne može potrajati.

Idilu je „odlučnim“ nastupom prekinuo Zoran Milanović u HTVovom Dnevniku izjavom da SDP nije za ukidanje vjeronauka u školama.

Pljas !!!

Džaba njemu skrivanje iza „mi u SDPu dopuštamo različita mišljenja“ i „mi smo za poštivanje međudržavnih ugovora“. JA ZNAM zašto je to „stav SDP-a“, a znate i Vi, dragi čitatelji. Zato jer cilja na moju suprugu (oprezno Zoki ;-), i desetke i stotine tisuća onih koji su joj (po tom pitanju) slični !!!

I to je legitimno.

To je i politički pametno.

Gotovo je sigurno da će se pokazati i rezultatski korisno.

ALI TO NIJE POLITIKA KAKVU CIJENI ZVONE RADIKALNI !!! (jedan vrlo specifičan primjerak homo sapiensa, op.ed. ;-)

Sasvim je nebitno konkretno pitanje o kojem raspravljamo jer ovdje se radi o principu (sve su ostalo nijasne ;-) - jesam li spreman izdati svoje ideale za par glasova više ?

Odgovor Zorana Milanovića je DA !!!

Uz pokrivanje međunarodnim ugovorom ??? Gospodo, NE BUDITE SMIJEŠNI !!! Svaki ugovor, pa tako i onaj sa Svetom stolicom je re-negotiable (pogotovo kad se radi o ugovorima među državama) !!! Ja se osobno čak ne bi dirao ni u šolde koje (svakodnevno) dajemo Vatikanu. Eto im ih i dalje, nema problema. Velika većina Hrvata su katolici, plaćaju poreze i ako žele donirati Vatikan, nemam s time nikakvih problema.

Ali, hoće li se nastava vjeronauka držati u školama ili izvan njih – e pa dragi papa, it ain't your fracking business !!! (ovo fracking sam pokupio iz Galactice i baš mi je dobro leglo ;-)

Stoga je Zoran Milanović mogao reći nešto u stilu:“Da, mi razumijemo da postoje obveze iz međunarodnog ugovora, ali ćemo pokrenuti proces njegove revizije i u konzultacijama s Vatikanom postići rješenje koje zadovoljava sve strane“ (jasno, moglo bi se to i ljepše reći).

Eno, vjeronaučna dvorana u mom rodnom Sukošanu, u kojoj sam i ja pohađao vjeronauk sve do osmog razreda, stoji i dalje prazna. Whats the fraking problem ? Doduše, znam ja da bi crkva s time imala VELIKIH problema. I time direktno pokazala svoju dvoličnost. Jer njima, naravno, nije bitno samo da djeca imaju mogućnost ići na nastavu vjeronauka ! Njima je puno važniji utjecaj koji Katolička crkva ima u Hrvata (i nad Hrvatima, nekima ;-)

Zoran Milanović je pred tim utjecajem priznao nemoć i pogazio principe.

Sjedi, ocjena JEDAN !!!

P.S. Ovdje je prilično ispričati se zbog korištenja vulgarnosti na početku teksta. Sad, nakon dva sata kucanja i usputnog uspavljivanja dvoje djece, žestina se poprilično istrošila i složiti ću se da sam mogao i bez toga.
Ali, kao što vidite, ipak sam ostavio ;-), a komentar/strelica dolje je uvijek Vaša opcija (take your pick : korištenje psovki, „ja mislim da vjeronauk treba biti u školama“, „SDP je ispravno postupio“, ...)

Komentari

znam da je najlakse biti

znam da je najlakse biti general nakon bitke, ali eto ja sad po prvi put procitao ovaj tekst.
i iako se slazem da vjeronauku nije mjesto u skolama, i iako mislim da se i u sadasnjoj situaciji moze stvar popraviti time da se isforsira stavljanje vjeronauka na sam pocetak ili sam kraj nastave, dao sam ti minus jer -

- je citava prica (lako je sad to vidjeti sa vremenske distance) bila hdz-ov spin u reziji vecernjaka, koji je kampanju trebao skrenuti u njima povoljnije vode u kojima ce lakse obaviti svoju homogenizaciju biraca. milanoviceva izjava je bila samo "damage control", a tvoj post je u potpunosti odradio posao za hdz-ov PR

i jos jednom ponavljam - mozda nije fer sve ovo konstatirati toliko vremena kasnije, ali sto ces, tek sam sad vidio tekst.

Čestitam preko 50 bodova

Čestitam preko 50 bodova (ima nešto i minusa) pa je ovo uistinu rekordan broj glasova:-)

A sada, kada treba odlučiti

A sada, kada treba odlučiti tko će koga predstavljati u Hrvatskom saboru, sada dogovor pada za dvije minute (2 HDZ-a BIH). Ne. O Hrvatskom saboru odlučuju ljudi koji žive u Hrvatskoj, hrvatski državljani, bez obzira jesu li Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, koji znaju kakve su u Hrvatskoj škole, bolnice, plaće, mirovine i koji žive prema hrvatskim zakonima, bez obzira imaju li milijune ili nemaju ni kune. Zato je važno da ove izbore odlučimo u Hrvatskoj

Citirao Zorana Milanovića,

Citirao Zorana Milanovića, matrixdc

Tako je, o Hrvatskom saboru

Tako je, o Hrvatskom saboru trebaju odlučivati politički Hrvati, a ne Hrvati po narodnosti. Naime, politički Hrvati su oni koji ovdje žive i doprinose razvoju ove države na razne načine ili to barem pokušavaju, a na njih se odnose sve promjene zakona i promjene vlasti u Hrvatskoj. Naravno, Hrvati po narodnosti su većina od nekih 80 i nešto posto u Hrvatskoj, ali ostatak stanovnika ove zemlje su Hrvati u političkom smislu iako su možda druge narodnosti. Njihovi životi ovise o tome što se odluči u Saboru, oni jedini o tome moraju imati pravo odlučivati.

crkvi uopće nije mjesto u

crkvi uopće nije mjesto u politici al neki to još uvijek neznaju ili se prave da neznaju, katolkinja sam al to ne znači da živim u srednjem vijeku. Ja bih samo upitala tako pametne svećenike koja je razlika (kad se rode) između prirodnim putem začetog djeteta i onog začetog umjetnom oplodnjom. Mnogim parovima molitva i Bog nisu pomogli da postanu roditelji a umjetna je i roditeljstvo ih je učinilo sretnim a ne Božja volj.

nakon toliko godina oni peru

nakon toliko godina oni peru po izbornom predmetu.tko zna kakav film i za koga oni vrte u glavi.

sad kada je diskusija

sad kada je diskusija zamrla, možda je pravo vrijeme za malo humora (baš u sridu):


p.s. 40 bodova, mislim da je to rekord do sada :)

Ko zna, možda i 50 nije

Ko zna, možda i 50 nije nedostižno :-))))

Iskreno se divim, ali pravo

Iskreno se divim, ali pravo i zdravo kazat, i pinkicu zavidim.

Ajmo ljudi potjerat do 50 -

Ajmo ljudi potjerat do 50 - još samo nekoliko glasova - Zvone svaka čast!

Zadovoljan sam :-)))) I pun

Zadovoljan sam :-))))

I pun elana za dalje ...

P.S. A George Carlin je NENADJEBIV !!!!!

Svatko naravno ima pravo na

Svatko naravno ima pravo na svoju poziciju. Meni se Nozick cini kao vrlo slozen pokusaj legitimacije nasilja, ili barem kao opovrgavanje svakog argumenta protiv prava sile, osim onih argumenata koji se ipak ne mogu prihvatiti a to je sila sama, a to je jadna utjeha. Zato ipak i ima minimalnu drzavu. Nadam se da ti ipak nisi toliko dosljedan. Ne nadam se, naime zbog tebe, jer te i ne poznajem, nego se nadam za svakoga da ne ide toliko daleko koliko je Nozick sebi dopustio u apstraktnoj raspravi.

Odličan post! Ja sam jedan

Odličan post!

Ja sam jedan od onih koji su krajem 80-tih morali učiti komunistički manifest (sjećam se ko danas kad smo ga išli kupovati u knjižaru.... kod HNK.... ma nije bitno...), pa smo na MISS-u morali raspravljati o njemu.... diktatura proletarijata (super stvar ;-) ... za današnje vrijeme to bi se trebalo dogoditi ;-)) i što je još najbolje od svega razrednica nam je predava MISS! Ali, predvala nam je i filozofiju i logiku.... i često bi nam rekla sve što pročitate, prvo to sagledajte sa logičkog stajališta a zatim to malo profilozofirajte i tada ćete dobiti logički odgovor da je komunistički manifest filozofsko razmišljanje odgovora na logička pitanja onoga vremena.... Tvornice radnicima? Kojim? Onim sa kamenjara... sa 4 razreda osnovne? Tuđe nećemo svoje ne damo? Tko neće tuđe? Bolje rad nego pakt? Koji rad? Koji pakt? Pa propali smo da nam nikakav rad ne pomaže jedino pakt sa samim vragom! Ovo su neki odgovori iz onog vremena.... A kako to usporediti sa vjeronaukom? Napominjem da su slijedeći komentari napisana po sijećanju sa satova MISS-a sa kraja 80-tih... Velika većina slijedećih tekstova je odgovor nas srednoškolaca koje je naša razrednica itekako potvrđivala jer je tražila da se sami izjašnjavamo... bez ikakve bojazni da će se nekome nešto desiti... Što je vjeronauk? Vjeronauk je učenje o vjeri! Dobro... A što je vjera? Pa... vjera je ono u što vjeruješ.... ono što što te smiruje... što ti daje neku mirnoću.. Evo ti apaurin i on će te smiriti! Je li vjeruješ da će te apaurin smiriti? Pa vjerujem da hoće, apaurin služi za smirenje.... Ja te ne pitam ćemu služi apaurin, pitam te je li vjeruješ da će te apaurin smiriti? Pa vjerujem! Dobro.... (Ovo je sad super!) A jesi li kad pio apaurin? Pa... ne! A kako znaš da će te smiriti? Pa tako se kaže za apaurin, da smiruje.... Razrednica postaje ljuta.... šeta po razredu.... Djeco... logiku uključite.... Što je vjeronauk? Javi se jedan.... Ja sam išao na vjeronauk sai mojim prijateljima, išli smo u crkvu na vjeronauk i učili su molitve, čitali razne priče o Isusu, Bogu... itd... gledali smo povijesne filmove o Isusu.... Bilo je super! Odlazili na mise... itd. Razrednica ga pogleda... Jesli li svojevoljno išao na vjeronauk? Pa, prijatelji su me nagovorili! Dobro.... sad mi odgovori, ali pazi što ćeš odogovoriti.... Što si naučio na vjeronauku o vjeri? (Slijedeći odgovor je u biti ono što nas je razrednica naučila.... logičko razmišljanje.... biti vjeran svojem ja!)... Ništa! ???? Razrednica skoro pala sa stolice.... Vjera se ne uči na vjeronauku.... vjera se doživljava.... ili vjeruješ ili ne! Sve drugo je dogma! ...Tišina... Razrednica mu je zaključila 5! Sve nas je pogledala.... uzdahnula... Djeco, sve oko nas je dogma... ako vam kažu da je čovjek bio na mjesecu je li morate u to vjerovati? Ako morate u to vjerovati to je dogma, a ako u to ne vjerujete onda ste ludi! Odlučite sami!

Zvone, sjedni 5! Btw. čudi

Zvone, sjedni 5! Btw. čudi me da se ti - kao jedan od samo nekoliko pametnih i obzazovanih likova u ovom cyber svijetu - čudiš i isčuđavaš kak' picek glisti :)) Naime, nevjerodostojnost Milanovića se već dala naslutit i prije, nije ovo s vjeronaukom prvi put. Tekst je OK. ali velim, malo mi je nejasno da si sad tek "progledal" ??

Lepi Zoki će, bojim se, ipak čekat drugu šansu. Šteta, "mališa" je u samim počecima obećaval' ali onda je krenulo nizbrdo....ja mu, recimo, ne mogu oprostiti ono njegovo nespretno ali gorljivo branjenje Bandića i nazivanje njegovog ponašanja "stilom" koji oni, u SDP, baš ne podržavaju ..(samo je falilo da doda: ha, čujte ljudi, to je naprosto "deo njegovog šarma" i kad murji zbriše pijan, pa zbog njega policajac dobije otkaz, i kad se fiktivno rastane da bi sačuvao stančić od žene, i kad jebe m**** tamo nekakvom liku koji se buni protiv Cvjetnog trga, i kad mu grad tone, a on ljudima koji su ostali bez svojih domova veli da su im te straćare tak' i tak' bile za k***c, itd. Dakle, i na primjeru njegove podrške Bandiću vidimo da je odgovor na pitanje koje si Zoki postavlja svako jutro dok Mefistovskim pogledom fiksira vlastiti odraz u ogledalu - "Jesam li spreman zbog par glasova više izdati svoje ideale?" - DA!

Tko se pokušavao doista

Tko se pokušavao doista nadmetati s "idejom vodiljom" u komunizmu, pokušavajući raspravljati o dogmama (a da nije bio Tito, Kardelj ili netko tko je spadao u tu usku grupu) nije dobro prošao. To je bio katekizam onog doba i jednako tako ograničen. Ja se tog doba jako dobro sjećam (50 mi je godina), a ima ih još ovdje koji ga se sjećaju. Apolitičnost se smatrala zlom ("Tko nije za nas taj je protiv nas") a drukčije mišljenje isto tako, a to pokazuju gomile benignih (dobro i malignih isto tako) emigranata i političkih osuđenika iz tog razdoblja (pa čak i onih komunističko-socijalističkih usmjerenja), a neki su i tu na ovoj stranici, ili se bar sjećaju takvih iz tog doba.
Dakle, princip je isti, samo se nazivi razlikuju.

Hm, da li se ovo možda

Hm, da li se ovo možda odnosi na ono, što sam dolje napisao? Otišli smo off-topic, možda jednom zgodom tu diskusiju nastavimo. Samo da pripomenem: i ja imam 50 godina, iskustva sa političkim progonima iz onog sustava imam još od 1973. kada je bio zabranjen jedan broj školskog lista u kojem sam surađivao, od polovice 1980-ih svako malo me privodilo; bio sam ono što su zvali "anarholiberal" (također "petecionaš"). Nikad nisam bio član SK. Ipak, po mojem iskustvu, nije sve bilo tako jednostrano, kako ti ovdje opisuješ. Nije bio samo "katekizam".

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Imaš pravo, zbog kakekizma

Imaš pravo, zbog kakekizma se ne ide u zatvor, a neki su zbog drukčijeg mišljenja u komunizmu završili u zatvoru. Za boga, ja sam protivnik vjeronauka u školi, a sad ga u neku ruku i branim.
Ja sam početkom osamdesetih skoro završio na vojnom sudu jer su mi našli zapisane frekvencije stranih radiostanica poput BBC-ja, Voice of America i sličnih. Nisam o tim stvarima ni skim razgovarao, čak nisam niti spominjao nikom da to slušam, ali ipak. Spasio me jedan KOS-ovac dobrog srca i moje kolege vojnici koji su tvrdili da sam ja u redu, da ne znaju da ja nešto tako slušam, a ako i slušam, vjerojatno vježbam jezik jer mi je to velika ljubav.

Vidiš, imamo prilično

Vidiš, imamo prilično slična iskustva! Ja sam 1981., za služenja JNA, završio na saslušanju kod obavještajog oficira jer sam rekao da je crnogorski TV-dnevnik dosadan, pa su me saslušavali da što ja to imap protiv braće Crnogoraca. Izvukoh se na ludilo. :-P

Pa ipak, kako rekoh, bilo je i drugačijih iskustava, o čemu govore između ostalog i navedeni udžbenik sa Malim princom i poglavicom Seatlea. Da se vratim na temu: kad bi netko napisao udžbenik za vjeronauk u tom stilu, hm, možda čak sa istim tekstovima, to bi mi se svidjelo! :) Evo recimo nedavno sam paralelno čitao "Politička teologija" Johanna Baptista Metza i "Ateizam u kršćanstvu" Ernesta Blocha. Poznavali su se, prvi teolog a drugi marksist, i spominju jedan drugog s uvažavanjem. Tada se odvijao jedan vrlo zanimljiv dijalog dva svjetonazora, koji je i u Hrvatskoj imao odjeka (Katoličko društvo "Kršćanska sadašnjost"). To je presječeno dolaskom konzervativnog pape Ivana Pavla II (koji je presjekao "pretjerivanja" poslije II. vatikanskog koncila) te naravno padom komunističkog bloka. Ali radi se o zanimljivom dijalogu, koji je ostao bez zaključka i prije ili kasnije mora biti obnovljen. (Tim se stvarima kao filozof bavim, pisati ću idućih godina.)

A ja sam također protiv vjeronauka u školama, kao što sam uostalom bio i protiv "Osnova marksizma". Međutim ne smatram da je jako važno. Vjeri neće pomoći, kao što nije ni marksizmu.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Vidim da si dosta aktivan, a

Vidim da si dosta aktivan, a takvi su i posjetitelji tvoga bloga. Jedna me stvar ipak zbunjuje. Izrazito se zauzimas za liberalizam, ali mi nije jasno sto pod time podrazumijevas. Vidio sam da si u zemlje u kojima je prevladavajuca ideologija liberalizma uvrstio Dansku, Svedsku sto je dosta smjela tvrdnja. Zato bi bilo zgodno kad bi napisao svoje shvacanje liberalizma i koji su liberalni teoreticari na koje se pozivas, jer se u literaturi pod liberalizmom puno toga podrazumijeva. Ima libertarijanaca koji tzv liberalnu demokraciju ne prihvacaju, dapace, demokracija im je samo teret liberalnog drustva, oni su za minimalnu drzavu, a ima liberala koji su gotovo pa krajnji socijalni ljevicari (welfare state). To su samo donekle ekstremne opcije, ali je puno toga unutar spektra razlicito rijeseno. Pa daj se preciznije izjasni. Najvise me zanima koji su tvoji favoriti medju teoreticarima liberalne ideologije, koja djela.

Pitanje je ODLIČNO i na

Pitanje je ODLIČNO i na mjestu.

Ukratko, ja spadam u libertarijance Nozick-ovog tipa (knjiga - Anarchy, State, Utopia :-))). Znači, što se država manje petlja u moj život to bolje. Ipak, to je poprilično složena tema za jutarnji komentar, ali o tome će još biti riječi na mom blogu ...

Bravo, Mithrandir:), to se

Bravo, Mithrandir:), to se zove komentar! Doduše, upravo takav kakav bih od tebe i očekivao, ali čovjek nikad ne zna:)

Dakle, činjenica je da se golema većina stanovnika naše zemlje na popisu stanovništva (i ja skupa s njima) izjasnila kao katolici.
Dio njih su pravi vjernici, dio njih su običajni vjernici koji idu u crkvu, a dio njih se kao takav izjasnio čisto u smislu nekog kulturnog miljea ili tradicije kojoj pripada, a u biti i nisu vjernici (poput mene). Koliki je postotak kojih, teško je sad reći, ali nije niti važno, ali je važno da nikad nitko nije sproveo referendum u kojem bi se građani izjasnili žele li da Hrvatska bude katolička ili laička (sekularna) država, pa se prema tome nisu tako niti izjasnili niti su se mogli izjasniti.
I da je sproveden referendum, pitanje je bi li se našla većina koja bi odlučila da želi živjeti u vjerskoj državi. Ja mislim, prema ljudima iz svoje okoline, a i inače, poznavajući mentalitet naših ljudi, da ne bi. Naime, jedno je smatrati se vjernikom, a drugo je slagati se sa svim dogmama koje Crkva propisuje. Veliki dio vjernika (i onih pravih) se ne slaže baš sa svim dogmama i znaju da su one nastajale stoljećima nakon nastanka kršćanstva kao takvog, a u izvornom ih nauku nije bilo. Zbog toga ne bi pristali živjeti u vjerskoj državi, jer bi se u njoj i zakoni radili u skladu s tim dogmama. Bila bi zabranjena kontracepcija, na primjer, a mislim da je jako malo vjernika koji je ne koriste i koji bi na to pristali, a to nije jedina stvar na koju ne bi pristali.

Prema tome, vjerojatno bi uvijek pobijedila ideja o građanskoj, laičkoj, državi.

Vjeronauk u školi me podsjeća na dane mog školovanja u komunizmu.
Nemoguće, reći će neki. O, da, i te kako je to moguće. I tamo smo imali vjeronauk koji se ocjenjivao. Imali smo ga u osnovnoj školi, u srednjoj školi, u vojsci, a i prožimao je sve oko nas. Bila su dva predmeta: Teorija i praksa samoupravnog socijalizma i Osnove marksizma.
Mislim da smo se svi obradovali promjenama koje su nam, između ostalog donijele izbacivanje tih kretenskih predmeta, pranja mozga svima, iz školskih programa.

Na žalost, Crkva je preuzela mjesto Komunističke partije, barem s ideološke strane. Nametnula je vjeronauk u školama. I to vjeronauk koji se ne priznaje za sakramente, nego se za to mora ići na dodatni, pravi vjeronauk u crkvu. Pa čemu onda taj školski vjeronauk služi?
Vjeronauk je postao nova Teorija i praksa samoupravnog socijalizma i li nove Osnove marksizma. Na taj način se, u biti, vjera srozala na razinu politike.

Kažu da je dobrovoljan. To je uvjetno rečeno. Naime, početkom rata se na sve načine promicala ideja da je Hrvatstvo = katoličanstvo što nema veze s razumom. Hrvata ima raznih vjera, kršćana i nekršćana, pa i nevjernika. Svi su se oni borili za ovu državu u ovom ratu, a njihovim negiranjem ih se vrijeđa. To me je odbilo od Crkve, kao što me je ono prije odbijalo od komunističke ideologije. Dakle, u toj klimi je bilo jako nezgodno reći da nisi katolik i ne upisati dijete na vjeronauk.

Kasnije, kad su ljudi počeli drukčije razmišljati, pa i i ne upisivati djecu na vjeronauk, počele su manipulacije: vjeronauk je smještan usred satnice. Primjer male muslimanke naveden na ovom postu nije jedini i dobro je upisan. Dijete je bilo izolirano, osjećalo se odbačeno. Svi drugi su na satu, ona čeka da to završi, pa da zajedno ostalima bude na nekom sljedećem satu. Čeka na hodniku, tjeraju je čistačice... U biti je to neka vrsta mobbinga. Naravno da se onda upisala na vjeronauk iako je druge vjere kako se ne bi osjećala odbačenom od društva i izoliranom.
Zatim, na etici, koja je bila alternativa vjeronauku se namjerno strogo ocjenjivalo kako bi se djeca usmjerila (da upotrijebim taj eufemizam) prema vjeronauku jer, prema njihovom tumačenju, tamo je bilo lako dobiti prolaznu ocjenu ili dobru ocjenu, a na etici je to bilo teško.

Naravno da vjeronauk mora otići iz državnih škola i održavati se u crkvama, župnim dvorovima, sinagogama, islamskim centrima...

Uvijek se sjetim događaja iz vojske, ove, Hrvatske, ne one prije. Došao nam je zapovjednik i rekao: "U 11 sati imamo predavanje u hangaru i svi morate doći." Pitam ja njega: "Jakobe, a o čemu će biti predavanje?" "Ne znam"- kaže on, " samo se svi morate nacrtati tamo."

Kad smo došli, a ono misa. Među nama je bilo i muslimana, i dva Makedonca (pravoslavci), jedan Srbin i više od trećine nevjernika, 90% dragovoljci domovinskog rata. A sve su njih, isto kao i nas dotjerali kao ono kad su skupljali ljude iz firmi i škola da stoje satima uz cestu i čekaju da prođe Tito. Nije bilo razlike. Okrenuo sam se prema zapovjedniku i rekao mu ironično: "Jakobe, pa trebao si reći da je partijski sastanak!"

Toliko o tome. Vjera i vjerovanje je stvar koju se mora duboko poštivati, koja mora biti čisto osobna, privatna stvar pojedinca, a ne nešto nametano od državnih struktura i kroz državne ustanove. Tek onda ona ima i neku vrijednost, a sve drugo je srednji vijek.

nisam baš shvatio što si

nisam baš shvatio što si to od mene očekivao?! napisao sam što mislim. i to je to.

Novo vrijeme

Od tebe sam upravo i

Od tebe sam upravo i očekivao široki i otvoreni um i ono: voli svoje i poštuj tuđe:). I nisam se prevario. drago mi je da nisam. Ne bi mi godilo taštini:).

Vježbe radi (jer tema je

Vježbe radi (jer tema je podatna za to), ja ću navesti 5 argumenata zašto vjeronauk ne treba podučavati u javnim školama. Izazivam sve podržavatelje vjeronauka u školi da ih pobiju - jedan po jedan!

Dakle, vjeronauk u školama ne treba podučavati jer:

1) zbunjuje djecu: dok na biologiji i zemljopisu uče o evoluciji i velikom prasku, na vjeronauku uče o inteligentnom dizajnu. Moderna znanost kontrira religijskim vjerovanjima. Cilj javnog obrazovnog sustava mora biti znanstveno informiranje, a ne zbunjivanje. Jer ako država želi biti dosljedna, morala bi omogućiti i izborni iz astrologije i alkemije.

2) propagira ideale za ocjenu: vjeronauk podučava djecu kako bi se ljudi trebali ponašati ili najbolje živjeti. No pojedinci nemaju iste ideale i škole ne bi trebale zahtijevati od djece da imaju iste ideale radi ocjene.

3) operira van javnog sustava kontrole: vjeročitelji ne podliježu državnim nastavnim planovima niti je njihove metode moguće provjeravati. Loši vjeroučitelji zbog bojazni od zamjeranja vjerskoj zajednici malo vjerojatno mogu očekivati sankcije kakvima su izloženi regularni profesori. Niti jednom profesoru povijesti ne bi bilo dozvoljeno prikazati povijest samo pozitivno, kritičko mišljenje je nužno - vjeroučiteljima se to dopušta.

4) ne potiče toleranciju: vjeronauk nije komparativni i povijesni predmet o religijama svijeta nego predmet o dominantnoj religiji. Zapravo, ne podučava se o religiji nego se propovijeda sama religija. Tako postavljen on pojačava predrasude, smanjuje toleranciju i indoktrinira djecu.

5) nema dokaza da je efikasan: vjeronauk u školi nije opravdan nikakvim istraživanjem koje pokazuje koliko uspješno obrazuje djecu o religiji. Dapače, djeca lekcije iz vjeronauka često smatraju dosadnim i bezvrijednim, a nema dokaza da vjeronauk utječe na formiranje njihovih stavova o životu niti da je taj utjecaj pozitivan.

Da vas vidimo križari! :)

Opinioiuris

Sa večinom stvari bih se

Sa večinom stvari bih se složio, ali bih nadodao neke bitne stvari.
Prvo sam pročitao sve postove i odgovore temeljito, a sada bih prenesao svoje iskustvo sa vjeronaukom i crkvom kao institucijom.
Sinovi mi idu u školu i imaju tjedno 5 sati vjeronauka, a samo 1 sat hrvatskog jezika i to pogrešnog "gđe", "u mene", "u nas" , "otklen" i slične bedastoće, a imaju i samo jedan sat fizike. Zanimljivo je da je važniji vjeronauk od svih ostalih predmeta, a u nedjelju još obavezno mora u crkvu jer dobija križić, a ako pogledam oko sebe vidim da ti isti svećenici i časne vuku pune vrećice svojoj rodbini, voze skupe aute, grade objekte (kućerine) bez građevinske dozvole. Ispred crkve se prodaje droga, župnik na stolu ima knjigu HDZ- Canjuga, potpisuje peticije za nerad nedjeljom, zabranjuje mi da se družim sa svojom djecom, oduzima mojoj djeci slobodno vrijeme za igru, sport ili odmor.
Dakle ne vidim niti jedan segment u kojemu je ta crkva ili svećenik pomogao bilo kome osim što su debelo navukli materijalnu korist sebi i djecu mi doveli u zbunjujuće stanje.
Svakako sam veliki protivnik da se crkva miješa u školstvo i da se vrši direktna diskriminacija i razdor nad ostalom djecom druge vjeroispovjesti, a tko god želi ići u crkvu onda to neka bude njegov stvarni izbor, a ne prisila.
Nije izborni predmet ako vjeronauk imaš između sati, jer je i informatika izborni predmet, a nju imaš u suprotnom turnusu, a zbog vjeronauka je i tjelesni odgoj u suprotnom turnusu.
Ne želim da nijedno moje djete ispašta i da trči iz škole kući, nestigne napisati zadaću i već mora natrag u školu.
Tako svoju djecu vidim samo na kratko i malo navečer prije spavanja, a to nije demokracija, to je pod moraš.

Molil bi nekog ko zna točno

Molil bi nekog ko zna točno Mihaču objesnit, kak u cjeloj Hrvatskoj ima program i po tome se uči u svim školama. To o jednom satu hrvatskog jezika ili fizike si jednostavno nemrem predpostavit.

Program je na nivou tipa

Program je na nivou tipa škola i vrijedi u cijeloj Hrvatskoj. Ne znam o kojoj školi se radi, ali recimo ako ta škola spada u skupinu srednjih srukovnih, vrlo moguće.
S druge strane, kako kod nas nije do kraja definiran hrvatski pravopis, moja djeca uče različite pravopise hrvatskog jeziga. Jedan profesor insistira na ne ću i griješci, odnosno na Babćevom pravopisu, a drugi na neću i grešci, odnosno Aniću. Vrlo zanimljiva situacija, jer su oba u pravu.

Sumnjam da vjeronauk

Sumnjam da vjeronauk predajeju pet sati tjedno u strukovnoj ili srednjoj školi.

mislim da je on u rangu 1

mislim da je on u rangu 1 ili 2 sata tjedno.

previše toga

previše toga pretpostavljaš a čini mi se da premalo toga znaš

1. Inteligentni dizajn je doktrina specifična za američke ultrakonzervativne protestantkse gurpe. Katolička crkva je jasna u stavu da stvaranje i evolucija nisu u konfliktu. Evolucija je mehanizam razvoja života a ne nastanka i sama evolucija ne govori o nastanku života već o nastanku vrsta , zato se i zove "teorija evolucije" a ne "teorija postanka". Tvrdnje da moderna znanost kontrira religijskim vjerovanjima ( u slučaju katoličkog vjeronauka u HR) su obične gluposti ( pretpostavljam utemeljene na potpunom nepoznavanju subjekta)

2. Školski vjeronauk ima točno određeno gradivo čije se poznavanje ocjenjuje. Ne osjećaji, ne ideologija nego poznavanje gradiva. Školski vjeronaku je nalik filozofiji jer u osnovi pristupa vjeri sa filozofskog stajališta. Na školskom vjeronauku se na znanstveni način obrađuju koncepti koji čine vjerski sklop. Čisto kao primjer kad se govori o grijehu ne priča se o tome da nema seksa prije braka već da su osnovne grijeha čin, slobodna volja, razum i pojava "grižnje savjesti". ( provjeri katehizam ;) ). Svatko tko naklapa da se u školama propagira vjerska ideologija nema pojma o čemu priča. Napominjem da pričam o školskom djelu vjeronauka.

3. identična je kontrola kao kontrola homofobnog profesora fizike, šovinističkog profesora informatike i ksenofobičnog profesora povijesti. Apsolutno ista kontrola.

4. Ne znam dali potiče toleranciju ali sigurno ne potiče ne toleranciju. Sastavni dio školskog vjeronauka je upravo upoznavanje drugih vjera. Prvo se obrađuju kršćanske zajednice i tazlika među njima a zatim sve velike svjetske religije. Suprotno prevaladavajućem stavu protivnika, vjeronauk nije priprema za novi križarski pohod. Moj osobni stav je da se netolerancija sprečava upravo upoznavanjem razlika i prihvaćanjem tih razlika. Polaznike satova vjeronauka nitko ne može natjerati da prihvate razlike ali ih vjeronauk može upoznati. Nobel nije imao cilj da se njegov izum iskoristi za masono ubijanje ljudi, no može li ga se kriviti za ono što je netko odlučio napraviti sa znanjem kojeg je dalje prenio?

5. Uh. Samo upali RTL oko 8 navečer pa ćeš vidjeti direktni dokaz da nam je kompletan školski sustav ne efikasan ;)

Bravo teehee! Ostali: ovako

Bravo teehee! Ostali: ovako izgleda "argumentirana rasprava".

Točka 3. bi mogla biti razrađenija da odgovori i na implicitni prigovor dvostrukih kriterija prema kojem se od vjeroučitelja ne očekuje kritički stav prema predmetu dok se od ostalih predavača to eksplicitno traži.

Jedino imam zamjerku na točku 5. jer "i ti isto" (tu quoque) logički nije validni (kontra)argument. To što je navodno ostatak sustava neefikasan ne znači da vjeronauk (ili bilo koji predmet) mora, može ili smije biti takav.

ocjena: 4 / 5

Opinioiuris

Slažem se. Ali točka br. 5

Slažem se.

Ali točka br. 5 ... može li se to uopće nazvati argument?


5) nema dokaza da je efikasan: vjeronauk u školi nije opravdan nikakvim istraživanjem koje pokazuje koliko uspješno obrazuje djecu o religiji. Dapače, djeca lekcije iz vjeronauka često smatraju dosadnim i bezvrijednim, a nema dokaza da vjeronauk utječe na formiranje njihovih stavova o životu niti da je taj utjecaj pozitivan.

ja sam mogao napisati istu tvrdnju samo s drugog stajališta koja bi glasila

vjeronauk je efikasan: nitijedno istraživanje u Hrvatskoj nije osporilo uspješnost vjeronauka u obrazuovanju djece o religiji, djeca često doživljavaju vjeronauk kao jedan od najdražih predmeta (što zorno pokazuje njihova aktivnost u izvanškolskom djelu vjeronauka) a uostalom ne postoje dokazi da vjeronauk negativno utječe na formiranje njihovih stavova.

Jedino što je točno u obje tvrdnje je da nema nitijednog istraživanja

Odgovor na ovaj McCharty-zam

Odgovor na ovaj McCharty-zam sam već dao Skvikiju. Teret dokaza je na predlagatelju. Nema ni istraživanja koje osporava korisnost vrtlarstva pa ono nije predmet u školama i nitko ga ne bi uveo s opravdanjem da "nema dokaza da nije korisno".

Opinioiuris

Hm.. Hipotetičkim

Hm.. Hipotetičkim silogizmom: Vjeronauk jest školski predmet , Školski predmeti zadovoljavaju kriterij efikasnosti. Dakle vjeronak zadovoljava kriterij efikasnosti. Jeiii logika je na mojoj strani :)
No da ipak razjasnimo nešto

Prvo da isključimo neke stvari.
djeca lekcije iz vjeronauka često smatraju dosadnim i bezvrijednim
to si i sam niže potvrdio da ocjena djece nije bitna za ocjenjivanje efikasnosti predmeta.

nema dokaza da vjeronauk utječe na formiranje njihovih stavova o životu niti da je taj utjecaj pozitivan
Dakle ukoliko je vjeronauk neutralan (ne utječe na formiranje stavova) njegov utjecaj ne može biti ni pozitivan ni negativan. A pošto škola nebi trebala usađivati stavove već informirati djecu kako bi mogla sama zaključivati i formirati svoje stavove onda je to + a ne -

E sad ono pitanje.
Kako se mjeri efikasnost predmeta? Ne samo vjeronauka već generalno?
Smatram da je efikasan predmet onaj koji postiže svoj cilj. A cilj predmeta je da učenici steknu/usvoje znanje. Način provjere usvojenosti su ispiti, pa se efikasnost može lako utvrditi provjerom ocjena.

Efikasnost predmeta se ne

Efikasnost predmeta se ne može procijeniti ocjenom. Naime, predmet može postati i proučavanje perja kod kokica i brojenje vlakana u svakom peru. Netko iz toga može imati sve petice, što znači da je efikasno učio, da je veleučeni profesor efikasno odradio svoj posao i to je sve. Efikasnost predmeta se može potvrditi samo u kasnijoj uporabi u praksi. Znači, npr. kod matematike je ta efikasnost neupitna. Matematika je djelotvorna iliti efikasna kod rješavanja raznih problema, pa se i puno koristi u životu i u daljem školovanju. Koristi se od brojenja ovaca do izračunavanja državnog proračuna.

Dakle, ako se takve stvari mogu efikasno, djelotvorno, učinkovito, kako god hoćete, rješavati matematikom, onda je taj predmet efikasan.

Hm ... malo nam se brkaju

Hm ... malo nam se brkaju pojmovi.

Prema rječniku efikasnost je:
skupni pokazatelj djelotvornosti rada
Dakle ako je rad (nastava) djelotvorna onda se smatra efikasna. Djelotvorna može biti samo ukoliko uspijeva prenijeti ono gradivo koje ima cilj za prenijeti.

E sad dal će to znanje koje se prenositi imati uporabnu vrijednost u budućnosti to je pitanje korisnosti a ne efikasnosti samog predmeta.

Stoga mislim da bi se argument br. 5 trebao promijeniti iz pitanja efikasnosti u pitanje korisnosti.
No pošto je korisnost subjektivna kategorija ne može biti objektivni kriterij za donošenje sudova.

Za budućeg dpl. perobrojača Znanstveno utemeljeno prebrojavanje perja će vrlo vjerojatno biti predmet korisniji i od matematike i od fizike i od kemije i od jezika. Za bankara, pravnika, elektrotehničara ili liječnika taj predmet neće imati apsolutno nikakve koristi.

Dakle, upravo to sam mislio

Dakle, upravo to sam mislio (samo si se ti bolje izrazio): efikasnost je skupni pokazatelj djelotvornosti rada. Naime predmet u biti i ne može biti efikasan nego koristan ili nekoristan, a efikasno može biti učenje gradiva iz tog predmeta ili njegovo prenošenje studentima (učenicima).

Ako je predmet koristan, onda se ono gradivo koje smo u njemu naučili efikasno u rješavanju nekih stvarnih problema.

Jasno, i astrologija će biti korisna za onog tko izračunava horoskope ili onoga tko sluša savjete tog astrologa (ma što mi mislili o tome), a nekorisna za sve ostale. Matematika je korisna za široku zajednicu i neizbježna u svakodnevnom životu, a astrologija, vjeronauk, vojne znanosti, kriminalistika, politologija, samo za određeni krug ljudi i nema nekog smisla da se ostale prisiljava da to uče.

Hm, da, a perobrojač bez matematike ne može raditi svoj posao...

I u TIPSS-u i Osnovama

I u TIPSS-u i Osnovama marksizma su se proučavale druge ideologije, filozofije i vjere, naravno u cilju njihovog prikazivanja kao pogrešnih i inferiornih ("samo naš put je ispravan"). Dakle neobjektivno, ni u jednom vjeronauku, ma koje vjere bio, sigurno druge vjere neće biti nepristrano prikazane.

U marksizmu su se međutim

U marksizmu su se međutim nadmetale razne struje, često međusobno drastično različite. U katoličkom vjeronauku, koji u diskusiji mislim svi imaju u vidu, data je samo jedna varijanta kršćanstva, kao kada se u socijalizmu strogo proučavao samo "dijalektički i historijski materijalizam". (Moja majka je baptiskinja, proučavao sam protestantizam pa poznam i druge pristupe.) Da sada ne davim sa poviješću marksističkih ideja (kao filozof, započeo sam sa praksis filozofijom, odbacio je sredinom 1980-ih), primjer "s kraja" (povijesnog) je sasvim osobiti udžbenik Marksizam i socijalističko samoupravljanje I, autori Maja Uzelac i suradnici, prvo izdanje 1987. Tu je "moja" generacija, ljudi izrasli u socijalizmu koji su, na osnovi najšireg ideala "socijalizma" kao "zajedništva" razvili široki i šaroliki humanistički mentalitet koji nadilazi sve "-ističke" dogme (sa Majom Uzelac povremeno sam se viđao jer se bavi obrazovanjem za mir, a jedan od autora, Srđan Dvornik, danas je sa mnom u vodstvu Zelene liste, na neki način dala svoj manifest u obliku poduke za 15-godišnjake. Nakon par godina, naravno, to je propalo, pa smo se našli viseći u limbu. Udžbenik započinje temom "Egzistencijalni problemi suvremeno čovjeka i življenja", a prvi tekst je jedno poglavlje iz knjige "Mali princ" A de Saint-Exuperyja. Slijedi slavno pismo indijanskog poglavice Seattlea predsjedniku SAD 1854. ("Manifest" ekološkog pokreta), itdl u istom stilu.

Hm, znao sam da ima neka pouka u ovoj mojoj nostalgiji... :-| Eh, da, Problem je sa Katoličkom crkvom da je ona čvrsto na poziciji analognoj onoj "marksizma" iz 1950., kada je vladala dogma "dijalektičkog i historijskog materijalizma". Tu je Katehizam, i nema labavo! Tko odstupa od jedinog pravog učenja, kao Hans Kung ili Anthony de Melo, dolazi pred strogu "Kongregaciju za nauk vjere" (nekada se zvala "Oficij svete inkvizicije").

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Apsolutno se slažem s

Apsolutno se slažem s tvojim "točkama dnevnog reda" ali ne mogu odoljeti,pa evo:
1.Zbunjuje djecu:mislim da su djeca jednako zbunjena i s teorijom evolucije kao i sa kreacionizmom.Kad bolje razmislim ne samo djeca,zar ne?Koliko ja znam,teologija je također znanost.Usporedba sa alkemijom i astrologijom(koju btw.teologija izrazito osuđuje) ne stoji.
2.U većini slučajeva(iako se možda ovdje varam) ocjena na vjeronauku je pro forme,tj. više-manje svi imaju dosta dobre ocjene.Vjeronauk u sebi sadrži i povijest religije gdje se pokazuju neki fakti,a ne samo nekakav govor o Bogu,duši ili raju nebeskom.Osim toga ocjenjivanje ipak pokazuje ili ukazuje na ozbiljnost samog predmeta(bez obzira na većinom dobre ocjene).
3.Moj bivši profesor povijesti prikazivao je domovinski rat kao nešto najsvetije(ironično) dok za Srbe(općenito) bolje da ne pišem što je govorio.Da je povijest znanost onda ne bi svaka država u bivšoj Jugi sama sebi pisala povijest(i to ne samo od 90-tih već puno prije).I "loši vjeroučitelji" moraju na "raport";prvo ravnatelju a zatim biskupu(iako je broj takvih slučajeva minoran,ali postoji).Koliko su kritični je prilično "rastezljivo".
4.Koliko se sjećam,na vjeronauku se postavlja pitanje i drugih religija te njihove međusobne razlike.Učeći o "dominantnoj" religiji postavljaju se temelji za učenje i ostalim religijama isto tako(znatiželja).Ako je kršćanstvo religija koja potiče međureligijsku solidarnost i toleranciju(a priča se da je,ha,ha), ona bez obzira na svoju dominaciju ne mora nužno širiti nesnošljivost i indoktrinaciju.
5.Nema baš niti nekakvih dokaza da likovna ili glazbena kultura uspješno obrazuje djecu.Kao i u mnogim predmetima puno toga ovisi o učitelju i njegovoj sposobnosti da zainteresira i učini predavanja zanimljivima.Ja mogu nabrojati neke predmete koji nisu "per se" dosadni ali učitelji su bili za "zaspat".

P.S. Znam da nemam neke šanse ali kao što rekoh u prvoj rečenici...

Usporedba sa alkemijom i

Usporedba sa alkemijom i astrologijom(koju btw.teologija izrazito osuđuje) ne stoji.

Treba razlikovati jasno naveden kontraargument i čistu kontradikciju. Pobijanje se ne svodi na suprotnu tvrdnju. Kontraargument koji pobija analogiju mora identificirati razlike odnosno ponuditi razloge ("argumente") zašto usporedba ne stoji. Npr.

Usporedba sa alkemijom i astrologijom ne stoji jer je teologija znanost (dok alkemija i astrologija nisu), jer je vjera sastavni dio svakodnevnog života (što alkemija nije) i jer su pitanja alkemije i astrologije pokrivena u drugim predmetima dok pitanja vjere nisu.

Točke 2 i 3 ne odgovaraju na argumente adekvatno. Je li ocjena pro forme ili nije ne negira činjenicu da se ocjenjuju životni ideali i ponašanje jer se od djece očekuje ne samo da znaju Bibliju ili što već nego da idu na misu (skupljaju bodove), ponašaju se u skladu sa zapovijedima, itd. Isto tako, individualni ekscesi u drugim predmetima ne negiraju činjenicu da se od vjeroučitelja niti ne očekuje kritički stav prema religiji koju podučavaju - štoviše, on je u slučaju dogmi zabranjen.

Ocjena: 3,5 / 5

Opinioiuris

Usporedba s alkemijom i

Usporedba s alkemijom i astrologijom i te kako stoji, jer se i one zasnivaju na stvarima koje se ne mogu dokazati, a nekad ni pobiti, jednako kao što se vjerske stvari ne mogu ni dokazati ni pobiti, nego su stvar upravo vjere i nečijeg osobnog osjećaja da je nešto stvarno ili nestvarno. Nevjerniku je vjera jednaka alkemiji, dok je to vjerniku smisao života i neupitna činjenica.

Astrologija (o kojoj nemam neko visoko mišljenje) se isto zasniva na vjerovanju, a predaje se na nekim sveučilištima u svijetu. I za nju je, kao i za teologiju, napravljena podloga koju nazivaju znanstvenom i razrađena je kao znanost. Druga je stvar što ja mislim o astrologiji kao znanosti, ali i o nekim drugim službeno priznatim znanostima u kojima se prežvakavaju stalno iste teme koje se mogu tumačiti ovako ili onako, pa te znanosti nisu egzaktne (nije niti teologija, jer inače ne bi postojalo toliko različitih i međusobno suprotstavljenih mišljenja). To što je nešto znanost, jer je predmet ozbiljnog truda i proučavanja, ne znači da je i egzaktna znanost.

He,he.Da sam imao više

He,he.Da sam imao više vremena bilo bi i bolje.Ali nisam loše prošao.Zadovoljan sam.I zahvaljujem.

1) zbunjuje djecu Stoji

1) zbunjuje djecu
Stoji tvrdnja da zbunjuje djecu. Ali, ukidanje zemljopisa i biologije bi također dokinulo zbunjivanje. Zar ne?

Točno, ali zemljopis i

Točno, ali zemljopis i biologiju djeca nemaju gdje učiti osim u školi, a vjeronauk imaju.

Također, u sekularnom i znanstvenom društvu nije logično prednost dati neznanstvenom nad znanstvenim predmetima.

I treće, zemljopis i bilogija daju djeci znanja koja su daleko bitnija za njihov život od vjerskih pa u sukobu s vjeronaukom treba preferirati korisnije predmete.

Opinioiuris

Tražio si kontraargument na

Tražio si kontraargument na "zbunjuje djecu". To sam ponudio. Ne pada mi na pamet se zalagati za ukidanje zemljopisa ili biologije, samo sam argument "zbunjuje djecu" uklonio kao argument.

Drugo i treće je potpuno nebitno za argument "zbunjuje djecu". Logično davanje prednosti jednom predmetu u odnosu na drugi nije bio temelj argumenta "zbunjuje djecu". Također, bitnost znanja nekog predmeta nije postavljena kao temelj argumenta. Zbunjenost djece je posljedica različitog tumačenja istoga. Zbunjenost se dokida ukidanjem jednog ili drugog tumačenja.

Zbunjenost djece je

Zbunjenost djece je posljedica različitog tumačenja istoga. Zbunjenost se dokida ukidanjem jednog ili drugog tumačenja.

Correct. Dakle, kako zapravo praktično nemamo mogućnost ukinuti jedno (znastveno) tumačenje, ostaje nam jedino ukinuti drugo (neznanstveno) kako bismo dokinuti zbunjenost.

Ergo, vjeronauk ne treba podučavati. Argument nije pobijen. :p

Opinioiuris

E jebiga sad. :-) Znanstveno

E jebiga sad. :-)

Znanstveno ili neznanstveno? Nebitno. Jedno od dva tumačenja se mora ukinuti da bi nestalo zbunjenosti.
Ti tvrdiš da se mora ukinuti neznanstveno tumačenje, a ja tvrdim da može bilo koje tumačenje biti ukinuto da bi djeca prestala biti zbunjena. I tu je točka.
Nećemo sad valjda razvlačiti ovo kao žvaku. Sad bih trebao raspravu okrenuti na (ipak) mogućnost ukidanja znanstvenog tumačenja?

Istovremenim postojanjem A(vjeronauk) i B(biologija) nastaje C(zbunjenost). Nestajanjem bilo A bilo B nestaje C.

Je li marksizam bio

Je li marksizam bio znanstveni predmet u "sekularnom i znanstvenom društvu"?

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.
Syndicate content