Odluke 56. sjednice DSV-a –web. DSV
18.06.2009.
„Odluke o imenovanjima sudaca na Općinski sud u Zadru i na Općinski sud u Slavonskom Brodu su odgođene. Imenovanje na zadarski sud će biti provedeno na idućoj sjednici DSV-a, nakon što se obave razgovori s kandidatima, a od sudačkog vijeća u Slavonskom Brodu će se zatražiti dopuna mišljenja o kandidatima.“
___________________________________________________________________
WEB. SLOBODNA DALMACIJA - „ Odluke o imenovanju sudaca na Općinski sud u Zadru i Slavonskom Brodu odgođene su za iduću sjednicu DSV-a. Izbor sudaca za Općinski sud u Zadru nije prošao zbog, kako su primijetili članovi DSV-a, dojma da je tamošnje sudačko vijeće isuviše nahvalilo kandidate.
Odlučili su stoga pozvati kandidate na sjednicu DSV-a početkom srpnja i s njima obaviti razgovor.
Sudske savjetnice s viškom pohvala
Državno sudbeno vijeće je u četvrtak na svojoj 56. sjednici odlučilo odgoditi imenovanje troje sudaca Općinskog suda u Zadru koje će biti provedeno na idućoj sjednici DSV-a nakon razgovora s kandidatima, vjerojatno početkom srpnja. Po prvi put u povijesti zadarskog pravosuđa dogodilo se da DSV odgađa imenovanje i traži razgovor s kandidatima za suce i to zbog dojma da ih je zadarsko sudačko vijeće – isuviše nahvalilo!
- Ništa u našem obrazloženju ne odskače od uobičajenog stila obrazlaganja, a ovo je prvi put da se nešto slično događa, izjavila je predsjednica Sudačkog vijeća Enka Moković.
Uz mišljenje Sudačkog vijeća, DSV-u se po uobičajenoj proceduri dostavlja i pribavljeno mišljenje predsjednika suda na kojem kandidati rade, pa sutkinja Moković kaže kako nije jasno tko je to, po mišljenju DSV-a, pretjerao u hvaljenju budućih sudaca, Sudačko vijeće u svom obrazloženju ili predsjednici sudova s kojih dolaze kandidati.
Dodatni razgovori DSV-a s kandidatima za suce nisu neuobičajeni, a Moković je shvatila da će u konkretnom slučaju na te razgovore biti pozvani svi kandidati.
Riječ je o natječaju za troje sudaca Općinskog suda u Zadru objavljenom još u listopadu prošle godine na kojega se javilo čak 18 kandidata. Sudačko vijeće je zeleno svjetlo dalo Sanji Miličević, Ivani Čačić Brčić i Ivani Parać, sudskim savjetnicama na Županijskom sudu u Zadru. Njima je ocjene dao predsjednik Županijskog suda Antun Klišmanić.
DSV bi do 15. srpnja, kada ovom sazivu istječe mandat, trebao donijeti i odluku o imenovanju dvoje sudaca na Županijski sud u Zadru. Među 14 kandidata Sudačko vijeće je prednost dalo Marijanu Bitangi i Dijani Grancarić, a među kandidatima su bili i bivši sudac Milan Petričić i državna tajnica za pravosuđe Marina Dujmović Vuković. „
WEB. 057 INFO ZADAR – „Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Marina Dujmović Vuković natjecala se za jedno od dva sudačka mjesta na Županijskom sudu u Zadru, ali nije dobila preporuku Sudačkog vijeća koje je zeleno svjetlo dalo aktualnom predsjedniku Općinskog suda Marijanu Bitangi i sutkinji Kaznenog odjela tog suda Dijani Grancarić, piše Slobodna Dalmacija.
Time je maratonska procedura izbora dvoje sudaca privedena kraju nakon što je još koncem listopada prošle godine raspisan javni natječaj na koji se javilo čak 14 kandidata.
- Svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uvjete za suca Županijskog suda, a prednost smo dali kolegama Marijanu Bitangi i Dijani Grancarić - kaže predsjednica Sudačkog vijeća Enka Moković i dodaje da je takvo mišljenje upućeno Ministarstvu pravosuđa, koje će ga proslijediti Državnom sudbenom vijeću na konačno odlučivanje.
S procedurom se kasnilo jer se čekalo da Marijan Bitanga, predsjednik Općinskog suda s kojeg je stiglo deset od 14 prijava, uključujući i njegovu, dostavi kompletne podatke o svim kandidatima sa statistikom i ocjenom o obnašanju dužnosti.
Umjesto krajem ožujka, kako se najavljivalo, Sudačko vijeće je tek prošlog tjedna održalo sjednicu na kojoj su podržani Marijan Bitanga i Dijana Grancarić. Osim njih dvoje, među prijavljenim kandidatima bili su: Marina Dujmović Vuković, Tatjana Domjan Mrva, Sanja Dujmović, Jasenka Glavan, Snježana Dunić, Marina Tanta, Dubravka Novaković, Milan Petričić, Ana Ćurković, Željko Borić, Ana Jeleč Pecirep i Lucija Lasić.
U pravosudnim i odvjetničkim krugovima procjenjivalo se da su predsjednik Općinskog suda Marijan Bitanga, državna tajnica Marina Dujmović Vuković i nekadašnji sudac Županijskog suda Milan Petričić tri izrazita favorita za dva upražnjena mjesta, pa je preporuka Sudačkog vijeća mnoge iznenadila, jer je Dijana Grancarić pretekla dvoje od troje favorita.
Predsjednica Sudačkog vijeća Enka Moković nada se da će procedura biti dovršena do 15. srpnja, kad istječe četverogodišnji mandat ovog saziva DSV-a. Ne bi bilo prvi put da i DSV priredi iznenađenje i izabere neke druge kandidate, jer DSV može, ali ne mora, uvažiti mišljenje zadarskih sudaca i ima odriješene ruke za imenovanje bilo kojeg od kandidata koji zadovoljava uvjete. Nakon struke, svoje će reći i politika. „
Profesionalna karijera državne tajnice MDV
2008 – imenovana Državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa od strane hadezeja i smijenjene ministrice Lovrin
2006. – 2008. odlukom ministrice Lovrin od 07.lipnja 2006. godine,
ovlaštena za provedbu strategije reforme pravosuđa
1998. – 2008. sudac i predsjednica Prekršajnog suda u Zadru
1994. – 1998. pročelnica Ureda za opću upravu Zadarsko-kninske, kasnije
Zadarske županije
1991. – 1993. sudačka vježbenica na Županijskom sudu u Zagrebu
_________________________________________________________________________
Svatko se može natjecati kud hoće. Ako je netko bio vježbenik na Županijskom sudu, pa sudac prekršajnog suda, to zasigurno upućuje da bi kandidat prema logici stvari - ukoliko je bio ok - imao šansu naći posla na neposredno višem sudu - visokom prekršajnom sudu rh.
Da li netko tko se nekoliko godina kao sudac prekršajnog suda bavio prekoračenjem brzine kretanja vozila i nevezivanjem sigurnosnim pojasom - ako je radio isključivo prometne prekršaje, može preskočiti značajnu karijeru suca općinskog suda i postati sudac županijskog suda. Na zapadu to nije moguće - u europskoj uniji je nezamislivo.
Članovima DSV u RH mandat istječe u srpnju 2009.g.
Draga Europska komisijo, molim Vas da pozorno pratite sesiju - session dsv do kraja mandata, jer očito postoji razlog zbog čega se kandidati za suca županijskog suda u zadru zovu na razgovor.
Zašto gospodina suca Tonča Majicu nisu zvali na razgovor prije no što ga nisu imenovali trajno za suca?
Dosta je nejednakog postupanja i permisivnog postupanja prema izvršnoj vlasti.
Zovemo i udrugu Zviždač da pozorno od sad prati svaku sjednicu DSV pa i onog u novom sazivu.
Zašto je prema kandidatima u Slavonskom Brodu drugačiji postupak nego prema kandidatima u Zadru?
Zašto su više od 30 kandidata imali lošiju statistiku od suca Tonča Majice, ali su potiho imenovani trajno na sudačku dužnost?
Nadam se da će pismo stići na pravu adresu.
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
Ne mogu, a da ne napišem:
Ne mogu, a da ne napišem: šteta da ovaj dnevnik neće očito doživjeti naslovnicu ( tj. dobiti 16 glasova "za" od pollitičara ).
Marival, hvala što si
Marival, hvala što si prepoznao pokušaj da se započme slaganje ovog delikatnog puzzla - kao i
hdz-ekonomija Ned, 21/06/2009 - 10:56 [Za]
rmarino69 Ned, 21/06/2009 - 11:01 [Za]
rush Ned, 21/06/2009 - 12:18 [Za]
RoseParks Ned, 21/06/2009 - 18:46 [Za]
marival Pon, 22/06/2009 - 00:27 [Za]
kukljica Pon, 22/06/2009 - 22:28 [Za]
Tonči Majica Pon, 22/06/2009 - 23:16 [Za]
Franka Valli Uto, 23/06/2009 - 01:12 [Za]
nemesis Uto, 23/06/2009 - 01:50 [Za]
Skviki Sri, 24/06/2009 - 08:46 [Za]
nadam se da će sudbene priče jednog dana zaslužiti "duplericu"
u toj nadi i pišem
@marin držić, mogu se samo
@marin držić,
mogu se samo nadati da će pollitičari sve više uviđati da imamo dragulje poput Tončija, Rose Parks, Kukljice ... sada i tebe od kojih možemo puno naučiti o sudbenoj vlasti i kako bi u Hrvatskoj došlo do trodiobe vlasti, a ne da postoji očigledna sprega sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti. Vjerujem da vas i mi koji tako dobro ne poznajemo sudbenu vlast možemo potaknuti svojim pitanjima da obrazložite neke pojave o kojima se možda ne bi odmah sjetili pisati. Zato samo pišite ( dnevnike ili komentare - svejedno ) kako nam se ne bi dešavali slučajevi poput Tončijevog, Mirjane Juričić, zapošljavanja kćeri Ane Lovrin zbog dobrih gena i da ne nabrajam dalje.
Pojedine pojave u pravosuđu
Pojedine pojave u pravosuđu prestale su imati incidentna obilježja. Pravosuđe je postalo slučaj. Ono što me brine, jest da je EU odnose između Slovenije i Hrvatske ocijenila bilateralnim pitanjem o kojem neće ništa poduzimati.
Postavimo dakle stvari ovako. Kako Slovenija neće ukinuti blokadu pregovora, a Hrvatska neće dati dio svog teritorija ili odustati od primjene međunarodnog prava, od ulaska u EU nema ništa. Sada kada je sigurno da ne ulazimo u EU, uvjetovanje ulaska u EU s sređivanjem stanja u pravosuđu gubi na aktuelnosti, odnosno otupljena je oštrica hrvatske javnosti. Ili još jednostavnije: A zašto bi netko mijenjao stanje u pravosuđu kao uvjet ulaska u EU, kada ovako ili onako ne idemo u EU. Ovo je naravno pesimističan pristup, ali činjenice tako govore.
posvema točno no moj je
posvema točno
no moj je pristup optimističan
promjeniti stanje u pravosuđu kao uvjet ulaska u EU za sad je nemoguće jer ova vlada nema reformski potencijal, a niti je suci doživljavaju kao reformsku
pa nemreš državama članicama eu prikazivat pravosudna potemkinova sela pa da ti povjeruju
to bi bilo kak kod onog tv seriala reži me - make over
pa kad zbigecaju tusto i samozadovoljno pravosuđe, a gle sutradan opet ona ista stara rugoba
prisjećam se tvog dnevnika kad su ti suci šaputali kak te podržavaju, a onda su te ostavili samog sa zmajem i plamenom ognjenim
to je tak hrvatski - hrvatska šutnja - dobro da nisi završio u pržunu
tko dobije suce - kad oni glasno progovore o svim ružnim tajnama i mediokritetima od tzv. predsjednika sudova i tzv. dužnosnika ministarstva za istraživanje pravosuđa i gubljenje vremena, kad javnost bude do sitnice upoznata sa svakom sesijom dsv, kad javnost bude upoznata da sudac općinskog suda godišnje mora napisati cca. 200 copy-past presuda, a sudac prekršajnog suda cca. 950 presuda, kad državna tajnica koja je bila zadužena za reformu pravosuđa oko koje ništa značajno nije napravila, već je do tog mjesta došla isključivom voljom hrvatske demokratske zajednice, pa bude upitana:
zašto draga gospođo 23. poglavlje nije otvoreno?
radi topničkih dnevnika.
ha, ta nemojte kasti! netočno, jedan - pođi na mjesto.
nije otvoreno - zbog nesposobnosti izvršne, pa i sudske vlasti da se otvoreno suoči sa svakidašnjim problemima u sustavu, što svaki predsjednik suda skriva kao zmija noge način kako vodi sudačku statistiku, kako manipulira sa brojevima zbog nejednake primjene sudskog poslovnika, kako pojedini viši sudovi donose naputke suprotne tom poslovniku, kako se može izmanipulirati javnost i usmjeriti gnjev javnosti na suce, kako se može odavati dojam kompetentnosti, a ne biti kompetentan za ništa, kako se može odvlačiti pozornost od bitnih stvari prema nevažnima, kako savjetnici kak kmeti delaju duplu normu za predsjednike sudova i tak unedogled
nama ne treba reforma radi eu
niti nam eu treba radi reforme
napokon, tek se pogledati u ogledalo
ma koliko slika bila ružna i otužna
pa staviti ruku na srce i reći:
radi nas samih - sve za lijepu našu
new order
@marin držić Vrlo sam Ti
@marin držić
Vrlo sam Ti zahvalan na Tvojim člancima i komentarima (između ostalog) i zbog jednog posebnog razloga. Kad ja pišem o istim pojavnim oblicima nezakonitosti u pravosuđu, uvijek netko od čitatelja može pomisliti da negativno osobno iskustvo umanjuje moju objektivnost. Ali kada Ti napišeš, i drugi "insideri", onda su i moji članci vrijedniji.
kad javnost bude upoznata da sudac općinskog suda godišnje mora napisati cca. 200 copy-past presuda, a sudac prekršajnog suda cca. 950 presuda
Sudac je tako zajedno s građaninom postao brojka bez ijednog elementa ljudskosti. Inače za suca za prekršaje nije postojala "norma" odnosno "okvirna mjerila za ocjenu rada suca prekršajnog suda" nikada nisu donijeta. Postoje "okvirna mjerila za utvrđenje broja sudaca u prekršajnom sudu" iz 1995., a što nije isto. Tako je utvrđenje kvantitete rada suca ocjenjivano voluntaristički.
Ovo moram napisati po prvi put.
Kao oblik prosvjeda protiv takvog oblika ocjenjivana suca, ali i radi saniranja svoje sudnice (u kojoj sam zatekao 1.400 predmeta pred zastarom), u svoje slobodno vrijeme i za svoj novac angažirao sam jednu sudsku suradnicu, te sam u godinu dana donio 1.970 (tisućudevetstosedamdeset sudskih odluka). Tako sam statistički postao "najbolji" sudac u Republici Hrvatskoj. Kad je predsjednik suda vidio što se dogodilo (sudska pošta bila je zatrpana) počeo je istraživati tko mi pomaže raditi izvan radnog vremena. Oduzeo mi je (samo meni) ključeve od suda kako ne bih radio prekovremeno.
treba biti strpljiv i
treba biti strpljiv i slagati puzzle od sitnih komada
a njih je puno i nije ih lako složiti
znam za primjere slične tvojima
a znam da sada u republici hrvatskoj dok ovo pišem
- u prekršajnom sudu x sudac izdaje prekršajni nalog i kad ga otpremi iznosi se kao riješen ( bez obzira na eventualni prigovor),
ali istodobno u prekršajnom sudu y udaljenom svega 70 km od prekršajnog suda x sudac izdaje prekršajni nalog koji će tek kad protekne rok za prigovor i postane pravomoćan biti iznijet kao riješen predmet ( a ako okrivljenik podnese prigovor neće se iznositi kao riješen), a postoji i treći model i četvrti model evaluiranja predmeta, pa tako u jednoj županiji od recimo 7 sudova svi različito prikazuju kad je predmet riješen
tako za isti rad - ali do sitnice isti rad - biva prikazana različita riješenost - kako smo naprijed rekli:
jedan sudac izda 1000 prekršajnih naloga i drugi sudac izda 1000 prekršajnih naloga - ovom prvom se prikazuje " riješenost" 1000, predmeta ( bez obzira na prigovore) a drugom se prikazuje " riješenost" 350 predmeta ( jer mu je podnijeto 650 prigovora), odnosno kak je godišnja norma 3200 prekršajnih naloga - samo usporedi postotak "riješenosti",
ovaj prvi sudac ispada uspješan i vrijedan, a drugi neuspješan i na sesiji će biti napadnut - a radili su na vlas isto
by the way - na kaznenom sudu treba imati cca. 600 izdanih kaznenih naloga, koji su obično isti ili kraći nego prekršajni nalozi
pa sjeti se samo višeg suda koji se u godišnjim izvješćima žali da im se ne plaća prekovremeno pisanje zastara - a imali su 75 % zastara od svih predmeta u radu na sudu ( vjerujem da ih je i više), a svi su tamo ko bubreg u loju skup sa nesposobnim, nestručnim i poltronskim predsjednikom tog višeg suda.
zamisli, žalit se da im nije posebno plaćeno pisanje zastara - e stvarno - netko mora nešto napisat o tome
bojim se da bi čitateljima i mojim dragim pollitičarima bilo muka od nekih ljudi i nekih događaja u tom sustavu
@Marin Držić tako za isti
@Marin Držić
tako za isti rad - ali do sitnice isti rad - biva prikazana različita riješenost - kako smo naprijed rekli:
jedan sudac izda 1000 prekršajnih naloga i drugi sudac izda 1000 prekršajnih naloga - ovom prvom se prikazuje " riješenost" 1000, predmeta ( bez obzira na prigovore) a drugom se prikazuje " riješenost" 350 predmeta ( jer mu je podnijeto 650 prigovora), odnosno kak je godišnja norma 3200 prekršajnih naloga - samo usporedi postotak "riješenosti", ovaj prvi sudac ispada uspješan i vrijedan, a drugi neuspješan i na sesiji će biti napadnut - a radili su na vlas isto
Pa Ti sve znaš! Sve trikove! Da li Ti je sada jasno što je radio predsjednik suda i kako je DSV o meni odlučivalo na temelju podataka koje je im je dostavio? Tako je došlo do toga da je Sudačko vijeće (struka) na temelju istih podataka u isto vrijeme meni dalo ocjenu "uspješno obavlja sudačku dužnost", a DSV me nije ponovno imenovalo za suca.
Ono što je važno, a društvo je to previdjelo, ja nisam sudac koje se skriva iza flanjke, i koji konstatira nezakonitosti i nepravdu - i šuti. Previše sam odtrpio i previše nepravdi doživio, a da ništa ne bih poduzeo. Moj predmet je trenutno na Ustavnom sudu Republike Hrvatske 6 mjeseci. Predmet "Banić/Juričić" riješen je za manje od 3 mjeseca. Dakle prekoračen je "razumni rok" te su stvoreni su uvjeti za pokretanje postupka pred Europskim sudom za ljudska prava. Ovih dana ću podneskom od Ustavnog suda RH zatražiti donošenje odluke. Ukoliko do ljeta ne dobijem odluku učinit ću slijedeće:
- Podnijeti tužbu Europskom sudu za ljudska prava
- Tiskati Bijelu knjigu na vlastiti trošak i podijeliti svim relevantnim čindbenicima u RH i izvan RH.
PS. pa sjeti se samo višeg suda koji se u godišnjim izvješćima žali da im se ne plaća prekovremeno pisanje zastara - a imali su 75 % zastara od svih predmeta u radu na sudu ( vjerujem da ih je i više), a svi su tamo ko bubreg u loju skup sa nesposobnim, nestručnim i poltronskim predsjednikom tog višeg suda.
Zastare uopće nisu pisali suci, već sudski savjetnici i daktilografi. Suci nisu niti vidjeli svoja vlastita rješenja.
Inače do zastare je dolazilo kao posljedica Zakona o prekršajima iz 2002. koji je prekršajni postupak izjednačio s procesnim zahtjevima iz kaznenog.
više ne radim u sustavu,
više ne radim u sustavu, ali znam skoro sve - osim telefonskih opačina kojima se dogovara izbor članova dsv
ok - ako je do zastara dolazilo zbog tzv. ZOP/02 i procesnog prekršajnog prava koje je u tragovima bilo složenije od kaznenog procesnog prava, zašto je sucima kaznenog suda tzv. norma ( ovo norma mi uvijek zvuči rudarski - kao sudački alija sirotanović) bila cca. 200 meritornih odluka, a sucima prekršajnih sudova cca. 950 i
zašto kazneni spisi po prigovoru na kazneni nalog dobiju novi broj, tako da po napisanoj presudi u jednom te istom predmetu imaju dva riješena predmeta - jedan kao kazneni nalog, a drugi kao presuda -
da li uopće znaš kak je tzv. predsjednik u sisku evaluirao tvoje predmete i predmete tvojih bivših kolega - kad je svaki sud u sisačko - moslavačkoj županiji radio drugačije, a sudska uprava višeg suda ništa, pa ni sad nije ujednačila vječno individualnu i "samozatajnu" predsjedničku evaluaciju - odnosno vrednovanje rada na predmetima
pitam se pitam - zašto vlada zakon šutnje u sudskoj upravi ili kako bi mesić rekao - baš ništa nije transparentno.
@Marin Držić da li uopće
@Marin Držić
da li uopće znaš kak je tzv. predsjednik u sisku evaluirao tvoje predmete i predmete tvojih bivših kolega - kad je svaki sud u sisačko - moslavačkoj županiji radio drugačije, a sudska uprava višeg suda ništa, pa ni sad nije ujednačila vječno individualnu i "samozatajnu" predsjedničku evaluaciju - odnosno vrednovanje rada na predmetima
Naravno da znam. Ne samo svaki sud u Sisačko-moslavačkoj županiji, već i u RH imao je sustav brojanja predmeta, tako da je predmet po prigovoru na nalog dobivao novi broj. Tako je statistički ispalo da je sudac u Zagrebu riješio duplo više predmeta nego sudac u Sisku. Pa ni to nije bilo dovoljno, već i predmeti koji su vraćeni iz drugostupnjevnog nisu na sudu u Sisku dobivali novi broj. Ni to nije bilo dovoljno da se statistički umanji vrijednost mog rada, pa je broj predmeta koji je riješen u jednoj godini stavljen u razmjer s cijelom godinom, iako 5 mjeseci sam bio na bolovanju. Tako je ispalo da sam riješio 50% predmeta manje. Ni to nije bilo dovoljno, pa je DSV-u prikazano manje riješenih predmeta od moje evidencije. Nakon što sam otvoreno na sudačkom kolegiju prigovorio predsjedniku suda i upitao zašto zagrebački sud doznačuje nove brojeve postojećim spisima, stiglo je naknadno tumačenje predsjednika Visokog prekršajnog suda prema kojem (ukratko) sud u Sisku je u pravu, a zagrebački griješi. Zanimljivo, to tumačenje je dostavljeno sisačkom sudu baš u vrijeme, kad je predsjednik Suda trebao dati ocjenu o mom radu.
pitam se pitam - zašto vlada zakon šutnje u sudskoj upravi ili kako bi mesić rekao - baš ništa nije transparentno.
Zakon šutnje vlada zbog dva osnovna razloga:
1.) Sustav međuovisnosti
2.) Strah
1.) Sustav međuovisnosti. Premijer imenuje ministra, ministar predsjednika suda, a predsjednik suda ima instrumente ocjenjivanja suca, pa dakle sudbina suca ovisi od svih tih funkcija unutar hijerarhije.
2.) Strah. Kako ćeš napredovati ili uopće biti sudac ako se zamjeriš političkoj vlasti ?
PS. 1.) Marine, predlažem i molim da čuvate podatke. Trebat će mi za Europski sud za ljudska prava ako Ustavni sud RH odbije moju ustavnu tužbu.
2.) Neće me biti 5 dana, pa moram napustiti ovaj Tvoj sjajan dnevnik. Sorry. I´ll be back.
pa to je zbilja skandal ako
pa to je zbilja skandal
ako se predmet ukine na višem sudu, to znaju i vježbenici - da sukladno poslovniku dobije novi broj
normalno da nije normalna uputa neposredno višeg suda da predmet ne dobija novi broj, budući da svi kazneni sudovi tako rade - a u poslovniku se glede te evaluacije ne radi razlika između prekršajnih i kaznenih sudova, već su navedena oba suda - dakle kako bi se valorizirao rad na izdavanju prekršajnog / kaznenog naloga, a potom ukoliko pristigne prigovor - prekršajni / kazneni nalog stavlja se izvan snage i donosi se nova sudska odluka- presuda
poslovnik vrednuje prekršajne i kaznene naloge kao sudske odluke, a one to i jesu, tu spora nema
ti zbilja imaš štofa za dobru ustavnu tužbu, samo mi ostaje nejasno kak su tzv. okvirna mjerila bila donijeta 1995.g. kad su još postojali suci za prekršaje pri upravnom tijelu - zar nisu takva okvirna mjerila odavno trebala biti izvan snage, ako je upravno tijelo transformiranno u sudbeno tijelo - prekršajne sudove,
tu mi je nešto nejasno, ali budem proučio
@marin držić Mislim da je
@marin držić
Mislim da je ovo podatak koji bi svakako trebalo podrobnije istražiti.
Koliko je meni poznato, u to doba (1995.) su postojala tzv. okvirna mjerila za rad sudova, a donosio ih je ministar pravosuđa. Okvirna mjerila su trebala biti pokazatelj koliko je potrebno sudaca u pojedinom sudu prema broju zaprimljenih predmeta. ta se okvirna mjerila nisu mogla odnositi na Prekršajne sudove, jer oni tada nisu ni bili u sudbenom sustavu, već su bili organi uprave. Da li su možda bila dopunjena nakon izmjene zakona o sudovima, to bi trebao znati netko, u to vrijeme, u sustavu, budući da se takovi akti ministra ne objavljuju u NN.
Koliko je meni poznato, čini mi se, lani su donijeta nova okvirna mjerila, ali opet ne za Prekršajne sudove.
I još nešto. Nekadašnja "okvirna mjerila za rad SUDOVA " postala su potiho, jednom od mnogih izmjena Zakona o sudovima, " okvirna mjerila za rad SUDACA".
Na prvi pogled , ništa strašno. Ali jest strašno. Sada je ono što je trebalo biti pokazateljem za potreban broj sudaca, a prema broju pristiglih i tekućih predmeta, postalo tzv. sudačka "norma". To znači da svaki sudac ima zadani broj predmeta ( i vrste predmeta-koji se različito vrednuju, npr. 3 za jedan; tri riješiš a jedan se računa u normu), pa umjesto da se posveti pravom tj. sudačkom poslu, sudac mora kalkulirati je li riješio zadan broj. Naravno, pri tome se često događa da se jednostavniji predmeti prije i brže rješavaju od onih težih u pravilu i ranije pristiglih.
To ima često za posljedicu da neki sudovi koji su manje opterećeni ili imaju manji broj predmeta, čak "imaju problema" jer nemaju " dovoljan " broj predmeta s obzirom na broj sudaca ( manji , lokalni sudovi). S druge strane neki sudovi ( npr.Zagrebački opć.) imaju puno zaostataka, suci su preopterećeni, jer ih u ( pojedinim) sudovima nema dovoljno s obzirom na broj predmeta. Kada bi postojala okvirna mjerila za rad SUDOVA, te kada bi se stvarno i primjenjivala u praksi, onda sigurno ne bi u nekim sudovima bio nedostatak a u nekim a višak sudaca. U Općinskom sudu u Zagrebu, od njegovog otvaranja 1972. nikada nije bilo imenovan , sukladno okvirnim mjerilima, predviđen broj sudaca.
A o kvaliteti , u takovim uvjetima, ne može biti puno govora. Zato mnogi suci nose spise kući i rade ih i vikendom i noću, jer treba ispuniti "normu", a treba, koliko je to god moguće, ne stidjeti se napisanog ..
To je samo jedan mali segment koji oslikava stanje u pravosuđu. A suce nitko ništa ne pita , naravno, osim malog privilegiranog broja, među kojima su, pored predsjednika sudova i članovi DSV-a.
suce je pasivisirala loša
suce je pasivisirala loša sudbena vlast, nepodnošljivo loš utjecaj izvršne vlasti, pa zatim udruga sudaca u kojoj odlučuje 10-15 ljudi - podrepina svakom ministru pr.
eh da se vratimo na temu - kak se stvaraju veze i kak se prepoznaju hadeze igrači
evo naprimjer državna tajnica - dotad anonimna sutkinja & pr. malog plavog provincijalnog suda radi paralelno u vrhuški udruge sudaca gdje se drugovi sa hdz backgroundom jako dobro prepoznaju - naime piše im na čelu - kak bi dubrovčani rekli- viđ me - viđ me - viđen li sam
uz to obavezno ide angažman u županijskom izbornom povjerenstvu koje tijelo nije tako nevažno na provedbi izbora kako se čini, a tu je pak bilo svega - i tu postoji odaja tajni
pa su tu i radne skupine za pripremu obično loših propisa, a rad u njima se honorira
a dobro je imati štogod ujaka i strica sa desnice i eto te tamo gdje po zasluzi i pameti nikad ne bi došao
sorry viđena - 23. poglavlje otvoreno nije, a niti biti neće dok si ti tamo - jer će novo vrijeme tražiti sposobnost suočavanja sa puno ružnih stvari, ali i sposobnost za poduzimanje velikog zaokreta
neće tome dugo biti
@marin držić dodala bih
@marin držić
dodala bih samo da je pored strica/vujca(zagorski-ujaka) potrebno imati i prijateljicu-ministricu-Zadranku.
Recimo, državna tajnica MDV je po toj liniji - zemljačkoj- povučena u ministarstvo, umjesto nje na mjesto dopredsjednika UHS-a dolazi M.Bitanga, koji je, gle čuda, odmah uključen u radnu grupu za izmjenu Zakona o sudovima.
Sutkinja općinskog suda u Zadru ( zamrznut mandat) nakon odrađenog posla u MP, za vrijeme Lovrinke, gle čuda, biva imenovana na Upravni sud RH!!!
Kažu, bez i jednog glasa sudačkog vijeća koje čine svi suci Upravnog suda ( jedino je tako još kod Vrhovnog), bez ikakvih izvješća o radu na općinskom sudu( jer se tada navodno suci nisu ocjenjivali) i bez ikakvog relevantnog iskustva na takvim - specijaliziranim poslovima. U to su vrijeme svako-malo čelnici Uhs-a hodočastili u ministarstvo..da i da ne zaboravim i imenovanje Lovrinkine kćeri...
Tonči, Vrlo sam Ti zahvalan
Tonči,
Vrlo sam Ti zahvalan na Tvojim člancima i komentarima (između ostalog) i zbog jednog posebnog razloga. Kad ja pišem o istim pojavnim oblicima nezakonitosti u pravosuđu, uvijek netko od čitatelja može pomisliti da negativno osobno iskustvo umanjuje moju objektivnost.
Do sad nisam primjetil da je neko posumljal u tvoje rječe, a jedna osoba koja zna zbrojit dva i dva zna da je to tak kak ti veliš.
@skviki, I smogi i Tonči
@skviki,
I smogi i Tonči mogu mi udijeliti svaki put "protiv" i neću posumnjati u istinitost njegovih ( ili njihovih ) upisa, a bilo tko ko za njega kaže da je "čovjek koji traži mrak" ( dokazi su nestali ) ne zaslužuje moje povjerenje.
Kako Slovenija neće ukinuti
Kako Slovenija neće ukinuti blokadu pregovora, a Hrvatska neće dati dio svog teritorija ili odustati od primjene međunarodnog prava, od ulaska u EU nema ništa
http://www.nacional.hr/clanak/35409/incidente-o-piranskom-zaljevu-sanade...
Paranoia nationalistika na razini Sanader -Janša je igra čistog karijerizma.To je princip da svaka nacija ima svoje "prirodne granice" koje su "nepovredivo pravo" te nacije.To je politička strategija koja se izvlači kada se njihove karijere uzdrmaju tako da bude nacionalni osjećaj i da mi stoka sitnog zuba ne vidimo realni problem.Obično je to zamaskirani imperijalizam među pomorskim zemljama jer uvijek male države traže više jer su kao njihove "prirodne granice" xxx milja a veći su obično zadovoljni svojim "prirodnim granicama" i "zadovoljni" su s xx milja...A pitanje je moje?Trebamo li promjeniti čitavu političku strukturu da bi "pravosuđe" postalo pravosuđe?Ne vidim da se s ovakvim guranjem političkih odluka u izbor sudaca išta može promjeniti jer očigledno da je sve izmaklo kontroli.Nastala je samovolja političke-poduzetničko-bankarske grupe koja pravosuđe uporno čini ovisnim o njima samima...da ne spominjem uplitanje tj. "događanja naroda" preko "braniteljskih" udruga..itd.itd. mogu samo dešifrirati naziv takvog društvenog sistema i pitati se što da činimo?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Fa%C5%A1izam
no moj je pristup
no moj je pristup optimističan
I moj također. Tonči Majica je u pravu na manifestnoj razini. No, postoji i ona latentna - a to su granice disfunkcionalnosti sustava kakvo je pravosuđe. Tu su Potemkinova sela odlična metafora stanja: u okviru pristupnih reformi ta su sela odavala dojam da se ipak "nešto radi" tj. da sustav kako-tako funkcionira, ali u uvjetima odgađanja ulaska u EU scenografija gubi smisao, fasade otpadaju same od sebe i u prvi plan dolazi pustoš i bijeda, ali prije svega nesposobnost učenja i prilagodbe.
Pravo funkcionira na kodu zakonito/ne-zakonito. Kad ta razlika postaje nejasna ili nestane, pravni sustav prestaje funkcionirati i na scenu dolazi "životinjsko carstvo" ili na engleskom dog eats dog. Budući da Hrvatska nije otok, a ljudi ipak nisu psi, realna je šansa da će pravni sustav ipak u jednom trenutku morati opet profunkcionirati. Hoće li to biti omogućeno nekim vidom lustracije ili rekonstituiranjem zakonodavnog tijela, ostaje da se vidi. Jedno je međutim sigurno (i tu se opet s tobom, @Marine Držiću, slažem): EU je shvatila da RH ne može u redovni program, a kamoli preskakati razrede. RH ide na popravni po posebnom programu.
nemesis