Tagovi

Plaće: prevelike i premale

Uvijek sam slušao priče o basnoslovnim primanjima na Zapadu. "Tamo ljudi imaju tri-četiri hiljade maraka". "U Americi je plaća četiri-pet tisuće dolara".

Svi se slažu da su plaće u Hrvatskoj loše. Međutim, radnici misle da su općenito premale, osobito oni koji "na ruke" dobiju 3000 kn ili manje. S druge strane, poslodavci se žale da su plaće prevelike, i, u nekim slučajevima, sele proizvodnju u Kinu (sistem Turbo Limač).

Kako je moguće da su plaće premale i prevelike istovremeno?

Prvo, iznos koji izdvaja poslodavac je mnogo veći nego što zaposleni dobije "na ruke". Razlika su porezi i doprinosi. Zbunjujuće je što postoje dvije bruto plaće: "bruto 1" i tzv. "bruto 2". Bitno je da je ukupni trošak za poslodavca onaj veći bruto.

Sve se to lako izračuna: http://www.rrif.hr/kalkulator.asp izračunava iz neto bruto itd.

Sljedeće je pitanje: koliko je "prosječni prihod"? Mnogi se bune kada spominjem aritmetički prosjek, jer jedan mudrijaš s 140000 kn mjesečno digne prosjek svima. Zato je izmišljena druga sredina — medijan. Jednostavno rečeno, to je takav iznos da je pola ljudi ispod, pola iznad. To je redovno manje od aritmetičkog prosjeka, ali daje bolji osjećaj "sredine". Ako se jednom manageru plaća digne s 80000 na 120000 kn, medijan se ne miče — managerova plaća je bila iznad, ostaje iznad. Velika većina ljudi obično ima plaću baš oko medijana.

Ponavljam, medijan je uvijek manji od prosjeka, jer plaća ne može biti manja od nule, a gornje granice nema.

Koliki je neto/bruto medijan u Hrvatskoj? To nije lako neći na internetu, ali sam nekako pronašao da je neto medijan oko 4300 kn. Bruto se lako izračuna da je grubo (jer razni ljudi imaju različite olakšice, prirezi se razlikuju itd.) 6900 kn.

Usporedimo to s nekim drugim zemljama. Podatke o medijanu je dosta teško naći. Evo nekih (pretvoreno u godišnje bruto iznose u eurima):

  • Hrvatska 11 200 € (u privatnom sektoru 10 700 €, izvor)
  • SAD 17 600 € (2005., izvor; ne uključuje zdravstveno osiguranje koje plaćaju neki poslodavci)
  • Japan 19 650 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Njemačka 41 000 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Mađarska 7 900 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Poljska 10 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Litva 5 560 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Bugarska 2 500 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Portugal 11 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Slovenija 12 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Kina 2 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Meksiko 4 300 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Indija 1 200 € (2008., privatni sektor, izvor)

Priznajem da i mene neke brojke čude, naročito odnos SAD/Njemačka/Japan, ali su to trikovi s odnosima valuta kako bi proizvodi bili što jeftiniji, odnosno kako bi se donijelo demokraciju na Bliski istok...

Neću komentirati te brojke, zaključke donesite sami. Naravno, kuća u Njemačkoj i kuća u Portugalu ne koštaju isto, pa razlike u standardu i nisu toliko velike; nezaposlenost je različita, itd.

Ali svejedno, brojke govore puno. Plaće neće moći više brzo rasti u Hrvatskoj...

Komentari

Brutto plaća nema nikakvog

Brutto plaća nema nikakvog smisla kao mjerilo za usporedjivanje.

Ono što je relevantno za usporedbu konkurentnosti je ukupni trošak rada (što uključuje brutto plaću i sva davanja poslodavca u vezi sa zaposlenikom).

Ako se usporedjuje vrijednost zarada u smislu životnog standarda, onda se mora usporedjivati po kupovnoj moći, odnosno, netto plaće se moraju korigirati s obzirom na lokalne cijene roba i usluga (nešto u smislu Big Mac indexa - http://www.oanda.com/products/bigmac/bigmac.shtml.

Npr. prema podacima na ovome linku može se donekle usporediti vrijednost novca u pojedinim zemljama. Na žalost Hrvatske nema na listi.

No kako god se uzme, sve te usporedbe teško da uopće daju pravu sliku standarda gradjana, jer su različit nivoi javnog servisa, različiti su trajanje godišnjih odmora, itd., što sve utječe na standard. Što ti vrijedi velika kupovna moć u McDonaldsu, ako moraš platiti sve medicinske usluge ili školarinu za dijete, ili ako imaš samo tjedan dana godišnjeg odmora?

The Observer

Tko je glasao

Pa to sam i uspoređivao,

Pa to sam i uspoređivao, bruto2, tj. ukupni trošak. Na stranici s koje sam uzeo podatke za druge zemlje upravo se uspoređuje ukupni trošak (gross wage), kako bi se usporedili troškovi rada.

Treba naravno usporediti i ostale cijene, ali sam htio pokazati kako u globaliziranom svijetu postoje ogromne disproporcije cijene rada u raznim zemljama i da će tu Hrvatska loše proći: cijena rada je dosta viša od nekih zemalja koje su članice EU. Dakle, ne možemo računati na previše investicija koje će biti izmještanje pogona iz drugih zemalja u Hrvatsku radi cijene rada.

U Americi je ovo neka mjera, neke firme imaju dental i health plan, neke nemaju, pa se ljudi snalaze. Životni standard prosječnog čovjeka u Americi je dosta niži nego u Europi, to je svakom jasno. Hrana je tamo jeftinija, ali je to sve procesirana hrana, u kojoj je tko zna što. Stanovanje je isto jeftinije, ali se obrazovanje jako plaća.

Sve je to jasno, ali u globalnom tržištu rada (ako to postoji) cijena je prvi faktor.

Tko je glasao

Odnosi li se hrvatski

Odnosi li se hrvatski "medijan" na privatni sektor?
Budući da podaci dolaze iz istog izvora mogu se komparirati, ali bez usporedbe s Hrvatsko.
U prvom redu nedostaje izračun neto plaća, koji je jedini relevantan za komparaciju.

A notorna je izmišljotina da plaće u Hrvatskoj rastu brzo. Od kad je na vlasti Sanader rastu dramatično sporije od plaća u drugim tranzicijskim zemljama, što možemo zahvaliti i potpunom odsustvu reforme poreznog sustava, između ostalog.

Tko je glasao

U tom izvoru (pogledaj link

U tom izvoru (pogledaj link koji sam dao) piše da je medijan plaće u privatnom sektoru u Hrvatskoj 205 € tjedno, dakle oko 10 700 € godišnje. Evo, ubacit ću taj podatak unutra.

Baš i nije tako, plaće rastu dosta brže od inflacije, sjeti se kakve su plaće bile 1995. Sjeti se i da je nekad "tisuću maraka" bio san snova. U drugim tranzicijskim zemljama plaće su rasle brže, ali su tamo bile puno manje na početku. I sada su u mnogim tranzicijskim zemljama plaće manje nego u Hrvatskoj.

Naravno i cijene nekretnina, hrane itd. su u Hrvatskoj dosta veće, pa se ne živi toliko bolje koliko izgleda iz ovih iznosa.

Malo ću to istražiti pa ću možda nacrtati neki graf za usporedbu.

Tko je glasao

Sorry, nisam uočio to za

Sorry, nisam uočio to za Hrvatsku.
Što se tiče realnog rasta plaća, izvoli.

http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/duboka-socijalna-kriza-je-vec-pocela...
http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/a-kakva-je-zaista-situacija-u-letoni... (ovo je bilo prije baltičkog kraha)

http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/kako-to-da-smo-propali-samo-mi/63103... (usporedba s Crnom Gorom)

http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/zasto-su-ekonomisti-nasjeli-na-sanad...
(usporedba sa zapadnim Balkanom)

Hrvatska je uz Mađarsku jedina tranzicijska zemlja koja je na početku 2008. zabilježila realni PAD plaća, i taj pad je bio najdugovječniji. U Sloveniji su veće i neto i bruto plaće, pa iste nisu nikad realno padale kao u Hrvatskoj.

Naravno, sad će plaće početi u Hrvatskoj rasti, kad bez posla ostaju trgovci i tvornički radnici s niskim primanjima.

Tko je glasao

Ja sam mislio dugoročnije,

Ja sam mislio dugoročnije, npr. u zadnjih 15 godina. Svakako su plaće rasle brže od produktivnosti, čak postoji podatak da produktivnost stagnira ili pada.

Tko je glasao

Gledajući ove cifre stečem

Gledajući ove cifre stečem dojam da ima prostora za snižavanja plaća kod nas. Znam da me život demantira, ali...

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. U sjeni ŠAJBERICE - dnevnik za starije drugove i gospodu od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  2. Elemenati totalitarizma u poreznom sustavu kraljevine? od rodjen komentara 0
  3. Za Dan sjećanja HRT dovela A. Rašetu uživo u emisiju, a danas "Bujica" V. Šešelja od ppetra komentara 6
  4. SAD kao generator svjetskog rasizma-fašizma od sjenka komentara 13
  5. Politika prokletih & Sjeta u očima anđela od Laganini komentara 40
  6. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 6
  7. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 14
  8. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 4
  9. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  10. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  11. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 59
  12. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  13. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  14. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 28
  15. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 11
  16. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  17. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  18. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 74
  19. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 70
  20. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 41
  21. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  22. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  23. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  24. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  25. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 93

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • indian
  • Laganini
  • leddevet
  • ppetra
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness