Naslovnica › Dnevnici › sci dnevnik

Porez na kapitalnu dobit vs. Porez na budale

Reakcije i osvrti
Sri, 09/01/2008 - 12:18 — sci

KOALICIJSKI SPORAZUM
O FORMIRANJU PARLAMENTARNE VEĆINE
I SUDJELOVANJU U VLADI
REPUBLIKE HRVATSKE
za mandat 2007. – 2011.

8. ENERGETIKA
2. Ciljevi
Naš energetski sustav usklađivat će se i povezivati s energetskim sustavom i tržištem Europske unije. Nastavit će se sigurna dobava energije za naš povećani industrijski razvoj, uz ostalo i povećanjem broja dobavnih pravaca.

3. Provedbene mjere
− Cijene energenata (električna energija, plin, toplina) postupno će u periodu 3-5 godina dostići realne tržišne cijene i pri tome maksimalno voditi računa o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva.

U PRIJEVODU:

Koalicija nam garantira da ćemo umjesto dosadašnjih 0,74 kn /kwh (dvotarifno brojilo skuplja tarifa) struju plaćati 0,14 EUR / kwh odonosno 1,02 kn / kwh koliki je prosjek EU 27 (dvotarifno brojilo skuplja tarifa, današnji tečaj), što je povećanje od 40 %,

Koalicija nam garantira da ćemo umjesto dosadašnjih 1,9 kn /m3 prirodni PLIN plaćati 0,60 EUR / m3 odonosno 4,38 kn /m3 (današnji tečaj), koliki je prosjek EU 27, što je povećanje preko 100 %

Izvor:
http://ec.europa.eu/dgs/energy_transport/figures/pocketbook/doc/2007/200...

pogledati pod :
Electricity Prices for Households 2.5.6.
Natural Gas Prices for Households 2.5.8. , (prirodni plin 1m3= 0,03338 GJ)

PS:
Polazeći od programskih opredjeljenja, stranke potpisnice sporazumne su da će formirati zakonodavnu i izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj, a sve u cilju svekolikog boljitka i unapređenja demokracije te gospodarskog, socijalnog i kulturnog napretka Republike Hrvatske.
......
Svi hrvatski građani bez obzira na to u kojem mjestu, gradu ili županiji žive,moraju osjetiti dobrobiti gospodarskog i ukupnoga društvenog napretka.

Komentari

Čet, 10/01/2008 - 01:58 — marin držić

laibach Svi hrvatski

laibach

Svi hrvatski građani bez obzira na to u kojem mjestu, gradu ili županiji žive, moraju osjetiti dobrobiti gospodarskog i ukupnoga društvenog napretka.

zvug roga

a ispod toga
the notice

bajsa za ministra pravosuđa, radi ukupnoga društvenog napretka

Sri, 09/01/2008 - 18:06 — ragusa

Sci, hvala što si nam

Sci, hvala što si nam (pr)osvijetlio blisku budućnost!

Čet, 10/01/2008 - 05:05 — tenor

I ja sam cuo da su place u

I ja sam cuo da su place u drugim drzavama vece i redovite.Gdje to?Svuda u Europi osim u Hrvatskoj.

Sri, 09/01/2008 - 14:27 — Mucke

"KOALICIJSKI SPORAZUM O

"KOALICIJSKI SPORAZUM O FORMIRANJU PARLAMENTARNE VEĆINE I SUDJELOVANJU U VLADI
REPUBLIKE HRVATSKE za mandat 2007. – 2011."
Ovaj sporazum ima skrbnika (Polančec) predpostavljam da je to zbog toga jer su ga potpisale punoljetne osobe koje nisu sposobne brinuti se o sebi ili su te osibe bile maloljetne.

Sri, 09/01/2008 - 16:02 — DCroat

Ili im je oduzeta poslovna

Ili im je oduzeta poslovna sposobnost i imenovan skrbnik

Sri, 09/01/2008 - 13:54 — Ivan Cerovac

Nažalost, cijeli život sam

Nažalost, cijeli život sam plaćao porez na budale ali nikad porez na kapitalnu dobit.

Čet, 10/01/2008 - 04:58 — tenor

i ja.

i ja.

Sri, 09/01/2008 - 12:53 — esperanza

Koalicijski sporazum je

Koalicijski sporazum je lista želja teško ostvarivih bar kako je navedeno po resorima. Papir doista puno trpi, samo je pitanje može li i narod?

Sri, 09/01/2008 - 12:47 — bet

U tržišnom gospodarstvu,

U tržišnom gospodarstvu, politika cijena energenata ne može biti dijelom socijalne politike. Ako su cijene svih roba u HR manje-više na nivou prosjeka EU, nema razloga da tako ne bude i sa energijom.

Razvoj potrošačkih cijene u Hrvatskoj će ovisiti o vanjskim faktorima kao što su globalne tržišne cijene i razvoj zajedničkog EU energetskog tržišta, te unutrašnjim faktorima kao što su trošarine i PDV.

Jasno je da će proizvodjačke cijene energije rasti, prvenstveno zbog trenda odredjenog cijenom nafte. Zajedničko EU tržište će tek djelomično to moći kompenzirati.

Trošarine i PDV na energente su važan i siguran dio prihoda državnog proračuna, i teško da će će socijalni faktori moći na to utjecati.

Političari mogu zamatati svoje dogovore u svileni papir, ali što prije narod shvati što dolazi, to bolje. Vrijeme naplate računa tek dolazi.

Čet, 10/01/2008 - 11:25 — bet

Pitanje marinu držiću:

Pitanje marinu držiću:

Zašto misliš da ovaj komentar zaslužuje nulu?

Može biti da se ne slažeš s mojim mišljenjem, ali onda to obrazloži, pa da argumenitma nastavimo diskusiju.

Inače, preporučam Ti da malo proučiš pravila ocjenjivanja.

Sri, 09/01/2008 - 17:18 — shank

U tržišnom gospodarstvu,

U tržišnom gospodarstvu, politika cijena energenata ne može biti dijelom socijalne politike. Ako su cijene svih roba u HR manje-više na nivou prosjeka EU, nema razloga da tako ne bude i sa energijom.

Ima, sve dok se energetski sektor ne demonopolizira.

ezastupnik.blog.hr

Sri, 09/01/2008 - 17:35 — bet

Načelno si u pravu, ali

Načelno si u pravu, ali odgovorna gospodarska politika države ne bi smjela uključivati umjetno jeftine energente (ispod tržišne cijene), jer je to na korist potrošača (a to nisu svi niti u istom opsegu) ali u krajnjem slučaju na štetu te iste države, odnosno svih gradjana.

Ponavljam, mislim da je vodjenje socijalne politike cijenama energeneata višestruko štetno.

Ne treba zanemariti ni utjecaj realnih (viših) cijena na prisilnu štednju energije.

A to s monopolom u energetskom sektoru će se silom procesa pridruživanja EU stubokom promijeniti brže nego što se misli.

Sri, 09/01/2008 - 12:56 — Aleksandar Hatz...

koliko god bio realan porast

koliko god bio realan porast cijena energenata, mislim da je bit ovog posta u manipulaciji:
kao sto i sam naslov sugerira, mediji su mjesecima razvlacili SDP radi poreza na kapitalnu dobit, koji bi efektivno zahvatio mali dio stanovnistva.
s druge strane, na mala vrata se uvode enormna poskupljenja kroz koaliciski ugovor vlade.
a mediji ni a, ni be.

drugo, uvijek mi se pomalo zacrni pred ocima kada se kao referentan pojam uzima EU prosijek, sto se redovito dogadja kada su u pitanju cijene.
onog trenutka kada place i socijalna prava dodju na razinu EU prosjeka, priznati cu taj kriterij.

Sri, 09/01/2008 - 21:05 — z00ey

Ma sad imamo situaciju da

Ma sad imamo situaciju da država kroz pokrivanje troškova nabave i proizvodnje energenata drži nižu cijenu. A otkud ta sredstva? Pa iz poreza !!! I onda ako si prekomjerni potrošač.

A takvih ima masu, ljudi griju prekomjerno pa luftaju, ne gase svjetla, curi im voda na sve strane pod zemljom itd, da o industriji i njenom nemaru spram energetske i ine potrošnje da i ne govorim...

Tako su takvi nemarni ljudi bili proporcionalno više subvencionirani od države kroz poreze koje su svi plaćali.

Da dam primjer: sagradim kuću i ugradim kvalitetnu termoizolaciju. Na nju platim masu PDV-a državi. Sad trošim malo plina kojeg mi država subvencionira 50%. Za to vrijeme susjed izgradi kuću bez termoizolacije i masu para zadrži u džepu, a poslije troši subvencionirani plin otprilike duplo više od mene. I dalje mu je dobro jer ga država podržava (i to na moj račun, tj od mog poreza) umjesto da podržava mene...

Umjesto da subvencionira potrošnju energenata, država bi trebala subvencionirati štednju energenata - kroz ukidanje PDV-a i kroz beskamatne kredite za izolacije, štedne potrošače (tipa A, štedne žarulje, automobile s malom potrošnjom kao i hibride itd), pgradnju pasivnih kuća, alternativne solucije za grijanje pa čak i za proizvodnju struje na malo...

Tako da sam za ukidanje subvencija na energente ali za preusmjeravanje istih ka štednji.

Čet, 10/01/2008 - 10:49 — vipera

A potrošnja energije za

A potrošnja energije za grijanje stanova, gdje se gijanje plaća po kvadratu, a ne po potrošnji. I sad ti zavrčeš ventile na radijatorima, šparaš i ponašaš se normalno. A susjed jedan drugi, otvore prozore da se rashlede, jer su čuli da ventili na radijatoru procure ako ih česti zavrčeš i odvrčeš. Ode tvoja štednja u prosjek. Značajno smanjenje utroške energije na grijanje će biti kad se počnje plačati stvaran potrošnja a ne uprosječena.
I zašto bi energenti bili predmet socijalne politike?

Pet, 11/01/2008 - 00:00 — mrak

jedan od problema takvog

jedan od problema takvog pristupa je u tome što kada bi ljudi počeli trošiti energiju racionalno, da bi se tada po čisto sili smanjila potrošnja, a u tome času bi na površinu isplivale tko zna kakve neracionalnosti sustava koje su sada uspješno sakrivene ispod površine

ne postoji motivacija za energetsku učinkovitost jer je ekipa plaćena da se potrošnja poveća a ne da se smanjuje

Sri, 09/01/2008 - 22:09 — Skviki

Mislim da bi jedan dio

Mislim da bi jedan dio financiranja izolacije kuče od države bilo bolje.
Posle bi onaj ko ju izolira manje energije trošil.

Sri, 09/01/2008 - 14:27 — bet

drugo, uvijek mi se pomalo

drugo, uvijek mi se pomalo zacrni pred ocima kada se kao referentan pojam uzima EU prosijek, sto se redovito dogadja kada su u pitanju cijene.
onog trenutka kada place i socijalna prava dodju na razinu EU prosjeka, priznati cu taj kriterij.

Bilo crno pred očima ili ne, cijene robe su takve kakve jesu - na EU nivou, tj. tamo gdje ih je tržište (kakvo-takvo) plasiralo. A to što su plaće niske, može značiti samo jedno, a to je da je domaća produktivnost niska.

Tržište smo htjeli (pa je samo došlo) a za bolju produktivnost se treba malo potruditi.

Za utjehu, stvarna razlika u (materijalnom) standardu života izmedju "EU prosjeka" i HR je znatno manja nego što bi se iz razlike u plaćama moglo zaključiti, zbog ne-robnih elemenata koji izmedju ostalog čine standard (usluge i sve povezano s njima, visoki (skupi) standardi zaštite okoliša, itd.).

Dodaj tome sivu i crnu ekonomiju koja u Hrvatskoj cvate, i evo te odmah znatno bliže EU nego što većina misli.

Sri, 09/01/2008 - 14:48 — redinn22

"Za utjehu, stvarna razlika

"Za utjehu, stvarna razlika u (materijalnom) standardu života izmedju "EU prosjeka" i HR je znatno manja nego što bi se iz razlike u plaćama moglo zaključiti, zbog ne-robnih elemenata koji izmedju ostalog čine standard (usluge i sve povezano s njima, visoki (skupi) standardi zaštite okoliša, itd.)."

ma o čemu mi pričamo? nije to meni nikakva utjeha - prosječna hrvatska plaća pokriva 60-70% troškova, a ti mi reci kakav je omjer EU prosjeka? a ovo filozofiranje ( robni-nerobni elementi, standardi zaštite okoliša itd.) ostavi za kavu sa bogom Sanaderom i njegovo idemo dalje ekipom.
da skratim priču - do sada je većina građana od poštenog rada i plaće teško živjela, a biti će kako stvari stoje još gore. i tu nema nikakve utjehe.

Sri, 09/01/2008 - 15:32 — bet

Ja neću na kavu sa

Ja neću na kavu sa Sanaderom i njegovom ekipom, jer nisu moje društvo, a ni ja njihovo.

Ja razumijem da u HR ima dosta ljudi koji teško žive, čiji su prihodi na takvom nivou da ne pokrivaju niti ono osnovno. Ali, objektivno, mislim da to nije slika hrvatskog prosjeka.

Ono što želim reći jest da većina ima iskrivljenu sliku o EU blagostanju i hrvatskom siromaštvu, stvorenu na usporedbi cijena u trgovinama i plaća. Jer, to je samo jedan (relativno manji) segment standarda i kupovne moći.

Sve drugo - izlasci, zabava, kultura, sve vrste obrtničkih usluga, zubari, režije, itd. je višestruko skuplje vani nego u Hrvatskoj, čime se veliki dio kupovne moći istopi.

Pišem iz vlastitog iskustva rada i života vani i u Hrvatskoj.

Sri, 09/01/2008 - 14:50 — griotta

stvarno, zna li netko koliko

stvarno, zna li netko koliko % troškova pokriva prosječna EU (ili npr njemačka, francuska ili austrijska) plaća??

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.
WriteSomething knjiga
Syndicate content