Naslovnica › Dnevnici › Aleksandar Hatzivelkos dnevnik

Pljačka radnika i države

zamirzine
Sri, 28/05/2008 - 10:51 — Aleksandar Hatz...

Pomalo ispod radara posljednjih dana prolazi informacija da Vlada - kao dio borbe protiv inflatornih pritisaka na "malog čovjeka" - uskoro namjerava podignuti neoporezivi dio plaće sa 1600 na 1800 kn. Komentari tih istih "malih ljudi" u medijima su se svodili na "ma, baš su puno napravili, što mi znači tih 50 kn kad mjesečni troškovi rastu nekoliko stotina kuna". Što je po mom mišljenju nepravedan komentar tog pozitivnog poteza. Pozitivnog, u prvom redu zato što je država, nakon osjetno boljeg punjenja vlastite kase (veće cijene uzrokovane inflacijom znače i osjetno bolje prihode od PDVa, što se posebno vidi na benzinu npr.), konačno odlučila preuzeti na sebe dio inflatornog pritiska, umanjujući si prihode od poreza na dohodak. Točnije, umanjujući prihode lokalne samouprave, ali najavljena je i porezna preraspodjela koja će te gubitke lokalnih vlasti kompezirati. Naglasio bih da je povećanje neoporezivog dijela plaće (sa 1600 na 1900 kn) kao odgovor na inflaciju, SDP predstavio još u veljači, ali Vlada si očigledno nije mogla dopustiti da joj opozicija kroji ekonomske poteze, pa je malo pričekala, kako bi se SDPov prijedlog zaboravio, te kako bi potom na velika vrata nastupila kao spasitelj "malih ljudi". Tu još ostaje otvoreno pitanje da li se sa povećanjem neoporezivog dijela plaće napravilo dovoljno (ja mislim da nije), tj. da li se moglo i više (ja mislim da je), ali to nije tema ovog dnevnika.

Tema ovog dnevnika je praksa - i to praksa s kojom se susreći mnogobrojni zaposlenici u "malim" tvrtkama. Naime, iz dvije različite male tvrtke sam čuo iste priče: zaposlenici su se poveselili što će im plaća bar malo porasti, pa ih je potom gazda informirao da plaće neće rasti. Zašto? U jednoj firmi je radnicima odgovoreno kako "oni (firma) imaju drugačiji način obračuna plaća", a u drugoj je odbrušeno "da će svoje normalne plaće dobiti, i da što se opće bune, kad u mnogim firmama radnici niti ne dobiju plaće na vrijeme".

Prvo, da nešto rasčistimo. Koliko sam ja shvatio, novac koji poslodavac isplaćuje za radnika se sastoji od dva dijela: bruto plaće zaposleniku (iz koje onda zaposlenik plaća porez, prirez i doprinose za mirovinsko osiguranje), te doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se naplacuju na bruto plaću (dakle na teret poslodavca). Kraće rečeno, za poslodavca pojam neto plaće niti ne postoji - neto plaća, tj suma koju zaposlenik dobije na ruke, ovisi o porezima i prirezima koje taj zaposlenik mora platiti, te o olakšicama koje ostvaruje. Podizanje neoporezivog dijela plaće, dakle, u potpunosti spadaju u sferu zaposlenikovih obaveza prema državi - uostalom, upravo na temelju tog uplaćenog poreza, zaposlenik, a ne poslodavac, ostvaruje i eventualno pravo na povrat poreza.

Što se onda događa kad poslodavac odluči da je plaća koju isplaćuje zaposleniku zapravo neto iznos, a da se ostale stvari tog istog zaposlenika ne tiču? Pa događaju se dvije stvari:
1) održavanje istog neto iznosa, nakon što država poveća neoporezivi dio plaće zaposleniku, poslodavac realno smanjuje plaću zaposleniku.
2) smanjivanjem bruto plaće zaposleniku, poslodavac smanjuje osnovicu za plaćanje zdravstvenih doprinosa državi, te tako pored zaposlenika, oštećuje i državu.

Dakle na primjeru od 4000 kn neto plaće: umjesto da se zaposleniku plaća poveća za 35 kn (uz iste bruto izdatke poslodavca), poslodavac plati 63 kn manje, od čega 35 kn ukrade zaposleniku, 10 kn zdravstvenom osiguranju, 11 kn mirovinskom osiguranju, a ostatak porezu i prirezu.

Problem u svemu tome je da će se cijeli sustav borbe za radnička prava opet svaliti na leđa najnemoćnijih, odnosno radnika. Već ova kratka analiza pokazuje da će takvim ponašanjem poslodavaca biti oštećeni radnici i država, pa bi se država kao aparat sa realnom moći utjecanja na te procese, morala pobrinuti da do njih ne dođe. Iskreno, ne znam dovoljno o radu inspekora rada, kao ni o zakonskim rješenjima koja kontroliraju ovo područje, ali se očigledno radi o prevari (ponavljam, i radnika i države), i shodno tome država bi MORALA pronaći mehanizme pomoću kojih bi efikasno kontrolirala da do takvih pojava ne dođe.

No poznavajući ekipu koja nam vodi državu (dojam je sve), ali i dobrohotnost i efikasnost državne administracije i pravnog sustava, sve se bojim da će se - pogotovo u malim firmama - sve još jednom svesti na pljačku onih kojima su ta sredstva najpotrebnija, a koji imaju najmanje mogućnosti da se izbore za svoja prava.

Komentari

Uto, 03/06/2008 - 14:01 — chaos99

Naglasio bih da je

Naglasio bih da je povećanje neoporezivog dijela plaće (sa 1600 na 1900 kn) kao odgovor na inflaciju, SDP predstavio još u veljači, ali Vlada si očigledno nije mogla dopustiti da joj opozicija kroji ekonomske poteze, pa je malo pričekala, kako bi se SDPov prijedlog zaboravio, te kako bi potom na velika vrata nastupila kao spasitelj "malih ljudi".

Govoriš o tom prijedlogu kao da je to SDP u najmanju ruku poslao raketu na Mars a ne o prijedlogu za smanjivanju neoporezivog dijla plaće za nekoliko postotaka. Koliko me sjećanje služi SDP je izgubio izbore pa prema tome ne sudjeluje u vlasti, ne sastavlja ni prihode ni rashode proračuna. Sve bi to još i prošlo, pozdravio bi tvoju primjedbu, da je ideja neka pametna ali prelijevanje iz šupljeg u prazno ni HDZu ni SDPu neće donijeti baš ništa previše dobro a bogami ni građanima koji će ovo olakšanje minimalno ili nikako osjetiti.

Davanja na plaće zaista jesu prevelika. Na ono što radnik dobije neto još se plaća oko 100% (malo manje ili znatno više - u ovisnosti o visini plaće) davanja. To je zaista visoko pa je smiješno govoriti o tome da neke tvrtke "oštećuju radnike i državu" time što uzmu tih par sto kuna sebi (iako nije ni za pohvaliti). Naime, visina davanja kao i ostali državni nameti (skriveni porezi kojih je HGK nabrojala oko 80) zaista djeluju destimulirajuće za gospodarstvo (ta davanja u većini zemalja gdje sam pitao su oko 20-50%). S druge strane svi znamo koliko ljudi radi u odnosu na broj djece, penzionera itd , koliko imamo državnog aparata te kakva nam je opća potrošnja u državi tako da prostora za smanjivanje poreza baš i nema. Sigurno je da u samoj državi ima rezervi (zbog lošeg gospodarenja i slično) ali nevidim načina da se gospodarstvo oživi osim ako se ta davanja ne smanje a smanjiti se mogu jedino raznim nepopularnim, nesocijalnim mjerama.

Uto, 03/06/2008 - 17:01 — mrak

Na ono što radnik dobije

Na ono što radnik dobije neto još se plaća oko 100%

ovo nije točno

Sri, 04/06/2008 - 06:18 — chaos99

ako nije točno onda

ako nije točno onda vjerovatno moje knjigovođe godinama krivo izračunavaju...

Sri, 04/06/2008 - 09:20 — mrak

vjerojatno je to onda tako,

vjerojatno je to onda tako, jer je maksimalna stopa poreza na dohodak 45%,
da bi davanje bilo 100% ili veće bruto plaća ti mora biti veća od 45.000kn što je cifra koju rijetko tko dobija

Čet, 05/06/2008 - 08:25 — chaos99

govorim o svim davanjima na

govorim o svim davanjima na plaću ne samo o porezima i ona jesu oko 100% i više ukoliko je palaća veća a obzirom da se svaki mjesec predaju papiri u poreznu upravu mislim račun je ispravan. Uostalom pitaj i druge poslodavce a ukoliko budeš ikada imao interesa osnovati tvrtku vidjećeš. Da ponovim, ukupna davanja u zemljama u kojima sam pitao su od 20-50%.

Čet, 05/06/2008 - 08:35 — bet

Jedino logično ishodište

Jedino logično ishodište za ovakve računice jest ukupni trošak poslodavaca. U konkretnom slučaju to iznosi 45.214 kn, a netto plaća 19.289kn. Dakle, ukupna davanja su 45.214 - 19.289 = 25.925kn. U postotcima to iznosi 25.925/45.214 x 100 = 57.34%.

20-50% koje spominješ iz drugih zemalja su sigurno računati u odnosu na trošak (tj. brutto), a ne u odnosu na netto plaću (koja usput rečeno nigdje ne figurira kao relevanan faktor).

To bi bilo očigledno kada bi zaposlenik dobio isplatni listić na kojem bi na vrhu stajao ukupni brutto iznos (to je ono što bi se trebalo zvati "plaća"), na dnu netto iznos koji se isplaćuje zaposleniku kao predujam do konačnog obračuna poreza za tekuću godinu, a izmedju iznosi za razlišita davanja (uključujući i ono što se u hrvatskoj zove porez na dohodak, iako su sva davanja u biti to isto) kao razlika izmedju brutta i netta.

P.S. Usput rečeno, 57.34%, je prilično visoko i u rangu je zemalja s najvećim poreznim opterećenjem. Što je s porezom na dohodak? Dolazi li on povrh svega ovoga ili je uključen?

Čet, 05/06/2008 - 10:13 — chaos99

ja govorim o 20-50% na netto

ja govorim o 20-50% na netto plaću. Točno je da postotke možeš izračunavati sa koje strane hoćeš...

konkretno u izraelu na 100 neto plaća se još 50 (što je kažu ljudi sa kojima sam razgovorao jako puno). Moj poznanik plaća radnika u Autraliji 700 australiskih dolara tjedno od čega radnik primi 580 australskih dolara...U kini isto oko 20tak % na plaću itd (u kini je trenutno izašao novi zakon o minimalcu koji nešto povisuje trošak rada ali opet u granicama do 200usd brutto što je već rezultiralo seljenjem radno intezivnih proizvodnja u Vietnam, Indiju itd..)

U svakom slučaju poanta je da su ukupna davanja previsoka. Isplatilo bi se proizvoditi samo stvari koje su lokalne naravi, rađene po mjeri i teško ih je proizvesti za masovno tržište i u kratkom roku (zbog prijevoza koji iz kine traje 2-3 mjeseca sa proizvodnjom), stvari koje su volumne, jeftine i cijena prijevoza i logistike nadmašuje cijenu proizvoda tako da sa kompenzira razlika cijene rada kao i stvari koje su skupe, tj tehnološki napredne, znanje općenito. Ja ne kažem da kod nas nema poduzetnika koji su inovativni i usporkos svemu uspijevaju poslovati pozitivno ali ja bih osobno bio sretniji da smo zemlja gdje prosječan čovjek može živjeti od poduzetništva (a u to osim cijene rada itd ulazi mnogo drugih faktora o kojim se govori na ovom forumu).

Porez na dohodak za radnike je unutar ovog što sam rekao ali kod viših primanja uglavnom raste. Međutim, smatram da je to manje bitna kategorija jer poslovanje opterećuju cijene rada (prvenstveno ukupnih davanja jer se kod nas za razliku od kine sa 3000kn teško živi) i oni skriveni porezi, komunalije, cijena države koja je previsoka itd a ukoliko netko želi izvući dobit iz tvrtke po meni neka plati ali nemojte mi naplaćivati turističku zajednicu, spomeničku rentu, Hrvatske šume, državnu administraciju, porez na tvrtku itd...

Čet, 05/06/2008 - 11:27 — bet

konkretno u izraelu na 100

konkretno u izraelu na 100 neto plaća se još 50 (što je kažu ljudi sa kojima sam razgovorao jako puno). Moj poznanik plaća radnika u Autraliji 700 australiskih dolara tjedno od čega radnik primi 580 australskih dolara...U kini isto oko 20tak % na plaću itd (u kini je trenutno izašao novi zakon o minimalcu koji nešto povisuje trošak rada ali opet u granicama do 200usd brutto što je već rezultiralo seljenjem radno intezivnih proizvodnja u Vietnam, Indiju itd..)

Ne sumnjam u vjerodostojnost ovih podataka. Ali da bi se uopće mogle vući neke paralele, potrebno je u npr. australskom primjeru odgovoriti na dva pitanja:

- Da li je 700 dolara jedini trošak tvog poznanika po pitanju rada toga radnika?
- Da li je 580 dolara kranji „after tax“ netto toga radnika?

Ako je odgovor na obadva pitanja DA, onda je porez („davanja“) na rad toga radnika pukih 120/700x 100 = 17%, što je jako nisko (osim ako taj nije na donjem rubu ljestvice) U EU-15, krajem 90-ih je prosjek bio 36% i od tada je prilično stabilan na tome nivou. Tu treba razumjeti da taj postoka može biti jako različit unutar jedne zemlje zbog progresivnih stopa, kojenegdje prelaze 60% za najviše prihode.

Ono što ja želim naglasiti je da postojeći način obračuna plaća i davanja s time u vezi, a posebno njegova interpretacija u širokim slojevima naroda, potpuno zamagljuje koliki zapravo dio država zagrabi svojom šapom od radnih prihoda ljudi.

Nema sumnje da Hrvatska spada u zemlje s visokom stopom poreza (davanja) na rad. To i nije čudno kada se zna da taj naizdašniji izvor hrani mali broj zaposlenika relativno u odnosu na broj stanovnika i da neki altrernativni porezni izvori (npr. Imovina) uopće nisu mobilizirani uznačajnijoj mjeri.

Posljedica toga je, izmedju ostalog, skupoća hrvatskih proizvoda (robe i usluga), što se jasno vidi na trgovinskoj bilanci zemlje.

Ali, izgleda da političarima i nije stalo da se magla oko ovoga razbistri.Bilo bi neophodno da se iznesu pravi podaci (zna li netko?) kako bi se diskusija mogla staviti u pravu perspektivu.

Pet, 06/06/2008 - 06:22 — chaos99

- Da li je 700 dolara jedini

- Da li je 700 dolara jedini trošak tvog poznanika po pitanju rada toga radnika?
- Da li je 580 dolara kranji „after tax“ netto toga radnika?

odgovor je da ali uvjetno jer nisam pitao toliko detalja nego me je zanimalo koliko plati radnika i koliko isti dobije kada plati davanja. to je bio odgovor.

sa ostalim bih se složio osim što moram reći da je Europa prilično socijalna orijentirana što koriste zemlje sa niskim troškovima proizvodnje (Kina itd..). Kinezi sa kojima sam razgovarao to znaju.

za političare si u pravu. pada mi na pamet onaj napad Sanadera na poslodavce neki dan (koji je zapravo jako neprirodan naizgled) koji je po meni išao u cilju podjele radnika i poslodavaca. Naime po meni jedini pravi način za povećanje plaća i općenito gospodarske aktivnosti je dovođenje tih ukupnih davanja barem na Europsku razinu koju spominješ. Sa time bi se poslodavcima dalo više novaca od kojih bi na koncu i radnici imali koristi. ali država se nemože i neće odreći tog dijela pa eto koristi jeftinu demagogiju u održavanju takovg stanja. U istom pravcu ide i Linićev nastup gjde tumači kako "treba povećati plaće". Otkuda? Novim zaduživanjem?

Pet, 06/06/2008 - 07:49 — bet

Naime po meni jedini pravi

Naime po meni jedini pravi način za povećanje plaća i općenito gospodarske aktivnosti je dovođenje tih ukupnih davanja barem na Europsku razinu koju spominješ. Sa time bi se poslodavcima dalo više novaca od kojih bi na koncu i radnici imali koristi.

Plaće - shvaćene u smislu ukupnog troška rada - uopće ne treba povećavati, ukoliko se ne povećava produktivnost, jer bi to značilo daljnje smanjenje konkurentnosti. Ali treba smanjiti dio plaće koji uzima država, čime bi se otvorio prostor djelomično za smanjenje ukupnog troška rada (odnosno smanjenje brutta), a djelomično za povećanje netto iznosa koji ostaje radniku. Istina je da Hrvatska ne može konkurirati jeftinim radom azijskim zemljama, ali je apsolutno neophodno da prilagodi poreznu politiku (tj. smanji poreze na rad) tako da se može uhvatiti u koštac barem sa zemljama iz neposrednog okruženja i iz EU.

Ali to zahtjeva da se time umanjeni prihodi države kompenziraju ili odgovarajućim smanjenjem javne potrošnje (što je put koji političari izbjegavaju kao vrag tamjan) ili povećanjem drugih vidova poreza - porez na imovinu, trošarine, i slično.

Pet, 06/06/2008 - 09:28 — chaos99

točno...

točno...

Čet, 05/06/2008 - 12:50 — ap

Ali, izgleda da

Ali, izgleda da političarima i nije stalo da se magla oko ovoga razbistri.Bilo bi neophodno da se iznesu pravi podaci (zna li netko?) kako bi se diskusija mogla staviti u pravu perspektivu.
Prvu perspektivu ne bi dali niti jako istraženi takvi podaci, jer je Hrvatska zbilja iznimno specifična sa slijedećim, a ima toga još jako puno:
- cca 800.000 zajedničkih stanova i kuća, aa zaapravo možemo govoriti o 80 % zajedničkog kapitala u tome širem, je postalo i postaje vlasništvo niti 20 % dioničara, te su uz to oni oslobođeni bilo kakvih doprinosaa, zakonskih obveza i plaćanja, dok su ostali ttrebali sve to isfinancirati i dalje financirati duge i sstalne minuse i kamate na kamate i nečije zarade se tim u vezi, a što je više od 35 % stalnih i vječnih troškova koji se praktički ne vide ili ne odražavaju niti sa 2 % u ovim podacima;
- osnova poslovanjaa je, nadalje takva da ta naša cirkularna paardržavna ekonomija zahvaća više od 50 % tekućeg kapitala i sve prakse na zbilja impresivne raznolike načine, tako da poslovi i novci i plaće kojih nema bivaju jako veliki a s druge strane je normalno da neke stavrnee plaće i honorari bivaju nula, i uz međunarodni blam (npr. ni danas nisu plaćene ni dnevnice za neke Dance, a honorari neće sigurno nikad, koji su višee nego vrijedno radili na međunarodnoj manifestaciji, iako su novci za to uzeti u iznosu bar x 5, iako se radi o perstižnom nivou);
- plaće mase ljudi su već vječnost nešto za piće, samo trivijalna praksa izmišljenih dnevnica, lažnih troškova i raznog, ona masovna dnevna, velikoj masi donosi prihode bitno veće od plaća. To jako masovno teče od kada su Tito i Kardelj dali malo zabave i malo aranžirali da to ide. Glavne privatne tvrtke su izrasle i posluju u tome, pa je i kod njih profitabilan baš taj način poslovanja, npr. i najveće državno i najveće na njemu izraslo privatno osiguranje jako dobro posluju na tome da se po inerciji ubire a ama baš ništa ne vraća ili samo jako jako izuzetno, kada sud dovrši to nakon 10 godina, pa je logično u tako profitabilnom poslovanju održati istu maniru i mase zaposlenika, koji to marljivo opslužuju. Tome se vrlo rado priklone i najuglednije vanjske tvrtke i banke, svi, to je eldorado, donosi najveće dobiti i centralama i svima i svi zadovoljni i samo se trude to održati dok može.

Tako da je, logično i odavno, sve "na crno" znatno dominantnijee od onoga "na bijelo", da su unutarnje i vanjske široke snage ujedinile (formula je "jesu krali ali su i nama dali") i što do jučer, kada svijet već zahvaća oluja obrata, kod nas državni izbori teku u natjecanju obećanja oko beskrajnih milijardi (to je ozbiljno, svi traže toga što više i većina stvarno misli da je to normalni način poslovanja) te što sadašnji lokalni izbori teku da nitko i nema pojma da teku (strah je da se nešto ne poremeti, većina je ipak vezana uz dotoke u zajedničke blagajne, a tu se sada nazire pojava da što više dolazi to više nedostaje, što za iskusne snage nije povod za malu inventuru nego strogu tišinu, da se ne kvari poslovanje samo).

P.S. Jedino tako, uz strogu tišinu i diciplinu, te nakon oporavaka od niza doslovnih rušenja, i oni Danci će možda nakon 2 godine dobiti dnevnice, uz uvjet daa sve svjetske silnice budu za to harmonizirane. A u vezi tih dnevnica je nužno da se negdje, po najelitnijim međunarodnim relacijama, na tu dugu operaaciju potroši bar 100 x te dnevnice. ovo je značajno jer se ovaj put ide na taj rezultat, za razliku od mase puta dosad kada bi netko izvadio iz svog džepa i presjekao gordijski čvor. Tako da sada takvim banalnim potezima to međunarodno poslovanje dovodimo u diciplinu mašte, vršimo ključne minimalističke promjene, nakon kojih ništa više neće biti isto. A za to je trebalo najmanje 30 godina. I tu neće stati, idući korak jest da će se za te prigode osigurati pristup masovnu menzu, hrana, što je za sada nemoguće jer od silnih mogućnosti pucaju živci. U subotu ću, putem ZBK znati bolje, predstava se zove "U agoniji", na temelju djela Miroslava Krleže iz mlađe dobi, 1922.g., njega je hitna odvela na vrijeme tako da je sada oslonac za mađe odlične snage koje se ruše, tako se i inače radi i postižu rezultati, bez hrpe žrtvovanih najboljih snaga nema rezultata. Ako se u subotu nađu dragocijene nijanse za odlučne bitke i ako tko preživi, s tim u vezi će doći i one davne dnevnice za Dance i moći će se uništiti nova količina toga, dok malo po malo minimalistički ne osposobimo taj open source softver i ne implementiramo ga i neke staljinističke i maoističke glave. A za pitanja plaća i preplaćenog je ipak rano, prije toga treba ovo dovršiti.

Čet, 05/06/2008 - 13:45 — bet

Ma jasan je meni taj

Ma jasan je meni taj svekoliki galimantijas oko financijskih tokova, gdje vidljivi dio predstavlja manjinu svega toga, i da to tako paše dobrom dijelu ljudi.

Ali nije mi jasno da ne postoje imalo organizirane snage kojima bi bilo u vitalnom interesu da se svi (bitni) tokovi novca izvedu na sunce. Po prirodi stvari, taj interes bi trebao biti na strani onih koji u tome učestvuju marginalno ili nikako i onih koji iskreno žele živjeti u uredjenoj državi. Jedina logična obrazloženja da nitko ozbiljnije ne pokušava nešto učiniti su neshvaćanje važnosti toga za zdravlje društva i države ili potpuna "korumpiranost" sviju koji su formacijski u sitaciji da nešto poduzmu.

Bez obzira na sveobuhvatnost problema, od nekuda se mora početi - zašto ne od plaća? Razbistravanje na tome planu moglo bi poslužiti kao katalizator za sve te druge probleme koje spominješ.

Ad P.S. ZBK kao Krležin barun Lenbach! Na jednu stranu logično, ali ipak neočekivano i iznenadjujuće.

Čet, 05/06/2008 - 15:15 — ap

Jedina logična

Jedina logična obrazloženja da nitko ozbiljnije ne pokušava nešto učiniti su neshvaćanje važnosti toga za zdravlje društva i države ili potpuna "korumpiranost" sviju koji su formacijski u sitaciji da nešto poduzmu.
I jedno i drugo, a drugo naročito, u okviru čega udarne intelektualne i umjetničke snage naročito. Krleža, kao krovni, je već između dva WW morao muljati na sve strane a nakon 1941.g. do daske, naročito zato što je Tito u tome bio na razini, a ni ostali nisu za potcijeniti, i danas naš građanin predsjednik u ostatku ostataka ima više rezidencija nego pola predsjedničke i kraljevske Evrope. Duga praksa toga lako prijeđe u duboke navike, i jako je teško ljudima bilo šta protiv ugodnosti svoje i svih oko sebe, kao što razni južnoamerički doličnici vole kod Castra na Kubi uživati u društvu probrtanih krajolika, maldih dama, biranih ića i pića i glazbe ...

ZBK kao Krležin barun Lenbach! Na jednu stranu logično, ali ipak neočekivano i iznenadjujuće.
Na neki način ali je na drugi to davno neizbježno. Ovaj vrh se je, kao, odlučio na povjesni kompromis, nešto kao što će se kineski vrh sastati sa dalaj lamom, a on (ZBk) pak nikada nije bio protiv i njegova je karijera dominatno za, bio je on i prije i tijekom Danske ovdje jako značajna osoba, bili smo onaj jedini tip top u SFRJ kojeg se puno ne izgovara ali kojeg jedino svi respektiraju, i dan danas, a i po evropskim točkama, jedna od rijetkih sigurnih karti koje važe i kada ne važi ništa. A njemu je sada dodatno važno pokušati izdržati jer i nema druge alternative, a usput je htio ne htio i most. Glavnina duha i praskse i onako je prisiljena tražiti neke kontakte i veze s time šta je bilo prije skoro 30 godina i pomalo stalno (pa i 1922.g.) - iako naš staljinizam i maoizam još uvijek nemaju jakog korektora, i postmoderna ima je snažan vjetar u jedra, iskusni su a valjda im i sve oko Kine (i Rusije, te Srbije itd.) djeluje malo u glavu. Ujedno im baza kuha, pa u tom smislu i rani Krleža a ZBK još više igraju ulogu (dalaj lame i tko zna čega). čak i ja, koji se time odavno ne bavim, sam pozvan u ulozi korektora staljinističkih zastranjivanja, a već lani se je tako igralo na javišoj mogućoj razini, apsolvirali smo Tita, nesvrstane, migracije i za kraj dali malo pjesme - naročito je iznimna bila pjesma na tehniči opis centra za nezakonite migrante koji hrle u EU, Danci glazbena pratnja, naše udarne snage pjevaju, ZBK sa rekordnom duljinom daha polučita polupjeva, ja kvazilibreto, prva liga mlađih hrvatskih glumaca igra, maoizirane intelektualne snage ne mogu doći k sebi, uključujući strane.

U prijevodu, tržište opet traži robu za EU tržište, pa za to nema alternativa osim malog paktiranja sa starim snagama, i uz njihovu pomoć novog dokusurivanja mladih snaga. I onda svi više nego iskusni, uključujući malobrojne strane partnere, taktiziramo, kao kineski vrh i dalaj lama, jer je to minimalistička igra oko velikih uloga i smjerova, modificiramo jake valove.

Sri, 04/06/2008 - 23:48 — z00ey

gledate različite brutto

gledate različite brutto plaće... ono što chaos gleda je realni trošak poslodavca (znači ukupni brutto poslodavca što ga košta radnik, bez obzira na srednji brutto) u odnosu na netto plaću za koju se obično bori zaposlenik.

i u tom slučaju je (Zagreb, samac, bez olakšica) granica netto plaće 9.981kn. Tj za netto 9.981kn radniku će poslodavac iskeširati točno još 9.981kn ibera državi (kroz sva davanja te poreze i prirez) - ukupno brutto poslodavca 19.962kn

Za odnos "brutto" prema netto plaći ta je granica netto plaće 19.289kn, u kojoj je brutto još jednom 19.289 ibera. No poslodavac plaća i radniku ono što taj isti radnik daje pak državi, tj doprinosi na plaću iliti "brutto poslodavca", a tu je još 6.635kn, što zajedno daje mrakovih 45.214kn

Sri, 04/06/2008 - 10:06 — bet

Davanja nisu i ne mogu biti

Davanja nisu i ne mogu biti 100% (jer to znači sve) za nikoga, a ako bila veća od 100% to bi značilo da zaposlenik plaća više nego što uopće zaradjuje.

Ovo isto ilustrira totalni kaos u poimanjima visine (postotka) davanja, jer ne postoji neka čvrsta referenca u odnosu na što se iskazuje. A jedina prava referenca je ukupni trošak poslodavaca, tj. totalni brutto uključivo sva davanja.

Pet, 30/05/2008 - 11:52 — ap

Stalni izravni troškovi

Stalni izravni troškovi dugih besmislenih bavljenja oko ovakavih razlika u porezima su stalno bar 5x veći od ovakvih razlika, jer u tome suddjeluje cijela šira industrija smisla i besmisla a pravi učinci su još puno veći, prava šteta je bar 100 x veća jer se posluje kardeljističko- maoistički tako da je društvo iscrpljeno bavljenjem oko rezultata minus 2 % a ostalih 102 % kao nije uopće važno i sve je izvrnuto.

Ex SFRJ i sada RH imaju samo izravnih propisa i akata i obveznih mišljenja i promjena toga više nego neracionalna EU zajedno sa državama, i pravo je čudo kako zahvaljujući manjinama funkcionira kako funkcionira. A sada to sigurno ide u promjene i redukcije, ne pameću nego jer su smetlišta toga narasla tako da sama prisiljavaju, čak i kada državaa i gardovi i bamnke i razni odlično zarađuju na svemu tome, kamatarenju i raznom, ni to im ne pomaže nego obrnuto ide - naprosto nitko više nije u stanju to servisirati kao takvo i priča kao takva je prošla i neponovljiva priča, u čemu logično predvodimo evropska kretanja.

Slijede sigurno brze porezne promjene dosadašnjeg i budućeg te svih barbićevskih modifikacija o gospodarstvu, naročito onih da za cirkularnu ekonomiju koja iz ništa desetljećima buja u simbiozi s državom ne treba ništa dok za pola čovjeka i poduzetnika treba više nego za pola EU zajedno, sve ne od pameti nego kao krajnja nužda. Sve to je već odavno palo samo još ne znaju šta bi improvizirali, kao u većini područja još manje znaju beskrajne "znastvene" i "stručne" snage istovremeno angažirane za cca 120 različitih naručitelja sa cca 260 različitih varijacija, koje sve idu istovremeno, save as, ccopy paste itd. pa odavno u stavri nitko nije stigao ni razmisliti o onome za što ga dugo plaćamo. Naprosto, sve se odvija bez namjere i nije se stiglo, pa se je sada na taj način stiglo do značajnih promjena.

Čet, 29/05/2008 - 11:53 — Dimmy (neprovjereno)

I problem ugovorenog neta

I problem ugovorenog neta može se ublažiti. Bar što se tiče olakšica.

Olakšice ne treba prijaviti na poreznu karticu, tako da firma plaća punu akontaciju poreza i prireza. Ako bi bio problem, može se firmi reći i da su djeca prijavljena na drugog roditelj, pa neće zamjeriti. Eventualna životna osiguranja ne ugovarati preko firme, tako da niti ne zna za njih.

A onda na godišnjoj prijavi prijaviti održavane članove obitelji zajedno s ostalim olakšicama. Ovisno o veličini plaće, može se očekivati par tisuća kuna povrata.

Da ne bi bilo sumnji, ovo mi je objasnio referent na poreznim karticama.

Čet, 29/05/2008 - 08:29 — Krištof

Razlika između SDPovog

Razlika između SDPovog prijedloga i ovog poteza krije se u dva ključna detalja:

1. SDP ov prijedlog ne dira veličine poreznih razreda (2x, 5x, 14x 1600kn), dok HDZov to čini (2x, 5x, 14x 1800kn)

2. SDP ov prijedlog uključuje smanjenje doprinosa za 5%

Zaključke prepuštam vama.

Čet, 29/05/2008 - 16:13 — z00ey

auuuu, pa to su tak

auuuu, pa to su tak smislili? znači, svima sa visokim plaćama se porez itekako realno smanjuje, a najmanje se realno smanjuje onima s niskim plaćama... bogme baš se dobro reditsribuirao ovaj porez...

nije ni čudo da HUP podržava prijedlog... managerima će porasti plaća i po par tisuća kuna, a raji 50tak kunića.

Pliz, molim potvrdu ovih Krištofovih podataka: da li je prijedlog HDZ-a upravo u povećanju SVIH poreznih razreda proporcionalno, a SDP-ov u povećanju samo najnižeg poreznog razreda (tj neproporcionalno)?

Jer ovo je katastrofa. Milsim, meni osobno je odlično, ali državi... prima masu para manje kroz porez a ta razlika ide u džep onima koji i inače primaju najviše. McCain je izgleda kod nas već dobio izbore.

Pet, 30/05/2008 - 09:16 — Krištof

povećanjem neoporezivog

povećanjem neoporezivog dijela dohotka bez da se dira formula za izračunavanje razreda SVI razredi se razmjerno povećavaju. SDP je predložio da se neoporezivi dio poveća, a da se kod formule za izračunavanje razreda riječi "osnovnog osobnog odbitka" zamijene riječima 1600 kn.

Čet, 29/05/2008 - 08:31 — Aleksandar Hatz...

da, dobro si primjetio. lako

da, dobro si primjetio. lako je onda izracunati kome na ruku ide SDPov, a kome HDZov prijedlog.

Sri, 28/05/2008 - 17:02 — Lion Queen

navedi naziv firme koja s

navedi naziv firme koja s radnicima ima ugovorenu neto plaću (na ruke), a ne bruto plaću!

Sri, 28/05/2008 - 22:53 — goxic

Imam pitanje. Moze li

Imam pitanje. Moze li poslodavac promjeniti brutto bez potpisa i suglasnosti radnika, odnosno mjenjanja ugovora? Ako moze, smo drek od drzave. Ako ne moze, onda di je opet inspekcija?

A kad si vec postavila pitanje, evo npr. Bambi d.o.o. Prijavio dijete ili ne, zivio u gradu s prirezom ili ne, povecala se neoporeziva osnovica ili ne, uvijek dobis jednaki netto van. Dakle, rihtaju brutto a radnika se nist ne pita.

Oces li ih prijavit?

Pon, 02/06/2008 - 08:37 — mrak

da, to je moguće no u kojoj

da, to je moguće
no u kojoj mjeri je plaća promijenjena i koliko ti na to možeš utjecati ovisi o ugovoru koji si potpisao

u stvari, u ugovoru o radu uopće ne mora bitii napisan iznos tvoje plaće ako je on izračunat po nekim drugim aktima društva

Sri, 28/05/2008 - 17:24 — Aleksandar Hatz...

lavice, prvo, ja nisam

lavice,
prvo, ja nisam nigdje naveo da firma ima ugovorene neto place, vec da su ljudima rekli da ce dobiti isti neto kao i prije.
drugo, ne zelim u tudje ime izlaziti sa imenima firmi ili ljudi u javnost. ja prenosim informaciju, koja, kako mi se cini i nije neka rijetkost u hr. osim toga u ovom komentaru imas link na izjavu Đure Popijača ravnatelja HUPa koji plasira istu tezu - da se povecanje neoporezivog dijela place moze protumaciti kao smanjivanje bruto place. ako to dolazi od ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca... pametnom dosta

Čet, 29/05/2008 - 18:14 — Lion Queen

to nije nikakva informacija!

to nije nikakva informacija! to se može nazvati lamentacija ili insinuacija. jedina kvalitetna informacija je ta: ta i ta firma s ljudima je ugovorila neto plaću, odnosno zakinut će državu za iznos poreza koji je trebao primiti radnik!!!
pitanje je jednostavno: koji je naziv te firme?
ili hoćeš reći da ta firma ne postoji i da si sve izmislio?!

Pet, 30/05/2008 - 09:47 — Aleksandar Hatz...

lavice, niti sam ja

lavice, niti sam ja inspektor rada, niti policija, niti podnosim krivicnu prijavu drzavnom odvjetnistvu.
i sto je najvaznije, ne radi se o meni osobno, pa niti nemam pravo ugrozavati tudju privatnost iznosenjem podataka koji su mi preneseni.
ako zelis konkretne podatke, goxic ih je naveo u svom komentaru: http://pollitika.com/pljacka-radnika-drzave#comment-73763
dakle, imas konkretan podatak. sto _ti_ mislis napraviti po tom pitanju, kad si vec rezulutno zahtjevala konkretizaciju?!

u krajnjoj liniji, slobodno citav ovaj topic nazovi insinuacijom, i dont care. ljudi imaju svoja iskustva, imaju oci i usi, pa nek prosudjuju sami...

ps: nije mi bas jasno zasto se zestis? pa mislio sam da ce i u tvom interesu biti raskrinkati one koji pljackaju drzavu, te ponistavaju efekte (barem dijelom) socijalnog poteza ove vlade....

Pet, 30/05/2008 - 22:38 — Lion Queen

Meni ne postavljaj nikakva

Meni ne postavljaj nikakva pitanja, jer ja nisam političar. Kad odlučim biti političar, onda ću se određivati na tu temu i objasniti ti na koji način ću ja to riješiti.
Objasni mi kako ti, kao političar, misliš bilo koga raskrinkati, kad nisi sposoban napisati ime firme koja zakida svoje radnike odnosno državu?

Pon, 02/06/2008 - 09:28 — Aleksandar Hatz...

ukoliko clanstvo u stranci

ukoliko clanstvo u stranci smatras kvalifikacijom za "politicara", onda u hr. imamo koliko 100, 200 tisuca politicara? i svatko od njih bi se trebao baviti "raskrinkavanjem"? bez zastite od progona za izreceno, i sa prijateljski naklonjenim pravosudjem koji stite ledja lokalnim serifima?

ja se ovdje ne bavim nikakvim pojedinacnim raskrinkavanjem, vec ukazujem na (moguci) trend i posljedice tog trenda za radnike, ali i drzavu.
drzava ima sredstva i institucije koje bi se po opisu svog radnog mjesta morale baviti tim poslom, pogotovo ako se radi o TRENDU a ne pojedinacnim ispadima. imho, vec dosadasnja rasprava na pollitici ukazuje na to.

Čet, 29/05/2008 - 18:24 — z00ey

Firma u kojoj radim je sa

Firma u kojoj radim je sa mnom sklopila ugovor s neto plaćom.

I šta sad? Jesam li u prekršaju? Ugovor su zasigurno pregledali pri zapošljavanju na HZMO i u HZJZ i ništa nisu krivo našli...

Molim pomoć, LQ?

Pon, 02/06/2008 - 09:01 — mrak

nominalno jesi, iako ne znam

nominalno jesi, iako ne znam da li je za to propisana uopće kazna

u svakome slučaju tvoj je vitalni interes da ugovaraš sa svojim poslodavcem bruto plaću

Sri, 28/05/2008 - 15:11 — Aleksandar Hatz...

Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca dočekala je povećanje neoporezivog dijela plaće kao dobru vijest, a Đuro Popijač, ravnatelj HUP-a, kaže kako se neoporezivi dio plaće nije povećavao od 2005. godine, pa je dobro, tvrdi, što će rast neoporezive osnovice starta paralelno s minimalnom plaćom koja će biti 30 kuna veća nego da do njega nije došlo. “Taj se potez može tumačiti i kao doprinos države rasterećenju cijene rada jer o direktnom razgovoru sindikata i poslodavaca po tvrtkama te kolektivnim ugovorima ovisi hoće li se ta razlika iskazati kroz veći neto ili nižu bruto plaću”, kaže Popijač.

a eto, oni se time jos i hvale... i vesele se potezima vlade.
stvarno....

Sri, 28/05/2008 - 16:39 — Busek (neprovjereno)

To u praksi ide ovako:

To u praksi ide ovako: http://varazdinbus.blog.hr/
Vozači i Varaždin-bus d.o.o. ugovorili su plaće u neto iznosu na način da vozači čija su vozila opremljena s 14 sjedala primaju 4.000,00 kuna, a oni čija vozila imaju 8 sjedala primaju 3.000,00 kuna. Pri takvom izračunu plaće zakinuti su vozači koji su naveli kao poreznu olakšicu djecu ili nekoga od uzdržavanih članova obitelji. Njima se uplaćuje manje u drugi mirovinski stup i za zdravstveno osiguranje zbog čega će imati manju mirovinu ili naknadu za bolovanje od svojih kolega koji nemaju ili ne koriste porezne olakšice na djecu ili uzdržavane članove obitelji. Naime, njihova bruto plaća proporcionalno je umanjena da bi se dobio jednak iznos neto plaće.
Proporcionalno su umanjena izdvajanja za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje, poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, te doprinos za zapošljavanje.
Nastavno, proporcionalnim umanjenjem bruto plaće umanjeni su i iznosi poreza i prireza.

Da bi se poštivali propisi, plaće moraju biti jednake, a obzirom na to da je plaća, plaća u bruto iznosu (ZOR čl. 90. St.5.) u donjim tablicama je prikaz kako bi to prema našem mišljenju trebalo izgledati.

UN - Opća deklaracija o pravima čovjeka: „Svatko bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.“

Zakon o radu - Isplata plaće Članak 90.
(5) Plaća u smislu ovoga Zakona je plaća u bruto iznosu.

http://varazdinbus.blog.hr/

Sri, 28/05/2008 - 15:16 — vipera

Što zapravo znači da nitko

Što zapravo znači da nitko nema namjeru poštivati zakon, bez obzira što piše u Ugovorima još od 2004.

Sri, 28/05/2008 - 15:06 — Anonimni korisnik (neprovjereno)

Dakle ja sam radio u

Dakle ja sam radio u Njemackoj i kolega me je upozorio da obavezno ugovaram placu bruto i to bas iz ovih navedenih razloga. Mojih par frendova je ugovarala placu na neto i kasnije kada su se rodila djeca i doslo se do nekih drugih olaksica ja sam dobio povecanje oni nisu, nego je firma pokupila tu njihovu lovu. Dakle kad potpisujes ugovor dobro procitaj sta potpisujes i kako ce to utjecati na tebe u buducnosti.

Sri, 28/05/2008 - 14:18 — obaladaleka

Drzava ce uciniti najvise

Drzava ce uciniti najvise samo ukoliko konacno rascisti sa populistickim i iznimno stetnim pristajanjima na stopanje cijene. Cijenu treba ostaviti na miru, cak predvoditi po visini.
Sok koji ce se izazvati treba iskoristiti da bi se bolje pripremilo za buducnost.
Visak love koji se dobije iz povecanih prihoda od nafte uloziti tek dijelom u one najpogodenije, a veci dijelom u potpore efikasnijem koristenju svih vidova energije, ali i organizacije koja ce je bolje iskoristiti. Treba se samo ugledati na Norvesku koja vec odavno pored velike vlasite proizvdnje nafte ima visoke cijene goriva.
Nisu oni bogati pa to mogu placati, vec to placaju pa su zato bogati.