Tagovi

Plinski idiotizam u Hrvata

Plinski idiotizam u Hrvata

MOL nam najavljuje poskupljenje plina od 40%, a vlada RH nas brani pa bi dopustila kako struka kaže samo 10% i ve? su izra?unali da bi to na godišnjem nivou bilo pove?anje po doma?instvu od cca 300 kuna. Što je onoj ve?ini gra?ana od 60% koji imaju pla?u ispod prosjeka samo 6-10% od neto pla?e, a kako su ukinuti krizni porezi gra?ani su ponovno dobili svoje zara?ene novce i kako nisu naviknuti imati najbolje im je uzeti ovaj put za plin.

Zašto nam ne bi pove?ali cijene plina kada se po pitanju energije ponašamo kao pijani milijarderi. Novaca imamo na bacanje i treba nam ih uzeti.
Hrvatska je u pregovorima o pristupanju EU prihvatila obvezu da cijene energenata postavi na tržišnu osnovu do kraja 2012 godine. Što bi za plin bilo oko 3,20-3,50 kuna/m3 plina jer samo ta cijena omogu?ava pozitivno poslovanje distributerima i razvoj plinske mreže. Što nam se to prije dogodi prije ?e i naše vlasti, a i sami gra?ani po?eti razmišljati o slijede?im podacima :

Naime, Republika Hrvatska trenutno ima 150 milijuna m2 stambenog prostora i oko 83 milijuna m2 nestambenog prostora.
Prema godini gradnje struktura stambenog prostora je slijede?a:
Stanovi (%)
Do 1950 ……………………………….. 18,1
1951-1970 ……………………………….. 25,8
1971-1980 ……………………………….. 22,0
1981-1987 ………………………………… 13,7
1988-1994 ………………………………… 4,9
1994-2010 ………………………………… 15,5

Potrošnja energije u stanovima prema vremenu gradnje je slijede?a :
Gradnja do 1950 ………………………. 250 kWh/m2
1951-1970 god. ………………………. 230 kWh/m2
1971-1980 god. ………………………. 210 kWh/m2
1981- 1987god. ………………………. 200 kWh/m2
1988- 2005god. ………………………. 180 kWh/m2
2005 - ………………………. 80 kWh/m2
Ovdje treba napomenuti da su ove potrošnje izra?unate na osnovu uvjeta iz projektne dokumentacije, a stvarno stanje je i mnogo gore jer nikada niti na tehni?kim pregledima niti u korištenju objekta nije izra?unata stvarna potrošnje energije. U projektima energetske u?inkovitosti koje je provodila firma HEP-ESCO na nekoliko objekata gradnje osamdesetih objekata i to poslovne gradnje institucija koje su imale sredstava da kvalitetno naprave objekte ipak su ti objekti imali potrošnju od 230-270 kWh/m2 godišnje. Bez snimanja stvarnog stanja na objektima kolektivnog stanovanja starije gradnje možemo samo pretpostavljati potrošnju koja sigurno nije manja od ove na?ene na objektima koje sanirao HEP-ESCO.

Tako?er je bitno znati da mi imamo svake godine oko 22-25 000 novih priklju?aka koji pri prosje?noj potrošnji, vršnoj zimskoj, imaju oko 2 m3/h što dodatno optere?uje našu mrežu s novih 50 000 m3/h, a ve? sada u zimskim mjesecima isklju?ujemo iz rada Petrokemiju Kutina jer nam je nedovoljna propusna mo? cjevovoda. Pri tome je važno naglasiti da je tih novih 22-25000 novih kupaca prešlo na grijanje plinom sa grijanja drvima. Tako da smo mi tj. Hrvatska je godišnje pla?ala oko 500 milijuna kuna minus na plinskom biznisu dizala kredite i gradila ne isplativu plinsku mrežu, a istovremeno nam drva trunu u šumi, ljudi sjede na Zavodu za zapošljavanje i koriste raznorazne naknade kao i naknade Centra za socijalnu skrb.
U zadnjih 5 godina kada su ti gubici bili osjetni na ovaj na?in smo izgubili oko 2,5 milijardi kuna a grijali smo nebo.

Naše vlasti a i oporba rješenje vide :
- u gradnji konekcije u Ma?arskoj koja ?e nam omogu?iti nabavku plina i na drugim tržištima, a ne samo u Rusiji
- u gradnji novih podzemnih deponija kako bismo ve?e koli?ine plina kupovali tokom ljeta kada je manja cijena
- i naravno predlažu nam zaduživanje za gradnju plinske mreže u Istri i Dalmaciji. Ostali dio Hrvatske smo ve? uništili.
- u pojedina?nim malim projektima energetske u?inkovitosti koji se provode po županijama i gradovima

Što nam treba ?
Plin kao energent nam treba ali kao dodatni izvor, a ne glavni. Zamjena mu može biti bio masa iz šume koja nam trenutno propada u šumi i solarni kolektori.
Krovova na stambenoj gradnji imamo oko 40 milijuna m2 od toga je za solarne kolektore pogodno oko 16 milijuna m2 a mi nemamo ni 100 000 m2 solarnih kolektora.
Sli?no nam je i s bio masom još nismo kao Slovenija, Austrija, Italija , Ma?arska napravili tržište i burzu bio mase ve? i ovo malo što se proizvodi izvozimo u Italiju i Ma?arsku a napravili smo svega nekoliko projekata energana na bio masu, ?ak i dio naših šumarija u Hrvatskim šumama koriste plin kao energent za grijanje, a godišnje im propadaju milijuni m3 drvne mase.
Da bismo mogli podnijeti tržišnu cijenu plina projekti energetske u?inkovitosti moraju prestati biti pilot projekti po gradovima i županijama ve? moraju postati državni projekt mnogo ve?ih razmjera i u 10 godina moramo potrošnju energije za grijanje i pripremu tople vode svesti ispod 50 kWh/m2 godine tj. sve objekte stvarno certificirati u klasu B ( potrošnja manja od 50 kWh/m2 godišnje).
Solarne kolektore i energane na bio masu postaviti u svim više stambenim zgradama kolektivnog stanovanja, a plin tek kao tre?i energent za eventualno dogrijavanje u slu?aju nedostatka bilo kojeg od navedenih energenata.
Uspostaviti tržište i burzu bio mase što ?e nam otvoriti dodatna nova radna mjesta i umjesto da plin pla?amo Rusima pla?ati ?emo rad naših radnika. Plinsko grijanja manjeg grada oko 15000 stanovnika otvara 10 novih radnih mjesta a grijanje istog grada bio masom otvara 140 novih radnih mjesta i smanjuje kona?nu cijenu grijanja za krajnjeg korisnika za 10%.

Imamo ljude koji imaju potrebna znanja, imamo industriju koja može napraviti potrebnu opremu, imamo ljude koji sjede kod ku?e, imamo potrebu za energijom, imamo resurse tj. imamo energiju, ali ipak grijemo nebo , trpamo novce Rusima i još jedino možemo lajati na mjesec.

Komentari

1. MOL nije Caritas, ali je

1. MOL nije Caritas, ali je vecinski vlasnik INA-e
2. nase politicare zanima iskljucivo njihov privatni interes ( vidi da su SVI zasticeni imunitetima i nagradjeni povlastenim mirovinama)
Tako da uzalud tvoj domsljen prijedlog koji u realnom zivotu nikog dovoljno utjecajnog ne zanima.
Neko drugi put i za neku daljnju buducnost.

Tko je glasao

1. MOL nije većinki vlasnik

1. MOL nije većinki vlasnik INA-e. MOL ima 47,16% dionica INA-e s pravom glasa, Vlada RH ima 44,84%. MOL je najveći POJEDINAČNI vlasnik INA-e i kao takv je dužan surađivati s ostalim suvlasnicima pogotovo kad oni premašuju 25% dionica. Svaka bitna odluka donosi se uz suglasnost obje strane. Čak i da je MOL većinski vlasnik ( preko 50% dionica) opet se o kllučnim odlukama mora konzultirati sa suvlasnikom koji ima preko 25% udjela.
Ovdje ispod ti je najsvježije stanje 10 najvećih dioničara Ine (izvor SKDD). Primjeti da se MOL Krije iza skrbničkog računa kod Zabe.

Vlasnik/nositelj računa Stanje [%] Vrsta računa Mjesto
1. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 4.715.538 47,16 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
2. RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV 4.483.552 44,84 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
3. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 38.531 0,39 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA
4. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D. 15.187 0,15 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
5. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./AZ PROFIT DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND 10.702 0,11 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA
6. PBZ D.D. 10.295 0,10 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
7. PBZ D.D. 9.973 0,10 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
8. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 8.580 0,09 Skrb. račun RIJEKA, HRVATSKA
9. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 7.879 0,08 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
10. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 6.995 0,07 Skrb. račun RIJEKA, HRVATSKA

2. Naše političare moramo natjerati da vode brigu i o nacionalnim interesima u što spada i gospodarenje resursima kakvi su plin i nafta.
Oni koji su zajedno s Inom prodali i naše resurse, za to bi trebali kazneno odgovarati.

Tko je glasao

Na žalost moram se složiti s

Na žalost moram se složiti s tobom, ali predlagati nešto novo , drugačije i bolje je potrebno jer možda se ipak netko zabuni pa i provede neki od prijedloga nas običnih smrtnika i poreznih obveznika.
Tko zna možda jednog lijepog dana.

Tko je glasao

acinum, poanta "plinskog

acinum, poanta "plinskog idiotizma u hrvata" nije u tome "da nam plin ne treba kao glavni energent, vec kao dopunski izvor uz bio-masu i solarnu energiju kao glavne izvore energije ", vec se taj "idiotizam" ogleda u necemu sasvim drugom!
jasno mi je da ti kao investiror u solarnu energiju(panele) koristis svaku priliku, ili je i sam stvaras kroz ovakve dnevnike, kako bi javno "drukao" za taj oblik energije(i svoj posao), medjutim, neozbiljno je kad tvrdis da bi se izlaz iz plinskog idiotizma trebao traziti u tome da on bude sporedni izvor energije!?
ako si stvarno u tom poslu, tad sigurno znas da postojeca tehnologija obnovljivih izvora energije ne moze nikako potisnuti konvencionalne izvore energije, vec im moze biti jedino nadopuna.
solarna energija, energija iz vjetrolektrana i bio-mase je daleko skuplja i od najskupljeg plina, pa troskove proizvodnje te energije mora sufinancirati drzava, odnosno svi mi kroz punjenje tog proracuna.
da budemo nacisto, obnovljivi izvori energije su nasa (prisilna) buducnost, jer su rezerve nafte jos dostatne slijedecih cetrdesetak godina, a plina dvadesetak godina vise, ali u ovoj situaciji u kojoj vecina gradjanina hrvatske jedva sastavlja kraj sa krajom, ta tvoja alternativa sa "bio-masom i solarnom energijom", bi od njih napravila jos vece idiote, nego li sto ih od njih sad radi hrvatska "plinska mafija"!
o tome cu pak na iducem postu!
acinum, moze li jedno korektno pitanje?
kolika je cijena ugradnje solarnih panela ili bio-pogona i ostale opreme koji bi zadovoljili energentske potrebe prostora od 100m2?:)

Tko je glasao

solarna energija, energija iz

solarna energija, energija iz vjetrolektrana i bio-mase je daleko skuplja i od najskupljeg plina, pa troskove proizvodnje te energije mora sufinancirati drzava, odnosno svi mi kroz punjenje tog proracuna.

netočno. kada kupuješ solarne panele danas plaćah ih oko 1.5 usd/wat sa tendencijom prema 1 usd/wat a neke već dostupne tehnologije su već danas proizvodno debelo ispod 1 usd/watu (trenutno postoje tehnologije koje za oko 0.5 Euro/Watt). računa se da je oko 0.5 usd/watu cijena kada investicijski solarni paneli postaju jednaki nuklearnim elektranama a pratkički je to već danas ili nadomak ruke. nadalje nuklearnom goriva i nema baš puno i kada bi se danas potrebe energije težili zadovoljit samo nuklearnom energijom nebi je bilo niti za 5 godina prema dostupnim i otkrivenim izvorima urana.

bio masa je praktički besplatna i samoobnavljajuća uz pametnu politiku gospodarenja šumom. Limitirani smo naravski količiniom ali nema isprike da ju ne korstitimo.

vjetroelektrane su limitirane pozicijom i ipak utječu na okoliš, stvaraju buku, ružne su i ometaju migraciju ptica ali imaju primjenu do neke granice.

po meni najvćeu perspektivu sigurno imaju PV paneli i struja dobivena iz sunca općenito. da je tako svjedoči i projekt njemačke vrijedan oko 400 milijardi eura na sjeveru afrike gdje će se struja podzemnim kablovima transportirati u Europu i zadovoljavati će oko 15% potrebe za električnom energijom Europe. Nuspotivod će biti desalinizirana voda za lokalno stanovništvo.

Ipak daleko najviše u obnovljive izvore ulaže trenutno Kina a slijedi SAD s time da je SAD prvi u inovacijama a Kina je sigurno prva u primjeni a taj trend će se snažno nastaviti.

Plin, ugljen, nukelarna energija su još bitni i rekao bih primarni izvori energije no smanjuje im se važnost a perspektiva je da će se i dalje smanjivati, barem u razvijenom svijetu. energetske strategije se ionako planiraju u budućnost a ne prošlost (kako to mi radimo).

Tko je glasao

@edi3;: Stare mantre s FER-a :)

Na kojem profesori i dalje uporno uče svoje studente načelima, koja su imala nekakvog opravdanja još u doba kad su oni bili studenti. :( A nisu više imala nikakvih opravdanja 1980-ih, kad sam se počeo tom temom baviti. :((

Tek onako, usput. Neću po stoti put to objašnjavati.

Tko je glasao

nas plinski idiotizam se

nas plinski idiotizam se prvenstveno ogleda kroz to sto ni nakon 24 godine nitko nije proveo reviziju ugovora izmedju "ine" i talijanskog "enija", kojim se toj talijanskoj firmi uz skromnu investiciju od 200 milijuna dolara, do sada omogucila zarada od milijardu dolara odnosno, preracunato u cijenu ruskog plina, kroz jadranski plin je "eni" zaradio 3 milijarde eura!
naime, "eniju" se njegova investicija isplacuje kroz povlastenu cijenu plina koja je sest puta manja od one koju mi placamo za ruski plin.
da kojim slucajem nije bilo takve investicije( kroz koju je netko bezocno opljackao sve nas) , danas bi mi iz vlastitih izvora plina pokrivali 95% nasih ukupnih potreba za plinom.
drugo, sto je sa petrokemijom iz kutine koja godinama ima povlastenu cijenu plina koju sufinanciraju hrvatski gradjani(kroz svoju cijenu plina) i koja je u prvih deset mjeseci ove godine vec proizvela gubitak od 126,7 milijuna kuna?
sto je sa polancecovom krivicnom prijavom za plinsko skladiste "okoli" o kojoj svi sad znakovito sute?
sto je uostalom sa samim "plinacrom" za koji sam jos vise od godine dana rekao da je novo krivicno nedjelo nase politicke mafije?
sto li radi taj nesretni bajic?
mozda zatvara sobu 23 u hotelu sheraton zagreb!?:))
e da smo idioti, pa i ti "plinski", svakako jesmo..i tko nam je uopce za to kriv!?:)

Tko je glasao

INA - ENI

Ako sam dobro razumio, u vrijeme sklapanja ugovora s Talijanima o eksploataciji plina iz jadranskog podmorja postojale su dvije strane: INA i ENI ( AGIP ). Treće strane, exjuge ili R.Hrvatske , u ugovoru nije ni bilo. INA je bila "naša" i to donekle pije vodu. INA ( "naša" INA) i Talijani dijele tortu međusobno.Nakon "privatizacije" ININ dio torte sad pripada MOL-u, talijanski ENI-u, a Republike Hrvatske i njezinih poreznih obveznika nema nigde, ali se od RH traži da na sebe prenese gubitak iz poslova s uvoznim plinom i to još da plati MOL-u.Bravissimo!

Tko je glasao

hlad, ugovor je sklopljen

hlad, ugovor je sklopljen 1996g. i ja sam omaskom napisao da je sklopljen prije 24 godine!
ne, ugovor je sklopljen prije 16 godina, kad je "ina" bila (hrvatski) nasa!:)
dragicevic je tad vodio inu.

Tko je glasao

7. Zaključak Ponajveći je

7. Zaključak

Ponajveći je naš problem nepostojanje jasne strategije razvitka energetike, ali i strategija razvitka jadranske obale i uopće razvitka zemlje. Hrvatska nema niti koncepciju razvitka tj. jasne ciljeve niti za energetiku niti za mnoga druga područja, koja mora prethoditi strategijama. Nedostaje joj čak i objektivna spoznaja o stanju i mogućnostima energetike i drugih područja što je preduvjet za odlučivanje o ciljevima razvitka. Današnje "spoznaje" isključivo su pogledi različitih političkih grupacija u svrhu ostvarenja njihovih ciljeva, a ne onih cjelokupnog stanovništva Hrvatske.

Nije smisleno sagledavati problem opskrbe plinom samo kroz podršku ili protivljenje terminalu na Krku. Ne treba biti protiv LNG terminala ali treba biti protiv novih promašaja u energetici koji mogu i nadalje osiromašivati već preko svake mjere osiromašeno stanovništvo, pa je prilikom odlučivanja o LNG tehnologiji, ako za nju postoji potreba, nužan oprez. Hrvatskoj zaista trebaju energenti kojih nemamo dovoljno, ali su o tome trebali misliti oni koji su nekažnjeno poklonili četvrtinu INA- Mađarskoj, jadranski plin Italiji i NE Krško Sloveniji. Četvrtinu INA-e su prodali za oko 2 milijarde USD manji iznos nego što je ona u trenutku prodaje vrijedila. Danas uz porast cijena nafte i plina u svijetu, ta šteta je nekoliko puta veća. Mađari su samo od profita od prodaje proizvedene nafte i plina u Hrvatskoj u samo dvije godine vratili uloženi novac u kupnju četvrtine INA-e. Sporazumom o NE Krško, Hrvatska je oprostila obvezu Slovenije da ulaže novac u izgradnju elektrane u Hrvatskoj (oko 700 milijuna USD), a preuzela obvezu rješavanja problema radioaktivnog otpada i razgradnje elektrane (oko 300-400 milijuna USD) što joj do tada nije bila obveza, a oprostila je i oko 5 godina neisporučene električne energije Hrvatskoj iz NE Krško (oko 900 milijuna USD). Dakle, šteta je također oko 2 milijarde USD. Sporazumom o zajedničkom korištenju jadranskog plina izazvana je također šteta od oko 2 milijarde USD (na bazi razlike u cijeni plina koju plaćaju kućanstva u Zagrebu i one po kojoj ga izvoze Italiji). S obzirom na spomenute poteze razgradnje energetike u Hrvatskoj, očito za one koji su ih učinili, energije ima u Hrvatskoj i previše.

Ima mjesta i za racionalizaciju potrošnje u velikim sustavima. Npr. gubici u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača u Hrvatskoj uz samopotrošnju elektrana (da bi elektrane proizvodile električnu energiju u njima se potroši određena količina električne energije za pogon različitih uređaja) u Hrvatskoj, npr. 2003., bili veći od 3 milijarde kWh ili gotovo 24% u odnosu na električnu energiju predanu potrošačima. U zapadnoj Europi bili su prije 10-15 godina oko 7-8% u odnosu na predanu energiju. Dakle, racionalizacijom se može uštedjeti oko dvije trećine tog iznosa, tj. oko 2 milijarde kWh električne energije i uz to smanjiti zagađenje okoliša proizvodnjom te nepotrebno izgubljene energije. Za usporedbu cijela industrija u Hrvatskoj potrošila je 2003. manje električne energije nego su spomenuti gubici i samopotrošnja. Sav preostali hidropotencijal u Hrvatskoj za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj je oko 3 milijarde kWh. Za proizvodnju 2 milijarde kWh/god. nepotrebno izgubljene električne energije, ako se proizvodi iz plina u klasičnim termoelektranama treba potrošiti oko 700 milijuna m3 plina, a to je više nego što godišnje potroše plina sva kućanstva u Hrvatskoj (549 milijuna m3 potrošila su 2002.). Da li je uz takvo stanje u energetici u Hrvatskoj uopće potrebna rasprava protivnika i zagovornika gradnje LNG terminala na Krku? Da li stoga uopće Hrvatskoj nedostaje plina ili je ovo što se zbiva samo posljedica njegova neracionalnog trošenja u golemim količinama u velikim sustavima?

Energetika je previše ozbiljno područje kojem se već godinama u Hrvatskoj pristupa krajnje neodgovorno, pa ako se želi razrješavati probleme ne može o njima raspravljati bez činjenica. Brojke koje potkrepljuju navedene tvrdnje o potezima zbog kojih su energenti u Hrvatskoj prekomjerno skupi u odnosu na kupovnu moć stanovnika, nisu tajna. To su javno dostupni podaci onih koji bi trebali biti odgovorni za ono što se zbiva u energetici.

Problem je i naš feudalni način odlučivanja i ako se uspije i izgraditi takav potencijalno opasan objekt (LNG terminal ili pak nuklearna elektrana) u budućnosti kada se pokaže potreba, još je više "briga" o njegovu radu. To se pokazalo "izbliza" na primjeru NE Krško. Političari se već godinama poigravaju s tim potencijalno opasnim objektom, no naši odlukodonošci su još mnogo više zaigrani nego oni u Sloveniji, pa su time i opasniji. Stoga nije loše da im se protivnici primjene LNG bave usporedbama LNG s Hirošimom. Možda se konačno prestanu igrati (energetikom)?

Napomena: Kako je krenulo s idejama o plinofikaciji Hrvatske i to od onih istih koji već godinama harače energetikom Hrvatske, o terminalu na Krku od 14 milijardi m3/god, o potrebi za nuklearkom... sve će to s obzirom na pristup, vjerojatno završiti, odnosno "miriši" na nove "uspjehe" kao što su npr. prodaja INA-e, ugovor o NE Krško i o Jadranskom plinu (svaki sa izazvanom štetom od oko 2 milijarde USD), na nove Obrovce, Petrokemije - Kutine i Dine, Jertovce (Enron), Lukova Šugarja, Plomine, Janafe&Družbe i druge goleme "uspjehe" zbog kojih imamo preko svake mjere skupe energente u odnosu na kupovnu moć stanovnika, potaklo me da napišem ovaj tekst u kojem nastojim pokazati samo neke činjenice. Namjerno ne želim nuditi nikakva rješenje problema, a sigurno ih ima i ne sastoje se samo iz želja za daljnje povećanje prodaje (zarade) potpuno neracionalno trošenog plina, jer svaku ideju oni koji uništavaju hrvatsko gospodarstvo zloupotrebe, "poberu" od društva za nju novac i dakako ništa ne naprave. Dok politika bude pokazala interes da rješava probleme stanovništva i da joj struka pomogne i bude to adekvatno platila, dobit će i rješenja.

Dr. Branimir Molak, dipl.inž.
doktor tehničkih znanosti (naftno rudarstvo - ležišta plina)
magistar nuklearne i atomske fizike

Tko je glasao

Nisam ni napisao da nam ne

Nisam ni napisao da nam ne treba plin već da godišnje 22-25000 ljudi promjeni grijanje s drveta na plin (kojeg uvozimo) a zgrade su nam rastrošne tj. grijemo nebo s nečim čega nemamo i država to subvencionira INA-i kroz nisku koncesiju kako bi građani imali jeftinog plina na bacanje - u tome je idiotizam našeg plinskog biznisa.

Problem na koji ja upozoravam je enegetska učinkovitost postojećih objekata kao i objekata koji se grade i rekonstruiraju koji su rastrošni.

Što se mog posla s PV panelima za proizvodnju električne energije ovakvi dnevnici mu niti pomažu niti odmažu jer postoje sve zakonske pretpostavke i državni poticaji za njegovu realizaciju i obveza RH da realizira takve projekte.

Postavio si odlično pitanje na koje ti moram odgovoriti protupitanjem :"Kolike su energetske potrebe prostora od 100 m2 ?". Suština mog dnevnika je u energetskim potrebama naših objekata.
Ako nabavljaš opremu za zagrijavanje prostora od 100m2 s potrošnjom energije od 250 kWh/m2 godišnje ili ako nabavljaš opremu za zagrijavanje istog prostora koji troši 50kWh/m2 godišnje - razlika je ogromna.

Problem naše energetike je što gradimo instalacije, elektrane, za potrošnju na objektima od 250 kWh/m2 i zato nam stalno nedostaje energije i novih instaliranih snaga.
Kada bi smo samo proveli mjere energetske učinkovitosti na postojećim objektima vrlo brzo ne bi morali uvoziti struju i plin, a uvođenjem obnovljivih izvora kao solarni, PV paneli, toplinske pumpe, energane na bio masu na mjestu potrošnje kako bi se izbjegli svi gubici u transportu i distribuciji energije ne bismo imali ni pritisak za iskorištavanje i preostalih resursa vodenih tokova ili gradnje termoelektrana u dosta dugom periodu.

Tko je glasao

acinum, plina imamo, ali ga

acinum, plina imamo, ali ga trenutno zbog politicke mafije nemamo!:)
energetska ucinkovitost je izuzetno dobro dosla kod svih oblika koristenja energije i nije usko vezana samo za onu "obnovljivu"!?
predoci mi jednu i drugu specifikaciju troskova, pa se mozda i dogovorimo!?:)
znas da sam te zadnji put podrzao u raspravi oko obnovljivih izvora energije, ali me smeta sto svoj posao uporno promices ovdje!?
ovo je ipak pollitika, ili bi bar trebala biti!?:)

Tko je glasao

Sve i da uspijemo plin

Sve i da uspijemo plin ponovno oteti od plinske i političke mafije nema niti jedan razlog da se snjim razbacujemo grijući nebo.
Provođenjem mjera energetske efikasnosti bitno će nam se promjeniti i energetska bilanca sada nam je ukupna potrošnja plina 2,9 milijardi m3 godišnje od toga domaćinstva troše 1,28 milijardi m3, industrija 337 milijuna m3, Petrokemija Kutina 544 milijuna m3 i HEP za proizvodnju struje i topline 616 milijuna m3.
Kada bismo smanjili potrošnju energije u objektima na razinu od recimo 80 kWh/m2 godišnje potrebe za plinom bi pale u domaćinstvima za 800 milijuna m3 i u HEP-u za 400 milijuna m3 godišnje tj. imali bismo plina i za izvoz.

Slično bi se odrazilo i na potrošnju električne energije jer nje godišnje trošimo 5,5 milijardi kWh za pripremu tople vode i grijanje.

Potrošnja energenata raste godišnje po stopi od cca 2%.Kod nas je još i poremećena struktura potrošača mi imamo industrijsku potrošnju energenata svega 27%, domaćinstva 43% i promet 30% od ukupno raspoložive energije dok recimo susjedna Slovenija ima 56% industrijsku potrošnju, 26% domaćinstva i 18% promet. Slična struktura je i u drugim razvijenim zemljama

Uvođenjem obnovljivih izvora energije kao što je to učinila recimo Austrija koja ima 24% energije iz obnovljivih izvora ( i najvećeg proizvođača solarnih i Pv panela u Evropi- energetica) ili Švedska s 40% energije iz obnovljivih izvora stvaramo sebi nova radna mjesta, prostor za rast industrijske potrošnje energije.

Tko je glasao

Sve i da ga uspijemo ponovno

Sve i da ga uspijemo ponovno oteti od plinske mafije ne postoji niti jedan razlog da ga bacamo zagrijavajući nebo.
Troškovnici , ponude i slično se daju na osnovu stvarnog stanja na objektu i potrebnim izračunima.
Ako želiš vidjeti sam svoju situaciju treba prvo učiniti slijedeće :
- uzmi sve svoje računa za struju u zadnjih 3 godine , zbroji potrošene kWh i nađi prosječnu godišnju potrošnju kWh i to podijeli s površinom objekta
- isto učini s plinom , ako ga imaš, ili energentom koji koristiš
ukoliko ti zbroj ta dva energenta prelazi 80 kWh/m2 godišnje ima smisla da razmišljaš o gubicima i provjeriš malo rasvjetu, eventualno ugradiš termostatske ventile na radijatorima, pregledaš uređaje za grijanje, prekontroliraš stolariju, dimnjak i sl. ,a ako prelazi 150 trebaš razmišljati i o radovima na fasadi, termoizolaciji stropne ploče i promjeni energent.
Za svaku varijantu treba izraditi potrebne troškovnike i tražiti ponude od izvođača radova i sporučitelja opreme.
Ovisno u kojem kraju RH živiš i kakva ti je orijentacija kuće i krovišta kao i veličina krovišta eventualno zasjenjenje možeš razmišljati i o PV panelima pa malo trgovati s HEP-om i kroz 12 godina nešto i zaraditi, a možeš ako ti brojke pokažu da imaš koristi i potrebe ugraditi i solarne panele za toplu vodu i grijanje.
Bilo bi mi drago ako sam te zainteresirao prošlim i ovim dnevnikom za ovu problematiku a ako imaš i privatno problema ili imaš želju da si smanjiš troškove energije slobodno se javi jer to ne radim za novce a sigurno ti mogu pomoći.

Ono za što se ja zalažem i ne samo u ovom dnevniku da se to napravi na nivou države za sve objekte u periodu od 10 godina, a da bi se smanjila cijena rada i materijala da RH preko ministarstva provede javni natječaj za potrebne materijale, opremu i montažu tako bi se bitno smanjila cijena adaptacije objekata i uštedila bi se energija. Sigurno nije ista cijena stiropora za 150 m2 ili 15 000 000 m2.

To je u interesu svih građana RH pa i mene.

Tko je glasao

Drva

Plin se uvodi jer je komforan. Najčešće zamjenjuje grijanje na drva. Ako si ujutro se morao buditi i zagrijavati kuću onda ćeš hvaliti plinifikaciju.
Naravno postoje i alternative, ali u ovom trenutku još nisu široko promjenjive.
Lijep pozdrav

->Pointer

Tko je glasao

Trenutak koji traje

Naravno postoje i alternative, ali u ovom trenutku još nisu široko promjenjive.

Državna energetska politika ( a i politika općenito) bave se permanentno zaštitom velikih distributera energije (HEP,INA-MOL) ili razmatraju postavljanje velikig energetskih parkova obnovljivih izvora (vjetro-elektrane na Pagu ili Velebitu), koji postaju dobavljači HEPa, dakle monopoliste.
Proces stvaranja energetske neovisnosti familije ili neke zgrade, sela ili manjeg grada nije omogućen u RH iako je u svijetu trend.

Tko je glasao

Proces stvaranja energetske

Proces stvaranja energetske neovisnosti familije ili neke zgrade, sela ili manjeg grada nije omogućen u RH iako je u svijetu trend.

Ovo baš i ne stoji. Malo sam googlao i vidi rezultata: http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:fqHJUjc1r7sJ:www.mi...

Vlada Republike Hrvatske dobila je darovnicu Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF), odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) kao provedbene agencije GEF-a, u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna USD za financiranje provedbe Projekta obnovljivih izvora energije. Osnovni cilj projekta podrška je razvoju ekonomski i ekološki održivog tržišta obnovljivih izvora energije. Korisnik darovnice je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), a Provedbeno tijelo projekta je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).

U okviru provedbe projekta, u dijelu pružanja potpore tržišnom okviru i ostalim tržišnim uvjetima za obnovljivu energiju kroz tehničku pomoć, planira se angažiranje savjetodavne tvrtke koja će dodatno razviti (nadograditi i proširiti) postojeći Registar projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) koji se vodi u MINGORP-u. Registar OIEKPP osmišljen je u skladu s odredbama odgovarajućih podzakonskih akata na području obnovljivih izvora energije i kogeneracije te sukladno detaljnoj proceduri za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača.

Grad na obalama Bosuta, u blizini stoljetnih šuma, uskoro bi mogao dobiti pet milijuna eura vrijednu energanu kojoj će pogonsko gorivo biti šumska biomasa, a iz Vinkovaca najavljuju i da bi se višak električne i toplinske energije mogao prodavati

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/62523/U-Vinkovcima-uskoro-energan...

Tko je glasao

papiri ?

Koliko dozvola i suglasnosti je potrebno za postavljanje solarnih elekto-panela na krov kuće s tim da se trenutni višak produkcije predaje mreži a manjak uzima sa mreže ?

Koliko vremena je potrebno ?

Tko je glasao

Da to je problem, ali njega

Da to je problem, ali njega se može riješiti i trebalo bi utjecati na zakonske promjene koje bi ubrzale dobivanje "papira" i pojednostavnile proceduru.
Možda bi bilo dobro razgraničiti projekte za zadovoljenje osobnih potreba npr. kućanstava ili proizvodnih pogona od onih koji su čisto komercijalni..ili je i to već učinjeno?
Treba stisnut Matulovićku da to relaksira malo jer mnogi koji bi htjeli investirati kad se suoče s birokracijom jednostvno odustaju.

Tko je glasao

Montiranje ove opreme i

Montiranje ove opreme i ishođenje potrebnih suglasnosti nema veze s ministarstvom graditeljstva - ne daju niti jedan dokument i ne sudjeluju u postupku.

U Njemačkoj cijela procedura traje jedan dan, u Švedskoj pola sata. Kad bi kod nas netko bio dovoljno pametan pa samo prepisati od njih i ne izmišljati toplu vodu.

Tko je glasao

ne treba tu pamet - da je to cilj - tako bi i bilo

ali nije...
od čega bi onda hepovci plaćali masaže, isplaćivali otpremnine, sisali lovu

NE NE - dovoljno su ono pametni - zakomplicirati do kraja baš zato da odustaneš

Tko je glasao

DPU

Nažalost mislim da nisi u potpunosti u pravu. Naime ako je za lokaciju na kojoj se želi postaviti alternativni izvor energije izrađen DPU, i u tom DPU-u nije SPECIFIČNO navedeno da se može koristiti određena alternativna energija (i to poimence koja), u tom slučaju nemožeš dobiti dozbvolu za postavljanje sustava, te nećeš niti moći prodavati struju HEP-u. Eventualno možeš postaviti, ali na crno tj ilegalno, alternativni izvor kojeg u potpunosti sam koristiš (npr solarke za toplu vodu ili dogrijavanje...) i to je to. Uz određen legalni rizik, naravno.

Što se tog tiče, nasreću još danas nemamo puno DPUova izrađenih, no većina planova višeg reda zahtijevaju po novom izrade DPUove. Znači da ćemo se u budućnosti češće sustretati s takvim problemima, a izvor kojih će u biti biti projektanti tih DPU-ova koji će zaboravljati alternativne izvore, većinom nenamjerno, ali također možda i s skrivenim ciljem. Te će pak DPUove gradska i općinska vijeća prihvaćati "automatikom", jer realno nemaju pojma šta unutra piše osim par iznimnih pojedinaca, te će anm opet administracija kočiti razvoj alternativnih izvora, btw prema kojima smo se i pred Europom načelno orijentirali.

Ukratko da pojasnim princip DPU - što u njemu piše se dozvoljava. Ako nije napisano, ne smije se raditi (obrnuto od normalnog propisa - ako nije zabranjeno smije se raditi...)

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Iz ranijih napisa u medijima

Iz ranijih napisa u medijima sam stekao dojam da je za ishođenje dozvole potrebno dobiti raznih suglasnosti kao kad se gradi kuća. Možda ming ne sudjeluje u postupku, ali tko onda propisuje što je sve potrebno? Ja ipak mislim da je Matulovićkino ministarstvo ključno u svemu ovome ili griješim?

Tko je glasao

Za postavljanje PV panela tj.

Za postavljanje PV panela tj. proizvodnju struje iz sunca za instalacije snage do 30 kW koje se mogu postavljati na krovove moraš obići slijedeće institucije :
- Upisnik OIK u ministarstvu gospodarstva
-HERA -regulatorna agencija
-HEP- ugovor o prodaji struje
-HROTE- status povlaštenog proizvođača
Nema lokacijskih i građevinskih dozvola. Oprema se montira na objekte koji imaju uporabnu dozvolu i potrebano je još vještačenje građevinskog vještaka da postojeća konstrukcija može podnijeti dodatni teret cca 30 kg/m2.
U svakoj od ovih institucija moraš donijeti još drugih desetak dokumenata i popuniti obrazaca, a vrlo često istih. Imaš situaciju da ti HERA daje dokumenat na osnovu kojeg ti HEP daje dokumenata pa opet u HERA-u po drugi dokumenat koji ti daju na osnovu prethodnih i tako u krug. To malo nekada izluđuje ali ide.

Tko je glasao

U svakoj od ovih institucija

U svakoj od ovih institucija moraš donijeti još drugih desetak dokumenata i popuniti obrazaca, a vrlo često istih.

Pa ovo je katastrofa od birokracije. Zašto se nitko ne buni? O tome trebaju pisati mediji i vršiti pritisak da se postupak pojednostavi.
Treba zvati u nadležna ministarstva i tražiti promjenu regulative barem za obična kućanstva.

Sutra ih sve redom zovem i protestiram iako nemam u planu postavljati PV panele, osim ako ne prodam stan i kupim kuću.
:)

Tko je glasao

Prvoborac po ovom pitanju je

Prvoborac po ovom pitanju je dr. Ljubomir Majdandžić , inače i predsjednik udruge HSUSE koji godinama upozorava na nepotrebnu dokumentaciju i pokušava pomoći u razumijevanju referenta koji primaju zahtjeve u navedenim institucijama. Zahvaljujući njemu taj postupak traje samo 6 mjeseci inače tko zna koliko.

Tko je glasao

Kompletna priča od ideje do

Kompletna priča od ideje do realizacije traje oko 6 mjeseci, ali nije baš isplativo na način kako bi ti želio. Kompletna proizvodnja struje se predaje u mrežu po cijeni od 3,23 kn/kWh za pogone snage 10-30 kW , a 3,73 kn/kWh za pogone snage do 10 Kw. Cijena tako proizvedene struje indeksirana je s cijenom struje u mreži . Ovakvu cijenu i ugovor imaš 12 godina , po isteku statusa povlaštenog proizvođača stvari se odvijaju na način da višak pedaješ u mrežu manjak kupuješ i sve se odvija preko tvog brojila.

Preračunato u kune instalacija snage 10 kW godišnje donosi 37 000 kuna (na moru nešto više) a instalacija snage 30kW donosi 110 000 kuna godišnje.

Tko je glasao

Gruba računica Večernji list

Gruba računica

Večernji list od dva neovisna izvora, inače stručnjaka u naftnom i plinskom biznisu, doznaje kako je cijena proizvodnje kubika domaćeg plina između 0,70 i jedne kune, ovisno o plinskom polju u sjevernom Jadranu (negdje je vađenje plina skuplje, negdje jeftinije), a taj isti plin Ina distributerima prodaje po cijeni od 1,7 kuna po kubiku. To znači da Ina na domaćem plinu, kojega godišnje proda oko 1,6 milijardi kubika, prema gruboj računici, ima zaradu od 1,542 milijarde kuna (nakon što se odbije i 3,6 posto rudarske naknade) ako se proizvodnja jednog kubika plina računa po najmanjoj cijeni od 0,70 kuna. Računa li se najveća cijena proizvodnje plina iz sjevernog Jadrana od jedne kune, to znači da je Inina zarada oko 1,08 milijardi kuna. Ina je pak u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 460 milijuna kuna na uvoznom plinu (uvozi ga po cijeni od 2,2 do 2,4 kune kubik, a prodaje za 1,7 kuna), ali i s tim gubitkom Ina i dalje na plinu (onom iz domaće proizvodnje) ima enormnu zaradu. Cijena domaće proizvodnje plina u Ini je tretirana kao dobro čuvana tajna i ovo je prvi put da se objavljuju konkretni iznosi koje smo doznali od dva pouzdana izvora.
http://www.vecernji.hr/vijesti/ina-kubik-plina-crpi-0-7-kuna-a-prodaje-g...

Kako sam i pretpostavljao glede plinskog biznisa cijena plina iz domaćih izvora je znatno ispod cijene uvoznog i Ina ukupno gledajući na plinu jako dobro zarađuje i nema potrebe dizati cijene. EU treba odjebati jer ionako narod na referendumu za ulazak u unije neće dati svoj pristanak.

Inače slažem se s u dnevniku iznesenim zapažanjima da nam projekti energetske učinkovitosti iz pilot projekata trebaju prerasti u nacionalni projekat.
Pored altrnativnih izvora energije još bih spomenuo termalnu koja je kod nas potpuno neiskorištena i dizalice topline koje bi se lako mogle ugrađivati u ruralnim krajevima odn. u naseljima u kojima se stanuje u obiteljskim kućama.
Alternativa u kombinaciji s poboljšanjem toplinske izolacije postojećih objekata bi mogla prepoloviti, ako ne i dokinuti potrebu za uvozom pojedinih energenata kao što je npr. plin ili električna energija.

Tko je glasao

zanimljivi podaci

ovo sve skupa kao da nema veze ni sa kakvom logikom, pa tako nema niti veze ulazak ili ne ulazak u eu. Nismo u eu a pratimo već niz godina razne igre sa inom, tako da je to drugo od gospodarenja.

Tko je glasao

Zagreb na termama

3103, pretpostavljam da bi Ti mogao znati, je li istina da bi se Zagreb mogao grijati iz termalnih voda na kojima jednim dijelom leži? Mislim na ono Blato-remetinec, gdje je zapela bolnica a zaglavila je i mesička na projektu ''Čatež u Zagrebu'')?

Tko je glasao

jošod šezdesetih je par bušotina.

nije plitko kao u toplicama, ispitivanja traju,
blato kako i jest postavljena megalomanski, ovo je bilo tome uz put, a vrijeme prethodno ovoj krizi je slično megalomansko onom kada kreće bolnica
mesićku je preduhitrila kriza, pa izgleda neće ući u povijest
ne samo Zagreb, puno gradova se tako može grijati (i hladiti), ali to je za neke druge generacije

Tko je glasao

tržište

ima li smisla prirodni resurs ograničenog trajanja prodavati ispod njegove tržišne cijene?

Tko je glasao

a ima li smisla ZA prirodni

a
ima li smisla ZA prirodni resurs ograničenog trajanja graditi skupu infrastrukturu ?

i glede tržišne cijene po meni ona može biti primjenjena samo na onaj dio koji se uvozi pa tako u kalkulaciju treba uračunati cijenu plina iz domaćih izvora + neku normalnu maržu koja osigurava pokriće troškova, investicija i zaradu + cijena iz uvoza i da se dođe do neke prosječne cijene. Plin kao pridorni resurs pogotovo onaj dio koji je iz naših izvora ne smije biti predmetom ostvarivanja ekstraprofita što je mađaronima očito u cilju.
Ova kalulacija u večernjem zorno prikazuje da bi Ina na plinskom biznisu zarađivala i kad bi cijene spustila.

Tko je glasao

Prodavati ograničeni prirodni

Prodavati ograničeni prirodni resurs umjesto po tržišnoj cijeni po cijeni koštanja eksploatacije (plus "neka marža") višestruko je štetno, jer:

- taj isti plin (u principu) može se prodati u inozemstvo otprilike po cijeni koju Hrvati plaćaju za uvozni plin, što znači svi koji učestvuju u tom poslu (osim potrošača koji pedstavljaju manji dio stanovništva) gube (odnosno ne ostvaruju dobit koju bi realno mogli), a tu je Hrvatska država najveći igrač, uz mrske Madjare
- potiče se najprimitivnija potrošnja vrijedne sirovine
- otima se od budućih generacija

Zna li se možda koliko INA na ime koncesije za eksploataciju plaća državi po izvadjenom m3 plina? Odgvor je vjerojatno jedna velika nula, što je iskonski grijeh oko prodaje INA-e, gdje se je pod firmom "INA", prodalo i nacionalno bogatstvo u podzemlju.

The Observer

Tko je glasao

Koncesija na plin

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 61. stavaka 3., 4. i 7. Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, broj 75/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. prosinca 2009. godine donijela

UREDBU O NOVČANOJ NAKNADI ZA KONCESIJU ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA (NN 158/2009)

Članak 15.
Minimalna novčana naknada za pridobivenu količinu ugljikovodika na eksploatacijskim poljima koja su odobrena do 31. prosinca 2009. godine, iznosi:

Godina / Naknada
2010. - 3,10%
2011. - 3,60%
2012. - 4,10%
2013. - 4,60%
2014. - 5,10%
2015. _ 2025. - 10%

od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika.

Minimalna novčana naknada za pridobivenu količinu ugljikovodika na eksploatacijskim poljima koja će biti odobrena poslije 31. prosinca 2009. godine, iznosi 10,00% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika.

U Mađarskoj je rudarska naknada ( mining fee) 30%. MOL je plaćao 12%, pa je Europska komisija u tom slučaju (State aid C 1/2009 (ex NN 69/2008) – Hungary – Alleged aid to MOL) naložila mađarskoj vladi da refundira 112 milijuna eura.

Tko je glasao

Odlično

Dakle, neka koncesijska naknada ipak postoji, iako se čini da je vrlo niska.

Zna li se koliko državni proračun realno ostvaruje prihoda po toj osnovi?

Madjarski slučaj ilustrira situaciju da EU spriječava "popuste" koje neke države daju svojim kompanijama, jer se time deformira konkurencija. Sve brojke koje se spominju u madjarskom slučaju su značajno veće od ovih u Hrvatskoj.

Za primjer, u danskim vodama Sjevernog mora 2008. godine izvadjeno je 16.7 mill. tona nafte i 9.9 milijardi m3 plina. Tržišna vrijednost te proizvodnje bila je 67 mlrd. DKK, od čega je u državnoj kasi kroz koncesije i poreze završilo 35.9 mlrd. DKK, što je oko 55%.

The Observer

Tko je glasao

Upravo si dao i riješenje

Upravo si dao i riješenje problema domaće proizvodnje plina. RH treba Ini naplatiti koncesiju kao svuda u svijetu i Evropi cca 30%, a INA će distributerima isporučiti plin po tržišnoj cijeni koja će uvijek biti nešto jefitinija od ruskog plina jer nema troškova transporta.
RH će dobiti svoje, INA će dobiti svoje a građani moraju platiti tržišnu cijenu i voditi računa da ne troše plin za grijanje neba, a kada to postignu imati će istu cijenu grijanja za manju potrošnju plina i plaćati će mnogo skuplji plin.

Tko je glasao

Upravo si dao i riješenje

Upravo si dao i riješenje problema domaće proizvodnje plina. RH treba Ini naplatiti koncesiju kao svuda u svijetu i Evropi cca 30%

A kroz naknadu od koncesije država bi trebala subvencionirati energetsku učinkovitost koja bi vodila ka smanjenju potrošnje i svi bi bili na dobitku.

Ipak, ako je istina da su nakande za iskorištavanje prirodnih resursa u drugim državama tako visoke, tada i nije čudno da je kod njih cijena energenata skuplja.
A ovi mađaroni iz Ine još ističu kako oni, zamisli samo, čitavih 3,9% izdvajaju za koncesiju. Ma odmah sam ih pročitao kao lovce u mutnom koji nastoje iskoristiti trenutnu situaciju.
Ako im Kosorica odobri i minimalno poskupljenje, pogriješila je.

btw. treba ispitati one koji su mađarima zajedno s Inom prodali i naše prirodne resurse čija vrijednost očito višestruko premašuje plaćenu cijenu.
Da se mene pita ja bih plin iz naših izvora prodavao isključivo građanima, dok bih velike privredne potrošaće ( HEP, Dioki i Kutinu) natjerao da si sami kupuju plin na vanjskim tržištima. Dioki 80% a Kutina 70% svoje proizvodnje IZVOZE. Taj izvoz je već jednom subvencioniran kroz izvozne stimulacije i ne moramo ga još jednom stimulirati kroz povlaštenu cijenu plina. Ako gospoda žele izvoziti, molim lijepo, neka se snađu. Građani ne smiju sufinancirati njihove poslovne "uspjehe". Dioki je u prva tri kvartala ostvario gubitak od 79 mio kuna, Kutina od 126 mio kuna. Pored toga cijene po kojima ove dvije firme svoje proizvode prodaju na domaćem tržištu su znatno veće od cijena koje postižu na vanjskim tržištima.
Da znam da je ovo okrutna konstatacija i da masa ljudi ovisi o tim firmama, ali treba uzeti kalkulator i vidjeti je li se nama uopće isplati išta proizvoditi.
Ako je državi stalo do ove proizvodnje neka je izvole dodatno subvencionirati za kupnju plina, ali neka ne dozvoli da se sve slomi na leđima običnih malih potrošaća i na leđima poljoprivrednih proizvođaća (slučaj Kutina).

Tko je glasao

Ne trebamo izmišljati toplu

Ne trebamo izmišljati toplu vodu. Kosorica bi trebala naplatiti koncesiju kao i svagdje drugdje u Evropi i dopustiti povećanje cijene plina. Povećanje cijene plina bez povećanja koncesije je dovoljno za poziv USKOK-u i duži godišnji u Remetincu bez obzira da li je u pitanju ne znanje ili namjera.
Građani moraju shvatiti da grijanje neba košta njih, pa tko ima novaca neka plaća.
Provođenje projekata energetske efikasnosti i paralelno uvođenje obnovljivih izvora male snage na mjestu potrošnje ( PV paneli, solarni panerli, toplinske pumpe) u vrlo kratkom roku mogu smanjiti uvoz energenata prvenstveno plina i struje i pokrenuti gospodarstvo na duži period jer ulažemo u proizvod (energiju) koji ni drugi nemaju u izobilju i kojem cijena raste i sve prodano odmah.

Tko je glasao

potiče se najprimitivnija

potiče se najprimitivnija potrošnja vrijedne sirovine

A kakva bi to bila neprimitivna potrošnja? Ako je nešto vrijedno podrazumijeva se da je rijetko (poput zlata npr.) i po tom pricipu plin bismo trebali čuvati i ne ga uopće trošiti jer će mu u budućnosti samo rasti cijena. Zato predlažem da se cijena odmah utrostruči jer ćemo tako najbolje zaštiti naše rezerve plina. :)
btw. ov igra s plinom je kao i igra s bankama. prodali smo banke u bescijenje u vjeri da ćemo imati iste uvjete koje imaju klijenti u matičnim zemljama tih banaka, no pokazalo se da je to bila greška i da nas sada te iste banke lihvare s trostruko večim kamatam.
Ovdje je situacja nešto drugačija no svodi se na isto, izrabljivanje domaćina od strane strateškog partnera, a mi ko papagaji pušimo priču o tržišnoj ekonomiji.

Ja zato predlažem BOJKOT Ininih proizvoda i odlazak kod konkurencije, naravno ukoliko je to uopće moguće :)
P.S.
Dugo godina sam bio vjeran HT-u no ove godine je ljubav puknula i ja sada surfam i telefoniram u pola cijene s istim performansama. Kad budem mogao birati drugog dobavljača plina ili budem mogao birati na koju ću se infrastrukturu spojiti, prihvaćam tržišne uvjete. Do tada niks.

Tko je glasao

Ni sada ne kupuješ plin kod

Ni sada ne kupuješ plin kod INA-e.

Tko je glasao

A kakva bi to bila

A kakva bi to bila neprimitivna potrošnja?

Osim kao izvor energije za zagrijavanje i proizvodnju el. struje, zemni plin je vrijedna tehnološka sirovina u proizvodnji npr. umjetnih gnojiva, plastike, itd.

Pod "Najprimitivnija potrošnja" smatram ono gdje je moguć zamjenski energent, npr. kod kogeneracije (biomasa) i zagrijavanja privatnih kuća (drvena sačma), neprikladan za bilo što drugo. Uz to, potrošnja je primitivna kada se odvija uz mali stupanj iskoristivosti (kao npr. zagrijavanje kuća bez ikakve fasade), a to se dešava jer je jeftinije plaćati duplu količinu umjetno jeftinog plina nego postaviti odgovarajuću termoizolacijsku fasadu ili termoizolirani krov.

Dakle, "neprimitivna potrošnja" ili (racionalna potrošnja) bi bila kao sirovina u kemijskoj industriji, gdje dolazi do višestrukog oplodjivanja vrijednosti plina. Ili, za zagrijavanje tamo gdje su alternative neprikladne ili nemoguće, i to uz uvjet dovodjenja takvih objekata na nivo suvremenih standarda toplinske izolacije (ili bolje).

The Observer

Tko je glasao

Sve to stoji što navodiš, no

Sve to stoji što navodiš, no činjenica je da se plinofikacija provodila iz razloga što je u to vrijeme plin bio jako jeftin energent i što tada nitko nije mislio na racionalizaciju potrošnje npr. kvalitetnom izolacijom objekata. To tada čak ni nije imalo smisla jer je ionako skupu investiciju činilo potpuno neisplativom. Potrošaći su kao i kod izgradnje telefonske infrstrukture participirali u izgradni plinske mreže kroz plaćanje priključka koji nije bio tako zanemariv trošak. Za uzvart im je obećan jeftini energent i naravno da bi sada bilo zločesto iako je cijena plina već znatno poskupjela, ići na daljna poskupljenja i eventualno dovesti do odustajanja korištenja tog energenta. To mislim da nikome nije u interesu. Pravedno rješenje bi bilo ovo što navodi acinum, provođenje mjera racionalizacije na nacionalnoj osnovi pa onima koji koriste plin subvencionirati kvalitetnu termoizolaciju objekta koja će smanjiti potrošnju tako da se poskupljenje ne bi odrazilo (ili u manjoj mjeri) na kućne buđete potrošaća.
Država bi trebala subvencionirati financiranje i drugih alternativnih oblika ili barem olakšati postupke dobijanja potrebnih dozvola. Za postavljanje kolektora ili fotonaponskih čelija mora se proći procedura kao da gradiš stambeni objekat što se zna odužiti i do dvije godine. Naravno da to nije problem Ine ili Mola, već države, no oni kao strateški partneri moraju nastupati zajednički. MOL Inu nije kupio u cijelosti i ne može donositi jednostrane odluke koje idu na ruku samo njima.

Tko je glasao

Nikad sreće s kućom izgradjenom na klimavim temeljima

To što je bilo - bilo je. To što je netko participirao u izgradnji mreže i što mu je netko jednom davno obećao jeftin plin, ne znači da za vijeke vjekova mora uživati u državnim subvencijama na račun zajednice.

Uz realne cijene plina, odustati će (možda) oni koji imaju jeftiniju alternativu. I neka odustanu, pa što onda. Plin će trošiti oni koji ga mogu i žele platiti. Uz realnu cijenu, i njihova volja za povećanjem ekonomičnosti bi bila veća.

Ako govoriš o pravdi i nepravdi, onda treba najprije reći da je najveća nepravda da odredjeni segment stanovništva uživa jeftini plin na račun svih i s time treba pod hitno prestati. Pretpostavljam da npr. i Todorić svoj dvorac grije na jeftini plin kojega i ti posredno subvencioniraš. Tek nakon toga se može govoriti o nekim drugim manje ili više (ne)pravednim rješenjima.

Treba se pod hitno odmaknuti od degenerirane politike da se socijalni mir kupuje ekonomskim deformacijama ovakvog tipa. Ako država smatra da gradjanima treba pomoći da se ne smrznu, treba to dati (kome uistinu treba) eventualno kroz neki specijalni vid socijalne pomoći, a ne kroz umjetno niske cijene plina, koje demotiviraju štednju i racionalizaciju, i osim toga djeluju socijalno inverzno (bogatiji korisnici koji troše više ostvaruju veću korist).

Slažem se da država treba subvencionirati sve oblike racionalizacije energije, i to sve gradjane koji dokumentirano provedu neku takvu investiciju, a ne samo plinske potrošače. Ali, mora se znati odakle ti novci dolaze, a to mora biti iz trošarina na energente.

Sve ostalo je prelijevanje iz šupljeg u prazno.

The Observer

Tko je glasao

plinovod

plinovod je prilično jeftina investicija s rapidnim rokom otplate i u biti vjerojatno najjeftiniji način za transport energije

moje je pitanje slijedeće; zašto bi INA prodavala plin jeftinije ako je cijena tog energenta na svjetskom tržištu veća? koja je motivacija? zašto INA ne bi onda prodavala taj plin tamo gdje dobije za njega više novaca? postoji li ograničenje da se taj plin ne smije izvoziti?

INA je privatna kompanija koja mora poslovati u interesu svojih dioničara; a energenti ne bi smjeli biti socijalna kategorija, dok je kod nas sve i svašta socijalna kategorija pa nije niti čudo da se država raspada na 1000 komada

Tko je glasao

Mrak, tržišna cijena

Mrak, tržišna cijena prirodnog plina formira se samo na spot tržištima. A spot tržišta funkcioniraju kada postoji obilje plina, i razgranata mreža magistralnih i distributivnih plinovoda, a toga u istočnoj i južnoj Europi nema. Ovdje postoji samo jedno "tržište", a to je bilateralni ugovor sa Gazpromom, s tajnom formulom u kojoj se cijena plina veže s cijenom nafte, i sa obveznom klauzulom "take or pay".

Naglasio si i da je INA privatna kompanija. Republika Hrvatska 44%, MOL 47%, gdje je tu privatno?

Tko je glasao

Prvo pogreška je bila uopće

Prvo pogreška je bila uopće Inu privatizirati i s Inom ne prodati, već POKLONITI i sve prirodne resurse koje je Ina u onoj bivšoj državi iskorištvala bez ikakvih naknada, ali je zato držala socijalne cijene. Ono što mene ljuti je što bi Mađari tržišne principe kad njima ide u korist, ali ne i kad oni trebaju platiti tržišnu cijenu. Ja ne znam kakav je prvotni ugovor s Mađarima potpisala Račanova vlada, ali očito je tu napravljen veliki propust kojega sada mađari pokušavaju kapitalizirati.
Inače ja nisam protiv tržišnih principa, ali kada na tržištu postoji više igrača, a ne monopol i tajni ugovori ili kalkulacije koje su čuvane bolje i od državnih tajni.

U svemu tome nešto jako, jako smrdi od samog početka, a MOL se ponaša kao izrabljivač, a ne kao strateški partner koji mora misliti i na interese svog partnera. Koliko znam država i dalje ima 44% dionica Ine, a pravo veta na ključne odluke se dobija s 25%+1 dionicom što su mađari znali iskorisiti odmah po ulasku u INU i praktički stvar u potpunosti preuzeti u svoje ruke.

Mislim da mađarima treba dati jasno do znanja da se ne mogu ponašati kao da smo u vremenima AU monarhije što oni izgleda još nisu zaboravili, a ni prežalili gubitak.

Tko je glasao

meni nije jasno zašto se

meni nije jasno zašto se stalno govori o nekoj "tržišnoj cijeni"! pa nije plin (kao ni struja, a za razliku od recimo telefonskog impulsa) roba po koju dođeš u dućan i biraš kojeg ćeš proizvođača, pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni.
kad se radi o plinu, ni ne radi se ni o kakvom tržištu i jedino se može govoriti o nekakvoj realnoj cijeni (to bi bila cijena koja pokriva realne troškove).
uporabom pojma "tržište"/"tržišna" želi se stvoriti privid da je eto i to jedna od cijena kapitalizma i tržišnog gospodarstva, radi se o najobičnijoj optičkoj varci.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

meni nije jasno zašto se

meni nije jasno zašto se stalno govori o nekoj "tržišnoj cijeni"! pa nije plin (kao ni struja, a za razliku od recimo telefonskog impulsa) roba po koju dođeš u dućan i biraš kojeg ćeš proizvođača, pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni.

Točno je da isporučitelji energije (struje ili plina) krajnjim potrošačima imaju de facto monopol. Medjutim, zakonska regulativa ide u tom smjeru da potrošači mogu izabrati isporučitelja koji im se ponudi. Npr. plin u distributivnu mrežu može upumpavati INA ili neki strani isporučitelj. Njihove netto cijene mogu biti različite pa potrošač može izabrati jeftinijeg.

Medjutim, jasno je da je sama distribucija monopolizirana i tu potrošač ne može birati (samo je jedna mreža) , pa je cijena distribucije fiksna i trebala bi biti pod državnom kontrolom.

Osim toga, trošarine se često obračunavaju u apsolutnom iznosu (po energetskoj jedinici), bez obzira na netto cijenu.

Sve to rezultira da su konačne razlike u maloprodajnoj cijeni vrlo male (npr. u mom slučaju električne energije manje od 1%), pa se zapravo ne isplati čitav administrativni postupak prelaska s jednog na drugog isporučitelja.

Kada se govori o tržišnoj cijeni, onda se govori o važećoj nabavnoj cijeni na ulazu u mrežu. Ta cijena definira se na energetskim burzama i mijenja se , u slučaju el. energije gotovo kontinuirano - u minutama. "Tržišna cijena" prema potrošačima predstavlja prosjek u nekom vremenskom razdoblju.

The Observer

Tko je glasao

Energetska strategija koje nema

Ova situacija koju lijepo opisuješ posljedica je energetske strategije koju kao da pišu i usvajaju ljudi koji žive na nekoj drugoj planeti. Ta strategija, u smislu racionalizacije potrošnje energije općenito i posebno fosilnih goriva, u najmanjum ruku kao da je pisana za Rusiju koja pliva u fosilnim gorivima i ne haje za ništa drugo nego da proda što više.

Prvi preduvjet za bilo što u sferi energetske politike su realne (tržišne) cijene energenata, koje odredjuju minimum za koji se mogu prodati potrošačima, a da se osigura ekonomska održivost svih faktora bez državne potpore. Nakon toga dolazi politika koja razumnim sistemom trošarina treba destimulirati visoku potrošnju fosilnih goriva, posebno onih iz uvoza i kako bi se obuzdao nezajažljivi porast potrošnje bez podloge u realnom rastu BDP-a. Nešto takvo zapravo dobro funkcionira s gorivima za motorna vozila.

Znam da je spominjati redukciju CO2 kao jedan od ciljeva energetske politke u Hrvatskoj fuj-fuj, pa neću o tome (EU smanjuje CO2 emisije za 20%, a možda i 30% do 2020 godine). To je apsolutna tabu tema.

Nerealno niske cijene plina doprinose da je inače najefikasniji način racionalizacije potrošnje energije - dodatna toplinska izolacija objekata (bolje fasade, krovovi i prozori) gotovo neisplativ. U "normalnim uvjetima" takve investicije se isplate za 2-5 godina.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Međunarodni cirkus Franjo Tuđman od Mucke komentara 0
  2. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 7
  3. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 6
  4. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  5. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  6. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 0
  7. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  8. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 130
  9. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  10. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  11. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  12. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  13. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  14. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  15. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  16. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  17. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  18. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  19. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  20. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  21. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  22. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59
  23. ŠEFovi profiteri talentirani su ŠEFovi od aluzija komentara 0
  24. "Afera dnevnice", skrivena i zajednička igra tripartitne vlasti i DORH-a od ppetra komentara 49
  25. Limeni Tuđman je mali, plitak, zaostao i jeftin od Mucke komentara 6

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 32

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199