Tagovi

Placa radniku, profit vlasniku


radnik-majstor

Nakon 20 godina vecina jos uvijek ne voli i psuje "komunjare" kao i sve ostalo povezano sa bivsom drzavom i njenim drustvenim uredenjem. Socijalizam je nesto sto je sasvim odbaceno 90tih, slobodnom voljom vecine. No zgrazanje socijalizmom traje jos i danas. Pojam silne nepravde, ugnjetavanja u bivsem sistemu i dalje malo ljudi osporava, a ako to rade zasigurno nisu glasni. No ono sto mnogim osporavateljima "komunjarske drzave" (kako li je Tudman vec propagandno prozvao socijalisticku drzavu) nije jasno da je odabir visestranacja automatski oznacio kapitalizam kao buduce drustveno uredenje, sa svim svojim prednostima i manama. Odabirom Hrvatske kao nase drzave birali smo dakle i demokratsko, visestranacko uredenje, te time i privatno vlasnistvo kao nepovredivo. (ovo nije post o kriminalu, koji je nastao kao posljedica vlasti odredenih ljudi)

Gradani su potpuno zanemarili da se uobicajena drustvena dobra za socijalizam ukidaju, ili ih nisu shvacali kao posljedicu socijalizma, vec kao pravo bez obzira na drustveno uredenje. Naprosto je nevjerojatno kako je vecina ljudi mislila da ce odabirom demokracije i kapitalizma sva prava iz socijalizma ostati, ali ce doci i sve dobrobiti novog sistema.

Iz takvog razmisljanja, medu inim zabludama koje se javljaju, dolazi do danasnjeg poklica i zahtjeva: Profit radnicima! Ne zaboravimo da je proslo barem petnaest godina od dobrovoljno, odlukom vecine, provedene privatizacije drustvenog vlasnistva.

Zahtjev je dakle potpuno nerazuman. Problem je u nacinu razmisljanja koje je jednako posljedica zivota u bivsoj drzavi kao i krade i kriminala u ovoj. Previse su godina ljudi zivjeli samo sa svojim potrebama, do kojih se dolazilo bez truda, naprosto uzimanjem. Netko tamo, negdje, u nekom vrhu je dao, odlucio.. podijelio.. Gradani su uzimali kao zasluzeno, pretvorili u "svoje", u "privatno" pravo. Istina je da su neki zasluzili svojim radom vise, a neki manje. Takva dugogodisnja praksa razvila je naviku trazenja "svojih neospornih" prava koja ne zahtijevaju nista zauzvrat. To su strasne zablude, nazalost ogromne vecine gradana. U trazenju prava zanemaruje se obaveza znati sto trazis i kakav je smisao zahtjeva.

Zasto je nemoguce dijeliti profit radnicima danas? Odgovor je vrlo jednostavan. Profit nije posljedica rada, vec kapitala i rizika.

To je tako banalna stvar da bi morala svakom biti jasna. Ali nije. Zato cu pokusati sa par jednostavnih definicija objasniti sto je profit..

Profit ili dobit je izraz kojim se označuje novčani iznos koji ostaje vlasniku kapitala nakon podmirenja svih troškova i obveza.
Poznajemo bruto profit i neto profit. Pod bruto profitom se razumije ukupan prihod tvrtke po odbitku materijalnih troškova i nadnica. Dakle, to je razlika između primitaka i izdataka izravno upotrijebljenih za poslovnu aktivnost.
Neto profit je bruto profit umanjen za troškove angaziranog novca. Cisti profit je Neto profit umanjen za poreze i takse.

Taj, preostali profit, nazvan Cistim profitom, je raspoloživ za raspodjelu vlasnicima tvrtke kao njihov dohodak, odnosno za rezervu i fondove za nova ulaganja.

Eh sad dolazimo do onog sto ce mnogi pobornici parole profit radnicima reci: Ali profit je posljedica rada i kapitala, dakle u redu je da se dijeli vlasniku i radniku.. Dakako da je ovaj prvi dio tvrdnje neosporan. Naravno da je profit posljedica rada. No za rad se zahtijeva placanje bez obzira na krajnji rezultat profita. I tu nastaje greska u razmisljanju kao posljedica navike "dobijanja" svih "prava" bez obaveze, i to desetljecima.

Kad rad ne bi bio placen po obavljanju, te kad bi taj iznos ulazio u izracun ukupnog profita onda bi se profit mogao dijeliti po omjeru ulozenog. No u sistemu koji smo uspostavili vec dugo i u kojem se zahtijeva placanje rada po ugovoru radnik/poslodavac bez obzira na njegov krajnji ucinak na profit, on prestaje biti ulog i prelazi u trosak. Jednako kao sto su i svi ostali troskovi, sirovine, prevozi, energenti. Rizik za radnika time ne postoji. On treba biti placen bez obzira na konacan zbroj troskova, ili razlike troskova i prodajne cijene.

I tu je stvar cista. Postoji dohodak iz rada, kao sto postoji dohodak iz kapitala tj. vlasnistva. Prvi ne bi smio imati rizik i uvijek mora biti placen, a drugi kako ispadne. Dakle profit ne moze pripasti radnicima jer ne sudjeluju u kapitalu kao ulog, vec kao trosak (placa). Ne postoji razlika u principijelnom tretmanu profita u socijalizmu i kapitalizmu.

Zato sam se dugo pitala kako to da radnici u bivsim socijalistickim zemljama misle da trebaju sudjelovati u raspodjeli profita i ni jedan u vec dugo kapitalistickim drzavama. I shvatila sam.

U tradicionalno kapitalistickim zemljama zapadne Europe postoji visegodisnja tradicija organizirane radnicke klase. No postoji i svjesnost sto je cije i sto iz cega proizilazi. Tradicija nepovredivosti privatnog vlasnistva je jasna u razmisljanju vecine. Sindikati zapadnih zemalja stoga prihode radnika traze iz rada, kroz placu, nagrade, stimulacije, razne benefite, a ne iz kapitala jer to nije njihovo. U post socijalistickim zemljama jos uvijek nije shvaceno da "tvornice" vise ni formalno nisu vlasnistvo radnika koji u njoj rade. Spoznaja o ne-vlasnistvu tesko je prihvacena bez obzira sto je to odluka vecine koja se radovala prekidu socijalistickog uredenja. Do te spoznaje nije doslo ni nakon sto je vecina gradana prodala dionice ili ih vlastitom voljom dala na upravljanje "odabranim upravljacima drzave" koji su ih predali dalje. Sve zajedno se nekim unutrasnjim mehanizmom negiranja stvarnosti i vlastitih odluka pretvara u zelju za profitom, makar su poduzeca odavno u rukama inih vlasnika. Zato neki namjerno nesvjesni promjena i dalje traze "socijalisticka radnicka prava", koja nikad nisu bila posljedica rada, vec radnickog vlasnistva nad tvornicama. I tu je citav problem sa zahtjevom. Neznanje i sveopce nasljede proteklih desetljeca dovelo nas je do situacije u kojoj je normalno traziti prava, a bez razmisljanja o osnovanosti zahtjeva.

U ovom trenutku imamo drustvo koje omogucuje svakom da postane vlasnik, vlastitim ulogom. Kao i nevlasnik, ne-ulogom. Tu moc odabira prije nismo imali. Dakle vlasnistvo je i dalje jedini nacin upravljanja onim sto proizilazi iz vlasnistva, samo danas imamo mogucnost odabira biti vlasnik ili ne. Dok covjek nema kapital ili se nije spreman izloziti riziku ulaganja svog kapitala ne moze dobiti dohodak iz njega, tj. profit. Zato zelja "Profit radnicima" nije nista drugo nego zelja za tudim, za necim sto ti ne pripada.

Nema razlike u raspodjeli profita u socijalizmu i kapitalizmu, vec je razlika u vlasnistvu. Oduvijek je radnik dobijao placu za rad, a vlasnik profit iz vlasnistva tj. kapitala.

U sistemu koji smo odabrali, zvao se on socijalizam ili kapitalizam, radnici trebaju traziti placanje rada kao radnici. A kad zele profit onda ga moraju traziti iz svog vlasnistva tj. ulozenog kapitala .Razlika izmedu nama poznatog socijalizma i kapitalizma po pitanju vlasnistva je sloboda odabira svakog covjeka.

U socijalizmu smo dobijali vlasnistvo zaposlenjem. (pojednostavljeno shvacanje parole Tvornice radnicima!). No tada nije zahtijevano ulaganje vlastitog kapitala unaprijed vec se ocekivalo da ces ga svojim buducim radom stvoriti. Oni koji su radili duze nisu imali vise akumuliranog i tu je nastao jedan od apsurdnih odnosa prema "vlasnistvu". Kao i gubitak stecenog "vlasnistva" odlaskom u drugo poduzece. No tamo se stjecalo novo, a bez zasluga. Znaci privatno vlasnistvo nije nepovredivo takvim principom, vec je prenosivo bez voljnog ucesca zadanim sistemom.

U kapitalizmu je obnuto, svaki covjek po svojoj slobodnoj volji i mogucnostima ne ulaze ili ulaze svoj kapital unaprijed, te time stjece pravo na raspodjelu ili ne profita.

I to je to. Sasvim jednostavno. Ne moze drugacije nego ovako kako smo se organizirali voljom vecine. Placa radniku, profit vlasniku.

Oduvijek je tako bilo, bez obzira na drustveni sistem. Nema razlike u raspodjeli profita, ima u slobodi odluke biti vlasnik ili ne. Izloziti svoj kapital riziku ili ne. I zato sam cvrsto uvjerena u ispravnost ove izjave: "Placa radniku, profit vlasniku."

sloboda i kapitalizam

Luna

http://lunoprof.bloger.hr

.

Komentari

Komentar @Fome...., za 3 plusa

@Foma, ovo pod 1. se rijetko događa, pod 2. mi je genijalno ( i vidljivo i na ovom portalu ), a ovo pod 3. bi trebalo malo proučiti "starog podravca" pravoslavne vjere, Petra Preradovića.

Tko je glasao

zanimljiva diskusija

Zanimljiva diskusija se razvila i nekako mi se čini da je to nastavak od mojeg dnevnika od prije desetak dana.

Evo mojih nekoliko neposrednih iskustava s cijelom pričom:

1. Kao što znate, imao sam relativno veliku tvrtku (na rubu da prođemo u srednje poduzetnike po veličini) i ono što mogu odmah reći je da u skoro petnaest godina samo dvoje zaposlenih uopće pitalo za svoju bruto plaću a kamoli neki imalo kompleksniji način izračuna plaće.

2. U nekoliko navrata sam bio nudio ljudima različite načine plaćanja, no u 100% situacija u času kada su shvatili da im jedan solidni dio plaće (recimo 20-30%) ovisi o nekoj realizaciji svi su se redom odlučili za fiksnu plaću ili satnicu (ovisno o tome kakvo je radno mjesto bilo u igri).

3. Postoji velika razlika između varijabilne plaće vezane za rezultate, koji onda mogu biti vezani za tvrtku u cjelini ili za mjesto troška. Potom ima problema s time da li se varijabilna plaća veže na rezultate tima (pa se netko šlepa na teret nekog drugog), ili pojedinca (što u pravilu ubija timski rad). Potom imate situacije da nečije doprinose jednostavno nije jednostavno mjeriti (primjerice čistačice, ili nekog administrativnog djelatnika poput npr. skladištara).

4. Profit možete dijeliti na više načina; jedno je da on postane stimulativni dio plaće (kao gore), a drugo je da dijelite udjele u vlasništvu. Ovo posljednje je uobičajeni i normalni put nagrađivanja djelatnika u svim imalo većim tvrtkama,a vrlo je uobičajen u pojedinim oblicima udruživanja poput odvjetničkih ureda. No nagrađivanje djelatnika vlasničkim pravom je po meni i dalje isplata plaće, a potom nastupa uobičajeni vlasnički odnos u kojem se pretpostavlja da će vlasnik svojim vlasništvom odgovorno upravljati.

5. Super primjer vlasnika koji neodgovorno upravljaju svojom imovinom je pretvorba i privatizacija gdje imate vrlo mali broj tvrtki koji je uspio preživjeti tranziciju, a još manji je broj onih koji su zadržali taj model i danas bez okrupnjavanja vlasničkih pozicija. Primjerice možemo promatrati kompanije poput Adrisa (koji je dijelom moj klijent) ili recimo Dalekovod o kojem smo čitali prije koji tjedan. Obje kompanije su nastale kroz pretvorbu gdje su radnici preuzeli vlasništvo i potom razvijali dalje djelatnost u različite krajnosti.

6. Još bolji primjer proletera koji su sami vladali svojim vlasništvom (ultimativni komunizam) je situacija Đakovštine koja je propala i koju vlada sanira vašim i mojim novcem, gdje je tamo odgovornost vlasnika i kako su tamo zaštićena prava radnika (a koji su jedno te isto u tom slučaju)?

Da zaključim; priča o "profit radnicima" je isto što i "tvornice radnicima" a vidimo kud nas je to dovelo. S druge strane, interes svakog imalo inteligentnog poslodavca je da stimulira svoje radnike da budu učinkoviti pa to može raditi ili kroz različite profit sharing sheme ili prepuštanje vlasništva djelatnicima (bez obzira da li se radi o management ili drugim razinama).

I posljednje; diskusije i zazivanje "profita radnicima" u društvenom uređenju u kojem je sloboda kretanja radnika i kapitala apsolutna je u biti rezervirana za nekolicinu frustriranih neradnika (sorry ali ne mogu ne generalizirati na tu temu).

Tko je glasao

Tvornice radnicima. E.

Tvornice radnicima. E. Otimacina djir. To je popularno. Napravi svoju tvornicu, jeli.

Tko je glasao

Zemlju seljacima

Ma koji barkači, nek si kupe zemlju od veleposjednika i Crkve pa nek onda obrađuju. Nek si kupe i vodu i zrak - sve to košta, uostalom tko su oni da samo nekaj traže. Zato se i namnožilo njih 7 milijardi lezilebovića. Treba se pobrinuti samo za onaj dio 1% uspješnih a 99% odmah zakopati u gnoj. Samo unazađuju genetski kod...

Tko je glasao

Po tom pitanju, ponistit

Po tom pitanju, ponistit pretvorbu i privatizaciju, odnsono ostaviti upravljacku strukturu onim subjektima koji su prezivjeli tranziciju, ali im ukloniti vlasnistvo, ako nije steceno na legitiman nacin (stvar rasprave).

Enivej, Mrak spominje Djakovstinu. Pa pitanje. Jeli to deviza tvornice radnicima?

Tko je glasao

pomalo mi isforsirano djeluje

pomalo mi isforsirano djeluje rasprava oko toga kome što pripada kada su ti odnosi jasni i zacementirani u smislu da su takvi kakvi jesu, a istovremeno je svakodobno moguć prelazak s jedne strane na drugu;
ako radnik misli da je super biti poslodavac - široko mu polje; nitko se nije rodio kao poslodavac; da bi bio poslodavac formalno ti ne treba čak niti temeljni kapital (možeš biti obrtnik-poslodavac).

ipak, just for the kicks, evo detalj iz zakona o radu:

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

karakteristika poslodavca je da daje posao, daje upute, u konačnici snosi odgovornost
karakteristika radnika je da određuje posao prema danim uputama i prima plaću

ako poslodavac misli da bi mu bilo bolje kao radniku - neka bude radnik
ako radnik misli da bi mu bilo bolje kao poslodavcu - neka bude poslodavac

ipak, rijetko se viđaju takvi prelasci iz jedne u drugu momčad jer prvi prelazak predstavlja prelazak pod nečiju upravu,
a drugi prelazak predstavlja preuzimanje rizika.

pogrešno je miješati navedeno sa pitanjem isplate.
može se radniku davati minimalna plaća, može se radniku davati minimalna plaća s bonusom, a mogu se tu ubaciti još i dodatni privilegiji. dobar radnik naći će si mjesto kod poslodavca koji nudi treći model;
to je poanta tržišta rada.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

posloDavac ima posao za radnika?

@griotta
inovacija ova - a je li razumna?
posloDavac ima radnikAlata, koji radi po naređenju posloDavca,

i još...

posloDavac ima radnika/radnikAlata,
inovacija - a je li razumna?
posloDavac ima posloPrimca,

i još... ali bitno, a zanemareno

posao ima posloDavca,
posloDavac naređuje posao,

plaća ima plaćoDavca,
plaćoDavac naređuje plaću,

ujedinjeno,
posloDavac plaćoDavac ima posloPrimca plaćoPrimca (uredi tezaNatuknicu)
posloDavac plaćoDavac naređuje posao posloPrimcu i plaću plaćoPrimcu,

međuOvisnost posloDavac i posloPrimac je zasebna,
međuOvisnost plaćoDavac i plaćoPrimac je zasebna,

ujedinjeno
međuOvisnost posloDavca plaćoDavca i posloPrimca plaćoPrimca je zasebna (uredi tezaNatuknicu)

konstanta - profiter gospodar gospodari profitiranjem (uredi tezaNatuknicu)
uvjetuje

varijabla - međuOvisnost naredboDavac i naredboPrimac
varijabla - međuOvisnost (naredboDavca) posloDavca plaćoDavca i (naredboPrimca) posloPrimca plaćoPrimca,

a kobna lančana posljedica?

fašizam milijardera (banda fašista)

adfilantrop
www.adfilantrop.com

Tko je glasao

tema je naceta jer se

tema je naceta jer se provlacila po raznim dnevnicima danima i svaki put je pokrenula raspravu.

zakon, slazem se da postoji. no zakon nije nikad zacementiran tj. moze se mijenjati. ja ipak mislim da se u ovom slucaju ne treba mijenjati jer je zakon u skladu sa stvarnim procesom te sluzi za njegovu regulaciju.

kad ne bi bio takav kakav jest ne bi odgovarao pojavi koju regulira i mislim da bi tako postao kontraproduktivan tj. stetan za stvaranje novih vrijednosti

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

bljakac

apsolutno mi je fenomenalno ovo usklađeno minusiranje komentara kao da on time postaje
- uvredljiv
- loše argumentiran
- netočan
- nepodoban
- spam
- umetni sam(a),
i to vječno od onih istih kojima su najpunija usta demokracije i slobode govora.
znam, znam da istina škodi, ali ajde bar trunka dostojanstva ili barem magle. možete vi to ;)

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Načelno dajem samo pluseve.

Tko je glasao

posve očekivano, nemesis,

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

ja bih rado kad bi mi netko

ja bih rado kad bi mi netko odgovorio na pitanje raspodjele profita
kod recimo drzavnih i javnih sluzbenika?

1. kako bi lijecnik trebao doci do profita za koji smatrate da pripada radu?

2. kako bi sumar u drzavnoj sumariji trebao doci do profita i ciji novac bi on tada dobio?

3. na koji nacin bi svoje radno pravo na profit ostvarivali drzavni cinovnici, ucitelji, profesori, profesionalni politicari?

4. zasto smatrate da rad ne treba biti placen te da se mora ulagati?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@luna, stvar je u tome da bi

@luna, stvar je u tome da bi se puno puta htjelo biti i hebeno i pošteno. To na žalost ne ide.

Tko je glasao

1,2,3 - bez rizika nema

1,2,3 - bez rizika nema profita

4 - ko to smatra?

Tko je glasao

1, 2, 3

javne službe moraju biti profitabilne

4 tko to smatra !?

Mislim da je ovo i previše truda što sam uložio u ovaj Dnevnik jer autorica je dokazana kao vrlo razuman sugovornik koji predano sluša ( čita ) i uči vođena spoznajom da ne zna baš sve ...

Provinciopolis

Tko je glasao

Enivej. Interesantna mi je

Enivej. Interesantna mi je tema, ali nikako ne mogu skuziti gdje je tocno problem oko kojeg se prepucavate. Nekako mi se cini vise da jedni druge lovite oko sporednih stvari.

Dakle. Jel govorimo o pravu radnika da sudjeluje u profitu? Jel govorimo o obavezi radnika da sudjeluje u profitu? Koji je to tocno aspekt danas neprihvatljiv i koji bi se mogao ili trebao uvesti, a da nije uveden.

Gdje je zapelo? U shumi price o svemu i svacemu, jednostavno sam propustio bit.

Tko je glasao

Sjedi, 5.

Po komentarima je očito da se ne shvaća da je profit plaća za rizik, a mjesečna sigurna plaća - plaća za rad.

Tko je glasao

A što je to "rizik",

pa da bi zavređivalo "plaću"?

Kada pretrčavam cestu preko crvenog, ulažem neki rizik. Zašto taj rizik nije naplativ?

Obzirom da je rizik neka "vrijednost" koja ima svoju "cijenu", onda bi "cijena" trebala biti to veća što je veći rizik.

A što je veći rizik, to je veća mogućnost da se propadne.

Znači, najveći rizik ćeš izmjeriti onda kada propadneš.

A ako najveći rizik ima najveću vrijednost, onda ćeš i najveću plaću za rizik uzeti - onda kada propadneš.

:)))

Ovo je baš zabavno. ne znam zašto me vlastita igrica podsjeća na neke likove iz hrvatskog života.... Neke Kutle, Tutle, Mutle.... Neke Sanadere, neke Šelebaje, itd. itd....

Tko je glasao

rizik jest prelaziti cestu i

rizik jest prelaziti cestu i stici negde drugdje

ulog je tvoj zivot

kad predes i ostanes ziv imas svoj zivot i bogatiji si za iskustvo

ak te zgazi auto izgibuo si ulog tj. zivot

da li je rizik vrijedan iskustva? nemam pojma, ja o tome ne raspravljam. no to iskustvo u slucaju da si uspio prijeci cestu je tvoja uvecana vrijednost tj. profit

morala bi ipak pogledati malo ekonomiju :))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Žestoko minusiranje

Ajde svi koji ste mi izminusirali komentar, molim, izjasnite se:

Da li biste pristali na rad u firmi koja vam za mjesec dana rada, bez obzira na to koliko se vi trudili taj mjesec i izgarali na poslu, na kraju mjeseca može isplatiti 15.000 kn, ali isto tako može i tražiti od vas da uplatite svojih 2.000 kn? Zato jer nema novaca na računu, zato jer je promet pao ne vašom krivnjom, zato jer nije naplaćeno što je trebalo biti...

I koliko dugo biste radili u takvoj firmi, da ni jedan mjesec ne znate kakva će vam biti plaća?

Tko je glasao

Polemizirati s tvojom tvrdnjom

imalo bi smisla kad izvadiš glavu iz škanicla, ili kad u njemu potrošiš sav kisik.

(tako je uostalom trebalo i s ovim luninin postom)

Tko je glasao

Ja, recimo,

radim u takvoj firmi već 17 godina.

Tko je glasao

minus

Moj minus je došao zbog paušalne ocjene "vi očito ne razumijete" i svođenja dugotrajne rasprave - na jednu jedinu rečenicu - dakle, omalovažavanje sugovornika :)

p.s. Prije tri sekunde sam ti na drugom dnevniku dao plus za komentar, jel trebam i njega obrazlagati?

Tko je glasao

Ups!

Prihvatio kritiku.

Tko je glasao

Dnevnik ti je za level „ignore“

Ali ipak

Nedvojbeno si čula da je prije neke tri ili četiri godine, kada je kriza već u svijetu pokazala sve znake dubine , širine i neminovnosti, Nobelovu nagradu za ekonomiju dobila gospođa Ostrom koja je pola stoljeća istraživala modele upravljanja, između ostalog i onaj u ex sfrj.
Malko progooglaj o tome da ovdje ne prepričavam. Zaključak tog istraživanja koje ona jako dugo zastupa i potvrđivalo joj se to istraživanje je upravljanje upravo po tome što ti boldaš, a to je „profit radnicima“, odnosno mješavina kapitalizma i socijalizma.

Ne gleda ovaj naš „kapitalizam“ i onaj naš „socijalizam“ kao primjere kapitalizma i socijalizma u svojoj biti, nego onaj kapitalizam koja ona dobro poznaje i u kojem živi, i naš ex socjijalizam koji je bio dobra ideja ali se gomilala loša praksa – i ona je baš tu grešku uočila – nemotiviranost za rad, svijest o raspadu, i trajno i sve jače grabljnje na svim razinama.
Ona je dobila tu nagradu jer je jasno da drugačije ne može ići
Pitanje je samo kako će se to odviti, i valjda sada pratimo.

Tko je glasao

model koji kaze da profit ide

model koji kaze da profit ide radnicima moguc je tek kad radnici budu spremni biti potplaceni u odnosu na trzisnu vrijednost rada te dio tako stecenog kapitala pretvore u ulaganje i podrvgnu ga riziku. na taj nacin mogu dobiti dobit iz svog uloga koji je nista drugo nego ekvivalent riziku vrijednosti neisplacenog rada.

bas me zanima koliko ce to radnika u proizvodnji biti dobrovoljno spremno svoju placu podvrci riziku i riskirati da nikad ne bude isplacena zato da bi eventualno ostvarila dobit ? i koliki dio rada treba ostati kao ulog? kako mislite postaviti taj regulator, zakonom koji propisuje postotke sigurne i nesigurne place?

nemate drugog nacina za isplatu profita temeljem zarade iz rada osim oduzimanja dijela place iz troska i pretvaranjem te vrijednosti u ulog unutar trzisne ekonomije.

to mozete samo prisilom. ljudi koji zive od tog rada na to nisu spremni. pa tko bi bio?
a nije ni u redu siliti ih da apriori ulazu bas tamo gdje rade. to je nacisto ukidanje slobode odluke o vlastitoj zaradi. ja smatram da svaki covjek mora imati slobodu odluciti sto ce sa svojom osobnom zaradom, potrositi ili ulagati. ovaj model koji kaze da se rad pretvara u ulaganje to ne omogucuje vec je cista krada i ogranicavanje slobode.

koliko god vi mislili da ce zarada iz tudeg kapitala biti dijelom dodijeljena radu to zasigurno nece biti proizvod sustava profit radu vec sasvim obrnuto.

naprosto to ne pase u trzisnu ekonomiju. sve dok ona postoji nije moguce ostvariti profit radnicima bez da se nekom ogranici sloboda raspolaganja vlastitim sredstvima ili da se nekog neadekvatno plati.

zao mi je sto to ne shvacate.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

radnici su sve potplaćeniji u odnosu na tržišnu vrijednost

a šta ćemo s tim ako ti ne shvćaš
to bi se onda zvao drugačiji stav??

zastupat ću stav da je razvoj robovskog rada, njegovog obezvrijeđivanja, važan za pokušaj održavanja napuhavanja balona koji su dovelid o krize - ovakav današnji profit feudalaca, mahom stvoren bez lipe uloga služi qrcu, odnosno žderačini i duhu palanke,

da se nije obavljala pretvorba i privatizacija po duhu - evo vama dionice i dvadeset maraka plaće, pa nam slijedeći mjesec prodajte sve dionice,- nego da je to bilo stvarni nastavka upravljanja onim što su ti ljudi desetljećima stvarali a da nisu tako preveslani (većina je odrasla u "socijalizmu" i nije imala stvarnu svijest o upravljanju), danas bi bilo drugo

svak na koncu kreće od sebe
ne zamislivo bi mi bilo ne sudjelovanje mojih zaposlenika u diobi dobiti - jedino tako imaju volju za stvarni rad

drugačije, koliko god ti volio svoj posao je osjećanje stupanja na mjestu, ne odlućivanja i na koncu vrlo slabog napredovanja

Tko je glasao

@brojcek

vidi ja se ne bavim u ovom dnevniku organizacijom drustva ni nastalim devijacijama u proslosti i sadasnjosti. kao ni prevarama, kriminalom, ni uzrocima istih.

dakle pretvorba i privatizacija u duhu ovog dnevnika mogu biti tretirane kao placanje onom koji nije uzrok, onom koji nije vlasnik. uz dodatak neadekvatno placanja kupca za doticnu robu.

dakle cista prevara i bas ono o cemu pricam da dovodi do poremecaja.

ako pretpostavimo da je drustvo bilo vlasnik drustvenog, dakle poduzeca nekim zajednickim dugogodisnjim ulaganjem i zanemarimo da je u jednom trenutku osnovna, pocetna vrijednost bila oduzeta nekom vlasniku te 1991 postavimo kao reset godinu za prelazak na drugo drustveno uredenje bazirano iskljucivo na trzisnoj privredi onda smo trebali napraviti dvije stvari..

1. ukupnu zajednicku imovinu procijeniti i vrednovati
2. odluciti sto ostaje drustveno, opce vlasnistvo i to predati na upravljanje odgovornim clanovima drustva te naravno kontrolirati upravljanje drustvenom kontrolom
3. odluciti sto treba privatizirati i odrediti ukupnu vrijednost svega
4. prodati po trzisnoj vrijednosti sve sto smo odlucili privatizirati i nikako drugacije, za goli cash
5. ti novci su tada trebali postati opce drustveno vlasnistvo i supstanca u cashu za daljnja drustvena ulaganja te naravno odabrati odgovorne za upravljanje

dakle vracamo se na ono sto ja mislim da je ispravno. vlasniku ili uzroku treba dati protuvrijednost za prodano/zaradeno i to je jedini nacin da se ne radi poremecaj sustava

sto smo mi napravili privatizacijom? otudili imovinu koja je trebala ostati opce drustvena. prodali dio imovine po cijeni daleko ispod trzisne te time izgubili drustveni kapital u cashu kao i mogucnost daljnjeg ulaganja drustva. oni koji su kupili to nisu platili u adekvatnoj protuvrijednosti dakle cijenili su tu imovinu tocno onoliko koliko su ju platili, kao nista. zato se nisu za nju ni brinuli. novac od prodanog nismo dali vlasniku tj. drzavi tj. drustvu kao kapital za daljnja ulaganja te je ona ostala nemocna u trzisnoj privredi.

ono sto ja tebe i sve ostale pitam je do kada tako? to ne vodi nicem. ljudi su bica koja ne cijene ono sto ne placaju tj. ulazu adekvatno, koliko god to adekvatno bilo (to je neki relativan pojam vezan za drustvo i civilizaciju)

zato kazem da treba placati po uzroku nastajanja zarade. uzroci su jasni unutar trzisne privrede za koju smo se odlucili sto sami sto sticajem svjetskih okolnosti gdje vrijede ta ista trzisna pravila. nema napretka drustva dok svatko ne shvati da ce do zadovoljenja svojih potreba doci samo ako se njegova/drustvena zarada temelji na uzroku zarade.

to je jedini nacin i odrzanja resursa, okolisa, svega onoga sto je jedan od tvojih primarnih interesa. da se koristenje istih placa vlasniku imala bi sasvim dovoljno sredstava za samoodrzivost citavog sistema. to znaci da zarada od koristenje voda mora ici kapitalu koji unosis, vodama. uzroku.

visine zarade propisuje i regulira drustvo. i o tome ja ne pricam. adekvatno placanje rada u skladu sa prilikama je premisa ove postavke, kao i sirovina, kao i bilo cega, no isto tako je i adekvatno placanje kapitala bez obzira u cijem je vlasnistvu nuznost da bi citav sistem funkcionirao.

mi jednom moramo napraviti reset i krenuti placati na osnovu uzrok zarade a ne krasti uzroku te ostvarivati korist na ustrb neceg tudeg.

ispravke gresaka iz proslosti mozemo poceti raditi tek kad se dogovorimo i slozimo da necemo uzimati od "DANAS" na dalje neciju tudu zaradu. o metodama sanacije krivih odluka proslosti ne pricam u ovom dnevniku.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

svak na koncu kreće od

svak na koncu kreće od sebe
ne zamislivo bi mi bilo ne sudjelovanje mojih zaposlenika u diobi dobiti - jedino tako imaju volju za stvarni rad

ako to radis znaci da svoje radnike nisi platila adekvatno njihovom trudu. da si zadrzala dio njihove place kao ulog. to je jedini nacin da ti ostane dio profita za dijeljenje radnicima.

ili si dala dio profita koji pripada ulozenom kapitalu te time sama odlucila smanjiti pocetnu vrijednost svojeg kapitala.

naravno, mozda si imala i ludu srecu i prodala sve sto si proizvela po cijeni vecoj od ocekivane, no tada je to trziste tako odredilo. treba dobro razmisliti da li si stvarno ostvarila zbog neocekivanog pomaka na trzistu stvarno veci profit ili ce ti ta razlika trebati da nadoknadis gubitak u osnovnom kapitalu koji se mozda dogodio jer trziste ima neki poremecaj na koji nisi racunala ranije.

i to ti je to.. nema tu filozofije. to su naprosto pravila trzisne privrede i robne razmjene koja vrijedi u svijetu i ne moze se lokalno mijenjati ako ne zelis propasti ili imas dovoljno pa si odlucila eksperimentirati i poklanjati te neces poklonom unistiti samu sebe.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ovaj minus mi je posebno

ovaj minus mi je posebno super, vrlo sadrzajan i argumentiran

valjda zbog teksta koji se temelji na realnosti, sto je dakako nedopustivo

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@luonoprof Minus je trebao

@luonoprof

Minus je trebao ići ovom komentaru

http://pollitika.com/placa-radniku-profit-vlasniku#comment-334277

Ispričavam se!

nemesis

Tko je glasao

hvala na isprici, nije bilo

hvala na isprici, nije bilo potrebno.

razumljivo, onaj gornji je sadrzajno i formom bitno drugaciji.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vrlo rado bih da napises

vrlo rado bih da napises ukratko koncept prihodovonja koji je gda. ostrom preporucila kao najbolji

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

beba, pročitaj sama

glej, ja ne poznajem i ne razumijem se u sve tako dobro kao ti, pa ne bih o tome

o svom području pišem kompetento
a ostalo kod sebe smatram politikantstvom zbob politikantstva na koje se ovdje često naljijepim ovakvim šupljim dnevnicima u trenutcima "pauze" (idem se sada radije prošetati na ovako lijepi dan)

sama činjenica da se žena dulje bavila istraživanjem nego li ti hodaš po ovome svijetu je jedna činjenica koja bi svakog ozbiljnijeg ponukala da malo čita a ne da lupa.

Tko je glasao

pa ako kazes da si citala, da

pa ako kazes da si citala, da ti je jasno sto zena kaze i da se slazes s njom gdje je problem u izricanju obrazlozenja ?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

neznanje je moć...

Riskiraj dio svog kapitala pa kupi (ili posudi u knjižnici) - umjesto da pokušavaš prisvojiti tuđe znanje i vrijeme uloženo u čitanje - što ti ne pripada. Postala si radnik iznebuha!

http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=18614

Tko je glasao

mene fascinira kako vam je

mene fascinira kako vam je tesko podijeliti znanje ili informacije kojim raspolazete nakon citanja

gdje je problem u takvoj vrsti dijeljenja?

zasto ocekujes da ja trebam sama uloziti da bih ga imala, a ne dobiti od tebe?

to je ono sto sam pitala brojcek, ali sad mogu i tebe.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

skoro dva desetljeća iza te knjige....

to nije moje profesionalno područje, i zato o tome ne polemiziram na nivou koji je potreban za to
mogu reći samo da mi je ovakvo razmišljanje blisko
možda se neki ljudi rode cijepljenji od gomilanja
a profit smatraju da trebaju dijeliti

http://www.sarajevo-x.com/scitech/nauka/clanak/091012101
"U zadnja tri desetljeća njihov je rad unaprijedio istraživanje upravljanja i on je s ruba došao u središte znanstvene pozornosti", kaže se u obrazloženju Nobelova odbora, prenijela je Hina.
Rad Elinor Ostrom pokazuje kako se ekonomske transakcije mogu, uz berze, događati i u tvrtkama, udrugama, kućanstvima i agencijama…

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/115175/Elionor-Ostrom--prva-dobitnica-Nobe...
"analizu ekonomskog upravljanja", navodeći da je njen rad pokazao na koji način treba uspešno rukovoditi preduzećem. Vilijamson je razvio teoriju o službi kompanija u konfliktnim uslovima.
http://www.libela.org/vijesti/976-nobelova-nagrada-za-ekonomiju-po-prvi-...
Sacks je, slijedeći Williamsonova istraživanja, uočio u Jugoslaviji jednu naoko neobičnu kombinaciju firme i tržišta: članice istog konglomerata nabavljale su robu i usluge najviše jedne od drugih, ali po cijenama koje su vladale na tržištu izvan konglomerata. I dan danas, i među naizgled potpuno odvojenim firmama i u Hrvatskoj i u svijetu vladaju upravo opisani odnosi.
….

Tko je glasao

profit je isto sto i naplata

profit je isto sto i naplata rada samo je osnova drugacija.

disfunkcionalnost, socijalna nepravda, otudenja resursa nisu zbog profita vec zbog devijacije sistema koji je potenciran zaradom koja se ne bazira na uzroku zarade vec sasvim neovisnom uzroku pripisuje zaradu.

takav nacin zaradivanja je otudenje necijeg, bilo o cemu se radilo.

osim toga nije mi jasan motiv koji kaze da profit pripada radu a ne omogucava svim ljudima zaradu na osnovu profita iz rada, koliko god samo uzimanje profita bilo nepovezano sa izvrsenim radom.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Knjiga američke politologinje

Knjiga američke politologinje Elinor Ostrom Upravljanje zajedničkim dobrima: evolucija institucija za kolektivno djelovanje, objavljena 1990. godine, danas se smatra klasičnim djelom, knjigom koja je utrla put novom pristupu proučavanju institucija u političkoj znanosti. Objavljena u okviru izdavačkog programa znamenite biblioteke Cambridge University Pressa »Politička ekonomija institucija i odluka« (Political Economy of Institutions and Decisions), knjiga je od samog početka privlačila veliku pozornost politologa, sociologa, ekonomista, ali i znanstvenika izvan društvenih znanosti. Razloge tome valja tražiti u posve originalnom načinu na koji je autorica pristupila proučavanju prirodnih resursa poput šuma, podvodnih zaliha vode i irigacijskih sustava, koje u stručnoj literaturi podvodimo pod naziv zajednička dobra (commons). Elinor Ostrom je primijenila metodologiju institucionalnog racionalnog izbora, pristupa koji je na razmeđi dviju široko primjenjivanih metodologijskih orijentacija suvremene politologije - institucionalizma i teorije racionalnog izbora, da bi ukazala na kompleksnost situacija u koje ljudi dolaze pri eksploataciji spomenutih resursa

nakon citanja ovog uvoda-teme stvarno mi nije jasno gdje je problem sa postavkom da svatko zaraduje na svom ulaganju, ali ne i na tudem. to bar u ovom uvodu ne pise da je tema.
kako povezujete temu knjige sa temom dnevnika?

bi li mi to netko objasnio, naprosto ne kuzim

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

argumentacija

Primijeni istu argumentaciju - brojček je uložila svoj kapital (vrijeme) da knjigu pročita. Ti si sada radnik koji tvrdi da bi tebi trebalo besplatno pripasti njezino znanje - i da uloži još vremena (kapitala) da bi ti to prepričala.

Imaš pravo samo na ono što ti brojček (ulagač kapitala) milostivo dobaci sa stola u obliku komentara. Ti si radnik i to je tvoja plaća.

Kada bi uložila svoje vrijeme (kapital) i pročitala to - onda možda ne bi pisala onakve čudovišne konstrukcije o dionicama konkurentskih firmi i slično...

Tko je glasao

autorica pristupila

autorica pristupila proučavanju prirodnih resursa poput šuma, podvodnih zaliha vode i irigacijskih sustava, koje u stručnoj literaturi podvodimo pod naziv zajednička dobra (commons).

ti vidis da je ovo tema dnevnika?

moram priznati da sam jako zacudena

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

stav i ponasanje u skladu sa stavom

vidis, ja sam ta koja zastupa tezu da je zarada proizilazi iz vrste uloga, a ne ti (vi).. dakle bilo bi logicno ocekivati da ja ne zelim dijeliti sto znam jer smatram da to niste zaradili.

ako stvarno zastupas tezu da treba dijeliti neovisno o vrsti uloga onda bi se to trebao biti tvoj stav, i tada ne bi imao nikakv problem sa dijeljenjem svojeg drugima bez da su oni ulozili u to.

mislim da je korektno ponasati se u skladu sa svojim stavom, a ne obrnuto od njega.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

pardonček...

mislim da je korektno ponasati se u skladu sa svojim stavom, a ne obrnuto od njega.

Zašto onda ti prva kršiš svoj stav? Tražiš besplatno nešto što ti ne pripada i u što nisi ništa uložila.

p.s. Kako postupiti s tobom kada dijeliš nešto o čemu - ne znaš? Dijeljenje pogrešnih informacija spada u što?

Tko je glasao

to je ono iz vrtica.. on je

to je ono iz vrtica.. on je prvi, nisam ja.. ili???

osim toga brojcek je nacela temu i navela pisca i knjigu, pa bi bilo logicno ocekivati da i obrazlozi gdje se postavke te knjige kose sa temom dnevnika.
na zalost iz uvoda knjige nije vidljivo da se radi o istoj temi jer dnevnik nije na temu drustvenog dobra ni nacionalnih resursa ni institucionalnih upravljanja istim.
mislim da bi bilo bilo korektno sudjelovati u raspravi, ako se to radi navodenjem nekog rada citatom koji se poklapa sa temom dnevnika.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

fer rasprava

Jednako kao što bi bilo korektno navesti odakle ti informacija o tome da je čovjeku s dionicama jedne tvrtke nemoguće se zaposliti u konkurentskoj firmi.

Budući ti uopće ne argumentiraš svoje tvrdnje - ni kada se deset puta to zatraži od tebe - zašto to tražiš od drugih?

Tko je glasao

teoretski nije nemoguce, no

teoretski nije nemoguce, no prakticno je ako se to zna.

kako mislis da ti dam primjer za to, iz literature ili dokumenta u kojem stoji obrazlozenje zasto netko nije dobio posao?

kaj bi zelio da linkam neki managerski ugovor sa svim ogranicenjima koje sadrzi?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

lažeš

moze, a kam bu otisao? u firmu iz iste branse? i zadrzao dionice?

zato sto je u sukobu interesa i to je nedopustivo.. nitko ga ne bi zaposlio.

malim dionicarima zasigurno je nemoguce napredovati ili se zaposliti na bolje placenom mjestu u konkurentskoj firmi (to je ionako zabranjeno ovisno o "klasi" radnika dosta dugo nakon prekida rada u jednoj firmi, sto veca klasa duze) uz zadrzavanje dionica bivse tj. konkurencije

Govorila si o MALIM DIONIČARIMA - ne ubacuj sada "managerske ugovore". Jednostavno reci da lažeš - tj. tvrdiš da je nešto istina na temelju bokte pitaj čega.

Tko je glasao

gle, ova rasprava je

gle, ova rasprava je besmislena..

ja ti ne mogu dati materijalne dokaze za svoju tvrdnju, no to ne znaci da lazem..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

naravno da je besmislena...

... budući da lažeš! Evo tvoj citat:

takve stvari su regulirane dijelom zakonom a dijelom sklopljenim ugovorima sa radnicima.

Molim te (posljednji puta) da citiraš taj dio zakona, npr., ako ne možeš već doći do niti jednog ugovora (a ne pričamo o managerskim ugovorima).

Ili priznaj da pričaš i tvrdiš nešto o čemu ne znaš puno.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 20
  2. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 0
  3. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  4. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 19
  5. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  6. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 29
  7. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 90
  8. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  9. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 173
  10. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  11. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  12. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  13. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  14. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  15. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  16. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  17. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  18. Kapitulacija? od Feniks komentara 24
  19. Dva naslova za jednu realnost* od rodjen komentara 0
  20. Rusija: opaki bilder s tankim nožicama od Zoran Oštrić komentara 28
  21. Beskonačni ponavljajući niz – APIS IT od marival komentara 24
  22. Za „U“ zlatni i „krst časni“ I od Feniks komentara 156
  23. Revolucija revolucije od petarbosni4 komentara 12
  24. Vratiće se vojvoda, samo ako ustreba.... od Weteran komentara 117
  25. lustracija ŠEFova gubitaša od aluzija komentara 2

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • corto
  • drvosjek
  • Feniks
  • indian
  • Laganini
  • ppetra
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness