pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Mislim da je građani na politiku i političare uglavnom gledaju s negativnim predznakom. Prevladava mišljenje „svi su oni isti“, „lopovi“, „banda“ itd. To se očituje odazivom građana na izbore, a i u „regrutiranju“ novih ljudi u političke strane. Za običnog građana politika je nešto mistificirano, biti političar za neke je sramota, nešto opasno nešto neprihvatljivo. Građani Republike Hrvatske politiku nisu prihvatili kao sastavni dio svog života, kao profesiju koja će omogućiti njima bolji život.
Puno puta sam se iznenadio kada sam neke pametne i inteligentne osobe nagovarao da mi se priključe u stranci. Nisam mogao vjerovati koliko je njih strah ući u politiku. Biti članom stranke, doživljavali su gore nego recimo popušiti joint na nekom trgu punom ljudi. Stekao sam dojam da mnogi od njih misle da ulaskom u stranku i bavljenjem politikom mogu biti na neki način sankcionirani. Zanimanje „političar“ mnogi doživljavaju sramotno.
Isto tako smatram da problem regrutiranja“ novih članova imaju i puno veće stranke. Novi članovi su uglavnom djeca već aktivnih političara. Recimo SDP (kao najmoćnija stranka u Lovranu) je imala problem sastaviti listu. Nisu imali kandidata za načelnika pa je mjesec dana prije izbora jedan njihov član promijenio prebivalište. Treća osoba na listi im nije bila uopće aktivni član stranke (ne znam da li je uopće i bila član stranke u vrijeme izbora i da li je to danas). Samo da se shvati ne napadam SDP jer isti problem imamo i mi tako nam je odbornik u jednom odboru u Rijeci postala osoba koja jako loše izvršava svoje dužnosti. Pouzdano znam da se u mnogim općinama, pa čak i u gradovima aktivni članovi SDP i HDZ mogu pobrojati na prste jedne ruke.
Smatram da je takva situacija vrlo loša. Upravo zbog toga u mnogim vijećima imamo nesposobne pa skoro i nepismene ljude koji su tu samo zato jer su pristali biti na listi i jer onaj koji je sastavljao listu nije zaista mogao sastaviti kvalitetniji kadar (btw. i zbog toga sam za grupiranjem općina jer se u općinama sa veći, brojem ljudi ipak može naći kvalitetniji kadar – za bilo koju političku opciju). Naravno da to i ne iznenađuje kada se zanemarivo mali broj ljudi bavi politikom ili na to pristaje. Kao da birate pol kile banana među kilom ili deset kila. Sigurno je da će te kvalitetnije izabrati među deset kila.
Smatrat da bi se sve stranke trebale založiti za promjenu percepcije političara u javnosti. Pa čak razmisliti i o uvođenju predmeta politika (nešto kao etika) u srednje škole – makar jedan semestar. Smatram da građani moraju promijeniti svijet o politici i da bavljenje politikom moraju prihvatiti kao nešto normalno, časno, a ne sramotno kao danas. Uključivanjem što većeg broja ljudi u politiku, profitirat će svi (osim onih nesposobnih koji danas od toga jako dobro žive), stranke, a najviše građani, jer će nas voditi zasigurno kvalitetniji ljudi no što nas danas vode.