Tagovi

Pljačka radnika i države

Pomalo ispod radara posljednjih dana prolazi informacija da Vlada - kao dio borbe protiv inflatornih pritisaka na "malog čovjeka" - uskoro namjerava podignuti neoporezivi dio plaće sa 1600 na 1800 kn. Komentari tih istih "malih ljudi" u medijima su se svodili na "ma, baš su puno napravili, što mi znači tih 50 kn kad mjesečni troškovi rastu nekoliko stotina kuna". Što je po mom mišljenju nepravedan komentar tog pozitivnog poteza. Pozitivnog, u prvom redu zato što je država, nakon osjetno boljeg punjenja vlastite kase (veće cijene uzrokovane inflacijom znače i osjetno bolje prihode od PDVa, što se posebno vidi na benzinu npr.), konačno odlučila preuzeti na sebe dio inflatornog pritiska, umanjujući si prihode od poreza na dohodak. Točnije, umanjujući prihode lokalne samouprave, ali najavljena je i porezna preraspodjela koja će te gubitke lokalnih vlasti kompezirati. Naglasio bih da je povećanje neoporezivog dijela plaće (sa 1600 na 1900 kn) kao odgovor na inflaciju, SDP predstavio još u veljači, ali Vlada si očigledno nije mogla dopustiti da joj opozicija kroji ekonomske poteze, pa je malo pričekala, kako bi se SDPov prijedlog zaboravio, te kako bi potom na velika vrata nastupila kao spasitelj "malih ljudi". Tu još ostaje otvoreno pitanje da li se sa povećanjem neoporezivog dijela plaće napravilo dovoljno (ja mislim da nije), tj. da li se moglo i više (ja mislim da je), ali to nije tema ovog dnevnika.

Tema ovog dnevnika je praksa - i to praksa s kojom se susreći mnogobrojni zaposlenici u "malim" tvrtkama. Naime, iz dvije različite male tvrtke sam čuo iste priče: zaposlenici su se poveselili što će im plaća bar malo porasti, pa ih je potom gazda informirao da plaće neće rasti. Zašto? U jednoj firmi je radnicima odgovoreno kako "oni (firma) imaju drugačiji način obračuna plaća", a u drugoj je odbrušeno "da će svoje normalne plaće dobiti, i da što se opće bune, kad u mnogim firmama radnici niti ne dobiju plaće na vrijeme".

Prvo, da nešto rasčistimo. Koliko sam ja shvatio, novac koji poslodavac isplaćuje za radnika se sastoji od dva dijela: bruto plaće zaposleniku (iz koje onda zaposlenik plaća porez, prirez i doprinose za mirovinsko osiguranje), te doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se naplacuju na bruto plaću (dakle na teret poslodavca). Kraće rečeno, za poslodavca pojam neto plaće niti ne postoji - neto plaća, tj suma koju zaposlenik dobije na ruke, ovisi o porezima i prirezima koje taj zaposlenik mora platiti, te o olakšicama koje ostvaruje. Podizanje neoporezivog dijela plaće, dakle, u potpunosti spadaju u sferu zaposlenikovih obaveza prema državi - uostalom, upravo na temelju tog uplaćenog poreza, zaposlenik, a ne poslodavac, ostvaruje i eventualno pravo na povrat poreza.

Što se onda događa kad poslodavac odluči da je plaća koju isplaćuje zaposleniku zapravo neto iznos, a da se ostale stvari tog istog zaposlenika ne tiču? Pa događaju se dvije stvari:
1) održavanje istog neto iznosa, nakon što država poveća neoporezivi dio plaće zaposleniku, poslodavac realno smanjuje plaću zaposleniku.
2) smanjivanjem bruto plaće zaposleniku, poslodavac smanjuje osnovicu za plaćanje zdravstvenih doprinosa državi, te tako pored zaposlenika, oštećuje i državu.

Dakle na primjeru od 4000 kn neto plaće: umjesto da se zaposleniku plaća poveća za 35 kn (uz iste bruto izdatke poslodavca), poslodavac plati 63 kn manje, od čega 35 kn ukrade zaposleniku, 10 kn zdravstvenom osiguranju, 11 kn mirovinskom osiguranju, a ostatak porezu i prirezu.

Problem u svemu tome je da će se cijeli sustav borbe za radnička prava opet svaliti na leđa najnemoćnijih, odnosno radnika. Već ova kratka analiza pokazuje da će takvim ponašanjem poslodavaca biti oštećeni radnici i država, pa bi se država kao aparat sa realnom moći utjecanja na te procese, morala pobrinuti da do njih ne dođe. Iskreno, ne znam dovoljno o radu inspekora rada, kao ni o zakonskim rješenjima koja kontroliraju ovo područje, ali se očigledno radi o prevari (ponavljam, i radnika i države), i shodno tome država bi MORALA pronaći mehanizme pomoću kojih bi efikasno kontrolirala da do takvih pojava ne dođe.

No poznavajući ekipu koja nam vodi državu (dojam je sve), ali i dobrohotnost i efikasnost državne administracije i pravnog sustava, sve se bojim da će se - pogotovo u malim firmama - sve još jednom svesti na pljačku onih kojima su ta sredstva najpotrebnija, a koji imaju najmanje mogućnosti da se izbore za svoja prava.

Komentari

Naglasio bih da je

Naglasio bih da je povećanje neoporezivog dijela plaće (sa 1600 na 1900 kn) kao odgovor na inflaciju, SDP predstavio još u veljači, ali Vlada si očigledno nije mogla dopustiti da joj opozicija kroji ekonomske poteze, pa je malo pričekala, kako bi se SDPov prijedlog zaboravio, te kako bi potom na velika vrata nastupila kao spasitelj "malih ljudi".

Govoriš o tom prijedlogu kao da je to SDP u najmanju ruku poslao raketu na Mars a ne o prijedlogu za smanjivanju neoporezivog dijla plaće za nekoliko postotaka. Koliko me sjećanje služi SDP je izgubio izbore pa prema tome ne sudjeluje u vlasti, ne sastavlja ni prihode ni rashode proračuna. Sve bi to još i prošlo, pozdravio bi tvoju primjedbu, da je ideja neka pametna ali prelijevanje iz šupljeg u prazno ni HDZu ni SDPu neće donijeti baš ništa previše dobro a bogami ni građanima koji će ovo olakšanje minimalno ili nikako osjetiti.

Davanja na plaće zaista jesu prevelika. Na ono što radnik dobije neto još se plaća oko 100% (malo manje ili znatno više - u ovisnosti o visini plaće) davanja. To je zaista visoko pa je smiješno govoriti o tome da neke tvrtke "oštećuju radnike i državu" time što uzmu tih par sto kuna sebi (iako nije ni za pohvaliti). Naime, visina davanja kao i ostali državni nameti (skriveni porezi kojih je HGK nabrojala oko 80) zaista djeluju destimulirajuće za gospodarstvo (ta davanja u većini zemalja gdje sam pitao su oko 20-50%). S druge strane svi znamo koliko ljudi radi u odnosu na broj djece, penzionera itd , koliko imamo državnog aparata te kakva nam je opća potrošnja u državi tako da prostora za smanjivanje poreza baš i nema. Sigurno je da u samoj državi ima rezervi (zbog lošeg gospodarenja i slično) ali nevidim načina da se gospodarstvo oživi osim ako se ta davanja ne smanje a smanjiti se mogu jedino raznim nepopularnim, nesocijalnim mjerama.

Tko je glasao

Na ono što radnik dobije

Na ono što radnik dobije neto još se plaća oko 100%

ovo nije točno

Tko je glasao

ako nije točno onda

ako nije točno onda vjerovatno moje knjigovođe godinama krivo izračunavaju...

Tko je glasao

vjerojatno je to onda tako,

vjerojatno je to onda tako, jer je maksimalna stopa poreza na dohodak 45%,
da bi davanje bilo 100% ili veće bruto plaća ti mora biti veća od 45.000kn što je cifra koju rijetko tko dobija

Tko je glasao

govorim o svim davanjima na

govorim o svim davanjima na plaću ne samo o porezima i ona jesu oko 100% i više ukoliko je palaća veća a obzirom da se svaki mjesec predaju papiri u poreznu upravu mislim račun je ispravan. Uostalom pitaj i druge poslodavce a ukoliko budeš ikada imao interesa osnovati tvrtku vidjećeš. Da ponovim, ukupna davanja u zemljama u kojima sam pitao su od 20-50%.

Tko je glasao

Jedino logično ishodište

Jedino logično ishodište za ovakve računice jest ukupni trošak poslodavaca. U konkretnom slučaju to iznosi 45.214 kn, a netto plaća 19.289kn. Dakle, ukupna davanja su 45.214 - 19.289 = 25.925kn. U postotcima to iznosi 25.925/45.214 x 100 = 57.34%.

20-50% koje spominješ iz drugih zemalja su sigurno računati u odnosu na trošak (tj. brutto), a ne u odnosu na netto plaću (koja usput rečeno nigdje ne figurira kao relevanan faktor).

To bi bilo očigledno kada bi zaposlenik dobio isplatni listić na kojem bi na vrhu stajao ukupni brutto iznos (to je ono što bi se trebalo zvati "plaća"), na dnu netto iznos koji se isplaćuje zaposleniku kao predujam do konačnog obračuna poreza za tekuću godinu, a izmedju iznosi za razlišita davanja (uključujući i ono što se u hrvatskoj zove porez na dohodak, iako su sva davanja u biti to isto) kao razlika izmedju brutta i netta.

P.S. Usput rečeno, 57.34%, je prilično visoko i u rangu je zemalja s najvećim poreznim opterećenjem. Što je s porezom na dohodak? Dolazi li on povrh svega ovoga ili je uključen?

The Observer

Tko je glasao

ja govorim o 20-50% na netto

ja govorim o 20-50% na netto plaću. Točno je da postotke možeš izračunavati sa koje strane hoćeš...

konkretno u izraelu na 100 neto plaća se još 50 (što je kažu ljudi sa kojima sam razgovorao jako puno). Moj poznanik plaća radnika u Autraliji 700 australiskih dolara tjedno od čega radnik primi 580 australskih dolara...U kini isto oko 20tak % na plaću itd (u kini je trenutno izašao novi zakon o minimalcu koji nešto povisuje trošak rada ali opet u granicama do 200usd brutto što je već rezultiralo seljenjem radno intezivnih proizvodnja u Vietnam, Indiju itd..)

U svakom slučaju poanta je da su ukupna davanja previsoka. Isplatilo bi se proizvoditi samo stvari koje su lokalne naravi, rađene po mjeri i teško ih je proizvesti za masovno tržište i u kratkom roku (zbog prijevoza koji iz kine traje 2-3 mjeseca sa proizvodnjom), stvari koje su volumne, jeftine i cijena prijevoza i logistike nadmašuje cijenu proizvoda tako da sa kompenzira razlika cijene rada kao i stvari koje su skupe, tj tehnološki napredne, znanje općenito. Ja ne kažem da kod nas nema poduzetnika koji su inovativni i usporkos svemu uspijevaju poslovati pozitivno ali ja bih osobno bio sretniji da smo zemlja gdje prosječan čovjek može živjeti od poduzetništva (a u to osim cijene rada itd ulazi mnogo drugih faktora o kojim se govori na ovom forumu).

Porez na dohodak za radnike je unutar ovog što sam rekao ali kod viših primanja uglavnom raste. Međutim, smatram da je to manje bitna kategorija jer poslovanje opterećuju cijene rada (prvenstveno ukupnih davanja jer se kod nas za razliku od kine sa 3000kn teško živi) i oni skriveni porezi, komunalije, cijena države koja je previsoka itd a ukoliko netko želi izvući dobit iz tvrtke po meni neka plati ali nemojte mi naplaćivati turističku zajednicu, spomeničku rentu, Hrvatske šume, državnu administraciju, porez na tvrtku itd...

Tko je glasao

konkretno u izraelu na 100

konkretno u izraelu na 100 neto plaća se još 50 (što je kažu ljudi sa kojima sam razgovorao jako puno). Moj poznanik plaća radnika u Autraliji 700 australiskih dolara tjedno od čega radnik primi 580 australskih dolara...U kini isto oko 20tak % na plaću itd (u kini je trenutno izašao novi zakon o minimalcu koji nešto povisuje trošak rada ali opet u granicama do 200usd brutto što je već rezultiralo seljenjem radno intezivnih proizvodnja u Vietnam, Indiju itd..)

Ne sumnjam u vjerodostojnost ovih podataka. Ali da bi se uopće mogle vući neke paralele, potrebno je u npr. australskom primjeru odgovoriti na dva pitanja:

- Da li je 700 dolara jedini trošak tvog poznanika po pitanju rada toga radnika?
- Da li je 580 dolara kranji „after tax“ netto toga radnika?

Ako je odgovor na obadva pitanja DA, onda je porez („davanja“) na rad toga radnika pukih 120/700x 100 = 17%, što je jako nisko (osim ako taj nije na donjem rubu ljestvice) U EU-15, krajem 90-ih je prosjek bio 36% i od tada je prilično stabilan na tome nivou. Tu treba razumjeti da taj postoka može biti jako različit unutar jedne zemlje zbog progresivnih stopa, kojenegdje prelaze 60% za najviše prihode.

Ono što ja želim naglasiti je da postojeći način obračuna plaća i davanja s time u vezi, a posebno njegova interpretacija u širokim slojevima naroda, potpuno zamagljuje koliki zapravo dio država zagrabi svojom šapom od radnih prihoda ljudi.

Nema sumnje da Hrvatska spada u zemlje s visokom stopom poreza (davanja) na rad. To i nije čudno kada se zna da taj naizdašniji izvor hrani mali broj zaposlenika relativno u odnosu na broj stanovnika i da neki altrernativni porezni izvori (npr. Imovina) uopće nisu mobilizirani uznačajnijoj mjeri.

Posljedica toga je, izmedju ostalog, skupoća hrvatskih proizvoda (robe i usluga), što se jasno vidi na trgovinskoj bilanci zemlje.

Ali, izgleda da političarima i nije stalo da se magla oko ovoga razbistri.Bilo bi neophodno da se iznesu pravi podaci (zna li netko?) kako bi se diskusija mogla staviti u pravu perspektivu.

The Observer

Tko je glasao

- Da li je 700 dolara jedini

- Da li je 700 dolara jedini trošak tvog poznanika po pitanju rada toga radnika?
- Da li je 580 dolara kranji „after tax“ netto toga radnika?

odgovor je da ali uvjetno jer nisam pitao toliko detalja nego me je zanimalo koliko plati radnika i koliko isti dobije kada plati davanja. to je bio odgovor.

sa ostalim bih se složio osim što moram reći da je Europa prilično socijalna orijentirana što koriste zemlje sa niskim troškovima proizvodnje (Kina itd..). Kinezi sa kojima sam razgovarao to znaju.

za političare si u pravu. pada mi na pamet onaj napad Sanadera na poslodavce neki dan (koji je zapravo jako neprirodan naizgled) koji je po meni išao u cilju podjele radnika i poslodavaca. Naime po meni jedini pravi način za povećanje plaća i općenito gospodarske aktivnosti je dovođenje tih ukupnih davanja barem na Europsku razinu koju spominješ. Sa time bi se poslodavcima dalo više novaca od kojih bi na koncu i radnici imali koristi. ali država se nemože i neće odreći tog dijela pa eto koristi jeftinu demagogiju u održavanju takovg stanja. U istom pravcu ide i Linićev nastup gjde tumači kako "treba povećati plaće". Otkuda? Novim zaduživanjem?

Tko je glasao

Naime po meni jedini pravi

Naime po meni jedini pravi način za povećanje plaća i općenito gospodarske aktivnosti je dovođenje tih ukupnih davanja barem na Europsku razinu koju spominješ. Sa time bi se poslodavcima dalo više novaca od kojih bi na koncu i radnici imali koristi.

Plaće - shvaćene u smislu ukupnog troška rada - uopće ne treba povećavati, ukoliko se ne povećava produktivnost, jer bi to značilo daljnje smanjenje konkurentnosti. Ali treba smanjiti dio plaće koji uzima država, čime bi se otvorio prostor djelomično za smanjenje ukupnog troška rada (odnosno smanjenje brutta), a djelomično za povećanje netto iznosa koji ostaje radniku. Istina je da Hrvatska ne može konkurirati jeftinim radom azijskim zemljama, ali je apsolutno neophodno da prilagodi poreznu politiku (tj. smanji poreze na rad) tako da se može uhvatiti u koštac barem sa zemljama iz neposrednog okruženja i iz EU.

Ali to zahtjeva da se time umanjeni prihodi države kompenziraju ili odgovarajućim smanjenjem javne potrošnje (što je put koji političari izbjegavaju kao vrag tamjan) ili povećanjem drugih vidova poreza - porez na imovinu, trošarine, i slično.

The Observer

Tko je glasao

točno...

točno...

Tko je glasao

Ali, izgleda da

Ali, izgleda da političarima i nije stalo da se magla oko ovoga razbistri.Bilo bi neophodno da se iznesu pravi podaci (zna li netko?) kako bi se diskusija mogla staviti u pravu perspektivu.
Prvu perspektivu ne bi dali niti jako istraženi takvi podaci, jer je Hrvatska zbilja iznimno specifična sa slijedećim, a ima toga još jako puno:
- cca 800.000 zajedničkih stanova i kuća, aa zaapravo možemo govoriti o 80 % zajedničkog kapitala u tome širem, je postalo i postaje vlasništvo niti 20 % dioničara, te su uz to oni oslobođeni bilo kakvih doprinosaa, zakonskih obveza i plaćanja, dok su ostali ttrebali sve to isfinancirati i dalje financirati duge i sstalne minuse i kamate na kamate i nečije zarade se tim u vezi, a što je više od 35 % stalnih i vječnih troškova koji se praktički ne vide ili ne odražavaju niti sa 2 % u ovim podacima;
- osnova poslovanjaa je, nadalje takva da ta naša cirkularna paardržavna ekonomija zahvaća više od 50 % tekućeg kapitala i sve prakse na zbilja impresivne raznolike načine, tako da poslovi i novci i plaće kojih nema bivaju jako veliki a s druge strane je normalno da neke stavrnee plaće i honorari bivaju nula, i uz međunarodni blam (npr. ni danas nisu plaćene ni dnevnice za neke Dance, a honorari neće sigurno nikad, koji su višee nego vrijedno radili na međunarodnoj manifestaciji, iako su novci za to uzeti u iznosu bar x 5, iako se radi o perstižnom nivou);
- plaće mase ljudi su već vječnost nešto za piće, samo trivijalna praksa izmišljenih dnevnica, lažnih troškova i raznog, ona masovna dnevna, velikoj masi donosi prihode bitno veće od plaća. To jako masovno teče od kada su Tito i Kardelj dali malo zabave i malo aranžirali da to ide. Glavne privatne tvrtke su izrasle i posluju u tome, pa je i kod njih profitabilan baš taj način poslovanja, npr. i najveće državno i najveće na njemu izraslo privatno osiguranje jako dobro posluju na tome da se po inerciji ubire a ama baš ništa ne vraća ili samo jako jako izuzetno, kada sud dovrši to nakon 10 godina, pa je logično u tako profitabilnom poslovanju održati istu maniru i mase zaposlenika, koji to marljivo opslužuju. Tome se vrlo rado priklone i najuglednije vanjske tvrtke i banke, svi, to je eldorado, donosi najveće dobiti i centralama i svima i svi zadovoljni i samo se trude to održati dok može.

Tako da je, logično i odavno, sve "na crno" znatno dominantnijee od onoga "na bijelo", da su unutarnje i vanjske široke snage ujedinile (formula je "jesu krali ali su i nama dali") i što do jučer, kada svijet već zahvaća oluja obrata, kod nas državni izbori teku u natjecanju obećanja oko beskrajnih milijardi (to je ozbiljno, svi traže toga što više i većina stvarno misli da je to normalni način poslovanja) te što sadašnji lokalni izbori teku da nitko i nema pojma da teku (strah je da se nešto ne poremeti, većina je ipak vezana uz dotoke u zajedničke blagajne, a tu se sada nazire pojava da što više dolazi to više nedostaje, što za iskusne snage nije povod za malu inventuru nego strogu tišinu, da se ne kvari poslovanje samo).

P.S. Jedino tako, uz strogu tišinu i diciplinu, te nakon oporavaka od niza doslovnih rušenja, i oni Danci će možda nakon 2 godine dobiti dnevnice, uz uvjet daa sve svjetske silnice budu za to harmonizirane. A u vezi tih dnevnica je nužno da se negdje, po najelitnijim međunarodnim relacijama, na tu dugu operaaciju potroši bar 100 x te dnevnice. ovo je značajno jer se ovaj put ide na taj rezultat, za razliku od mase puta dosad kada bi netko izvadio iz svog džepa i presjekao gordijski čvor. Tako da sada takvim banalnim potezima to međunarodno poslovanje dovodimo u diciplinu mašte, vršimo ključne minimalističke promjene, nakon kojih ništa više neće biti isto. A za to je trebalo najmanje 30 godina. I tu neće stati, idući korak jest da će se za te prigode osigurati pristup masovnu menzu, hrana, što je za sada nemoguće jer od silnih mogućnosti pucaju živci. U subotu ću, putem ZBK znati bolje, predstava se zove "U agoniji", na temelju djela Miroslava Krleže iz mlađe dobi, 1922.g., njega je hitna odvela na vrijeme tako da je sada oslonac za mađe odlične snage koje se ruše, tako se i inače radi i postižu rezultati, bez hrpe žrtvovanih najboljih snaga nema rezultata. Ako se u subotu nađu dragocijene nijanse za odlučne bitke i ako tko preživi, s tim u vezi će doći i one davne dnevnice za Dance i moći će se uništiti nova količina toga, dok malo po malo minimalistički ne osposobimo taj open source softver i ne implementiramo ga i neke staljinističke i maoističke glave. A za pitanja plaća i preplaćenog je ipak rano, prije toga treba ovo dovršiti.

Tko je glasao

Ma jasan je meni taj

Ma jasan je meni taj svekoliki galimantijas oko financijskih tokova, gdje vidljivi dio predstavlja manjinu svega toga, i da to tako paše dobrom dijelu ljudi.

Ali nije mi jasno da ne postoje imalo organizirane snage kojima bi bilo u vitalnom interesu da se svi (bitni) tokovi novca izvedu na sunce. Po prirodi stvari, taj interes bi trebao biti na strani onih koji u tome učestvuju marginalno ili nikako i onih koji iskreno žele živjeti u uredjenoj državi. Jedina logična obrazloženja da nitko ozbiljnije ne pokušava nešto učiniti su neshvaćanje važnosti toga za zdravlje društva i države ili potpuna "korumpiranost" sviju koji su formacijski u sitaciji da nešto poduzmu.

Bez obzira na sveobuhvatnost problema, od nekuda se mora početi - zašto ne od plaća? Razbistravanje na tome planu moglo bi poslužiti kao katalizator za sve te druge probleme koje spominješ.

Ad P.S. ZBK kao Krležin barun Lenbach! Na jednu stranu logično, ali ipak neočekivano i iznenadjujuće.

The Observer

Tko je glasao

Jedina logična

Jedina logična obrazloženja da nitko ozbiljnije ne pokušava nešto učiniti su neshvaćanje važnosti toga za zdravlje društva i države ili potpuna "korumpiranost" sviju koji su formacijski u sitaciji da nešto poduzmu.
I jedno i drugo, a drugo naročito, u okviru čega udarne intelektualne i umjetničke snage naročito. Krleža, kao krovni, je već između dva WW morao muljati na sve strane a nakon 1941.g. do daske, naročito zato što je Tito u tome bio na razini, a ni ostali nisu za potcijeniti, i danas naš građanin predsjednik u ostatku ostataka ima više rezidencija nego pola predsjedničke i kraljevske Evrope. Duga praksa toga lako prijeđe u duboke navike, i jako je teško ljudima bilo šta protiv ugodnosti svoje i svih oko sebe, kao što razni južnoamerički doličnici vole kod Castra na Kubi uživati u društvu probrtanih krajolika, maldih dama, biranih ića i pića i glazbe ...

ZBK kao Krležin barun Lenbach! Na jednu stranu logično, ali ipak neočekivano i iznenadjujuće.
Na neki način ali je na drugi to davno neizbježno. Ovaj vrh se je, kao, odlučio na povjesni kompromis, nešto kao što će se kineski vrh sastati sa dalaj lamom, a on (ZBk) pak nikada nije bio protiv i njegova je karijera dominatno za, bio je on i prije i tijekom Danske ovdje jako značajna osoba, bili smo onaj jedini tip top u SFRJ kojeg se puno ne izgovara ali kojeg jedino svi respektiraju, i dan danas, a i po evropskim točkama, jedna od rijetkih sigurnih karti koje važe i kada ne važi ništa. A njemu je sada dodatno važno pokušati izdržati jer i nema druge alternative, a usput je htio ne htio i most. Glavnina duha i praskse i onako je prisiljena tražiti neke kontakte i veze s time šta je bilo prije skoro 30 godina i pomalo stalno (pa i 1922.g.) - iako naš staljinizam i maoizam još uvijek nemaju jakog korektora, i postmoderna ima je snažan vjetar u jedra, iskusni su a valjda im i sve oko Kine (i Rusije, te Srbije itd.) djeluje malo u glavu. Ujedno im baza kuha, pa u tom smislu i rani Krleža a ZBK još više igraju ulogu (dalaj lame i tko zna čega). čak i ja, koji se time odavno ne bavim, sam pozvan u ulozi korektora staljinističkih zastranjivanja, a već lani se je tako igralo na javišoj mogućoj razini, apsolvirali smo Tita, nesvrstane, migracije i za kraj dali malo pjesme - naročito je iznimna bila pjesma na tehniči opis centra za nezakonite migrante koji hrle u EU, Danci glazbena pratnja, naše udarne snage pjevaju, ZBK sa rekordnom duljinom daha polučita polupjeva, ja kvazilibreto, prva liga mlađih hrvatskih glumaca igra, maoizirane intelektualne snage ne mogu doći k sebi, uključujući strane.

U prijevodu, tržište opet traži robu za EU tržište, pa za to nema alternativa osim malog paktiranja sa starim snagama, i uz njihovu pomoć novog dokusurivanja mladih snaga. I onda svi više nego iskusni, uključujući malobrojne strane partnere, taktiziramo, kao kineski vrh i dalaj lama, jer je to minimalistička igra oko velikih uloga i smjerova, modificiramo jake valove.

Tko je glasao

gledate različite brutto

gledate različite brutto plaće... ono što chaos gleda je realni trošak poslodavca (znači ukupni brutto poslodavca što ga košta radnik, bez obzira na srednji brutto) u odnosu na netto plaću za koju se obično bori zaposlenik.

i u tom slučaju je (Zagreb, samac, bez olakšica) granica netto plaće 9.981kn. Tj za netto 9.981kn radniku će poslodavac iskeširati točno još 9.981kn ibera državi (kroz sva davanja te poreze i prirez) - ukupno brutto poslodavca 19.962kn

Za odnos "brutto" prema netto plaći ta je granica netto plaće 19.289kn, u kojoj je brutto još jednom 19.289 ibera. No poslodavac plaća i radniku ono što taj isti radnik daje pak državi, tj doprinosi na plaću iliti "brutto poslodavca", a tu je još 6.635kn, što zajedno daje mrakovih 45.214kn

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Davanja nisu i ne mogu biti

Davanja nisu i ne mogu biti 100% (jer to znači sve) za nikoga, a ako bila veća od 100% to bi značilo da zaposlenik plaća više nego što uopće zaradjuje.

Ovo isto ilustrira totalni kaos u poimanjima visine (postotka) davanja, jer ne postoji neka čvrsta referenca u odnosu na što se iskazuje. A jedina prava referenca je ukupni trošak poslodavaca, tj. totalni brutto uključivo sva davanja.

The Observer

Tko je glasao

Stalni izravni troškovi

Stalni izravni troškovi dugih besmislenih bavljenja oko ovakavih razlika u porezima su stalno bar 5x veći od ovakvih razlika, jer u tome suddjeluje cijela šira industrija smisla i besmisla a pravi učinci su još puno veći, prava šteta je bar 100 x veća jer se posluje kardeljističko- maoistički tako da je društvo iscrpljeno bavljenjem oko rezultata minus 2 % a ostalih 102 % kao nije uopće važno i sve je izvrnuto.

Ex SFRJ i sada RH imaju samo izravnih propisa i akata i obveznih mišljenja i promjena toga više nego neracionalna EU zajedno sa državama, i pravo je čudo kako zahvaljujući manjinama funkcionira kako funkcionira. A sada to sigurno ide u promjene i redukcije, ne pameću nego jer su smetlišta toga narasla tako da sama prisiljavaju, čak i kada državaa i gardovi i bamnke i razni odlično zarađuju na svemu tome, kamatarenju i raznom, ni to im ne pomaže nego obrnuto ide - naprosto nitko više nije u stanju to servisirati kao takvo i priča kao takva je prošla i neponovljiva priča, u čemu logično predvodimo evropska kretanja.

Slijede sigurno brze porezne promjene dosadašnjeg i budućeg te svih barbićevskih modifikacija o gospodarstvu, naročito onih da za cirkularnu ekonomiju koja iz ništa desetljećima buja u simbiozi s državom ne treba ništa dok za pola čovjeka i poduzetnika treba više nego za pola EU zajedno, sve ne od pameti nego kao krajnja nužda. Sve to je već odavno palo samo još ne znaju šta bi improvizirali, kao u većini područja još manje znaju beskrajne "znastvene" i "stručne" snage istovremeno angažirane za cca 120 različitih naručitelja sa cca 260 različitih varijacija, koje sve idu istovremeno, save as, ccopy paste itd. pa odavno u stavri nitko nije stigao ni razmisliti o onome za što ga dugo plaćamo. Naprosto, sve se odvija bez namjere i nije se stiglo, pa se je sada na taj način stiglo do značajnih promjena.

Tko je glasao

I problem ugovorenog neta

I problem ugovorenog neta može se ublažiti. Bar što se tiče olakšica.

Olakšice ne treba prijaviti na poreznu karticu, tako da firma plaća punu akontaciju poreza i prireza. Ako bi bio problem, može se firmi reći i da su djeca prijavljena na drugog roditelj, pa neće zamjeriti. Eventualna životna osiguranja ne ugovarati preko firme, tako da niti ne zna za njih.

A onda na godišnjoj prijavi prijaviti održavane članove obitelji zajedno s ostalim olakšicama. Ovisno o veličini plaće, može se očekivati par tisuća kuna povrata.

Da ne bi bilo sumnji, ovo mi je objasnio referent na poreznim karticama.

Tko je glasao

Razlika između SDPovog

Razlika između SDPovog prijedloga i ovog poteza krije se u dva ključna detalja:

1. SDP ov prijedlog ne dira veličine poreznih razreda (2x, 5x, 14x 1600kn), dok HDZov to čini (2x, 5x, 14x 1800kn)

2. SDP ov prijedlog uključuje smanjenje doprinosa za 5%

Zaključke prepuštam vama.

Tko je glasao

auuuu, pa to su tak

auuuu, pa to su tak smislili? znači, svima sa visokim plaćama se porez itekako realno smanjuje, a najmanje se realno smanjuje onima s niskim plaćama... bogme baš se dobro reditsribuirao ovaj porez...

nije ni čudo da HUP podržava prijedlog... managerima će porasti plaća i po par tisuća kuna, a raji 50tak kunića.

Pliz, molim potvrdu ovih Krištofovih podataka: da li je prijedlog HDZ-a upravo u povećanju SVIH poreznih razreda proporcionalno, a SDP-ov u povećanju samo najnižeg poreznog razreda (tj neproporcionalno)?

Jer ovo je katastrofa. Milsim, meni osobno je odlično, ali državi... prima masu para manje kroz porez a ta razlika ide u džep onima koji i inače primaju najviše. McCain je izgleda kod nas već dobio izbore.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

povećanjem neoporezivog

povećanjem neoporezivog dijela dohotka bez da se dira formula za izračunavanje razreda SVI razredi se razmjerno povećavaju. SDP je predložio da se neoporezivi dio poveća, a da se kod formule za izračunavanje razreda riječi "osnovnog osobnog odbitka" zamijene riječima 1600 kn.

Tko je glasao

da, dobro si primjetio. lako

da, dobro si primjetio. lako je onda izracunati kome na ruku ide SDPov, a kome HDZov prijedlog.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

navedi naziv firme koja s

navedi naziv firme koja s radnicima ima ugovorenu neto plaću (na ruke), a ne bruto plaću!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Imam pitanje. Moze li

Imam pitanje. Moze li poslodavac promjeniti brutto bez potpisa i suglasnosti radnika, odnosno mjenjanja ugovora? Ako moze, smo drek od drzave. Ako ne moze, onda di je opet inspekcija?

A kad si vec postavila pitanje, evo npr. Bambi d.o.o. Prijavio dijete ili ne, zivio u gradu s prirezom ili ne, povecala se neoporeziva osnovica ili ne, uvijek dobis jednaki netto van. Dakle, rihtaju brutto a radnika se nist ne pita.

Oces li ih prijavit?

Tko je glasao

da, to je moguće no u kojoj

da, to je moguće
no u kojoj mjeri je plaća promijenjena i koliko ti na to možeš utjecati ovisi o ugovoru koji si potpisao

u stvari, u ugovoru o radu uopće ne mora bitii napisan iznos tvoje plaće ako je on izračunat po nekim drugim aktima društva

Tko je glasao

lavice, prvo, ja nisam

lavice,
prvo, ja nisam nigdje naveo da firma ima ugovorene neto place, vec da su ljudima rekli da ce dobiti isti neto kao i prije.
drugo, ne zelim u tudje ime izlaziti sa imenima firmi ili ljudi u javnost. ja prenosim informaciju, koja, kako mi se cini i nije neka rijetkost u hr. osim toga u ovom komentaru imas link na izjavu Đure Popijača ravnatelja HUPa koji plasira istu tezu - da se povecanje neoporezivog dijela place moze protumaciti kao smanjivanje bruto place. ako to dolazi od ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca... pametnom dosta


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

to nije nikakva informacija!

to nije nikakva informacija! to se može nazvati lamentacija ili insinuacija. jedina kvalitetna informacija je ta: ta i ta firma s ljudima je ugovorila neto plaću, odnosno zakinut će državu za iznos poreza koji je trebao primiti radnik!!!
pitanje je jednostavno: koji je naziv te firme?
ili hoćeš reći da ta firma ne postoji i da si sve izmislio?!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

lavice, niti sam ja

lavice, niti sam ja inspektor rada, niti policija, niti podnosim krivicnu prijavu drzavnom odvjetnistvu.
i sto je najvaznije, ne radi se o meni osobno, pa niti nemam pravo ugrozavati tudju privatnost iznosenjem podataka koji su mi preneseni.
ako zelis konkretne podatke, goxic ih je naveo u svom komentaru: http://pollitika.com/pljacka-radnika-drzave#comment-73763
dakle, imas konkretan podatak. sto _ti_ mislis napraviti po tom pitanju, kad si vec rezulutno zahtjevala konkretizaciju?!

u krajnjoj liniji, slobodno citav ovaj topic nazovi insinuacijom, i dont care. ljudi imaju svoja iskustva, imaju oci i usi, pa nek prosudjuju sami...

ps: nije mi bas jasno zasto se zestis? pa mislio sam da ce i u tvom interesu biti raskrinkati one koji pljackaju drzavu, te ponistavaju efekte (barem dijelom) socijalnog poteza ove vlade....


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Meni ne postavljaj nikakva

Meni ne postavljaj nikakva pitanja, jer ja nisam političar. Kad odlučim biti političar, onda ću se određivati na tu temu i objasniti ti na koji način ću ja to riješiti.
Objasni mi kako ti, kao političar, misliš bilo koga raskrinkati, kad nisi sposoban napisati ime firme koja zakida svoje radnike odnosno državu?

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

ukoliko clanstvo u stranci

ukoliko clanstvo u stranci smatras kvalifikacijom za "politicara", onda u hr. imamo koliko 100, 200 tisuca politicara? i svatko od njih bi se trebao baviti "raskrinkavanjem"? bez zastite od progona za izreceno, i sa prijateljski naklonjenim pravosudjem koji stite ledja lokalnim serifima?

ja se ovdje ne bavim nikakvim pojedinacnim raskrinkavanjem, vec ukazujem na (moguci) trend i posljedice tog trenda za radnike, ali i drzavu.
drzava ima sredstva i institucije koje bi se po opisu svog radnog mjesta morale baviti tim poslom, pogotovo ako se radi o TRENDU a ne pojedinacnim ispadima. imho, vec dosadasnja rasprava na pollitici ukazuje na to.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Firma u kojoj radim je sa

Firma u kojoj radim je sa mnom sklopila ugovor s neto plaćom.

I šta sad? Jesam li u prekršaju? Ugovor su zasigurno pregledali pri zapošljavanju na HZMO i u HZJZ i ništa nisu krivo našli...

Molim pomoć, LQ?

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

nominalno jesi, iako ne znam

nominalno jesi, iako ne znam da li je za to propisana uopće kazna

u svakome slučaju tvoj je vitalni interes da ugovaraš sa svojim poslodavcem bruto plaću

Tko je glasao

To u praksi ide ovako:

To u praksi ide ovako: http://varazdinbus.blog.hr/
Vozači i Varaždin-bus d.o.o. ugovorili su plaće u neto iznosu na način da vozači čija su vozila opremljena s 14 sjedala primaju 4.000,00 kuna, a oni čija vozila imaju 8 sjedala primaju 3.000,00 kuna. Pri takvom izračunu plaće zakinuti su vozači koji su naveli kao poreznu olakšicu djecu ili nekoga od uzdržavanih članova obitelji. Njima se uplaćuje manje u drugi mirovinski stup i za zdravstveno osiguranje zbog čega će imati manju mirovinu ili naknadu za bolovanje od svojih kolega koji nemaju ili ne koriste porezne olakšice na djecu ili uzdržavane članove obitelji. Naime, njihova bruto plaća proporcionalno je umanjena da bi se dobio jednak iznos neto plaće.
Proporcionalno su umanjena izdvajanja za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje, poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, te doprinos za zapošljavanje.
Nastavno, proporcionalnim umanjenjem bruto plaće umanjeni su i iznosi poreza i prireza.

Da bi se poštivali propisi, plaće moraju biti jednake, a obzirom na to da je plaća, plaća u bruto iznosu (ZOR čl. 90. St.5.) u donjim tablicama je prikaz kako bi to prema našem mišljenju trebalo izgledati.

UN - Opća deklaracija o pravima čovjeka: „Svatko bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.“

Zakon o radu - Isplata plaće Članak 90.
(5) Plaća u smislu ovoga Zakona je plaća u bruto iznosu.

http://varazdinbus.blog.hr/

Tko je glasao

Što zapravo znači da nitko

Što zapravo znači da nitko nema namjeru poštivati zakon, bez obzira što piše u Ugovorima još od 2004.

Tko je glasao

Dakle ja sam radio u

Dakle ja sam radio u Njemackoj i kolega me je upozorio da obavezno ugovaram placu bruto i to bas iz ovih navedenih razloga. Mojih par frendova je ugovarala placu na neto i kasnije kada su se rodila djeca i doslo se do nekih drugih olaksica ja sam dobio povecanje oni nisu, nego je firma pokupila tu njihovu lovu. Dakle kad potpisujes ugovor dobro procitaj sta potpisujes i kako ce to utjecati na tebe u buducnosti.

Tko je glasao

Drzava ce uciniti najvise

Drzava ce uciniti najvise samo ukoliko konacno rascisti sa populistickim i iznimno stetnim pristajanjima na stopanje cijene. Cijenu treba ostaviti na miru, cak predvoditi po visini.
Sok koji ce se izazvati treba iskoristiti da bi se bolje pripremilo za buducnost.
Visak love koji se dobije iz povecanih prihoda od nafte uloziti tek dijelom u one najpogodenije, a veci dijelom u potpore efikasnijem koristenju svih vidova energije, ali i organizacije koja ce je bolje iskoristiti. Treba se samo ugledati na Norvesku koja vec odavno pored velike vlasite proizvdnje nafte ima visoke cijene goriva.
Nisu oni bogati pa to mogu placati, vec to placaju pa su zato bogati.

Tko je glasao

iako to nije bas tema ovog

iako to nije bas tema ovog dnevnika, moram prokomentirati:
da, cijene rastu i to treba prihvatiti. treba raditi na edukaciji o potrebi stednje i racionalnog trosenja....

... ali nikako ne mogu prihvatiti da cijenu inflacije u potpunosti snose radnici.

kapital je u ovim inflatornim vremenima povecao dobit:
Neto dobit PBZ Grupe lani porasla 8,7 posto

proracun je u ovim inflatornim vremenima profitirao:
Govoreći o dinamici punjenja državnog proračuna, ministar Šuker je rekao kako se, što se tiče segmenta poreza na dohodak, u proračun slijeva 20 posto više novca nego u istom razdoblju prošle godine, dok su prihodi od poreza na dobit za 14 posto veći nego lani. Ukupni prihodi državnog proračuna do danas su veći za 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tako da prilikom rebalansa proračuna ne bi trebalo biti problema s osiguravanjem novca za strukturne potpore, odnosno intervencije.

a jedini koji gube su radnici. i onda im se jos namjerava oduzeti ovaj mali dio koji im je namjenila vlada kroz podizanje neoporezivog dijela place. how superhik!

ps: da ne spominjem da se predlozeni nacin drzavne intervencije pomocu viska skupljenog novca (nanovo: centralizirano i netransparentno) u potpunosti kosi sa liberalnim nacelima poslovanja i funkcioniranja drzave koje mnogi i na ovim stranicama ostrasceno zagovaraju. no sad, od svih tih osvjestenih liberala ni glasa...


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

kapital je u ovim

kapital je u ovim inflatornim vremenima povecao dobit: ma sta povecao. Teski minus http://fin.poslovni.hr/ChartAxd.axd?i=dcp_144b40842A.png&_guid_=83837925...
Za gubitke koje sam osobno pretrpio (mala ribica) mogao bih zasigurno kupiti cijeli pollitika.com, a di su samo dusevne i druge boli, neizvjesnost, ...
Nevjerojatno plosno razmisljanje. S druge strane oni gulikoze sa placa koji su mi i do sad uvaljivali raznorazni bofl, jer jednostavno ni nemoz nesto bolje kupiti, sada ce to se ciniti i za jos vece cijene.
Patagonijska ljignja bice samo jos skuplja, a nasa Jadranska lignja i dalje nedostupna i jos manje dostupnija. Ne stoga sto je ne bi moglo biti jeftinije vec sto niko nece da je lovi ili pravi ako se to vec moze praviti.
Treba stati na kraj populizmu. Nasa drzava je prvak svijeta u razdiobi, a oko te razdiobe razvio se najnapredniji korupcijski prehrambeni lanac. Najveci problem je u tome sto se taj lanac odrzava po cijeloj vertikali bjesomucnim povicima za bolji zivot (i sto manje korupcije). To sto su povici bili identicni i kad je bilo dobro (ako je prije ove krize uopce bilo dobro o cemu tekos sudimo bass sbog toga o cemu govorimo) i sada kada je recimo kriza recimo pocela malo koga uopce iznenaduje.

Tko je glasao

ma sta povecao. Teski minus

ma sta povecao. Teski minus http://fin.poslovni.hr/ChartAxd.axd?i=dcp_144b40842A.png&_guid_=83837925...
Za gubitke koje sam osobno pretrpio (mala ribica) mogao bih zasigurno kupiti cijeli pollitika.com, a di su samo dusevne i druge boli, neizvjesnost...

Netko je ranije spominjao lijevi dio sličnog grafikona koji nedostaje. Jedan takav širi pogled bi stavio tvoje (i ine druge) duševne boli u realniju perspektivu.

The Observer

Tko je glasao

Mudrica, nema sta.

Mudrica, nema sta.

Tko je glasao

ti svoje spekulantske

ti svoje spekulantske gubitke na burzi usporedjujes sa javno objavljenim podacima o porasti dobiti bankarskih grupacija, i meni spustas da plosno razmisljam?...
svasta. ne da mi se u to ulaziti.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Nomoj se odmah ljutiti. Ne

Nomoj se odmah ljutiti.
Ne spekulantske vec ulagacke gubitke. Banke su samo dio price. Kapitalisti (pa i domaci) su izgubili ogromne iznose. Ti si izvadio neku vijest o bankama i ostalo nadopunio. Zarade banaka konstantno padaju i smanjuju se postotno sto i posve logicnom, ali nije kada se pogleda tvoja prica.
PS I ako za kraj smijem dodati. KONACNO SHVATITI DA JE I VRIJEME (pored energije, informacije, ...) JAKO VAZAN RESURS.

Tko je glasao

Kapitalisti (pa i domaci) su

Kapitalisti (pa i domaci) su izgubili ogromne iznose.
Previše vremena i energije sam izgubio i gubim oko najelementarnijih podataka i logike novca i kapitala (a općenito je to još jače), pa sam prešao crtu i sada je krenulo jednako tako dugo razdoblje ubiranja dobiti od tih iznimnih ulaganja.

Ad citiranog i komentara evo malih naznaka:
- neki moji "učenici" i "suradnici", koji nemaju veze niti pojma sa novčanim i kapital poslovanjima, najednom su počeli donositi šokantne vijesti. U društvu tip top financijskih i kapital profesionalaca u okviru nečeg drugog, za što su oni stručnjaci a što ima veze novcima, rubno upitaju, jer su naučeni da je red, da li na to što se rješava po njihovoj procjeni mogu uticati kakve financijske logike. Ovi najenom zinu kakve mislite, i kada su ovi "moji" diletanti prinuđeni nešto malo reći ovi zinu još jače i traže još, repete. Vječnost je bilo nezamislivo da te pozorno slučaju i kada se radi sigurno o tome da 20 % ide u neželjnom smjeru a ne da dolazi 20 %, jer svi ti sve znaju a svi sve znaju;
- podatak prvi, nitko još nije izgubio ništa, radi se samo o malom smanjenju iznimnih dobitaka i velikim dobicima na učenju, ranga dobilo se je bar 10 x više od uloženog;
- podatak drugi, proces nije završen nego tek krenuo, što se može procjenjivati po naosnovnijim podacima o sposobnostima kapitala i kapital igrača, kao i u svim drugim igrama;
- podatak treći, značaajnu ulogu će nastaviti igrati izvrnutost, gledanje i prakse s naopake strane, pa tko istovremeno može gledati sa normalne strane a moći igrati u izvrnutosti, ima prednost. Npr. sada će dolaziti do izražaja prednost normalnog pogleda da krda u stampedu treba pustiti ispred sebe i rezoniranja da se pregled igre ne može kontrolirati maositičkim trčanjima po zbrjanim sjerovima nego je za to primjereno i minimalno misliti. Načelno je logično da će mnogi takvi više "posmatrači" u idućim fazama igre "pregaziti krda";
- podatak četvrti, ta poslovanja su ipak vezana za neke osnovne tržišne logike, pa ono čega najviše nema, čega treba sve više a nedostaje, igra igru bez obzira na sve. Šta je to, možda se neće moći ni pročitati, ali načelno treba slijediti razna pouzdane tragove, ne o nome čega imaa i previše a škripi nego o onome čega nema. Npr. rastuća pitanja o logičnsoti daju naznaake da logičnosti neodostaje, što još ništa ne kaže o konkretnom i često vodi na klizanje, što ukazuje da se deficit i povećana potražnja logike dugo razvijaju i dugo oklijevaju suočiti sa samim sobom, što pak ukazuje da se prava igra tek zakuhava. To npr. potvrđuju neki iskusni poslovni likovi iz jake EU zemlje Njemačke, koji nakon skoro 15 godina driblanja po RH zaključuju da su te sada zreli za razgovor o nijasama ali još ne i spremni, kapital ih sili i traži, ogromne količine kapitala, a oni su nespremni iako su tip top igrači. To već sada otvara razne obrnute probleme, kako sa viškom kapitala i dobiti i viškom mogućnosti postupiti tako da se za 3 godine izbjegne bar ono najnezgodnije, jako glavobolje od viškova svega, od čega većina prolupa pouzdano a sada još pouzdanije. Izgleda paradoksalno, ali nimalo apstraktna situacija.

Tko je glasao

a gle, ja znam da banke

a gle, ja znam da banke uvijek drze kamate iznad inflacije, i da njima inflacija kao takva na tom polju ne steti. ok, steti im u vecoj slici, jer vece kamate znace manje plasiranih kredita, ali nikako se ne moze reci da banke snose dio cijene inflacije, bar ne na nacin na koji to cine radnici.

no jos jednom ponavljam, to ni nije prvenstvena tema ovog dnevnika. fokus mi je ovoga puta na jos jednom nacinu da se uzme onima koji nemaju kako bi se dalo onima koji imaju (ili imaju vise od onih prvih)

ps: ako se radi o ulaganju, onda nisi u gubitku. ulaganje u dionicu postaje gubitak onog trenutka kada tu dionicu PRODAS za manju cijenu nego li si ju kupio. sada jednostavno nije dobar trenutak za prodaju, pa ako si ulozio u dionice, pricekaj povoljniji trenutak, umjesto da prodajom stvoris gubitak. zar ne?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Razlog cijele zbrke je

Razlog cijele zbrke je nepotrebno prtljanje s brutto i netto plaćama te davanjima poslodavca na brutto plaću.

Plaća bi trebala biti plaća, tj. brutto iznos koji radnik košta poslodavca (eventualno bez nakanade za prijevoz i slično).

Što se s tom plaćom dalje dogadja u odnosu radnik - država, ne bi se uopće trebalo ticati poslodavca, osim da on za državu obavlja preusmjeravanje dijela brutto plaće (x%) u državnu kasu (prema procjeni porezne uprave o ukupnoj očekivanoj godišnjoj zaradi radnika), a ostatak isplaćuje radniku na ruke kao "preliminarni netto" (koji radnik poravna s državom na kraju godine, ako ima odstupanja od procjene).

U konkretnom slučaju povećanja neoporezivog dijela plaća, kako bi imao efekta odmah nakon stupanja na snagu ( a ne tek prilikom obračuna poreza za tekuću godinu), država bi izračunala za svakog radnika novi porezni postotak (u ovom slučaju manji), poslala te informacije tvrtkama (ili direktno radnicima, koji bi to dali računovodstvu tvrtke u kojoj rade).

Sve ovo implicira da svaki razgovor o netto plaćama u bilo kojem kontekstu osim unutar privatna četiri zida radnikovog doma je bespredmetan.

Može li netko objasniti koja racionalna ideja stoji iza toga da se država naplaćuje iz prihoda od radnikovog rada, djelom of samog radnika a dijelom od poslodavca, kada je evidentno da to nepotrebno komplicira stvari?

The Observer

Tko je glasao

Država može učini

Država može učini naravno, samo je pitanje da li želi. Kada bi se pod obavezu stavilo da radnik ugovara plaću na bruto iznos, tada bi svaki radnik mogao osjetiti beneficije koje donosi država poput ove.

Na žalost, velika većina radnika ima ugovore na neto. Ja znam za slucaj majke koja ima 3 djece. Kada ih je stavila na poreznu karticu, plaća joj je ostala ista jer joj je poslodavac smanjio bruto. Kada je to vidla, pozalila se pa su joj odbrusili da ima ugovor na neto od npr. 3.000 Kn. Nakon toga je odma sljedeci mjesec odjavila djecu sa kartice, poslodavac je placao veci bruto, a ona si povrat trazi na kraju godine putem porezne prijave. Na zalost takvih slucajeva ima jako jako puno.

A rjesenje je zaista vrlo jednostavno. Obvezat zakonom o radu poslodavce na ugovore o placi na bruto iznos i amen...

EDIT: Kolege su me ispravile. Dakle ipak je obaveza ugovaranja brutto place utvrdjena zakonom. Onda nas sve muci zasto je tako tesko kontrolirati provedbu?

Tko je glasao

Ne bih se složila s ovim

Ne bih se složila s ovim stavom. Nisam sigurna, ali mislim da po zakonu treba ugovarati plaću u bruto iznosu. Međutim, velika većina, da ne kažem svi, uključujući i sebe, dogovaram neto iznos, i iskreno nije me briga, mada znam, koliko i na ime čega treba poslodavac još uplatiti. To je rizik koji radnik kod ugovaranja plaće mora snosit. Jer da su porasla porezna davanja, ne bi se previše brinuo što podslodavac mora više uplatiti. Jednako tako, porast neoporezive osnovice zbog djece, kod ugovaranja neto, ne utjeće na plaću.
Kod ugovaranja bruto plaće, rizik je od povećanja davanja iz plaće, koja u tom slučaju ide na teret radnika. Tako da svako ugovaranje ima svoj rizik na koje se mora biti spreman.

Tko je glasao

vipera, da li uopce postoji

vipera, da li uopce postoji zakonska mogucnost ugovaranja neto place? rekoh - nisam dovoljno strucan po pitanju radnog zakonodavstva, pa bi volio da mi netko sa vise znanja to objasni.
kao sto sam napisao - koliko sam shvatio, zakonski, svi doprinosi za mirovinsko, porez i prirez se placaju iz bruto place, tj na teret zaposlenika. zato i imas pravo na povrat poreza. ti, ne poslodavac, buduci si TI platila taj porez, a ne poslodavac. placa je bruto placa.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Po zakonu se u ugovoru o

Po zakonu se u ugovoru o radu mora spominjati brutto placa.
Problem je sto se siroka praksa placanja zaposlenika ispod stola vec jako dugo i svjesno tolerira od strane vlasti.
Postotak privatnih (vjerojatno i drzavnih) firmi gdje su zaposlenici placeni i prijavljeni na puni iznos place je vjerujem (ne znam vec samo pretpostavljam) porazan.
Mozda je to u doba rata bilo koliko toliko opravdano, ali vremenom to je postao jeftini populizam i prava je steta sto prije nastupa ovih novih dogadanja u svjetskoj ekonomiji nismo to uspjeli rijesiti, pa bi to moglo sada biti jos i teze.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • indian
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron