pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

AMERIČKE LAŽI

Svježa vijest

1. SAD: Ne štitimo Karadžića i Mladića
http://www.net.hr/vijesti/page/2007/09/10/0655006.html

Vijesti iz povijesti

2. Amerika četiri puta spriječila uhićenje srpskog zločinca
1997. Boris Jeljcin rekao je Jacquesu Chiracu da Karadžić zna previše o Miloševiću i da će prije poslati avion po njega nego pustiti da ga se uhiti. Tako je i bilo: ruskim avionom Karadžić bježi u Bjelorusiju
2000. Karadžić je uočen u francuskom vojnom sektoru u BiH, no nije uhićen. Chirac je pred Carlom Del Ponte bez oklijevanja optužio Amerikance da sprečavaju njegovo uhićenje, iako su njegovu glavu ucijenili na pet milijuna dolara.
2001. Haag je pregovarao s Karadžićem o predaji, on je tražio 300.000 maraka i sigurno boravište, u strahu od osvete Miloševićevih ljudi. Operacija propada jer Karadžić ne vjeruje da će ga NATO zaštiti od Miloševićevih ubojica
2004. Karadžić je pod nadzorom i uhićenje se očekivalo svakog časa. Srbija traži od Francuske da osigura transfer u Haag, no SAD opet sabotira. Kad je ponovno lociran, prelijetanje SFOR-ova helikoptera ga upozorava da bježi
2005. Agent CIA-e traži od policije s Pala da prestanu s pritiskom na Karadžićevu obitelj “po nalogu iz Haaga”. Američke vlasti objašnjavaju ljutitoj Carli del Ponte da je riječ o “greški u komunikaciji”. Ponte prijeti da će sve objaviti
http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clan...radzic,89190.jl

3. Što kada američki i hrvatski vojnik u mirovnoj misiji počine isti zločin? (25/2/04)
24/02/2004
Slušatelj Daniel Dasović postavio nam je putem elektronske pošte pitanje u vezi američkog zahtjeva da vojnici Sjedinjenih Država budu izuzeti od jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda. “Kada bi, na primjer, hrvatski i američki vojnik počinili isti ratni zločin u nekoj mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda, hrvatski bi bio izručen međunarodnom kaznenom sudu, a američki ne bi. Nije li to nepravedno?” – pita Danijel Dasović. Na pitanje našeg slušatelja odgovara istaknuta američka odvjetnica Nina Bang Jensen, direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu, organizacije koja lobira za kažnjavanje ratnih zločina te pruža stručnu pomoć haaškom Tribunalu.
“Pitanje vašeg slušatelja potpuno je razumljivo. Situacija se doimlje dvolično – vrši se pritisak kako bi se američkim vojnicima dao pravni imunitet, dok s druge strane Washington traži da Zagreb svoje građane izručuje u den Haag. Međutim, ovo je pitanje više teoretske nego praktične prirode. Jer, u takvom bi hipotetičnom slučaju i američki, ali i hrvatski vojnik – bez obzira na postojanje Međunarodnog kaznenog suda – završili na svom, domaćem vojnom sudu,” kaže ona.
Nina Bang Jensen objašnjava da prema međunarodnom sporazumu o osnivanju stalnog Međunarodnog kaznenog suda, prvenstvo u istrazi, sudovanju i kažnjavanju imaju domaći sudovi! Međunarodni kazneni sud dobiva šansu tek ako se ustanovi da zemlja čiji je državljanin osumnjičen za ratni zločin nije u stanju procesuirati slučaj. Haaški je sud osnovan prije više od deset godina upravo zbog činjenice što ratne zločine nisu mogli istražiti i procesuirati domaći sudovi – podsjeća Nina Bang Jensen. Međutim, “Zagreb je u ‘slučaju Norac’ ali i u drugim, manje medijski praćenim slučajevima pokazao da je u stanju suditi optuženima za ratne zločine. A kakvo je američko vojno sudstvo? – upitali smo Ninu Bang Jensen.
“Većina promatrača smatra da su američki vojni sudovi vrlo strogi, vjerojatno najstroži u svijetu. Naravno, uz očite probleme, koji postoje u svakom sudskom sustavu. Kao ilustraciju mogu navesti istragu navodnih ratnih zločina koje je u Vijetnamu – kako se tvrdi – počinila skupina američkih specijalaca, 1967. godine. Ovi su događaji istraživani i ranije, no istraga je bila obustavljena 1975. godine. Istraga je nedavno obnovljena na zahtjev kongresmena Dennisa Kucinicha, nakon što je o tim događajima pisao jedan list iz Ohia,” objašnjava naša sugovornica.
Nina Bang Jensen kaže da joj “zapravo nije jasno zbog čega se Washington toliko protivi Međunarodnom kaznenom sudu”. “Amerikanci, kao i državljani niza drugih zemalja koje imaju solidno pravosuđe, pred njim se nikad ne bi niti trebali pojaviti” – tvrdi direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu.
http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-02/a-2004-02-24-8-1.cfm

4. Utorak, 2. ožujka 2004.
Neuvjerljiv odgovor »Glasa Amerike«
Glede Sporazuma o neizručenju Amerikanaca međunarodnim sudovima za ratne zločine, postavio sam pitanje »Glasu Amerike«, navodeći pretpostavljenu situaciju:
Ako bi hrvatski i američki vojnik zajedno počinili ratni zločin u nekoj mirovnoj misiji, hrvatski vojniku će biti suđeno, odnosno bit će optužen, izručen i vjerojatno će ga Međunarodni sud za ratne zločine na kraju i osuditi, a američkom vojniku ne prijeti ni izručenje tom istom sudu. Gdje je tu pravda? Dobio sam odgovor od gospođe Nine Bang Jensen, direktorice Koalicije za međunarodnu pravdu, organizacije koja lobira za kažnjavanje ratnih zločina te pruža stručnu pomoć haaškom Tribunalu. Odgovor meni emitiran je i na radio-valovima »Glasa Amerike« i objavljen u njihovu Dnevnom pregledu od 25. veljače 2004. godine.
Njen odgovor, međutim, nimalo nije uvjerljiv, osobito u pogledu opravdanosti imuniteta Amerikanaca pred Međunarodnim kaznenim sudom, jer je svoju tvrdnju kako su američki vojni sudovi vrlo strogi, možda najstroži u svijetu sama dovela u pitanjem navodeći primjer Vijetnama, gdje je istraga ratnih zločina otvorena 1967. godine, obustavljena poslije osam godina (1975.) i obnovljena poslije skoro 29 godina, nakon nedavnog zahtjeva kongresmena Dennisa Kucinicha!
Gospođa Nina Bang Jensen, među ostalim, kaže da joj zapravo nije jasno zbog čega se Washington toliko protivi Međunarodnom kaznenom sudu.
Nezadovoljan odgovorom ponovno sam se javio na e-mail »Glasa Amerike«, komentirao odgovor gospođe Nine Bang Jensen i ustvrdio da bi bolje bilo da koalicija kojoj je na čelu, savjetuje američko vojno sudstvo. U uvjetima kada se Hrvatskoj i kandidiranje za ulazak u EU uvjetuje uhićenjem generala Gotovine, Amerikanci nam dijele lekcije a još nisu pomeli ni pred svojim pragom. Neka oni prvo obznane presude njihovih sudova za Vijetnam (rješavaju tamošnje ratne zločine od 1967. godine, dakle oko 37 godina, bez vidljivog pomaka), zatim za ostala svoja bojišta, pa će tada svojim primjerom moći biti uzor i drugima. U najmanju ruku smatram licemjernim njihov zahtjev za imunitetom američkih vojnika pred Međunarodnim sudom za ratne zločine.
DANIEL DASOVIĆ
http://www.vjesnik.hr/Html/2004/03/02/Clanak.asp?r=pis&c=2

Moj komentar:
Ima li granica američkim službenim lažima i obmanama - prosudite sami.
Nisam šutio ni prije niti ću šutiti, iako sam svjesan da jedan glas ne znači ništa, pa čak i kada ga emitira Glas Amerike ili zagrebački Vjesnik.