Zabrinuo me, ali ne i iznenadio podatak kako se posljedice globalne krize već osjećaju u europskim zemljama povećavajući nezaposlenost, a najgore je u Španjolskoj gdje je čak 3,2 milijuna ljudi bez posla! Jako velik i pomalo zastrašujući broj, ako mene pitate... Inače, u siječnju ove godine, ali i u zadnjem kvartalu prošle 2008. godine, zabilježeni su dramatični porasti nezaposlenosti u cijeloj Europi.
Naravno, mi se ne bismo trebali bojati jer službeno još uvijek nismo u recesiji, ali sudeći po najnovijim podacima, financijska i gospodarska kriza se dobrano osjete i kod nas itekako utječući na broj nezaposlenih. Doduše, nezaposlenost u Hrvatskoj je manja nego prošle godine, ali broj od 240.455 nezaposlenih osoba , evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za mene je i dalje jako velik. Ovako 'statistika' izgleda kad se gleda iz jednog kuta, a ako ju pogledamo iz drugog kuta, ispada da se naša Hrvatska po broju nazaposlenih trenutno nalazi na viskom drugom mjestu u Europi, pa je tako nezaposlenost sa 13,2 posto u prosincu narasla na 13,7 posto u siječnju, a to je samo 0,2 posto manje od Španjolske. Nemanje važno, riječ je o četvrtom mjesecu za redom u kojem se bilježi rast registrirane stope nezaposlenosti.
Ono što mene ipak najviše brine je činjenica kako unatoč visokoj nezaposlenosti, u Hrvatskoj i dalje nedostaje radnika! Ovo, naravno, nije neka velika novost za hrvatsko tržište rada, ali ovaj problem nikako da se riješi, pa tako su tako u nekim slučajevima već mjesecima otvoreni natječaji za deficitarna zanimanja. Stoga se pomalo bojim da bismo se uskoro mogli dovesti u situaciju da uvozimo radnu snagu, a imamo 450 tisuća nezaposlenih ljudi! Upravo bi poslodavci koji imaju potrebu za zanimanjima koji nedostaju na tržištu, trebali kreirati određene obrazovne programe ili organizirati prekvalifikaciju radnika, umjesto da iste otpuštaju... Smatram kako je bitno i da poslodavci budu prisutni i kao svojevrsni partneri već tijekom školovanja i to osiguravanjem prakse za učenike/studente, stipendija, usavršavanja, radionica... No, prije svega je, naravno, neophodno usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama gospodarstva.
Inače, u našoj je Županiji lani zabilježen pad broja nezaposlenih od 14 posto u odnosu na 2007. godinu. Zadovoljan sam ovim podacima jer su isti rezultat kvalitetnog višegodišnjeg rada, ali vjerujem da možemo i trebamo bolje. Ono što me ipak brine jest porast broja nezaposlenih žena te povećanje broja prijavljenih osoba starijih od 45 godina, a ovdje kao rješenje vidim osiguravanje adekvatnih prekvalifikacija ovisno o situaciji na tržištu rada, kao i osvještavanje javnosti o važnosti cjeloživotnog obrazovanja te sufinanciranju istog. Također me brine i to što su neke tvrtke već najavile otpuštanje radnika, a bojim se i da se dosta ugovora na određeno jednostavno neće produžiti...
Obzirom da je našu Županiju zadnjih par godina pratio pozitivan trend smanjenja nezaposlenosti, smatram kako treba učiniti sve da se ovaj trend i nastavi, unatoč najavi krizne godine, a vjerujem kako se upravo sufinanciranjem određenih obrazovnih programa može utjecati na to. Naša je stranka već ranije uvidjela važnost obrazovanja unutar dinamičnog poslovnog života i svakodnevnih potreba za novim znanjem i daljnjim učenjem te smo zajedno s Elektrostrojarskom školom osnovali i otvorili Institut cjeloživotnog učenja i novih obrazovnih tehnologija. Sljedeći ovaj primjer, vjerujem da žiteljima naše Županije možemo osigurati kvalitetno obrazovanje tijekom cijelog života, a time ujedno i povećati kvalitetu obrazovanja te kvalifikacije u svim sektorima gospodarstva, čime bi se automatski povećala i zaposlenost.
Svjestan sam kako nije ovo nije jednostavan proces jer dosta toga na kraju ovisi i o državi tj. izdavanju dopusnica, ali mi smo već ranije, točnije osiguravanjem mogućnosti da se studenti geotehnike (kao suficitarna zanimanja) prekvalificiraju u dipl. inženjere građevine (kao deficitarna zanimanja), dokazali kako prepoznajemo i znamo riješiti ovaj problem, a sve ovisno o situaciji na tržištu rada...
Sve što vas brine, mene
Sve što vas brine, mene veseli i obrnuto. Prekvalifikacija i cjeloživotno učenje nisu rješenja za problem nezaposlenosti. Problem je temeljno, klasično obrazovanje do 16 godine života. Dok se obrazovanje ne bude vršilo na četiri osnovne razine, skolastičkoj, stručnoj, duhovnoj i financijskoj, ono neće biti kvalitetno i neće imati nikakve upotrebne vrijednosti ni u gospodarstvu ni u životu. Sadašnje obrazovanje je trpanje smeća u glave učenika i studenata, a tako nešto nikako ne može biti osnova za nekakvo smisleno i kvalitetno cjeloživotno učenje.
Tko god u svijetu želi napredak i razvoj svoga društva, dobro zna i svjestan je da obrazovanje ljudi nikako više ne smije biti samo u funkciji zadovoljavanja potreba gospodarstva. Kvalitetno obrazovanje mora biti i u funkciji pametnog upravljanja vlastitim životom i omogućavanja ljudima da istinski uživaju u životu. Bez toga više nema napretka, a ni produktivnosti i profita.
Uostalom, recite mi tko je više toliko lud da radi po cijeli dan za platu od 2- 3 tisuće kuna? Ako obrazovanje za neku struku u trajanju od 3- 4 godine ne daje očekivani rezultat, kako onda prekvalifikacija može promijeniti situaciju? Vidite li da problem nije stručnost, nego manjak poslovnih vještina i financijske edukacije? Vidite li kako obrazovni sustav uči ljude da budu zaposlenici, a ne uči kako se postaje i ostaje vlasnikom profitabilnih biznisa?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDok se obrazovanje ne bude
Dok se obrazovanje ne bude vršilo na četiri osnovne razine, skolastičkoj, stručnoj, duhovnoj i financijskoj,
skolastičkoj?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoA što je pisanje malih i
A što je pisanje malih i velikih slova na uske i široke crte, računanje zbrajanja i oduzimanja brojeva do 10, učenje napamet pjesmica i slično?
Zanimljivo je kako ljudi u svom totalnom neznanju i nerazumijevanju uvijek akcenat bace na ono što uopće nije sporno i najmanje je važno. Od svih razina obrazovanja, samo skolastička ne treba nikakvu promjenu sadržaja, iako i kod nje pristup bi morao biti dijametralno suprotni od sadašnjeg.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPovezniče, a da pogledaš
Povezniče, a da pogledaš malo definiciju "skolastičkog" u rječniku?
Može i ovdje:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Skolastika
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoThe euro area1 (EA15)
The euro area1 (EA15) seasonally-adjusted unemployment rate2 was 8.0% in December 2008, compared with 7.9% in November3. It was 7.2% in December 2007. The EU271 unemployment rate was 7.4% in December 2008, compared with 7.3% in November3. It was 6.8% in December 2007.
Podaci nisu jako veliki, a nisu ni pretjerano zastrašujući.
Naravno, pitanje je metodologije, kao i uvijek. Podaci za Hrvatsku se ne mogu komparirati s onima za EU.
Dok Europa prikazuje harmonizirane stope nezaposlenosti u skladu s ILO metodologijom s jedinstvenim izvorom a to je LFS, kod nas imamo "sirove" brojke ljudi prijavljenih na burzu.
Naslov je, naravno, netočan. Puno je više nezaposlenih u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji.
Ima još toliko toga za reći u svezi ove teme, ali dnevnik je toliko loš i nepoticajan da mi se ne da. :)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNaslov je, naravno,
Naslov je, naravno, netočan. Puno je više nezaposlenih u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji.
Koga bi to trebalo brinuti?
Onoga koji zagovara 'Zapadni Balkan'!
Zašto bismo mi, Hrvati, s tim trebali razbijati glavu?
Zašto bi mene zanimalo što je Obama rekao I screwed up!
Moj je odgovor I don't give a shit!
Držimo se svoga dvorišta i pokušajmo tu rješiti probleme.
cogito ergo sum
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao