Tagovi

Placa radniku, profit vlasniku


radnik-majstor

Nakon 20 godina vecina jos uvijek ne voli i psuje "komunjare" kao i sve ostalo povezano sa bivsom drzavom i njenim drustvenim uredenjem. Socijalizam je nesto sto je sasvim odbaceno 90tih, slobodnom voljom vecine. No zgrazanje socijalizmom traje jos i danas. Pojam silne nepravde, ugnjetavanja u bivsem sistemu i dalje malo ljudi osporava, a ako to rade zasigurno nisu glasni. No ono sto mnogim osporavateljima "komunjarske drzave" (kako li je Tudman vec propagandno prozvao socijalisticku drzavu) nije jasno da je odabir visestranacja automatski oznacio kapitalizam kao buduce drustveno uredenje, sa svim svojim prednostima i manama. Odabirom Hrvatske kao nase drzave birali smo dakle i demokratsko, visestranacko uredenje, te time i privatno vlasnistvo kao nepovredivo. (ovo nije post o kriminalu, koji je nastao kao posljedica vlasti odredenih ljudi)

Gradani su potpuno zanemarili da se uobicajena drustvena dobra za socijalizam ukidaju, ili ih nisu shvacali kao posljedicu socijalizma, vec kao pravo bez obzira na drustveno uredenje. Naprosto je nevjerojatno kako je vecina ljudi mislila da ce odabirom demokracije i kapitalizma sva prava iz socijalizma ostati, ali ce doci i sve dobrobiti novog sistema.

Iz takvog razmisljanja, medu inim zabludama koje se javljaju, dolazi do danasnjeg poklica i zahtjeva: Profit radnicima! Ne zaboravimo da je proslo barem petnaest godina od dobrovoljno, odlukom vecine, provedene privatizacije drustvenog vlasnistva.

Zahtjev je dakle potpuno nerazuman. Problem je u nacinu razmisljanja koje je jednako posljedica zivota u bivsoj drzavi kao i krade i kriminala u ovoj. Previse su godina ljudi zivjeli samo sa svojim potrebama, do kojih se dolazilo bez truda, naprosto uzimanjem. Netko tamo, negdje, u nekom vrhu je dao, odlucio.. podijelio.. Gradani su uzimali kao zasluzeno, pretvorili u "svoje", u "privatno" pravo. Istina je da su neki zasluzili svojim radom vise, a neki manje. Takva dugogodisnja praksa razvila je naviku trazenja "svojih neospornih" prava koja ne zahtijevaju nista zauzvrat. To su strasne zablude, nazalost ogromne vecine gradana. U trazenju prava zanemaruje se obaveza znati sto trazis i kakav je smisao zahtjeva.

Zasto je nemoguce dijeliti profit radnicima danas? Odgovor je vrlo jednostavan. Profit nije posljedica rada, vec kapitala i rizika.

To je tako banalna stvar da bi morala svakom biti jasna. Ali nije. Zato cu pokusati sa par jednostavnih definicija objasniti sto je profit..

Profit ili dobit je izraz kojim se označuje novčani iznos koji ostaje vlasniku kapitala nakon podmirenja svih troškova i obveza.
Poznajemo bruto profit i neto profit. Pod bruto profitom se razumije ukupan prihod tvrtke po odbitku materijalnih troškova i nadnica. Dakle, to je razlika između primitaka i izdataka izravno upotrijebljenih za poslovnu aktivnost.
Neto profit je bruto profit umanjen za troškove angaziranog novca. Cisti profit je Neto profit umanjen za poreze i takse.

Taj, preostali profit, nazvan Cistim profitom, je raspoloživ za raspodjelu vlasnicima tvrtke kao njihov dohodak, odnosno za rezervu i fondove za nova ulaganja.

Eh sad dolazimo do onog sto ce mnogi pobornici parole profit radnicima reci: Ali profit je posljedica rada i kapitala, dakle u redu je da se dijeli vlasniku i radniku.. Dakako da je ovaj prvi dio tvrdnje neosporan. Naravno da je profit posljedica rada. No za rad se zahtijeva placanje bez obzira na krajnji rezultat profita. I tu nastaje greska u razmisljanju kao posljedica navike "dobijanja" svih "prava" bez obaveze, i to desetljecima.

Kad rad ne bi bio placen po obavljanju, te kad bi taj iznos ulazio u izracun ukupnog profita onda bi se profit mogao dijeliti po omjeru ulozenog. No u sistemu koji smo uspostavili vec dugo i u kojem se zahtijeva placanje rada po ugovoru radnik/poslodavac bez obzira na njegov krajnji ucinak na profit, on prestaje biti ulog i prelazi u trosak. Jednako kao sto su i svi ostali troskovi, sirovine, prevozi, energenti. Rizik za radnika time ne postoji. On treba biti placen bez obzira na konacan zbroj troskova, ili razlike troskova i prodajne cijene.

I tu je stvar cista. Postoji dohodak iz rada, kao sto postoji dohodak iz kapitala tj. vlasnistva. Prvi ne bi smio imati rizik i uvijek mora biti placen, a drugi kako ispadne. Dakle profit ne moze pripasti radnicima jer ne sudjeluju u kapitalu kao ulog, vec kao trosak (placa). Ne postoji razlika u principijelnom tretmanu profita u socijalizmu i kapitalizmu.

Zato sam se dugo pitala kako to da radnici u bivsim socijalistickim zemljama misle da trebaju sudjelovati u raspodjeli profita i ni jedan u vec dugo kapitalistickim drzavama. I shvatila sam.

U tradicionalno kapitalistickim zemljama zapadne Europe postoji visegodisnja tradicija organizirane radnicke klase. No postoji i svjesnost sto je cije i sto iz cega proizilazi. Tradicija nepovredivosti privatnog vlasnistva je jasna u razmisljanju vecine. Sindikati zapadnih zemalja stoga prihode radnika traze iz rada, kroz placu, nagrade, stimulacije, razne benefite, a ne iz kapitala jer to nije njihovo. U post socijalistickim zemljama jos uvijek nije shvaceno da "tvornice" vise ni formalno nisu vlasnistvo radnika koji u njoj rade. Spoznaja o ne-vlasnistvu tesko je prihvacena bez obzira sto je to odluka vecine koja se radovala prekidu socijalistickog uredenja. Do te spoznaje nije doslo ni nakon sto je vecina gradana prodala dionice ili ih vlastitom voljom dala na upravljanje "odabranim upravljacima drzave" koji su ih predali dalje. Sve zajedno se nekim unutrasnjim mehanizmom negiranja stvarnosti i vlastitih odluka pretvara u zelju za profitom, makar su poduzeca odavno u rukama inih vlasnika. Zato neki namjerno nesvjesni promjena i dalje traze "socijalisticka radnicka prava", koja nikad nisu bila posljedica rada, vec radnickog vlasnistva nad tvornicama. I tu je citav problem sa zahtjevom. Neznanje i sveopce nasljede proteklih desetljeca dovelo nas je do situacije u kojoj je normalno traziti prava, a bez razmisljanja o osnovanosti zahtjeva.

U ovom trenutku imamo drustvo koje omogucuje svakom da postane vlasnik, vlastitim ulogom. Kao i nevlasnik, ne-ulogom. Tu moc odabira prije nismo imali. Dakle vlasnistvo je i dalje jedini nacin upravljanja onim sto proizilazi iz vlasnistva, samo danas imamo mogucnost odabira biti vlasnik ili ne. Dok covjek nema kapital ili se nije spreman izloziti riziku ulaganja svog kapitala ne moze dobiti dohodak iz njega, tj. profit. Zato zelja "Profit radnicima" nije nista drugo nego zelja za tudim, za necim sto ti ne pripada.

Nema razlike u raspodjeli profita u socijalizmu i kapitalizmu, vec je razlika u vlasnistvu. Oduvijek je radnik dobijao placu za rad, a vlasnik profit iz vlasnistva tj. kapitala.

U sistemu koji smo odabrali, zvao se on socijalizam ili kapitalizam, radnici trebaju traziti placanje rada kao radnici. A kad zele profit onda ga moraju traziti iz svog vlasnistva tj. ulozenog kapitala .Razlika izmedu nama poznatog socijalizma i kapitalizma po pitanju vlasnistva je sloboda odabira svakog covjeka.

U socijalizmu smo dobijali vlasnistvo zaposlenjem. (pojednostavljeno shvacanje parole Tvornice radnicima!). No tada nije zahtijevano ulaganje vlastitog kapitala unaprijed vec se ocekivalo da ces ga svojim buducim radom stvoriti. Oni koji su radili duze nisu imali vise akumuliranog i tu je nastao jedan od apsurdnih odnosa prema "vlasnistvu". Kao i gubitak stecenog "vlasnistva" odlaskom u drugo poduzece. No tamo se stjecalo novo, a bez zasluga. Znaci privatno vlasnistvo nije nepovredivo takvim principom, vec je prenosivo bez voljnog ucesca zadanim sistemom.

U kapitalizmu je obnuto, svaki covjek po svojoj slobodnoj volji i mogucnostima ne ulaze ili ulaze svoj kapital unaprijed, te time stjece pravo na raspodjelu ili ne profita.

I to je to. Sasvim jednostavno. Ne moze drugacije nego ovako kako smo se organizirali voljom vecine. Placa radniku, profit vlasniku.

Oduvijek je tako bilo, bez obzira na drustveni sistem. Nema razlike u raspodjeli profita, ima u slobodi odluke biti vlasnik ili ne. Izloziti svoj kapital riziku ili ne. I zato sam cvrsto uvjerena u ispravnost ove izjave: "Placa radniku, profit vlasniku."

sloboda i kapitalizam

Luna

http://lunoprof.bloger.hr

.

Komentari

Tko je glasao

povrat ulaganja i pokazatelji

Povrat ulaganja (engl. return on investment, krat. ROI, njem. Kapitalrendite) je postotak neto profita nakon oporezivanja (after-tax net profit) od investicije poduzete za ostvarivanje toga profita. Jedan od najčešće rabljenih pokazatelja u zapadnom poslovnom okruženju za ocjenjivanje uspješnosti investicijskih pothvata.

Osnovni pokazatelji isplativosti ulaganja

1. razdoblje povrata investicije pokazuje za koliko se godina vraća početna investicija. Projekt je bolji što je razdoblje povrata investicije kraće. To je najjednostavnija metoda koja previđa vremensku vrijednost novca. Naime, kuna koju već imamo u džepu i kuna koju ćemo steći za godinu-dvije ili pet nemaju istu vrijednost. Kao što se kaže, vrijeme je novac.

2. neto sadašnja vrijednost projekta uzima u obzir vremensku vrijednost novca. Naime, projekt će nakon početnog ulaganja stvarati i druge novčane primitke i izdatke (dodatna ulaganja, prihode, rashode itd.).

Da bismo realno usporedili sve financijske pluseve i minuse projekta, trebamo njihovu vrijednost svesti na današnji dan. To se čini korištenjem diskontne stope koja je jednaka kamatnoj stopi za kredite za takav ili slične investicijske projekte. Tako se dobiva neto sadašnja vrijednost projekta. Što je sadašnja vrijednost veća, investicija je bolja.

Projekt je prihvatljiv ako je njegova neto sadašnja vrijednost pozitivna ili jednaka nuli, a neprihvatljiv ako je negativna. Ako se želi usporediti nekoliko ulaganja različite veličine, isplativost se uspoređuje tako da se sadašnje vrijednosti dijele s visinom ulaganja.

3. interna stopa rentabilnosti projekta jest diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu. To je ujedno i najviša kamatna stopa uz koju se može uzeti kredit a da projekt ipak bude isplativ. Ako se ulaganje financira kreditom koji ima veću kamatnu stopu nego što je interna stopa rentabilnosti, projekt je neisplativ. Ako se uspoređuju različiti projekti, bolji je onaj s većom internom stopom rentabilnosti.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

osnove pristojnosti

Kad se krade, onda je red barem navesti izvor. S nestrpljenjem čekam nove "informacije".

http://www.profitiraj.hr/financije/poslovne-financije/imate-dobar-projek...

Tko je glasao

cini mi se da te primil

cini mi se da te primil "cinicki poremecaj"...

daj onda link i za prvi komad markiranog, taj je se sa drugog linka.. jer je posebno bitno iz kojeg su teksta izvadeni elementarni pojmovi.

a zatim mozda, no to samo ako ti se da, probaj razmisliti zasto je to tu citirano..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

profesionalni poremećaj

Posebno mi je izražen u zaštiti autorskih prava. Netko se pomučio i napisao to što si citirala bez da navedeš izvor - to je krađa. To je pravo "radničko ponašanje" kada uzimaš tuđi trud i bez da si uložila imalo kapitala. Bilo bi ok barem potpisati izvor, a ne sebe - dakle nije "citirano" nego ukradeno.

Tko je glasao

tebi je zloca prirodna stalno

tebi je zloca prirodna stalno ili to samo ponekad?

a mozda bi se moglo nazvati i pres..avanjem

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

eh, da...

Čudo jedno kako ljudi - koji vole štititi (svoje) privatno vlasništvo - lako posežu za tuđim. I još se ljute ako ih se upozori. Čak je i pravilo/molba ove stranice da se, kada se nešto citira - navodi izvor.

6. Kada citirate materijal koji nije vaš vlastiti, molimo vas da uključite link kada je god to moguće. Također, koristite blockquote tag kako bi izdvojili kopirani materijal od vlastitog teksta. Obavezno istaknuti izvor teksta (link na izvornik ili naznaka izvora i autora ako nema linka).

Tko je glasao

savrsenstvo. s cim se hranis?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vijest dana

karamarko pod istragom dorha zbog reketarenja preko tvrtke soboli

uskoro nove informacije... :))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mali podsjetnik

Možda nije pravi dnevnk ali ne mogu odoliti da ne podsjetim:

"Trebamo sagraditi nov financijski sustav prikladan za socijalno i društveno odgovorno poslovanje, gdje cilj nije stvaranje novca, već bolji život ljudi", istaknuo je Yunnus. predloživši da se ulaganjem 'klasično' zarađenog novca razvija socijalno poslovanje. Takav nesebičan pogled na život, rekao je, ruši barijere i otvara neograničene kapacitete kreativnosti ljudi, bili oni bogati ili siromašni.

Na tom tragu potrebno je potražiti novi put...

Preporučujem i John Kenneth Galbraith: DOBRO DRUŠTVO - humani plan

Statistička pogreška

Tko je glasao

to je tema za samostalni dnevnik

"utopije" i slični teoretski pokušaji tokom povijesti se ponavljaju u turbulentnim vremenima

ovo nije nikakav kraj povijesti, kako ga vole nazivati, samo ne znamo za drugačije (odnosno znamo za jedan nespuio pokušaj)
ali je znamenito da prosvjećeniji među najbogatijim ljudima današnjice takođe tako nekako gledaju - bolji život ljudi

sadašnjost od svih prošlih vremena ipak se bitno razlikuje po pristupu informacijama putem interneta, manipuliranje medijima gubi snagu

Tko je glasao

(baš sam negdje danas čitala

(baš sam negdje danas čitala kako američka vlada traži od gugla uklanjanje snimaka brutalnosti policajaca na OWS prosvjedima. Naivno je misliti da je internet slobodan medij, a razvojem tehnologije brze analize i presretanja podataka, bit će sve neslobodniji...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

da ali ipak široko je to polje

on je živ

ipak lakše nego prije probijaju se informacije iz zadnjih zakutaka svijeta jer mu je priroda takva, naprosto je svakome dostupan i bit će, kao telefoni

najveći neprijatelj mu je vjerodostojnost.... spinovi i spamovi su već dobrano zatvorili ali i otvorili nove puteve, a to je vjerodostojnost pojedinačnih poratala, novinara, blogera ...

Tko je glasao

bogata ex kolonijalna zemlja

bogata ex kolonijalna zemlja Danska ima takav neki donekle pravedni sustav u globalu koji ide na neki drugi način tom boljem životu ljudi. Porezi su im takvi da se valjda nitko niti ne može obogatiti do enormnih granica kao u drugim zemljama.
Tko ne radi, slobodno neka se oproba u uživalačkim sposobnostima, nema problema, država će mu osigurati stan, hranu i odjeću, jedina mu je obaveza da ne smije raditi. Ali tu nema skoro nikakve mogućnosti trošiti na bilo što drugo
Ako se predomisle i počnu raditi, gube automatski pomoć,
ako zarađuju godišnje do 300.000 kruna bruto porezna stopa blago raste od minimalne plaće do te, ali ako zarađuju više, porezi se penju i preko 80% bruto iznosa.
Što se pak zaposlenja tiče krizi su doskočili sa mogućim udvajanjem radnog mjesta – odnosno jedno radno mjesto može dijeliti dvoje ljudi.

Tko je glasao

da li se moze ista realnog

da li se moze ista realnog proizvoditi ako nemas kapital i profit ?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

gubitak

gubitak

Tko je glasao

A ako nemaš rad...

Kamate ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ako nema Kapitala nema ni

ako nema Kapitala nema ni kamata, a ako nema rada, ni kapitala ni profita tada imaš hrvatsko i jugoslovensko gospodarstvo zadnjih 40 godina.

Tko je glasao

da li je roba za proizvodnju

da li je roba za proizvodnju na skladistu kapital i trosak?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kako se dogovoriš s

Kako se dogovoriš s knjigovođom, ako ti treba troškova da smanjiš dobit i platiš manje poreza tada ćeš repromaterijal staviti na trošak gotovih proizvoda na zalihi, a ako posluješ na granici rentabilnosti tada ćeš da bi povećao prihode i prikazao pozitivnu bilancu taj repromaterijal prikazati kao nedovršenu proizvodnju ili čak i kao gotov proizvod na zalihi.
Ovisi kako ti u datom trenutku odgovara.

Tko je glasao

da, tako je, savrseno tocno.

da, tako je, savrseno tocno. kombinacija obrtnik-doo

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

roba na skladištu za proizvodnju...

Dok je roba na skladištu - nije trošak. Trošak postaje kada izađe iz skladišta (do tada je na grupi konta 6 - proizvodnja - dovršena, u tijeku, nedovršena).

Sve zalihe su dio kapitala (kapital predstavlja - temeljni kapital + dobit i zadržana dobit + potraživanja + novac i derivati + zalihe).

Ovo sve gore u knjigovodstveno/financijskom smislu, naravno.

Tko je glasao

Uloženi kapital

Dok je roba na skladištu - nije trošak
Prvo, skladištenje robe je uvek TROŠAK! Jer skladište proizvodi tekuće i fiksne troškove, i ako obrt robe nije dovoljno brz skladišni troškovi mogu progutati preduzeće (Važnost efikasne logistike).
Drugo, ako je kapital uložen u uskladištenu robu pozajmljeni kapital na koji preduzeće plaća kamatu, proizvodi trošak (kroz kamatu).
Treće, čak i kad bi kapital uložen u uskladištenu robu bio sopstveni kapital, on bi proizvodio "figurativni" trošak neubrane kamate.
Jer kapital po difinicije se mora oplođavati." Skladištenje" kapitala je tezaurizacija, ne proizvodi baš ništa! Čak ni kamatu.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

da budemo precizni

Pitanje baš i nije bilo je li skladište trošak i je li kapital vlastiti (osnivački, iz dobiti) - nego je li roba u skladištu - trošak. Dakle, troškovi skladišta, tj. njegovog hladnog pogona uvijek (bez obzira ima li robe u njoj ili ne) idu u tzv. "trošak poslovne godine". Eventualno troškovi manipuliranja robom u skladištu mogu ići na teret zaliha, ali mislim da se to u praksi izbjegava zbog nemogućnosti točne alokacije mjesta nastanka troška.

Primjedba da je kapital trošak jer je "iskorišten" za kupnju zaliha, umjesto da donosi kamate (npr.) je stvarno odlična, mislim da se svi još učimo razmišljati na taj način.

Bilo bi zanimljivo vidjeti što je češće u praksi - je li veća dobit u slučajevima minimalnog skladištenja i forsiranja "just in time" isporuke od dobavljača, uz nemogućnost isporučivanja iznenadne veće količine kupca - ili obrnuto.

Tko je glasao

gledano čisto

gledano čisto knjigovodstveno, skladište nije trošak

no ja mislim da je to totalno pogrešno razmišljanje jer skladište generira cijeli niz troškova (od prostora, troška skladištenja, inventure, kala i rasapa, rizika od nekurentnosti robe, imobilizira kapital i da bi uopće postojao uključuje trošak rada i materijala kojeg možeš i ne moraš nadoknaditi)

Tko je glasao

zavrsni komentar dnevnika

da, naravno da je sve to tocno, no vrijednost robe na skladistu nije trosak (knjigovodstveno gledano) pa kao takva ne umanjuje dobit a svejedno se mora platiti..

dakle ogromno skladiste prepuno vrijedne robe vidjeti ce se kao kapital firme, koja ce (ako ne vara i ne placa sa odmakom 270 dana ala todoric) se morati platiti ili je vec placena u nekom razumnom roku.

da bi vrijednosti koje ne predstavljaju trosak (kao to skladiste) bile placene potrebno je imati rezervu novca ili dignuti kredit. rezerva novca moze se naci ako je akumuliran profit, kao jedna od uobicajenih starijih metoda. druga metoda je kredit, no kredit opet treba vratiti. posto kredit nije prihod ni njegova otplata nije trosak, te da bi se on vratio poduzece mora ostvariti profit. jer krediti se vracaju iz profita (nisu trosak).

pitanje je postavljeno samo zato da pokusa pojasniti neke od svrha profita, koja meni barem ne izgleda da je jasna.

mozda je to zbog silnih malverzacija koje su prisutne u drustvu... ne znam. no bit postojanja profita cini mi se da je ostala totalna nepoznanica u ovom drustvu. nabrojeno su samo neke namjene, no ima ih mnogo. mozda napisem jos koji dnevnik na tu temu. samo ne znam koliko to ima smisla ako se iz ovog dnevnika uporno negira sama definicija pojma. cini mi se da je negiranje znacenja pojmova uzrokovalo propasti mnogih manjih poduzeca, kao i ulagackih pothvata u dionice. prvenstveno se to odnosi na mijesanje pojma prihoda i profita, kao i mijesanje znacenja bilancnih pojmova i rezultata sa cash flow-om.

hvala svima na sudjelovanju u raspravi. ona je pokazala bar meni, da ovo drustvo treba jos puno uciti ako zeli biti dio svijeta a ne potpuno propali dio svijeta, siromasan i nikakav. sto znaci i bez drustvenih dobara, resursa i opcih vrijednosti.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

krediti se vraćaju iz profita???

Ajoj :) Kada bi ovo gore bilo istina (a nije) - onda niti jedan kredit ne bi bio vraćen... Kao što više-manje svi znaju - krediti se vraćaju iz ostvarenog prometa firme, odnosno prihoda. A da li će na kraju godine tvrtka - usprkos odličnom prometu, cash-flowu, otplaćenom glavnicom kredita i kamatama iskazati dobit (profit) ili gubitak - to je stvar ukupnog poslovanja.

prvenstveno se to odnosi na mijesanje pojma prihoda i profita...

Definitivno se ti pojmovi miješaju :)

Pa jel tebe kao građana banka pita kolika ti je plaća ili koliko uspijevaš uštedjeti godišnje (to bi bio kao neki "osobni profit")? Naravno da te pita kolika ti je plaća - jer će ti u slučaju neplaćanja kredita blokirati PRIHODE, a ne nikakav profit !

Tko je glasao

kredit tj. financijska obveza

kredit tj. financijska obveza je bilančna kategorija, dok je profit/dobit kategorija iz računa dobiti i gubitka

samo kamate su troškovna pozicija

Tko je glasao

ako firma mora vratiti kredit

ako firma mora vratiti kredit koji je veci od njenog profita onda vrlo vjerojatno nije dobro dimenzionirala svoje mogucnosti. i vrlo vjerojatno ima gubitak. ako se to ponovi kroz duze vremena definitivno je tako. obracunsko razdoblje 31.12. ne mora znaciti da je gledano kroz duzi period firma stvarno u gubitku jer je prihod bio napr. u sijecnju, no on ce se vidjeti slijedece godine.

u svakom slucaju kredit nije prihod pa se ne moze vracati iz prihoda. kao sto ni povrat kredita nije trosak (osim kta, naravno).

no banka te pita ne za prihod, vec za promet i kao uvjet povrata vrlo cesto prati novcani promet iz kojeg jednostavno uzme temeljem naloga koji joj daje to pravo. to sto ce to firmu blokirati nije banku briga. kriva procjena poslovanja je nesto sto spada u rizik poduzeca a ne banke.

dakle ne treba gledati ni promet ni prihod, vec realna sredstva koja sluze povratu, a to je kod pozitivnog poslovanja u svakom slucaju jedino profit.

ako se ne ostvari profit jednak ili veci od kredita firma je zasigurno u banani.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ovo opet definitivno nije istina

... jer tvrtka može uzeti kredit i dio ne potrošiti, a ponekad čak i cijeli... recimo da je riječ o šestomjesečnom kreditu gdje se pri prijevremenom povratu naplaćuje visoka naknada... dakle, cijelo vrijeme ga drži na svom računu i onda ga vrati - jedini trošak su kamate, dakle nije ga vratila iz profita

uopće teza da se "kredit vraća iz profita a ne iz prihoda" nije baš smislena, budući se profit definira kao razlika između prihoda i rashoda... tvoja rečenica bi zapravo glasila:

"kredit se vraća iz razlike prihoda nad rashodina, a ne iz prihoda"... što nema nikakvog smisla...

Tko je glasao

a iz cega bi ga vratio da si

a iz cega bi ga vratio da si kojim slucajem taj iznos potrosio na robu na skladistu a nisi prodao sticajem okolnosti?

u kojoj stavci u racunu dobiti i gubitka bi jedino mogao naci taj iznos?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

napisati cu dnevnik.. u

napisati cu dnevnik.. u svakom slucaju svodi se na placanje priznatog i nepriznatog troska, kao i na priznato manji trosak od iznosa kredita. kao i na uvecani trosak... bla bla

vidjeti ces, samo moram sloziti jasnije

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Napiši dnevnik

ali nakon što ovo pročitaš - http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunovodstvo

ili neki drugi od brojnih linkova o osnovama računovodstva. U protivnom ćemo opet izgubiti tonu vremena na tonu komentara oko teme postavljene oko potpuno krive postavke, kao što je i ova "Placa radniku, profit vlasniku"...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bolje nemoj ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

naravno. i ti si potpuno u

naravno. i ti si potpuno u pravu.

sa dodanim elementom koji je nuzno uzimati u obzir. kostanjem novca. i kostanjem robe.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

i ovo je savrseno tocno

i ovo je savrseno tocno

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kada novac i roba postaju kapital

Novac i roba nisu unapred kapital, kao što to nisu ni sredstva za proizvodnju ni životna sredstva. Oni se moraju pretvarati u kapital. Ali se samo ovo pretvaranje može izvršiti jedino pod određenim okolnostima, koje se stiču u ovom: Dvije veoma različite vrste vlasnika roba moraju se sučeliti i stupiti u dodir; s jedne strane vlasnici novca, sredstava za proizvodnju i životnih sredstava, koji hoće da vrijednost kojom gospodare oplode kupovinom tuđe radne snage; s druge strane slobodni radnici, prodavci vlastite radne snage, dakle prodavci rada. Radnici slobodni u dvostrukom smislu: da sami ne spadaju neposredno u sredstva za proizvodnju, kao robovi, kmetovi, itd, niti da sredstva za proizvodnju njima pripadaju, kao što je slučaj kod samostalnog seljaka itd, nego da su oni, naprotiv, svega toga oslobođeni, lišeni. Ovom polarizacijom robnog tržišta dati su osnovni uvjeti kapitalističke proizvodnje. Kapitalistički odnos ima za pretpostavku da su radnici odvojeni od vlasništva na uvjete za ostvarenje rada. A čim kapitalistička proizvodnja stane jednom na vlastite noge, ona ne samo što održava ovu podvojenost, već je i reproducira u sve većem razmjeru. Proces koji stvara kapitalistički odnos ne može, dakle, biti drugo do proces odvajanja radnika od vlasništva na uvjete njegova rada, proces koji s jedne strane pretvara društvena životna sredstva i sredstva za proizvodnju u kapital, a s druge strane neposredne proizvođače u najamne radnike. Takozvana prvobitna akumulacija nije, dakle, ništa drugo do povijesni proces odvajanja proizvođača od sredstava za proizvodnju. On je "prvobitan" zato što sačinjava predpovijest kapitala i načina proizvodnje koji mu odgovara.

Tko je glasao

Slike ima - tona jok ( kak tele v starega bika )

Jedini je problem kaj Vas ovi za koje "drukate" uopće ne slušaju. I tak već dost let. Pozz

Tko je glasao

ovo je sve tocno, no nema

ovo je sve tocno, no nema veze sa temom dnevnika..

u dnevnik se ne implicira razdvajanje rada i kapitala u dvije razdvojene osobe (klase) vec se nacin prihodovanja bilo koje osobe veze za uzrok prihoda.

i kaze da se poremecaj dogada kada se placanje izvrsi krivom uzroku.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Stvar je puno jednostavnija

nego se čini.

Za vrijeme Yuge bio sam VK radnik sa iznadprosječnom plaćom. Za vrijeme rata bio sam iznadprosječno plaćen.
Poslije rata sam imao posao gdje sam također bio iznadprosječno plaćen. Danas mi je mirovina iznadprosječna.

Princip 3 osmice (osam sati rada ,osam sati spavanja i osam sati za slobodni život) je ZAKON i trebalo bi ga učvrstiti armiranim betonom,UKLESATI U KAMEN KAO ONE MOZESOVE ZAPOVJEDI.
Prekovremeni rad zabraniti zakonom,dopustiti izuzetke,ali zaista izuzetno.VIŠESTRUKO PLATITI.

Plaće odrediti na razrede : 5,10 i 15 tisuća Kn u realnom radu i proizvodnji novostvorenih vrijednosti. Tko to ne može ispoštivati neka se ne bavi poduzetništvom i neka ne glumi poduzetnika. Kada se TO ispoštuje ostalo smatrati profitom i njega pristojno oporezovati (ako ga ulaže dalje ne oporezovati a ako ide u potrošnju-oporezovati). Znači,neki menadžer dobije puno više,progresivno oporezovati.
Službenike svesti na najmanju moguću mjeru. Znači birokraciju proglasiti nečim nepoželjnim i manje platiti tj.
plaće sve društvene nadgradnje vezati za porast BDP-a. Raste li BDP -rastu i plaće u državnoj službi (od čistačice do predsjednika ).

Mirovine:najmanja 3000,najveća 12000 ,tko želi veću neka to rješava sa onim osiguranjima i sl.

Gospodarski kriminal,zloporabe ,utaje i sl.sankcionirati strogo.

Jesam li naivan,hehe.

.

sve dobro...

Tko je glasao

Sve se može.....

Ne, niste naivni. Na predposljednjoj rečenici treba inzistirati. Za početak.

Tko je glasao

Hropac kapitalizma bit će potoci krvi

Prema Marxu društvo u kapitalizmu podjeljeno je na 2 klase ljudi – prva je ona koja tvori manjinu i izrabljuje tuđi rad – Marx ovu skupinu naziva buržoazijom.
Druga skupina ili klasa, je velika većina u koju spadaju svi oni koji nisu izrabljivači, dakle radnici – ili prema marksističkoj terminologiji – proletarijat.
Prema Marxu, prije ili kasnije mora doći do direktnog sukoba između ove dvije klase. A kada dođe taj dan proletarijat na temelju svoje masovnosti mora pobjediti.
Postavlja se logično pitanje – ako je radnika toliko puno, a izrabljivača toliko malo – kako to da već davno potonji nisu svrgnuti s vlasti?
Ovdje na scenu dolazi drugi termin koji se sve češće spominje ovih dana – "klasna svijest". Da bi radnici zbacili s vlasti svoje izrabljivače moraju shvatiti kako su svi skupa u istoj nezahvalnoj poziciji, drugim riječima - mora postojati "klasna svijest" solidarnosti kolektivnog cilja. No vladajuća klasa neće mirno čekati taj dan - na putu do te spoznaje radnike će se pokušati na sve moguće načine obmanuti.
Jedan od najboljih primjera je svakako i tzv. "američki san" – savršena propaganda koja ima samo jedan cilj – predstaviti malu skupinu "uspješnih" pojedinaca i uvjeriti široke mase da i oni mogu biti takvi, samo je potrebno mukotrpno raditi i nadati se.
"Američki san" je najveća prijevara 20. stoljeća – bez obzira koliko se trudili, mjesta na vrhu uvijek su popunjena, a klub ne prima nove članove.
Gotovo religiozna ideja tjera milijune ljudi da rade do smrti nastojeći dostići nedostižno.
Kapitalistički sustav je sustav izrabljivanja, ali i kao takav održao se dugi niz godina.
Unatoč činjenici da većina ljudi u kapitalizmu živi loše, sustav bi se mogao održati još dugo. Ljudi su se već navikli na težak rad i spoznaju da nikada neće imati sve što im oglašivačka industrija nudi.
Ali ono što je do jučer za široke mase bilo "loše" danas se tranformira u "neizdržljivo".
Kapitalizam je samodestruktivni sustav, čak i bez revolucije bi propao, revolucija će stupiti na snagu samo zbog činjenice da ljudi više neće moći ni psihički ni fizički živjeti pod takvim sistemom.
Karl Marx je u svom monumentalnom djelu "Das Kapital" točno opisao razloge propasti ovog sustava.
Kapitalizam postoji sve do trenutka kada može stvarati dodatni kapital, to je njegova srž i bez nje bi prestao postojati.
Da bi današnji sistem uopće postojao, on se – na globalnoj razini – mora povećavati svake godine za 3%. To je minimalni imperativ. Kada padne ispod te brojke nastupa opća kriza, depresija i u konačnici apsolutni raspad čitavog sustava.
To nužno povećanje od dodatnih 3% svake godine na globalnoj razini danas iznosi 1,6 trilijuna dolara – to znači da bi 2030. iznos bio 3 trilijuna dolara godišnje.

Tko je glasao

Misli globalno djeluj lokalno

Američki san u globali 20. st. kao "mala Švicarska" lokalno 89/90 te "kapitalizam s ljudskim licem" aktualno ...
Mašta može svašta, al kruha i mlijeka od tih maštovitih prijevara - NEMA !
Samo Rad bez kojeg se ni kapital ne može "oploditi" ...

Provinciopolis

Tko je glasao

mene ipak zanima zasto su se

mene ipak zanima zasto su se onda socijalisticki uredene drzave (istocni blok) takoder trudile stalno povecavati vrijednost?

da li je marks rekao kako ne valja povecavati vrijednost ili je rekao da ne valja kad drzave sa kapitalistickim uredenjem povecavaju vrijednost?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kina ovih dana kupuje

Kina ovih dana kupuje obveznice E.U. .....

Tko je glasao

Marx je rekao:

1. "Proleteri svih zemalja, ujedinite se!"
2. "Filozofi su do sada samo tumačili svijet - radi se o tome da se on promijeni!"
3. "Svatko prema svojim mogućnostima - svakome prema potrebama."

No, on nije bio ni bog, ni praktični političar... Bio je stvaratelj ideja. Pisac. Filozof. K tome još - u davnom 19. stoljeću.

Marxu se više ne moramo klanjati kao vrhunaravnom idolu, i tražiti u njegovim knjigama odgovore na svaku pizdariju...

Ali, pretpostavljam da bi svakome tko uči ekonomsku znanost bilo vrlo korisno da pročita "Kapital"...

Tko je glasao

zlobnici bi rekli da zapravo vlada odavno komunizam

svakom prema svojim potrebama:

1% treba enormno bogatstvo da bi se osjećalo živo, a 99% treba makar ropski rad da bi se ostalo živo.

Tko je glasao

molim te klikni na zadnju

molim te klikni na zadnju slicicu u dnevniku.. :)

a inace mislim da stricek marx ne bi imao nista protiv ovog dnevnika kad bi ga procitao..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

"Otkrio sam da ne znam stvari

"Otkrio sam da ne znam stvari koje sam mislio da znam. Još toliko toga moram naučiti. Učiti, učiti i samo učiti, rekao bi onaj s bradicom, pomozite mi, kako se ono zvao. Ali, u jednome sam dosta siguran. Ako je Marx stvarno bio u pravu, preklinjem vas, pokušajte nekako izbjeći da na kraju svoga sna o socijalnoj jednakosti dovedete na vlast nekakvoga generala Jaruzelskog." ( A.Tomić )

Tko je glasao

:) procitao si

:) procitao si

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci