Tagovi

Pla?e: prevelike i premale

Uvijek sam slušao pri?e o basnoslovnim primanjima na Zapadu. "Tamo ljudi imaju tri-?etiri hiljade maraka". "U Americi je pla?a ?etiri-pet tisu?e dolara".

Svi se slažu da su pla?e u Hrvatskoj loše. Me?utim, radnici misle da su op?enito premale, osobito oni koji "na ruke" dobiju 3000 kn ili manje. S druge strane, poslodavci se žale da su pla?e prevelike, i, u nekim slu?ajevima, sele proizvodnju u Kinu (sistem Turbo Lima?).

Kako je mogu?e da su pla?e premale i prevelike istovremeno?

Prvo, iznos koji izdvaja poslodavac je mnogo ve?i nego što zaposleni dobije "na ruke". Razlika su porezi i doprinosi. Zbunjuju?e je što postoje dvije bruto pla?e: "bruto 1" i tzv. "bruto 2". Bitno je da je ukupni trošak za poslodavca onaj ve?i bruto.

Sve se to lako izra?una: http://www.rrif.hr/kalkulator.asp izra?unava iz neto bruto itd.

Sljede?e je pitanje: koliko je "prosje?ni prihod"? Mnogi se bune kada spominjem aritmeti?ki prosjek, jer jedan mudrijaš s 140000 kn mjese?no digne prosjek svima. Zato je izmišljena druga sredina — medijan. Jednostavno re?eno, to je takav iznos da je pola ljudi ispod, pola iznad. To je redovno manje od aritmeti?kog prosjeka, ali daje bolji osje?aj "sredine". Ako se jednom manageru pla?a digne s 80000 na 120000 kn, medijan se ne mi?e — managerova pla?a je bila iznad, ostaje iznad. Velika ve?ina ljudi obi?no ima pla?u baš oko medijana.

Ponavljam, medijan je uvijek manji od prosjeka, jer pla?a ne može biti manja od nule, a gornje granice nema.

Koliki je neto/bruto medijan u Hrvatskoj? To nije lako ne?i na internetu, ali sam nekako pronašao da je neto medijan oko 4300 kn. Bruto se lako izra?una da je grubo (jer razni ljudi imaju razli?ite olakšice, prirezi se razlikuju itd.) 6900 kn.

Usporedimo to s nekim drugim zemljama. Podatke o medijanu je dosta teško na?i. Evo nekih (pretvoreno u godišnje bruto iznose u eurima):

  • Hrvatska 11 200 € (u privatnom sektoru 10 700 €, izvor)
  • SAD 17 600 € (2005., izvor; ne uklju?uje zdravstveno osiguranje koje pla?aju neki poslodavci)
  • Japan 19 650 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Njema?ka 41 000 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Ma?arska 7 900 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Poljska 10 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Litva 5 560 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Bugarska 2 500 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Portugal 11 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Slovenija 12 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Kina 2 200 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Meksiko 4 300 € (2008., privatni sektor, izvor)
  • Indija 1 200 € (2008., privatni sektor, izvor)

Priznajem da i mene neke brojke ?ude, naro?ito odnos SAD/Njema?ka/Japan, ali su to trikovi s odnosima valuta kako bi proizvodi bili što jeftiniji, odnosno kako bi se donijelo demokraciju na Bliski istok...

Ne?u komentirati te brojke, zaklju?ke donesite sami. Naravno, ku?a u Njema?koj i ku?a u Portugalu ne koštaju isto, pa razlike u standardu i nisu toliko velike; nezaposlenost je razli?ita, itd.

Ali svejedno, brojke govore puno. Pla?e ne?e mo?i više brzo rasti u Hrvatskoj...

Komentari

Brutto plaća nema nikakvog

Brutto plaća nema nikakvog smisla kao mjerilo za usporedjivanje.

Ono što je relevantno za usporedbu konkurentnosti je ukupni trošak rada (što uključuje brutto plaću i sva davanja poslodavca u vezi sa zaposlenikom).

Ako se usporedjuje vrijednost zarada u smislu životnog standarda, onda se mora usporedjivati po kupovnoj moći, odnosno, netto plaće se moraju korigirati s obzirom na lokalne cijene roba i usluga (nešto u smislu Big Mac indexa - http://www.oanda.com/products/bigmac/bigmac.shtml.

Npr. prema podacima na ovome linku može se donekle usporediti vrijednost novca u pojedinim zemljama. Na žalost Hrvatske nema na listi.

No kako god se uzme, sve te usporedbe teško da uopće daju pravu sliku standarda gradjana, jer su različit nivoi javnog servisa, različiti su trajanje godišnjih odmora, itd., što sve utječe na standard. Što ti vrijedi velika kupovna moć u McDonaldsu, ako moraš platiti sve medicinske usluge ili školarinu za dijete, ili ako imaš samo tjedan dana godišnjeg odmora?

The Observer

Tko je glasao

Pa to sam i uspoređivao,

Pa to sam i uspoređivao, bruto2, tj. ukupni trošak. Na stranici s koje sam uzeo podatke za druge zemlje upravo se uspoređuje ukupni trošak (gross wage), kako bi se usporedili troškovi rada.

Treba naravno usporediti i ostale cijene, ali sam htio pokazati kako u globaliziranom svijetu postoje ogromne disproporcije cijene rada u raznim zemljama i da će tu Hrvatska loše proći: cijena rada je dosta viša od nekih zemalja koje su članice EU. Dakle, ne možemo računati na previše investicija koje će biti izmještanje pogona iz drugih zemalja u Hrvatsku radi cijene rada.

U Americi je ovo neka mjera, neke firme imaju dental i health plan, neke nemaju, pa se ljudi snalaze. Životni standard prosječnog čovjeka u Americi je dosta niži nego u Europi, to je svakom jasno. Hrana je tamo jeftinija, ali je to sve procesirana hrana, u kojoj je tko zna što. Stanovanje je isto jeftinije, ali se obrazovanje jako plaća.

Sve je to jasno, ali u globalnom tržištu rada (ako to postoji) cijena je prvi faktor.

Tko je glasao

Odnosi li se hrvatski

Odnosi li se hrvatski "medijan" na privatni sektor?
Budući da podaci dolaze iz istog izvora mogu se komparirati, ali bez usporedbe s Hrvatsko.
U prvom redu nedostaje izračun neto plaća, koji je jedini relevantan za komparaciju.

A notorna je izmišljotina da plaće u Hrvatskoj rastu brzo. Od kad je na vlasti Sanader rastu dramatično sporije od plaća u drugim tranzicijskim zemljama, što možemo zahvaliti i potpunom odsustvu reforme poreznog sustava, između ostalog.

Tko je glasao

U tom izvoru (pogledaj link

U tom izvoru (pogledaj link koji sam dao) piše da je medijan plaće u privatnom sektoru u Hrvatskoj 205 € tjedno, dakle oko 10 700 € godišnje. Evo, ubacit ću taj podatak unutra.

Baš i nije tako, plaće rastu dosta brže od inflacije, sjeti se kakve su plaće bile 1995. Sjeti se i da je nekad "tisuću maraka" bio san snova. U drugim tranzicijskim zemljama plaće su rasle brže, ali su tamo bile puno manje na početku. I sada su u mnogim tranzicijskim zemljama plaće manje nego u Hrvatskoj.

Naravno i cijene nekretnina, hrane itd. su u Hrvatskoj dosta veće, pa se ne živi toliko bolje koliko izgleda iz ovih iznosa.

Malo ću to istražiti pa ću možda nacrtati neki graf za usporedbu.

Tko je glasao

Sorry, nisam uočio to za

Sorry, nisam uočio to za Hrvatsku.
Što se tiče realnog rasta plaća, izvoli.

http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/duboka-socijalna-kriza-je-vec-pocela...
http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/a-kakva-je-zaista-situacija-u-letoni... (ovo je bilo prije baltičkog kraha)

http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/kako-to-da-smo-propali-samo-mi/63103... (usporedba s Crnom Gorom)

http://hdz-ekonomija.bloger.hr/post/zasto-su-ekonomisti-nasjeli-na-sanad...
(usporedba sa zapadnim Balkanom)

Hrvatska je uz Mađarsku jedina tranzicijska zemlja koja je na početku 2008. zabilježila realni PAD plaća, i taj pad je bio najdugovječniji. U Sloveniji su veće i neto i bruto plaće, pa iste nisu nikad realno padale kao u Hrvatskoj.

Naravno, sad će plaće početi u Hrvatskoj rasti, kad bez posla ostaju trgovci i tvornički radnici s niskim primanjima.

Tko je glasao

Ja sam mislio dugoročnije,

Ja sam mislio dugoročnije, npr. u zadnjih 15 godina. Svakako su plaće rasle brže od produktivnosti, čak postoji podatak da produktivnost stagnira ili pada.

Tko je glasao

Gledajući ove cifre stečem

Gledajući ove cifre stečem dojam da ima prostora za snižavanja plaća kod nas. Znam da me život demantira, ali...

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Orepiću, predmet si ismijavanja neprijatelja Hrvatske / DORH se odmetnuo i suspendirao Kazneni zakon čl. 349. od Laganini komentara 0
  2. ŠEFovski rashod (bez obzira na prihod) od aluzija komentara 0
  3. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 5
  4. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  5. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  6. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  7. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  8. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  9. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  10. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  11. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  12. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  13. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  14. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  15. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  16. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  17. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  18. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  19. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  20. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  21. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  22. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  23. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  24. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  25. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0

Tko je online

  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199