Tagovi

Politika po franku

Drzava se moze i povremeno treba mijesati u ekonomiju. Ali sada se ekonomije dotakao populizam ekonomski nepismenih politicara koji vode ekonomski nepismen narod. I to se dogodilo ne samo u Hrvatskoj, ali i u siroj regiji. Jeftina politika se suprotstavlja trzisnim mehanizmima na koje nema utjecaja. I sto je najgore, aktivnost politickih elita stvara kontra efekt od onog kojeg zeli postici.

Kamatne stope na kredit uvijek impliciraju odredjeni valutni rizik. Npr.

Kamatna stopa za KN = 9% Valutni rizik = 0%
Kamatna stopa za EUR = 6% Valutni rizik = 3%
Kamatna stopa za CHF = 3% Valutni rizik = 6%

U biti valutni rizik je uvijek i malo visi jer ga se ne mora deklarirati u prospektima banaka. Ali ostavimo stvari jednostavnima. Valutni rizik je impliciran. Sto je kamatna stopa niza, to je valutni rizik visi.

I sada se drzava (i ne samo nasa) odlucila uplesti se u tu osnovnu ekonomsku zakonitost. Do sada se drzava nije uplitala u cinjenicu da kod nekih banaka nije niti postojala mogucnost stambenog kredita bez valutne klauzule. U vlastitoj nezavisnoj drzavi sa vlastitom konvertibilnom valutom nije bilo moguce uzeti kredit za stan na 20 godina bez valutne klauzule. To je bilo normalno.

Nije se uplitala jer je disproporcija kamatnih stopa na kune i valutnih kredita primoravala kunske duznike na puno vise rate. Normalno je bilo da je kamatna stopa za kune 3 puta veca od kredita u francima.

Uplice se sada da spasi one koji su birali kredit u franku jer isti takav kredit u kunama ne bi bili u stanju redovito otplacivati. A umjesto da im je ta cinjenica bila dovoljna da vrlo oprezno udju u kredit, zaduzili su se do grla ignorirajuci ono sto je njihova kamatna stopa implicirala. I sada su u problemima. I to su ozbiljni problemi i biti ce tuznih situacija i srcedrapajucih scena i clanaka. Ali drzava nista ne moze napraviti po tom pitanju. Svatko ima pravo biti ekonomski neobrazovan i platiti svoju lekciju kapitalisticke ekonomije.

Drzava nije tu da mijenja ekonomske zakone. Ona treba omoguciti transparentnost sustava koji ce gradjanima omoguciti racionalne odluke, a bankama (i ostalim poduzecima) fer konkurentsku borbu. Individualne ekonomske odluke u kapitalizmu placaju oni koji su ih donijeli. Ukoliko su neracionalne tim gore po njih.

Razlicite drzave izabrale su razlicite metode koje glume neku aktivnost vlasti. Madjari sa kreditima fiksiranima po umjetnoj kamatnoj stopi prodaju buducnost vlastite djece. Djeca ne glasaju. U biti sa takvim umjetnim kursom sa svakim mjesecom raste novi kredit koji se jos dodatno ukamacuje. U konacnici kreditoprimci ce platiti puno vise i otplacivati svoje franke puno duze.

Poljaci su svojim gradjanima omoguciti da na salterima banaka otplacuju svoje kredite u valuti u kojoj su uzeti. Ali banke su posudjivale eure ili dolare kod svojih banaka majki ili na medjunarodnom trzistu, a franak je bio samo obracunska valuta. Franak kao valuta je koristen kod obracuna koliko ce kredit iznositi na dan izdavanja kredita i koliko rata iznosi svaki mjesec. Frank nikada nije bio ni u fizickom niti u virtualnom prometu.

Doduse, neke banke su na spreadovima (razlikama kupovnog i prodajnog tecaja) uzimale jos djelic procenta i to nije bilo sasvim fer. To je bio osnovni motiv pomoci gradjanima zaduzenima u francima. I sada u zemlji sa 40 milijuna ljudi i 40 posto kredita francima svaki covjek misli da ce kupovinom franka u mjenjacnici ustedjeti taj spread. A kada su te mase krenule na mjenjacnice prosli tjedan, franak je krenuo osvajati slijedece vrhunce. U mjenjacnicama vecih poljskih gradova vise nema franaka za kupiti. Stvorena je ogromna fizicka potraznja za valutom koja ranije nije postojala. Umjesto da se situacija gradjanima olaksa ona je otezana samim pokusajem olaksavanja. Kada potraznja za valutom raste, raste i njezin tecaj.

Zahvaljujuci "pomoci" poljske vlade svojim gradjanima situacija je otezana dodatno Poljacima, Madjarima, Hrvatima i svim ostalim duznicima u franku. Nakon dva pokusaja koji su pogorsali situaciju sada Hrvatska krece olaksavati situaciju svojim gradjanima. Ali istina je da vlada osim glumljenja pomoci ne moze olaksati situaciju. Vlada aktivnostima moze samo pogorsati situaciju. Kada su na jednoj strani populisti koji misle maglom mijenjati ekonomske zakone, a na drugoj trziste pogodite tko ima vecu sansu za pobjedu. I prilagodite svoje financijske pozicije.

Tagovi

Komentari

Evo nam se i precjednik,

oderedio u današnjoj izjavi da baš i nije u redu da banke ostvaruju extra profit s vezivanjem tečaja za švicarski franak, kaže on da nije moralno ako se banka nije zadužila u francima?
)Nemam link slušao na radiu) E moj Ivo, za kurac si ti precjednik i za kurac ti savjetnici, problematika jedino retardiranima nije jasna.

Da bi i retardiranim (uključujući precjednika i savjetnike) bilo jasno pokušat ću obajsnit na plastičnom primjeru. Recimo ja sam nazovimo precjednik uprave neke velike financijske institucija (well connected, razumije se) . Ja vam danas dam kredit koji je valutno vezan uz surinamski dolar, i to s kamatom - 0,5 % (minus pola posto, za retardirane), takvih kredita u okviru banana država (istoćna europa,itd) ispljunem xyz miljardi eura, cjelokupnu aktivu ako je potrebno.

Tada u Surinam pošaljem xyz miljona eura i počnem kupovat surinamski dolar. Što se dešava, savim normalno surinamski dolar (pošto država broji pola miljona stanovnika) poćne rasti u neslućene visine. I tada vi plaćate super kamatu od minus 0,5% ali valutnu razlike od +100,200,300 ili + 500%.
Doduše ovce i jesu za šišanje sve dok je ovaj nakaradni ekonomskli sustav živ.

Tko je glasao

Ovako,

jednostavnim rječnikom rečeno. Banke su prve znale da dolazi turbulentno vrijeme, tj. nazovimo je popularno financijska kriza. Banke znaju što kuri u tim vremenima stari dobri virtualni i neovisni Švicarac te zlato. Banke su bile toliko "dobre" da su ljudima ponudili kredite u šcivcarcima s kamatom nižom cijelih jedan do astronomskih jedanipo posto. Vau kako velikodušno. Banke su posudile građanima kune, i sad su ljudi umjesto npr 440.000 kuna dužni 675.000 kuna. Rješenje je jednostavno, jebat mater bankama.:) Ili sve kredite pretvorit u kunske s kamatom koja važi recimo sad za kunske kredite, a glavnica je ona kunska u trenutku uzimanja kredita. Ili sve isto samo umjesto kunskih, pretvorit ih u EUR-ske. Nek banke biraju.
Dopuštat im ovakav vid zelenaštva je suludo.

Tko je glasao

Banke su prve znale da dolazi

Banke su prve znale da dolazi turbulentno vrijeme,

naravno da su znale, kad su ga same producirale.
i onda su pokrpane javnim financijama.
a sad javnosti sisu krv, temeljem informacije koju su imali unaprijed jer su ih same kreirale.

s tim da se svi bave tecajem, a nitko kamatom. na kojoj deru debeli ekstraprofit zato jer ne postoji sutavna kontrola dijela kamate kojom stvaraju profit. a drzava fingira borbu s bankama, a u isto vrijeme: a) zaduzuje se u kunama i tako "potraznjom" odrzavaju umjetno visoku kamatu u hrvatskoj; b) neodogovrnom politikom ruse kreditni rating zemlje, sto za poslijedicu ima vecu kamatu na drzavne obveznice, sto pak za posljedicu ima veci index rizika, sto pak za posljedicu ima vecu kamatu za gradjane. dakle, koliko nas banke deru netransparentnim ekstraprofitom izgradjenim na neopravdano visokoj kamati, toliko nas je i drzava oderala netransparentnim i neodgovornim javnim financijama koje su direktno vezane uz rast kamate.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Pogreska za pogreskom

Ako je 42% stambenih kredita indeksirano u CHF, to dovoljno govori o upozorenjima HNB-a kojima se Rohatinski toliko hvali. Ali nisam uspio pronaci nitijedan iz 2005/2006 godine.
Osim toga glavni problem je zakonska definicija "promjenjive kamatne" stope koja dospusta podizanje kamatne stope prema odluci jedne strane.

Zato banke ne snize kamatnu stopu na pocetak uzimanja kredita. Primjer:

kredit uzet 2006 : EUROBOR 3.6% ==> kamata 4.6 (marza 1%)
trenutno stanje : EURIBOR 1.8% ==> kamata 6% (marza 4.2%)

Kamata na euro kredite 2006 je bila u razini 5.2-6%

HNB kao regulator nije ucinio nista na zastiti trzista i potrosaca..
Ovrsni zakon, koji je trenutno na snazi, dopusta pljenidbu CIJELIH primanja. Gradjani su bili prosiljeni potpisati takvu zaduznicu prilikom podizanja kredita, a jedini clanak koji je ostavljen u novom OVrsnom zakonu je upravo taj clanak.

Pogledajte primjer iz okolice i Srpske Narodne banke.
http://udrugafranak.wordpress.com/
http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/20/zakoni/zasti...

Isti Zakon se moze usvojiti u RH, ali politickim elitama nedostaje volje.

Mene, kao mladog covjeka i moju obitelj, situacija ne samo da fustrira, nego svi kometari su vise nego zalostni, a pogotovo oni koji dolaze sa strane gradjana koji su svoj dom dobili po 10 000 DEM ili im bili poklonjeni od socijalistickog sistema.

I zato u RH i ne moze bit pravde, niti razumjevanja.

Pozdrav.

Tko je glasao

taman ga naučio na batine, a magare krepalo

temelj gospodarstva u normalnoj zemlji je stanogradnja
jednom u životu, na dugi rok, 20-30-40 godina
građanin uzima kredit, kupuje nekretninuu kojoj će živjeti
i time daje posao građevinarima, zanatlijama, industriji svega i svačega

takav kredit treba moći uzeti
takav kredit treba moći vratiti
za iznos takvog kredita treba moći kupiti dovoljno dobar prostor

u redu je da se država brine i regulira taj posao
nije normalno da je to isključivo financijski biznis
na toj se konverziji, preokretu, pretvorbi iz reguliranih, kontroliranih
"normalnih" kredita
koji daju pogonsko gorivo svakoj privredi
u
financijski biznis i temelji svjetska ekonomska katastrofa u zadnje 4 godine

mi smo na žalost, i od hdza i od sdpa, kao magare naviklo na batine
toliko naučili na neodgovorno, bahato, bezobrazno ponašanje
da uopće niti ne očekujemo da netko ozbiljno
razmisli o pitanju nekretnina, i o pitanju životnog prostora
i onda, u skladu s nekim principima
(poštovati rad, prošli rad, budući rad)
dade odgovor na vrlo specifičnu situaciju koju imamo u hrvatskoj

luka

Tko je glasao

temelj gospodarstva u

temelj gospodarstva u normalnoj zemlji je stanogradnja

Nije. Temelj gospodarstva je proizvodnja. Čemu uopće tolika stanogradnja u državi u kojoj broj stanovnika stagnira, u kojoj se zgrade tipično grade od trajnih materijala i traju par stotina godina?

Zar svaka obitelj treba nekoliko stanova?

Tko je glasao

kod nas je omjer takav da

kod nas je omjer takav da jedna stanbena nekretnina dođe na dva stanovnika ..... praznim stanovima se ne zna broja .... još uvijek se ne ubire porez na višak nekretnina, a mlade se gura već desetljećima u nepotrebne kreditčine da bi banke imale zaradu samo na švicarcima milijardu eura .... svi normalni radni procesi se sustavno guše
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/142154/U-Izraelu-250-000-ljudi-na-u...
Blizu 250.000 Izraelaca prosvjedovalo je u subotu navečer u Tel-Avivu
Oni traže brojne mjere: masovnu gradnju stanova za jeftin najam, povišenje minimalne plaće, porez za prazne stanove i besplatno školovanje svih uzrasta

Tko je glasao

@brojcek

kod prvo treba rijesiti zakon o najmu, porezu na najam kao i porezne olaksice za stvarne popravke..

iza toga se treba rijesiti socijalni najam (odredena klasa gradskih stanova) plus subvencije

a onda treba razmisliti o modelu kombiniranog ugovora o kupnji/najmu u posebnim gradskim (mozda moze i privatni aranzman, ali nije uobicajen) zgradama u kojem je sistem da se ne obavezuje na kupnju ali ju se omogucava nakon 10 ili 15 godina stanovanja, pod specijalnim ugovorom i to na nacin da je prenosiva dalje na dijete. da bi steklo pravo na najam u takvom stanu treba mislim zivjeti barem 10 godina u tom gradu s kojim se sklapa ugovor... (model u becu)

kad bi se sve to postavilo na zdrave noge (moze se i prepisati zakon iz nekih drzava koje imaju to 100% regulirano) mozemo uopce znati gdje smo sa stambenim prostorom..

ne smije se zaboraviti da su kod nas djeca i roditelji dugo vezani zivotom u istom stambenom prostoru cesto i zbog nerjesenih drustvenih okolnosti - boravak djece u skoli, vrtic koji radi kao i roditelji, staracki domovi,....itd.. Tako da nije to bas tako jednostavno odmah izracunati kad puno prethodnih stvari nije cisto i jasno.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

stanovi za jeftini najam su u vlasništvu gradova

Najam (o kojem mislim kad pišem kao i onaj na koji se ovi prosvjednici u Izraelu pozivaju) se odnosi na gradske stanove. Nema nikakve stvarne potrebe stvaranja umjetne krize i potrebe za drugačijom stanogradnjom
(ne uzrujavaj se zbog nedostatka posla u grđevinarstvu u tom dijelu jer na bezbroj drugih zapuštenih gradnji i gradnji ispod svakog kriterija struke, infrasruktura i urbanizam zapušten .... imaš za desetljeća rada punom parom)

Kod nas gradovi idu u tržišno natjecanje u stanogradnji
Država smo sa najviše stanova u privatnom vlasništu u svijetu
A sustavno i dogovorno: vlada, gradovi (oporba) i banke i dalje proizvode sranja

Nadalje šta je sa ovim muljavim zakonom o legalizaciji ... legalizirati ono što je nasađeno na samoj obali protivno planu bez obzira da li je u zaštitćenom pojasu ili ne ( jer je taj više manje njime ukinut), i do sada se moglo legalizirati sve što je po planu, ali nitko naravno nije htio legalizirati, pa neće ni sada za sve što je rađeno po planovima, niti se vidi u zakonu nekakva takva odredba prisile i namjerno se izbjegla
Znači zakon služi dizanju magle (samima sebi, jer eu boli đon kakva se porezna politika vodi u zemljama članicama) i legalizaciji sranja i dobivanju na vremenu za još koju godinu cijeđenja one debele manjine koja sa bespravnom gradnjom, kamatarenjima, plaćama iz proračuna...nema ništa. Ne služi za evidentiranje vlasništva u svrhu oporezivanja viška nekretnina, ipak se trebaju dobiti izbori....

Tko je glasao

ne mislim da je nedostatak

ne mislim da je nedostatak izgradnje novih stanova uzrok zastoja gradevine. to je samo "standardni vic" koji se dobro prodaje. pogotovo ako pogledas koliko je gradevinskih firmi uopce orijentirano na stanogradnju (nove stanove). da je samo to problem, bilo bi svega par "pogodennih" vecih firmi.

90-tih su se stanogradnjom krenuli baviti svi, od konobara, do cvjecara.. posebno je bila izrazena "hercegovacka-gradnja d.o.o.". Gomila nestrucno izvedenog, u obnovi, a kasnije u takozvanim urbanim vilama, koje vise lice na socijalnu gradnju na ekskluzivnim lokacijama.. To nije gradnja, manje vise je to sve polukriminal gradevinskog tipa. Pogotovo izrazen u cijeni kvadrata u omjeru kvalitete.

slazem se da smo drzava sa najvecim postotkom privatnog vlasnistva u stanogradnji. no to nije samo posljedica "zaliha iz socijalizma za male pare" vec i nemogucnosti kvalitetnog najma stana. zato se puno ljudi odlucilo za kupovine, jer najam stana nije zakonski ni prakticno rijesen. Ni prema vlasnicima nekretnina, ni prema najmoprimcima koji imaju status nedostojan covjeka. uglavnom kao i uvijek *ajebu" posteni.. i jedni i drugi.

Socijalni stanovi, tj. gradski stanovi kako ih ti zoves (ima ih i koji nisu socijalni, za elitu, sa puno para, ali su skoro besplatni) su vecinom nerijesene denacionalizacije. koje je grad svim metodama, pa i polulegalnim zaustavio. novci od otkupa su nestali, za njih nisu napravljeni novi, zamjenski stanovi. ni stanarima sa stanarskim pravom, kao ni bivsim vlasnicima nije ponudena takva alternativa. sve sto jos do sada nije rjeseno je potpuno devastirano jer grad u takve stanove nije nista ulagao, kao ni neizvjesni nasljednici. zasticene stanarine koje su propisane su besramno male, ne omogucuju vlasniku ni maljanje, a kamoli nuzne popravke. grad nije ni mislio ulagati u takve nekretnine, i sad ce ih potpuno devastirane vratiti. novi-stari vlasnici nemaju razloga ulagati dok se ne rijese stanara koji prakticno ne moraju placati najam. sistem za devastaciju razraden do tancine.. a novci od prodaje - otkupa spiskani odavno.

mene zanima kako mislis da ce se bilo sto odrzavati, popravljati, iznajmljivati.. ako se ne promijene zakoni? ovako je naprosto svakom vlasniku stare nekretnine bolje pustiti da sve propadne nego bilo sto ulagati. oni koji su vlasnici stanova "muljaste nekvalitetne izgradnje" jos su uvijek pod kreditima i nemaju novac za popravke i odrzavanje..

dok se stvari ne postave zakonski kako treba, nema ni legalnog, ni ispravnog, kvalitetnog rjesenja.. a ono ukljucuje i normalne porezne zakone

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

čemu taj skepticizam?

Brojček, razumijem tvoju zabrinutost, ali - budi mirna! Republika Hrvatska je uvođenjem OIB-a omogućila javno i transparentno praćenje svake financijske transakcije, kao i kupnju i prodaju svake nekretnine. Porezne uprave su umrežene s katastrom, sve je digitalno izmjereno...

... još samo da se netko sjeti da uvede mjesto gdje se OIB upisuje u vlasnički list... kao i to da ne izdaje zemljišni list na "1/34 njive lijevo od starog kamena, vl. pok. Ive Tomiće, ime oca Ante, ime djeda Ive" i sve će biti kao po koncu.

Tko je glasao

Meni u vlasničkom listu piše

Meni u vlasničkom listu piše ime, prezime, OIB.

Dakako, u drugom vlasničkom listu piše "općenarodna imovina NOO Kotara Zagreb" :D

Tko je glasao

sjetim se kd je VŠO dok je

sjetim se kd je VŠO dok je bila ministrica rekla kako će u mjesec dana uskladiti gruntovnicu sa katastrom

dok se nisu uvele posebne geodetske podloge bilo je uvijek ovako: dobijem digitalnu izmjeru geodetsku gdje imaš jednu granicu (i veličinu) katastarsku, drugu granicu ograde, a treća veličina piše u gruntovnom izvatku

e lako ti je ovo što gore nabrajaš dok pok I.T. oca A djeda I nije otpeljao u Amerike i tamo mu se gubi svaki trag (naravno osim djece koje je u domaji posijao) - ali to je donekle ok i u duhu one stare indijanske da zemlja ne pripada nikome nego smo je posudili od naših unuka

Tko je glasao

eskuzemua...

... ali mislio sam da se podrazumijeva da je I.T. oca A. djeca I. otišao u Peru (i tamo napravio još tri i pol djece), ostavinska nikada nije provedena kako treba, a zemljište ima i plombu iz NDH u kunama zlaticama ili čemu već...

Krivo si shvatila VŠO, ona je mislila na usklađivanje radnog vremena te dvije ustanove.

Tko je glasao

Rješenje??

Zanimljivo je primijetiti što na problem "švicaraca" kaže Kukuriku koalicija čija bi nas vlada trebala voditi iduće 4 godine - umjesto da kažu rezolutno da su za ukidanje devizne klauzule i oporezivanje ekstradobiti banaka, oni bi kredite vezali za - euro...Nije šija, nego vrat! Dakle, ti veliki ekonomski ekspereti ala Čačić, Grčić, Kovačević... ne znaju smisliti ništa bolje od vezanja kredita na euro?!! Samo po tome da se zaključiti da nas čeka slično g....o, samo drugo pakovanje!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Kolika bi tada bila kamata na

Kolika bi tada bila kamata na kredite?

Tko je glasao

ma ljubo je u ekstazi.. nasao

ma ljubo je u ekstazi.. nasao je razlog prizvati cacica... tema nije bitna

a aragumenti jos i manje..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@lunoprof Ljubi ti i dalje R. Čačića...

Kakva ekstaza? U agoniji sam - spin do spina treba izdržati! A što se tiče Čačića da mi je stalo do prizivanj ovog tipa, pitao bih ga za izjavu da je ON 5. 08. 1995. bio u Kninu već u 10 ujutro a Tuđman je doletio helikopterom oko podneva!! O, koji EGOTRIP, grozota! Usput, baš bi trebala pogledati što ispod tog članka pišu čitatelji Jutarnjeg o Čačiću!
Osim toga, Čačić ti je lijepo objasnio temu "švicaraca" - on bi vezao kredite na euro i kaznio dužnike većim kamatama za 1 %! Pa ti i dalje obožavaj Čačića! (da sad ne spominjemo druge teme i druge argumente).

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

caciev prijedlog o promjeni

caciev prijedlog o promjeni devize sa svicarca na euro je nepromisljen i posljedica neznanja i nepromisljene brzinske populisticke izjave.. ta promjena valute je vrlo kompleksno pitanje i nije zbrajanje 1 plus 1.

tvoja primjedba o "kaznjavanju" gradana sa 1% je takoder posljedica neznanja jer bi to bila nagrada za krivu procjenu gradana kod odabira valute za koju su se vezali kod potpisivanja ugovora.

naime, kamate za eurske kredite od pocetka su bile bitno razlicite, tj. vece za eurske nego za svicarske kredite.

dakle, lupetas gore nego cacic. pri tome on zeli popularnost, a ti? cak nista neces time ni dobiti..

nije u redu, tj. meni je smijesno kad se pjenis na sam pomen cacica, prestanes razmisljati i pocnes samo pljuvati po covjeku po potpuno krivim i netocnim osnovama. time gubis na vjerodostojnosti i kad nesto pogodis u vezi cacica, to ti je valjda jasno..

sve zajedno lici na onu djecju pricu: To je Vuk, to je Vuk... djecaka koji je varao selo, a kad je vuk dosao zaistac, vise nije bilo nikoga da mu povjeruje jer je previse puta izmisljao.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@lunoprof Tko lupeta???

Pišeš:
,,,tvoja primjedba o "kaznjavanju" gradana sa 1% je takoder posljedica neznanja jer bi to bila nagrada za krivu procjenu gradana kod odabira valute za koju su se vezali kod potpisivanja ugovora,,,,
---------------
Nije to moja primjedba, nego baš primjedba odnosno prijedlog Čačića - tako da ne kritiziraš mene nego - njegova "rješenja"!
Nekako mi se čini da si nabrijana na moje upise, uglavnom stoga što sam ti skrenuo pažnju da trebaš još učiti. Naveo sam i primjer kada si Afganistan svrstala u - arapski svijet???? Uglavnom, bio sam i ja mlad, jurišao na vjetrenjače, bio svakom loncu poklopac, a s godinama malo se urazumio. Nadam se da će se to događati i s tobom?! Pozz

.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Kolika bi bila kamata kada bi

Kolika bi bila kamata kada bi se proveo Vaš prijedlog?

Tko je glasao

@acinum

Bit mog prijedloga je da ubuduće NE POSTOJI VALUTNA KLAUZULA! Valutnom klauzolom priznaje se nepostojanje monetarne samostalnosti. Inače, malo nas spominje da se u biti rastom tečaja švic. franka priznaje i inflacija, daleko veća nego se statistički iskazuje. I bankari su u pravu kada kažu da nema smisla raditi razlike između zajmoprimaca ( franak - euro). Po tome, trebalo bi fiksirati i euro na određeni tečaj!
Vezanje rata kredita na euro također je puno rizika, pogotovo stoga što baš nisam siguran u održanje euro-zone i taman kada pređemo s kune na EURO, za 5-6 godina, tko zna što će ostati od Evropske zajednice..?
Inače, za stare kredite vezane za euro, kamata oko 5,00 % bila bi realna! I ubuduće bi iz stambenih kredita trebalo izbaciti kupovinu apartmana ili drugog stana te garaže. Za te svrhe trebalo bi naći adekvatniji naziv kredita, i tu stvarno nema što država se miješati.
Da, i preispitati cijelu politiku davanja licenci stranim bankama te osoviti na noge bar tri do četiri nacionalne banke. Recimo, zanima me gdje hrvatska država (vlada) čuva novac koji je - državni proračun?? Zna li to itko?

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

ta tema nije pogodna za

ta tema nije pogodna za razmisljanje na nivou zelja iz djecjih vrtica. kao sto ni rjesenje nece biti takvo da netko ispuni te zelje.

na starnicama politike, a i na mnogim drugim portalima bilo je sasvim dovoljno rasprava iz kojih bi i samim citanjem odustao od ovako djecjih prijedloga, makar ne razumio sustinu problema.

molim te, daj se uozbilji. imas super tekstova, no ovi kometari su ti liseni svakog racionalnog razmisljanja

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ljubo u komentaru prije

Ljubo u komentaru prije kažete da treba ukinuti deviznu klauzulu i i uvesti porez na extra dobit banaka.
Nije mi jasno što je normalna dobit banaka a što extra dobit banaka i što je granica i tko određuje granicu.
Drugo ukidanjem devizne klauzule svi krediti bi postali kunski a kamate na kunske kredite do 2000 godine bile su preko 20% tek uvođenjem devizne klauzule , vezanjem kune za euro u visini 7,2-7,5 i uvođenjem kliznih kamatnih stopa stvorili su se uvjeti za snižavanje kamatnih stopa jer su banke dio rizika prebacile na korisnike kredita i dok nije bilo izraženijeg rizika sve je bilo uredu naročito onima koji su plaćali kamate na kredit u francima oko 4% e sada kada se sve preokrenulo i kada je kredit izražen u francima postao skuplji od kredita u kunama sada je problem.

Mi smo malo i loše gospodarstvo i ukidanje devizne klauzule direktno utiče na povećanje kamatnih stopa a ubiranje poreza na extra dobit banaka neće smanjiti kamatne stope niti anuitete korisnicima kredita.

Jedino pošteno rješenje, po meni, je napraviti nove izračune za sporne kredite na način da se oni pretvore u kunske kredite po kamatama i ostalim uvjetima po kunskim kreditima koje su banke imale od dana kada je kredit dan do danas pa će u istim uvjetima biti i oni sa kunskim kreditima i oni sa kreditima u francima.

Tko je glasao

haha... odustali bi brzo

haha... odustali bi brzo svi... jos i sada su oni sa svicarcima manje platili za isto od eurasa... sto mislis koliko su manje platili od onih koji imaju kredite bez devizne klauzule?

ljudi su stvarno ponekad cudni... kao i empatija koja ih veze za one koji se najvise dernjaju a za sada su ti ipak najbolje prosli

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

solidariziranje

Nekako ispada da se uvijek solidariziramo s krivima.

Zašto mediji rađe nisu puni natpisa o sms-kreditima (recimo: https://minikredit.hr/) - gdje posudiš 500 kn, a vraćaš 650. Nakon nekih upita ispalo je da "pozajmice, tj. krediti do nekog iznosa" (mislim da je bilo riječ o 3.000 kn) "ne podliježu propisima o najvećoj dopuštenoj kamati". Nisam pojma imao da postoji odredba o minimalnom iznosu da bi se neki propis počeo primjenjivati, ovo je valjda jedinstveno.

Tko je glasao

ma zap.. to su sve neke vrste

ma zap.. to su sve neke vrste spin-ova, po meni.. gdje se ocekuje neki "politicar" koji ce "ispasti" spasitelj, branitelj nacionalnih interesa i slicno..

jos nitko nije napravio suvisli prijedlog u kojem bi ljudi koji su se zeznuli sa svicarcima, a i to je pitanje koliko i da li su se stvarno zeznuli u slijedecih 30 godina.. SFRJ je trajala 45 godina, kraljevina shs mozda 20... Krediti su na 25 ili 30 godina, i netko tko ih je podigao ocekuje u nasim krajevima uravnotezeno stanje kroz citav period? Da ne pricamo o svjetskim kretanjima, koje se sad pokazuju kao problem..

Ono sto drzava moze napraviti jest zakonski regulirati razne provizije, "troskove", obrada, konverzija, odluka itd... koje banke nekontrolirano naplacuju. Vec je to davno trebala. Sramotno je da se placa provizija od 1,5% od iznosa kredita za recimo obradu zahtjeva za kredit.. To dode kao da neka firma naplacuje % od iznosa ponude, zato sto je ta ponuda potvrdena... Ili sto banke naplacuju to sto drzis novce kod njih, ili sto placas banci zato sto si dobio uplatu na racun.. To su stvari koje drzava treba regulirati..

U slucaju kredita stvar je jednostavna. Nek se zakonski regulira da se ranije zatvaranje kredita ne moze naplacivati u % vrijednosti. Nek se zakonski regulira da pretvorbe (fiktivne) koje se stvarno ne isplacuju moraju biti obracunate po srednjem tecaju (nema zarade kupovni-prodajni tecaj i tako dva puta) ... e onda ostaviti gradanima mogucnost da sami odluce da li zele sa bankom ugovoriti prebacivanje kredita u svicarcima na kunski ili ga vezati na eur.. To bi tada bilo sasvim normalna osobna odluka gradana, kao sto je bila i ona kod uzimanja kredita u svicarcima..

Dalje se drzava mora pobrinuti za sebe, ona sama treba prestati uzimati kredite i smanjiti drzavni rizik.. time ce se smanjiti i kamata na gradanske kredite. Mislim da bi taj potez ipak najvise pomogao gradanima, najvise smanjio iznose rata, ako se dugorocno gleda na odnos podignute glavnice i isplacenih rata.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

nerealnost

Nerealno je očekivati da će država srediti zakone u vezi bankarskog poslovanja - dok se ista zadužuje ne pitajući za cijenu kamate. To je postalo nalik samoposluzi - državne obveznice, da, naravno - evo, rok dospijeća bla bla, kamata? Ma samo daj! :)

Za gospodarske kredite naknada za otvaranje kredita ide i do 3%, kao i za prijevremeno zatvaranja (što se događa u slučaju reprograma, također - banka to tretira kao jedno zatvaranje i jedno otvaranje). Država je ograničila kamatu, tj. postoji termin "lihvarska kamata" - ali se ona odnosi samo na "stvarnu kamatu", a ne na EKS, tj. ukupni trošak kredita.

Da ne spominjemo koliko je država 1.1.2011. povećala javnobilježničke pristojbe, tj. svoj udio u njima u solemnizaciji ugovora (kod upisa hipoteke), uvela nove mjenice (za firme i građane) i tsl.

Najiskrenije - pred izbore očekujem da neki političar isto dogovori "sastanak s bankama" i zamoli ih da tečaj eura i franka bude... npr. 4 kn. Mislim, zašto ne?

Tko je glasao

da.. slazem se.. samo

da.. slazem se.. samo lupetaju,

a zbog svojeg odnosa i bahatog trosenja naseg (dizanjem kredita kod tih istih banaka) nisu sposobni regulirati ono osnovno.. vec je svakim danom sve gore i gore

ne mogu ti dati plus, kaze mi da sam "svoje" za neko vrijeme potrosila.. haha.. eto ogranicenja, valjda dok ne zaradim neke "bodove" ili?

tako bi trebalo i sa drzavom.. lol

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

pitanje nekom tko se razumije eur-kuna

Sto bi se dogodilo da Hrvatska dozvoli placanja Eurima unutar drzave?

To pitanje je posebno vazno za poslovanje izmedu poslovnih subjekata.. Ima jako puno Firmi koje izvoze i imaju devizne priljeve. Pogotovo danas, dvije godine nakon prakticne blokade domaceg trzista. (ja radim u gradevini, tu je problem bas prisutan) Mnoga poduzeca danas jos i vise izlaze na vanjska trzista..

Firme ionako mogu kupovati devize i spremati, ako imaju viska. Sto i rade ako im se to slucajno dogodi. No to se odnosi uglavnom na iznose koje spremaju za placanje stranih dobavljaca.

Ako bi se dozvolilo placanje unutar zemlje u eurima pomogli bi izvoznicima da placaju dobavljace unutar zemlje i kredite u eurima, bez da devize mijenjaju u kune po kupovnom tecaju i njime placaju kredite po prodajnom tecaju (samo zarada banci). Oni koji rade unutar drzave a dobavljaci su izvoznika takoder bi dosli do jeftinijih eura.

Mislim da se time ne dogodilo ono sto se dogada sa svicarskim francima jer je kod nas kuna vezana za eur i prakticno je ionako sve vezano za eur. Svi veci ugovori (nekretnine ili oprema) i unutar zemlje imaju deviznu klauzulu, osim onih sa drzavom. Mozda bi na pocetku provedbe ovog zakona eur malo skocio u odnosu na kunu, ali dugorocno gledano ne. Ono sto bi bila mislim dobra posljedica je

- provizija pretvorbe eura bila bi manja (bankama manje, privredi vise)
- devizne rezerve bi se povecale

i na koncu mislim da bi bas zbog specificnosti poslovanja unutar hrvatske koja je vezana na eurozonu dalo bi dobre rezultate, a nista se ne bi bitnije mijenjalo osim sto bi se manje novca pretvaralo u kune i vracalo u eure

Da li grijesim?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vec dva dana trazim strucniju

vec dva dana trazim strucniju usporedbu kredita u eurima i francima iz 2006.. i konacno sam nasla, te potvrdila ono sto mi se cinilo.. jos uvijek su oni koji su digli kredit u svicarcima u boljem polozaju od onih koji su digli kredit u eurima... ovo je ponovo patka i spin ili gomila neznanja..
ako franak nastavi rasti, mozda dode do promjene odnosa, no i eur raste, ali uostalom taj dio rizika je svatko svojom slobodnom voljom potpisao.

dalje je za razmilisliti i ozbiljno razmotriti cemu ta citava halabuka. a sto ako tecaj franka pocne padati? neki kazu da hoce, vidljiva je i akcija svicarskih financijasa.. kazu da ce se do nove godine stabilizirati.. a krediti su na 25 ili 30 godina.. tko zna sto ce se sve dogoditi. mozda su svicarci jos uvijek bolje prosli od eurasa..

mislim da to definitivno nije podrucje gdje drzava treba intervenirati direktnim mijesanjem. bilo bi bolje da se globalno razmislja te se smanji zaduzenje drzave, besramno zaduzenje vladajucih za troskove, poklanjanje novaca kome s esjete, crkvi ili otpisom kredita HBOR-a (danas se dogodilo) koje cine minus u HBOR i veliku razliku izmedu onih koji su 'dobili' te povlastene kredite uz obicno manje kamantne stope od normalnih koji su iste dizali u obicnim bankama.. da ne govorim o stupidnim investicijama te zaduzenjima z anjih. sve to podize kamatu, gradanima, naravno. i tu je osnovna krivica. valutni rizik je osobna krivica, ali suluda ponasanja drzavne uprave nisu.

mislim da je tema svicarca samo standardni spin HDZ, tj. skretanje sa pravih uzroka nemogucnosti vracanja kredita

- visokih kamata zbog drzavnih zaduzenja
- ukidanja poreskih olaksica - ravno zlocinu
- poklanjanju novaca povlastenima, otpisom dugova ili bespotrebnim poticajima
- poklanjanju imovine i novca crkvi
- rastrosnom trosenju dvora HDZ za "prijeme"
- gomilanjem birackog tijela u javnim sluzbama
- ne rjesavanju zakona koji bi regulirali ostala poslovanja financijskih sluzbi "obrada" "vodenja" "pretvaranja" i slicnog

http://www.kd-group.hr/clanak/duznici-u-francima-jos-uvijek-u-boljem-pol...

evo kopije skoro cijelog clanka
Građani koji su prije nešto više od pet godina podizali stambene kredite u švicarskim francima još uvijek su u povoljnijem položaju u odnosu na one koji su podigli kredite u eurima. Prema izračunu jedne velike domaće banke, građani koji su u siječnju 2006. godine podignuli stambeni kredit od 153.531 franka (tadašnji ekvivalent 100.000 eura), do sada su banci, usprkos rastu kamata i tečaja, vratili oko 15.000 kuna manje nego oni koji su imali kredit u eurima.

"Računajući sve anuitete uz prosječnu kamatnu stopu koju bi plaćao klijent, dakle, uzeto je po mjesecima u obzir i svaka eventualna promjena kamatnih stopa i tečaja. Onaj koji je uzeo kredit vezan uz euro do sada je platio 295.400 kuna, a klijent s kreditom vezanim uz franak 280.435 kuna", kažu nam iz banke koja je za Poslovni dnevnik napravila izračun.Razdoblje od početka 2006. godine uzeto je jer su u to vrijeme krediti u švicarskim francima postali iznimno popularni u ponudi banaka, a građani su ih mahom uzimali jer su imali nižu kamatnu stopu od onih u eurima. Također, oni koji su podizali kredite u francima i prije 2006. vjerojatno su i u povoljnijem položaju jer je tečaj franka bio ispod pet kuna.Koliko su krediti bili povoljni pokazuje izračun druge banke. Tako je kamatna stopa na stambeni kredit u eurima na rok otplate od 30 godina bila 6,75 posto, a u 'švicarcima' 5,39 posto. Mjesečna rata u kunama u 'euro kreditu' iznosila je oko 4780 kuna, a u kreditu u francima oko 4140 kuna. Takav omjer mjesečnih rata je doveo do toga da su krediti, unatoč povećanju mjesečnih rata, do sada bili povoljniji.

Neočekivani preokret
"Krediti koji su u istom razdoblju podizani u eurima, njihova redovna kamatna stopa je bila veća i do 30 i više posto i s time i mjesečni anuitet je bio veći, ali banke su vrlo brzo promijenile visinu redovne kamatne stope na odobrene kredite u francima, koja se u roku od dvije do tri godine posve približila redovnoj kamatnoj stopi kod kredita odobrenih u eurima", kaže Marija Dukljković, sudska vještakinja za bankarstvo.Ističe da ono što je uzrokovalo nagli rast mjesečnih anuiteta je istovremeno veoma visoki rast tečaj franka prema kuni uzrokovan poremećajima u ponudi i potražnji u eurozoni i šire. Promjene visine kamata, a pogotovo tečajne razlike franka i kune dovele su do drugog velikog problema. Preostale glavnice, preračunate u kune ili eure više su od prvotnog zaduženja što konverziju kredita iz franka u euro čini nepovoljnom. Građani su, tako, nakon pet godina plaćanja, dužni 100.000 kuna više u odnosu na početni iznos kredita. Drugim riječima, kredit od 153.000 franaka početkom 2006. godine iznosio je oko 737.000 kuna (ekvivalent sto tisuća eura). Nakon nešto više od pet godina uredne otplate, građani moraju otplatiti još 143.000 franaka glavnice, odnosno, prema sadašnjem tečaju čak 862.000 kuna. Dužnici u eurima su u znatno povoljnijem položaju jer moraju otplatiti još oko 694.000 kuna glavnice. Da je tečaj franka na razinama iz 2006., danas bi glavnica iznosila 675.000 kuna.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Tecaj franka

Malo je izgleda da će u skorijoj budućnosti tečaj franka padati.

Cijenu te "robe" odredjuje ponuda i potražnja na svjetskom valutnom tržištu,a potražnja je u ovom trenutku iznimno velika.
Unatoč mogućoj intervenciji Švicarske centralne banke potražnja za CHF -om kao percipiranom sigurnom utočištu unutar FIAT sustava
ostaje ista uz naznake da će se i povećati.

Vrijednost CHF -raste kao uostalom i cijena unce zlata koja je samo u jednom danu narasla za 25 USD jer nije u pitanju samo špekulativno
trgovanje devizama već sve više i bijeg "plutajućeg" kapitala u sigurno utočište usljed volatilnosti koja je zavladala sa obije strane Atlantika.

Kriza Eurozone dobiva novi zamah i ozbiljno prijeti globalnom financijskom tržištu,sljedeća na redu je Italija čije su se 10-godišnje obveznice
počele prodavati uz zabrinjavajuće visokih 6,2% prinosa (granica preko koje ogroman dug te zemlje unatoč planiranim austerity mjerama postaje
neriješiv problem jest 6,5%) ne smije se zaboraviti da je Italija "too big to bail" i niti EFSF i IMF zajedno ne mogu tu ništa.Usput rečeno
Deutsche banka se riješava ITA obveznica.

Kao da to nije dovoljno sa druge strane bare izglasano je povećanje plafona duga SAD-a i kratkoročno je odmaknuta sjena" defaulta" međutim
radi se o šutanju limenke malo dalje po putu kojeg btw nestaje,a problem SAD duga odgođen je za cca 6 mjeseci prije nego što nakon
gubitka AAA kreditnog rejtinga taj dug eksplodira sa nesagledivim posljedicama za svijet .

ECB i FED upumpavaju virtualni novac u sustav osiguravajući likvidnost i kockajući se sa inflacijom potencijalno i sa hiperinflacijom
medjutim problemi su strukturni i nemaju veze sa likvidnošću.

Jedino što mene brine je činjenica da u RH ne možeš kupiti investicijsko zlato.Dovraga možeš kupiti samo Alkarske zlatnike na što ti "šišnu"
50% poreza državi.Ako već niste prije 8 mjeseci bilo bi dobro da konvertirate štednju u CHF,a isto tako uputno bi bilo povući 70% love sa banke i staviti u sef 8),
pogotovo ako su banke majke u Italiji.

Reanimator

Tko je glasao

meni se nekako svidaju

meni se nekako svidaju dijamanti.. oni od 1 do 2 karata.. sam ne znam da li da ih kupim sa svicarcima ili eurima... a bas sam nasla dobru vezu u tim krugovima ....lol

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

8)

Problem je sa njima jer previše vrijede pa ih je teško preračunati u sijeme krumpira,vreće brašna ili nešto slično-
naravno govorimo o scenariju da vrag dođe po svoje,a on uvijek ima tu nezgodnu naviku da na kraju dođe po svoje 8).

Reanimator

Tko je glasao

ali se lako stave u dzep, a

ali se lako stave u dzep, a onda nekak nades mjesto gdje se mogu pretvoriti u to drugo... potrebnije...

cini mi se da bi u tom slucaju plasticne kartice ipak bile neupotrebljive.. a otprilike tezinski odgovaraju, pa da se ne mucim kod nosenja...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ako vrag dođe po svoje...

Pazi, zlatnom polugom možeš nekoga i opalit, a što ćeš sa sitnim kamenčićima ;)

Doduše, ako vrag doista dođe po svoje, moći ćeš i običnom...

Tko je glasao

Robovi po CHF

U principu sve se svodi na činjenicu da je račun za nesmotrenost velikog broja građana došao na naplatu.

Ono što me fascinira je potpuno neznanje ljudi koji su uzimajući kredite u CHF doslovce sami sebe pretvorili u roblje.
Dakle dan danas ti ljudi uglavnom psuju "NJIH" pitaš koga to njih?-pa banke kaže kolega koji je nesretnik dužan u CHF i
nastavi čitati sportsku sekciju novina.

Dakle većina tih ljudi ne zaslužuje uopće da se na njih sažališ jer i dalje adresiraju svoju ljutnju u potpuno krivom smjeru.
Da svakako raspored rizika nije pravedan jer u toj priči 100% rizika jest na dužniku ali dovraga on je na to pristao pri punoj
svijesti.

Puno ljudi će reći "ali ljudi su imali egzistencijalni problem trebali su krov nad glavom",svakako ali zašto su onda
uporno glasovali za HDZ i zašto nisu ultimativno zahtijevali od vlade RH da konačno riješi problem crnog tržišta
najma stanova što i jest centralni problem oko kojega se vrti ova priča.

Vlada RH svojim nečinjenjem i nesposobnošću,a ne neki strani zli bankar izručila je svoje vlastite građane da budu roblje
bankama koje su ti isti građani dva puta sanirali pa su onda prodane u bescijenje.

Vlada RH kao predlagatelj zakona osigurala im je ropstvo,a sabor ga potvrdio.

Populizam koji se sada prodaje od strane Jace i njezine kamarile kao i prazne prijetnje oporbenih tribuna/tajkuna ne pomažu
,medjutim rejting HDZ-a raste.

Pa neka im bog bude na pomoći jer nitko drugi zasigurno neće.

Reanimator

Tko je glasao

reanimator

bas si mi "oteo rijec iz usta" ... jer upravo tako i ja sagledavam svu tu gungulu sa svicarcem.
i opet ljudi placaju svoje naivnosti, brzopletosti, ne razmisljanja...kao i glupavo povjerenje u hrvatski sustav!
a joj, alaj ce sad "prva gospodja hrvatske" pokupit popularistickih poena od zahvalnih duznika!

plus za komentar.

Tko je glasao

evo sa izracunatim primjerom

razlika kredit svicarac - euro i sto bi se dogodilo kad bi sad svicarce prebacivali u euro..

Krediti u švicarcima – što se dešava konverzijom u euro?
Posljednjih nekoliko mjeseci aktualno je pitanje što raditi sa kreditima koji su vezani uz švicarske franke. Svi znamo da je tečaj franka ojačao u odnosu na euro, što je utjecalo i na rast franka u odnosu na hrvatsku valutu. Spekulacije o budućem tečaju franka ostaviti ćemo analitičarima, prikazati ćemo na jednostavnom primjeru što se događa prilikom konverzije kredita iz švicaraca u euro.

Zlatno je financijsko pravilo da se zadužuje u valuti u kojoj se i ostvaruju prihodi. U Hrvatskoj to u najvećem broju slučajeva nije moguće zbog valutne klauzule koja je prisutna u najvećem broju kredita. Zaduženje u eurima je logična opcija buduću da HNB brani tečaj kune prema euru pa je on stabilan kroz dulje vremensko razdoblje sa manje ili više predvidljivim sezonskim utjecajima.

Oni koji su svoje kvadrate kupili zaduživanjem u švicarskim francima privukla je niža kamatna stopa koja u konačnici dosta utječe na ukupnu otplatu kredita. Zaduženjem u švicarcima prihvatili su i tečajni rizik od kojeg se uglavnom nije moguće zaštititi. Za potrebe izračuna pretpostaviti ćemo da je klijent 31.01.2006. godine podignuo stambeni kredit u švicarskim francima u protuvrijednosti od 80.000 EUR, sa rokom otplate od 30 godina i uz kamatnu stopu od 4%. Zbog jednostavnosti izračuna, pretpostaviti ćemo da je kamatna stopa do danas ostala nepromijenjena (što u stvarnosti nije slučaj) kako bi izolirali utjecaj povećanja kamatne stope i zadržali se na komponenti tečaja.
Prema tečajnici HNB-a za taj datum, klijent je da bi dobio protuvrijednost 80.000 EUR podignuo kredit od 124.312,00 švicaraca. Rata kredita u švicarcima iznosila mu je 593.48, ili preračunato prva rata 01.03.2006. godine iznosila je 2.771,55 HRK. Uz pretpostavku nepromijenjene kamatne stope (a što smo već rekli da vjerojatno nije slučaj, kamata je promijenjena na gore pa bi time i rata bila veća) rata kredita 1.7.2010. godine iznosi 3.216,66 HRK.
Ono što je nama interesantno je vidjeti kako stoji otplata kredita. Urednom otplatom mjesečnih anuiteta, 01.07.2010. godine glavnica iznosi 113.947,00 CHF. Ukoliko se konverzija radi prema tečaju 01.07.2010. godine glavnica iznosi 86.015,00 EUR. Dakle unatoč urednoj otplati i nepromijenjenoj kamati danas je klijent u eurima banci dužan više nego je protuvrijednosti eura podignuo prije 4,5 godina!

http://www.moj-bankar.hr/Analize/Krediti-u-%C5%A1vicarcima-%E2%80%93-%C5...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Dakle unatoč urednoj otplati

Dakle unatoč urednoj otplati i nepromijenjenoj kamati danas je klijent u eurima banci dužan više nego je protuvrijednosti eura podignuo prije 4,5 godina!

Novac je roba kao i svaka druga i ima svoju cijenu i vrijednost koju odredjuje tržište. Računanje koliko je to bilo EUR onda, a koliko sada ima smisla isto koliko i računaje koliko se je kila soli onda moglo kupiti za tu glavnicu, a koliko se danas može kupiti za neotplaćeni dio. Da su se vezali na zlato, slika bi bila još nepovoljnija.

A da bi slika bila potpuna, trebalo bi izračunati i koliko bi do sada bilo plaćeno na ime kamata (puno više) i koliko bi od glavnice (nominalno) bilo otplaćeno (puno manje).

Podizateljima kredita vezanim na SFR nažalost nitko nije rekao da se upuštaju u špekulaciju koja može imati i loš ishod. Jer, jedini siguran kredit je onaj u valuti u kojoj zaradjuješ i s fiksnim kamatama. Takvi - izvjesni- bi trebali biti svi stambeni krediti, jer predstavljaju najveću financijsku transakciju u životu najvećeg broja gradjana. Sve ostalo je neravnopravna kockarska igra bankovnih profesionalaca i gradjana amatera. Tu bi država trebala gradjane zaštititi zabranom ponude kredita čiji je konačni ishod neizvjestan za onoga tko ga podiže. Eventualno višu kamatu moglo bi se kompenzirati poreznim olakšicama.

The Observer

Tko je glasao

zaštititi zabranom ponude

zaštititi zabranom ponude kredita čiji je konačni ishod neizvjestan za onoga tko ga podiže
...kako se država do sada pokazala da je efikasna samo u redistribuciji već
stvorenih vrijednosti a ne i u stvaranju istih, bilo kakve zabrane mogu biti
samo kontraproduktivne.
Zabraniti pravnoj osobi banci da raspolaže "svojim" sredstvima može samo
potaknuti iste da u ime "oštećenosti" propisom iznađe stotinu prečica kojim
će preskočiti takvu bezzubu naredbu. I još kod svojih namještenika dobiti
lojalnost za nove kreativne ispade.
A to kao jača strana u transakcijama s strankama i strana koja predlaže
na potpis ugovor uvijek može.
Kako ja to vidim, banke su veliki sistemi, vodstva su zainteresirana za što
većom maksimalizacijom profita, nemaju kontakt sa strankama, sa velikim
povjerenjem u izvore sredstava koje nude, ako hoćeš nazovimo ih fiat, svoj
posao sigurno dobro poznaju. Praktički, nikakvih problema nemaju s
tehničkom stranom. Volio bih vjerovati da imaju problem s skrupulom,
s savješću. To rješavaju naputcima svojim podčinjenima da na bilo koji
način zadrže klijenta a da brigu o legalnosti i knjigovodstvenim pravilima
uzimaju na sebe. Dakle, sve što se dogodi u finacijskoj instituciji ostaje u
njoj, neodgovornost bilo koga unutar iste se socijalizira unutar iste.
Kako prekinuti praksu?
Personalizirati odgovornost, i to je moguće učiniti samo na način da svaka
aktivnost ostavi traga, tko iza čega stoji, imenom i prezimenom.
Jedini prijedlog za koji znam da to postiže je oporezivanje svih financijskih
transakcija. Jedino je to prisila, prema svima uključenima, koja ne stavlja
baš nikoga u neravnopravan položaj a izvlači na svjetlo dana moguće
prljave prakse već samom mogućnošću uvida u evidencije.
Svatko tko ne može prebaciti odgovornost na drugoga jako će dobro
razmisliti hoće li oštetiti ikoga, klijenta, banku, društvo, državu.

Tko je glasao

Zabraniti pravnoj osobi banci

Zabraniti pravnoj osobi banci da raspolaže "svojim" sredstvima može samo
potaknuti iste da u ime "oštećenosti" propisom iznađe stotinu prečica kojim
će preskočiti takvu bezzubu naredbu.

U principu si u pravu, ali to ne znači da stambene kredite nije moguće i ne treba podvesti pod posebne zakone - ne tako da se bankama zabrani da oblikuju kredite kako hoće (krivo sam se izrazio), nego potaknuti i omogućiti osnivanje (pri bankama) posebnih kreditnih ustanova koje bi poslovale pod posebno kontroliranim uvjetima i izdavale stambene kredite na bazi emisija stambenih obveznica koje bi kupovali domaći institucionalni i privatni investitori. Takvi obveznički krediti bili bi relativno jeftini (zakonom odredjena maksimalna zarada ustanove) i uz njih bi bankovni gotovinski krediti bili nekonkurentni. To se može kombinirati s poreznim olakšicama na stambene kredite.

Na te kredite po definiciji ne bi smjelo biti devizne klauzule.

Ranije sam pisao o stambeno kreditnom sistemu u Danskoj.

http://pollitika.com/o-najboljem-stambeno-kredinom-sistemu-na-svijetu

Osnova tog sistema do prije desetak godina bili su obveznički krediti na 10, 20 i 30 godina, uz fiksne kamate. Nažalost, bezglavom i nepromišljenom liberalizacijom spektar ponude uključio je i kredite s promjenjivom kamatom i na poček, što je uzrokovalo naglo napuhavanje nekretninskog balona i uz financijsku krizu zaprijetilo stabilnosti samog sistema i čitave države. dakle, nešto što je primjrno funkcioniralo 200 godina je u kratkom roku gotovo upropašteno u ime svete liberalizacije

Jasna pouka je da ako se želi stabilnost stambenog tržišta (a to u velikoj mjeri znači i stabilnost gospodarstva uopće), država mora osigurati okvire koji predstavljaju zaštitu dužnika od hirovitog tržišta, a ne sve prepustiti na milost i nemilost bankama.

The Observer

Tko je glasao

@bet, ovdje govoriš o

@bet,
ovdje govoriš o stambenim kreditima.
Prvo moram istaknuti svoju poziciju.
Osobno kredite smatram zlom sadašnjosti. Samo hipotekarne stambene kredite
i kredite namjenjene privređivanju i stvaranju dobiti u realnoj ekonomiji vidim
kao nužno, ponavljam, zlo. Bez ikakvih ideoloških opterećenja.
Kako mislim da su u stvarnosti svi problemi povezani i time imaju zajedničke
korjene, tako i eksplozija zaduživanja zadnjih godina ima tek nekoliko pravih razloga.
Radi se o ljudima i njihovom ponašanju, očekivanjima, vrijednostima kojima
se klanjaju. I nije bitno jesu li te vrijednosti producirane i nametnute, one postoje.
Mnoge su od njih globalna marketinška prijevara široko i rado prihvaćena, poput
one da, eto, sad živimo postindustrijsko društvo u kome si možemo ispunjavati
želje odmah i sad. Ništa nelegitimnog s aspekta trgovca i financijaša.
E, sad, ograničimo li se samo na promišljanje kako popravljati dio problema
odvodi nas to u smjeru političarskog načina, kako nešto učiniti e da bi to držalo
vodu do novih izbora.
Zaista mislim da , čak i respektirajući sve interese i pohlepnih, i priglupih, i svetih
i zlih, postoje jednostavna rješenja za svaki problem pod uvjetom da se sagleda
u cjelini, bez ružičastih naočala koje daju dojam da je skupina kojoj pripadamo
krijeposna.
Jedina je nevolja, kako implementirati takva rješenja globalno?.. jer jedino tako
imaju smisao i šanse na efikasnost...i na koji način ih predstaviti a da budu
općeprihvaćena. Istina je oduvjek bila bezbojna i neatraktivna.

Tko je glasao

Samo hipotekarne stambene

Samo hipotekarne stambene kredit i kredite namjenjene privređivanju i stvaranju dobiti u realnoj ekonomiji vidim kao nužno, ponavljam, zlo.

Definicija zla nije jednoznačna. Tako je nekome zlo ono što je drugome super, i obratno.

Slažem se da su "nenamjenski" krediti, vidjeni iz moje neutralne gradjanske pozicije, "zlo" utoliko što su dostupni svakome, pa i onima koji nisu u stanju prozrijeti posljedice.Osim poticanja zadovoljavanja uglavnom izmišljenih potreba i težnje za zaradom kreditodavaca, ne vidim neku drugu njihovu svrhu.

Ali, ova dva tipa kredita koja si posebno apostrofirao, ja nikako ne bih nazvao "zlom" . Jedan pošten hipotekarski stambeni kredit, uz razumnu naknadu u obliku kamata, omogućuje mladim ljudima osiguranje vlastitog krova nad glavom u vrijeme kada im je i potreban - na pragu radnog i stvaralačkog života, u vrijeme kada se radjaju i podižu djeca. Što će kome vlastiti stan nakon 10-15-20 godina tvrde štednje u najaktivnijoj dobi života, kada su djeca već gotovo odrasla. I gdje bi se stanovalo sve to vrijeme - gurati se s roditeljima i "boga moliti" da umru i oslobode prostor?

Isto tako, krediti su neophodni u razvoju i jačanju proizvodnje. Organski rast, na bazi ostvarene zarade, prespor je i neprimjeren je današnjem vremenu, kada novi proizvodi zastarjevaju u nekoliko godina i zahtjeva se ulaganje u nove proizvodnje. Dakle, daleko od toga da su takvi krediti zlo.

Budući da u uvjetima liberalne demokracije, zabrane i ograničenja najčešće djeluju kontraproduktivno, država bi trebala učiniti nešto da osigura da se ti neophodni krediti odvijaju u koliko-toliko kontroliranim uvjetima i da se sistem konstruira tako da trošak kredita (kamate) nisu čisti odljev kapitala iz društva, nego barem djelomično prihod na drugoj strani.

A za sve one druge kredite, trebalo bi propisati minimalni nivo informacije (stvarni trošak, procjena rizika i slično) na "etiketi", tako da i oni polupismeni i oni koji misle da su pismeni (a zapravo nisu) shvate u što se upuštaju i koliko ih to zapravo košta.

The Observer

Tko je glasao

krivo si me razumio, Samo

krivo si me razumio, Samo hipotekarne stambene kredite
i kredite namjenjene privređivanju i stvaranju dobiti u realnoj ekonomiji vidim
kao nužno, ponavljam, zlo
ta dva tipa kredita smatram nužnim zlom,
s naglaskom na nužno, uostalom to je i podebljano.
Ostali su mi mrski već stoga što su svi redom iz žanra lako ćemo,sračunati
samo na lakomislenosti i marketinškim prividima života iz serijala, žutog
tiska, i nisu to produkti koji su se oteli kontroli, od nastanka su u
međuovisnosti s proizvodnjom ljudske potrebe, one nenužne, socijalne,
prisilne, što liječi samo oholost i komformističku potrebu da se ne
odskače od okoline. Da se hoda malen pod zvjezdama.

Tko je glasao

poreske olaksice je drzava

poreske olaksice je drzava ukinula .. samo tako.. nakon 2 do 4 godine od masovnih podizanja kredita os strane gradana

bez pardona, bez pitanja..

u principu je to jos uvijek puno veci gubitak nego gubitak zbog tecajnih razlika.

meni nije jasno kako nitko ne proziva drzava zbog ukidanja tih poreskih olaksica?

HDZ I Vlada Jadranke Kosor direktno su prosle godine ostetili svaku porodicu za najmanje 12.000kn a najvise 24.000kn poreskih olaksica po kamatama na kredite..

da li je to dopustivo? ja mislim da nijje. jer ljudi su s tim racunali. na taj nacin su ti krediti bili i popularizirani, nitko o tome ne govori. a to je direktna steta.

nije u redu prvo usred godine, bez najave ukinuti porezne olaksice. pogotovo takve koje je svaka mlada familija uzela u obzir kod podizanja stambenih kredita na 25 godina ..

to se naprosto ignorira u citavom problemu. a ja mislim da bi trebala biti i neka mogucnost kaznjavanja drzavnih duznosnika koji takve stvari rade.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Sve je to lijepo opisao

Sve je to lijepo opisao Velimir Šonje (ekonomski savjetnik) u svom članku:

http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/BlogVelimira%C5%A0onje/tabid/399/...

U članku se navodi da je smanjenje poticaja na stambenu štednju konicidiralo s pojavom kredita u CHF. Slučajno ili ne, ovo je mnoge natjeralo da se zadužuju u francima, jer su procijenili da im je to povoljnije. Postavlja se pitanje zašto je vlada uvela ovu mjeru. Sigurno ne radi uštede u budžetu, ali vjerojatno da radi pogodovanja financijskom sektoru. I to je ključna stvar - financijski sektor je globalno, a ne samo u Hrvatskoj, preuzeo političku moć, a politiku učinio svojom sluškinjom. Političari su ostali bez moći da u značajnijoj mjeri reguliraju financijski sektor. Mogu samo slušati njegove naredbe vezane uz način trošenja javnog novca (uvođenjem mjera "štednje"). Sve što financijski sektor poduzima (kao ovi dogovori oko "ublažavanja" teškog položaja dužnika s našom vladom, primjerice), poduzima u cilju zaštite svojih interesa. Bez izvlačenja iz kandži privatnih interesa, politički sustav će se totalno urušiti. Za to je pak potrebna hrabrost i odlučnost, koje, međutim, nema na vidiku.

nemesis

Tko je glasao

FED

kao oličenje svih centralnih banaka u ovom slučaju još gore jer se radi o privatnom bankarskom kartelu je uzurpirao vladu potpuno točno.

Riješenje najjednostavnije moguće oduzeti centralnim bankama moć da izdaju novac i još važnije kontoliraju njegovu masu u opticaju.

http://www.youtube.com/watch?v=swkq2E8mswI&feature=youtu.be

Reanimator

Tko je glasao

Odlican clanak

Odlican clanak i odlican ekonomist. Sazeto, argumentirano, pametno. Preporucam citanje.

hatepogodak

Tko je glasao

silna glupost i osobna pohlepa je uzrok, ne pogodovanje

ja mislim da Vlada ne misli.. jer je to gomila budaletina koja dalje od nosa ne vidi.. ono sto mogu staviti u svoj dzep u kratkom periodu i ono sto poklone tudeg (citaj naseg) novca i imovine za kupovinu "svoje vlasti" (svojih biraca.. je sve sto politicka uprava drzave vidi..

nisu oni to nista namjerno napravili zbog pogodovanja financijskom sektoru. precjenjujes ih. vecina ne vidi dalje od nosa, za razliku od financijskog sektora koji ima znanje i vrhunske managere koji tu silnu kolicinu gluposti koriste.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 9
  2. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 46
  3. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 13
  4. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 31
  5. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  6. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  7. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 41
  8. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 30
  9. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 7
  10. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  11. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  12. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  14. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  15. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  16. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  17. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  18. Moćnik broj 1 od boltek komentara 33
  19. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  20. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 47
  21. Cunning plan od magarac komentara 7
  22. GAZA i znakovi apokalipse (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 66
  23. sposobniji ipak postoje od aluzija komentara 0
  24. GAZA i znakovi apokalipse (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  25. Tomislav Stockinger, umjetnik svjetske klase! od Zoran Oštrić komentara 16