Tagovi

Partnerstvo za otvorenu vlast

Prije dva tjedna (14. rujna) u prostorijama novinarskog doma u Zagrebu predstavljeno je Partnerstvo za otvorenu vlast. Ova inicijativa dolazi od američkog predsjednika Baracka Obame koji je prošle godine na zasjedanju Ujedinjenih naroda najavio pokretanje ove inicijative, a čiji je cilj globalno partnerstvo prema otvaranju vlada i vlasti prema svojim građanima. Partnerstvo se sastoji od osam država inicijalnih pokretača, a Hrvatska se uključila već u prvu grupu od tridesetak zemalja koje su se obvezale djelovati u smjeru izgradnje otvorene vlasti i rasta transparentnosti.

Usred afere s HDZ-ovom crnom blagajnom na političkom dijelu otvaranja partnerstva pojavili su se i predsjednik Sabora Luka Bebić i potpredsjednik Vlade Gordan Jandroković, od kojih je ovaj potonji nabrajao silne uspjehe i slučajeve u kojima on smatra da bi Hrvatska morala biti primjer ostalima.

Nažalost, stanje nije uopće sjajno ili za pohvalu i vrijedilo bi argumentirati zašto i dio ovoga što slijedi sam i naveo u svojem kratkom govoru kojeg sam tada izgovorio.

Hrvatska ne zadovoljava niti jedan jedini suvisli kriterij o transparentnosti. Naime mi imamo Zakon o pravu na pristup informacijama i neki dokumenti doista jesu dostupni, no način na koji se to radi je jednostavno loš i u svojoj biti neupotrebljiv. Praktički svatko može svoj podatak proglasiti tajnim, a agencija za zaštitu osobnih podataka je ta koja je zadužena da rješava eventualne žalbe. Na gornjem okruglom stolu požalili su se kako ih je svega četvero na cijelu državu što se činilo barem petnaest minuta razumnim argumentom, sve dok nismo čuli da su u prvih osam mjeseci ove godine dobili ukupno 120 žalbi. Moje je mišljenje da predmeti koji se odnose na zakon o pravu na pristup informacijama moraju biti očigledni i da tu nema u biti pretjerano duge deliberacije i četvero ljudi nema što raditi s tih 120 žalbi (osim naravno ako imamo jednog načelnika, jednu tajnicu i dva referenta što donekle mijenja omjere).

Krenimo primjerice s državnim proračunom kojeg do prošlog kolovoza nismo uopće imali javno dostupnog u obliku baze (ili tablice). U mojim nastojanjima da pribavim taj dokument, tražio sam čak primjerak proračuna u digitalnom obliku i dobio sam PDF dokument sa skeniranim stranicama. Kada sam upitao kako oni to mogu smatrati digitalnim oblikom, odgovoreno mi je da je dokument došao na CD-u pa je sukladno tome digitalan. Proračun kojeg smo u Vjetrenjači koristili za vizualizaciju državnog proračuna dobili smo polulegalnim metodama direktno od djelatnika ministarstva financija. Na sreću, nakon objave naše vizualizacije i javne kritike, excel dokument se pojavio na stranicama ministarstva.

Državni proračun nadalje ima samo tri razine detalja, tako da imate situacije da postoje stavke koje nose iznose u milijardama kuna. Možemo mi sada diskutirati o tome da je to otvoreno i transparentno, no mislim da je nevjerojatno očekivati da država dobije jednu pojedinačnu fakturu na milijardu kuna? Smiješno, no dodatnu razinu detalja smo imali do 2008. godine kada je to skinuto jer je netko (a pogledajte moj blog iz tog razdoblja) izračunao da država godišnje troši oko 32 milijuna kuna na zimske gume, što je dovoljno za 14.000 setova guma pa je tadašnji ministar doslovce i javno izgovorio da "neće mene niko zaje...." i tako je pala razina transparentnosti proračuna u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj nadalje ne postoji nijedno tijelo koje se sustavno bavi informatizacijom. Znam da će sada neki skočiti i upozoriti na instituciju koja se zove eHrvatska, no ako malo bolje pogledate njihove web stranice biti će vam jasno kako je jedan od njihovih najvećih dosega digitalizacija TV signala što je posao koji je trebala istjerati agencija za elektroničke medije a ne oni, i govoriti o tome kao o digitalizaciji je isto kao i da kažem da je moja kuhinja digitalna zbog toga što imam mikrovalnu pećnicu koja na sebi ima digitalni sat. Istovremeno, jedan od najboljih projekata koji je proizašao iz kuhinje eHrvatske je hitrorez koji je nažalost bio korišten isključivo kao marketinški alat za dobijanje izbora 2007. godine. Od 14.000 zakona i propisa koje je pobrojao USAID i vijeće za konkurentnost, hitrorez je pronašao njih oko polovice, da bi za svega njih nekoliko stotina dobili bilo kakve prijedloge i promjene ili brisanja, da bi na kraju brojka koliko je propisa stvarno promijenjeno bila toliko porazno loša da me je sram uopće napisati brojku. Ako ne vjerujete, pogledajte samo nedavne odluke ministarstva gospodarstva koje je prije nekoliko tjedana ukinulo odredbe o obvezi osiguravanja mineralne vode i soli rudarima, a koja je bila obvezujuća od polovice prošlog stoljeća. Nažalost, hitrorez je zaživio u nekim drugim zemljama (Egipat, Vijetnam...) dok je kod nas to bio samo predizborni trik, a čelnici su se više bavili rasporedom posade na "Malo vitra" nego s državnim poslom. Koliko "nove tehnologije" sporo dolaze možete i sami provjeriti šetajući pokraj ureda eHrvatske i pokušavajući se checkirati s npr. FourSquare-om pa onda možete provjeriti tko je mayor te institucije.

Usput rečeno, cijeli niz zemalja, od naših susjeda na dalje ima ili ministarstvo informatike (ili ministarstvo za informacijsko društvo ili neku izvedenicu koja pokriva taj dio), dok mi u Hrvatskoj, izuzevši eHrvatske nemamo nijednog jedinog državnog tajnika koji bi se bavio tim problemima. Podsjetimo se, imamo više od 4.400 jedinica uprave i samouprave i nijednu osobu ili instituciju (osim disfunkcionalne eHrvatske) koja bi se bavila integracijom informatičkog potencijala ove zemlje. Toliko o nama kao o potencijalnoj informatičkoj velesili.

Veliki problem transparentnosti je i apsolutno nerazumijevanje potencijala koje informatika i informacijski sustavi pružaju. Pa tako s jedne strane imamo političare koji pojma o informatici nemaju (u što se možete uvjeriti promatrajući TV kadrove njihovih kancelarija), a s druge strane imamo cijeli niz nekakvih kvazi IT voditelja i načelnika čija je jedina zasluga da su na određenoj poziciji bili dovoljno dugo da po sili inercije birokracije svojom nekompetencijom napreduju do razine na koju su stigli. I jedni i drugi dakle pojma nemaju, još manje da imaju vizije ili energije za iskorak, a za obje grupe je kritični faktor uspjeha zaustavljanje svake promjene koja bi mogla ukazati na njihove nekompetencije. Dobar dio napretka ove države, a ne samo naše infrastrukture zarobljen je u toj birokraciji mediokriteta koji s nama upravljaju u posljednjih dvadeset godina. Uspjesi i kompetencije u takvim uvjetima nisu niti mogu biti parametar napredovanja.

Ponekad se desi da neki informatički biser doista ispadne van, pa smo primjerice tako prije godinu i nešto dana vidjeli kako zagrebački ZET posjeduje aplikaciju koja ukazuje na trenutne pozicije tramvaja i autobusa. Nekoliko dana nakon objave tog podatka, ta aplikacija je ugašena (iako je u biti samo prebačena na drugi port routera) s izgovorom da se radi o sigurnonosnom problemu. Pretpostavka je da bi odavanje lokacije tramvaja moglo dati neočekivanu prednost teroristima ili vandalima, kao da tramvaji ili autobusi koriste svaki puta drugu rutu i neočekivano vam se prikradu na stanicu? U drugim zemljama, takvi podaci se javno dijele i onda imate cijeli niz aplikacija koje možete instalirati na svoje pametne telefone i vidjeti koliko ćete čekati određeni oblik javnog prijevoza i tu bi se u biti složio s ZETom da je riječ o pitanju sigurnosti, jer nije svejedno hoće li vaše dijete u dva ujutro čekati pola sata neki tramvaj ili autobus ili svega nekoliko minuta.

Zamislite, da su ti podaci slobodni i javno dostupni, danas bi imali pokoju aplikaciju za naše pametne telefone, neki lokalni developer bi možda prodao tehnologiju u svijet, možda bi koji od besposlenih mladih dobio priliku zaraditi svoju plaću? A da i ne kažem da bi do danas netko mogao proučiti uzorke ponašanja tramvaja i autobusa i predložiti reorganizaciju, alternativne vozne redove ili nešto treće što bi dovelo do efikasnijeg i energetski učinkovitijeg javnog prijevoza. Nažalost, ovako to nikada nećemo saznati.

Imamo mi još problema, da bi uopće bili otvoreni i transparentni potrebno je i digitalizirati sve i svašta. Imamo tako primjer FINA-e koja je od hrvatske vlade dobila zadatak i više od dvadeset milijuna kuna da prebroji zaposlene u državnom sektoru. Njih ima oko 330-350.000 i razumno bi bilo očekivati da je to podatak koji ne bi smjelo biti teško saznati, no eto, nakon godinu i nešto dana, dvadesetak milijuna kuna kasnije mi to i dalje ne znamo. Ako ćemo već govoriti o FINAi, pogledajte koliko REGOS plaća FINAi za usluge vođenja i infrastrukture za prvi i drugi mirovinski stup. Radi se o stotinama milijuna kuna koje su otišle u rupu bez dna pod imenom FINA. Našim novcem subvencioniramo i saniramo instituciju za koje u modernom tržišno orijentiranom svijetu nema mjesta. FINA je nadalje nositelj i izdavatelj digitalnog potpisa koji je temelj elektroničke razmjene dokumenata (što se onda u kasnijim iteracijama mora reflektirati na transparentnost i otvorenost društva), no ako malo bolje pogledate, osobe koje su radile na digitalnom potpisu prije nekoliko mjeseci su iz donekle elitnog prostora FINAe u Vukovarskoj preseljene u posljednju kancelariju u slijepom crijevu poslovnice u Šoštarićevoj, a sam pogled na te izgubljene službenike i količinu fascikala koji posjeduju jasno govori o tome koliko su digitalnih potpisa do sada izdali i kakva je budućnost tog projekta.

Kada smo već kod digitalnog potpisa, vrijedi spomenuti i priču koja se nekad događala s potpisom. Naime, po zakonu JMBG ne smije biti digitalnog potpisa, dok istovremeno Porezna uprava (koja koristi digitalni potpis za primanje dokumenata) očekuje taj broj u potpisu. To su duže vremena riješavali tako (ne znam da li to rade još uvijek) da su čekali da na serveru vide grešku prilikom prvog pokušaja potpisivanja da bi potom ručno pronašli JMBG i ručno intervenirali kako bi usluga proradila (tako da ako vjerujete u male ljude u računalima, nije to baš tako daleko od istine, barem kada je riječ o javnoj upravi).

A ako mislite da je situacija u poreznoj porazna, onda niste vidjeli druge. Usluga ePorezne je bazirana u cijelosti na Microsoftovoj tehnologiji koju je za potrebe APIS IT-a sagradila privatna tvrtka, a sve skupa po narudžbi porezne uprave. FINA pak koristi module za potpisivanje koji se baziraju na kombinaciji jave i activeX kontrola što znači da je opet vezano za MS platforme, a Mirovinsko i Zdrastveno su koristili digitalno potpisane PDF dokumente - koji, uzgred rečeno, nisu korišteni za upisivanje u baze, nego bi to bila samo autentikacija da je doista odgovorna osoba potpisala formular, dok bi se sve ostalo rješavalo na identičnom šalteru kao i da ste se sami odšetali do lokalne poslovnice mirovinskog ili zdrastvenog. Oni su napravili jednu vrlo skupu verziju faxa koja daje dojam da se radi o nekoj "e" usluzi.

Dakle, ono što je činjenica je da razne institucije koriste razne tehnologije i da podaci nisu jedinstveni niti se pazi da ne budu redundantni (kao što je to primjerice u biračkim popisima koji su u biti samo "kanta za smeće" svih drugih baza i evidencija koje postoje), pa tako primjerice gore spomenuti podaci koje redovito šaljete regosu morate istovremeno slati i poreznoj upravi iako se radi o apsolutno istom setu podataka.

Ukratko, ako se na gornje načine država odnosi prema "ulaznom" dijelu podataka, kako onda bilo tko može očekivati transparentnost ili otvorenost prema građanima? S jedne strane imate političare koji se grčevito bore da ostanu na poziciji, voditelje informatike koji su ionako većinom završili na tim pozicijama iako nemaju elementarne kompetencije, preko toga da svaka institucija vodi svoju politiku pa samim time i informatičku infrastrukturu.

Pogledajte baze podataka koje su navodno javne. Baza podataka registra trgovačkog suda je pretraživa samo po dva kriterija, što bi značilo da morate imati točni podatak da bi eventualno dobili potvrdu da je podatak točan. Ostali registri (obrtnika, udruga) su rasuti po drugim institucijama i napravljeni na identičan način. Nijedan od tih registara nema engleski prijevod a dio institucija ih ne prihvaća kao autentični dokument. U biti, mi nemamo jedno mjesto gdje su popisane sve javne baze podataka, Amerika primjerice ima registriranih gotovo 400.000 data setova različitih podataka, od ovih očiglednih o državnoj potrošnji, dok učestalosti kriminala ili frekvenciji izdavanja parkirnih kazni. Europska komisija objavljuje sve svoje troškove do razine pojedinačnog troška, što znači da ako je iz proračuna europske komisije isplaćeno 10kn za refundiranje troška parkinga njihovog diplomata u Zagrebu, tada je taj podatak vidljiv (i preporučam da ga pronađete), a susjedi slovenci su nedavno objavili svoju aplikaciju Supervizor koja ima identičnu funkcionalnost.

U Hrvatskoj ima oko 4.400 tijela uprave i samouprave (uključujući i sve institucije, agencije i sve druge pravne subjekte koji na ovaj ili onaj način upravljaju javnim novcem ili resursima) i mi se u biti borimo da osiguramo donji minimum transparentnosti i otvorenosti koji je ionako garantiran zakonom. No istovremeno skroz izbjegavamo primjetiti kako zakon ne priječi nikome da bude pretjerano transparentan, ali se to ipak nije dogodilo u 4.400 tijela kroz 20 godina i možda nas u transparentnosti i otvorenosti ne priječe zakoni ili infrastruktura nego nešto sasvim drugo. Možda bi ipak prvo morali poraditi na temeljnim vrijednostima.

I da se vratim na gornji skup, da ste bili tamo i samo pogledali tko su bili ljudi koji su s državne strane došli braniti boje otvorenosti i transparentnosti (uz jedan jedini izuzetak državnog tajnika iz ministarstva financija) bilo je sasvim jasno da su poslani ljudi iz nižih ešalona birokracije što najbolje demonstrira interes i političku volju da se nešto učini na ovu temu, a gore spomenuti ministar i predsjednik Sabora su bili tamo ionako da bi iskoristili javni forum za ublažavanje političke štete koja je tih dana odjekivala zemljom.

Sav novac koji je prikupljen kroz naše poreze je javan i njegova potrošnja mora biti javna, a ljudi koji u naše ime donose odluke kako će taj novac biti utrošen moraju za to odgovarati. Nažalost, mi smo još uvijek u potrazi za jednim jedinim svijetlim primjerom. Dok se mi borimo da pojedini podaci uopće budu dostupni, svijet je odavno krenuo u kontekstualizaciju tih podataka kako bi se iz tih mnogobrojnih skupova podataka iscrpio maksimum te kako bi iz njih izvukli dodatnu vrijednost.

Istovremeno, koruptivna djela, a i sukobi interesa su djela koja je teško otkriti jer svi koji u njima sudjeluju imaju vitalni interes da štogod da su napravili nikada ne vidi svjetlo dana. Nema jednostavnijeg, bržeg i jeftinijeg načina da se pronađu takva djela od toga da budemo transparentni. U posljednje dvije godine silne borbe protiv korupcije, nije bilo nijednog jedinog pomaka u otvorenosti i transparentnosti javne vlasti, dapače, samo su se povukli na svoje pozicije a zakonska regulativa je postala još zatvorenija nego ranije.

I na kraju, pogledajte kratki video o otvorenoj vlasti koji opisuje što bi ona sve mogla biti zajedno s nekolicinom sjajnih primjera.

Open Government from The Academy on Vimeo.

Komentari

Tko je glasao

Našla sam bolji link...

"Iza pet od šest poduzeća koja su upisala zabilježbu na imovinu Kamenskog stoji Miroslav Kutle. Novac koji je Ninoslav Pavić isplatio na ime kupnje tvrtke Dalta, smatra istraga, dio je duga koji vlasnik EPH već duže vrijeme ima prema Kutli" - http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Tajna-propasti-tekstilaca-Mirosl...

Tko je glasao

dalta, delta, dulta, dilta....

Ekipa je zbilja puna ideja
Ideje su sve zakonito provedene
Tako da onaj transparent
„Pravna državo gdje si?“
Je autogol
A nova pravDA
Nikako da ugleda svjetle da-NE

Tko je glasao

p.s. 2

a ako ipak ideja ne uspije i mora se sve vratiti na prapočelo prije pretvorbe i privatizacije, smještaj u hotelima nije tako loš, ipak smo ušli u eu više manje pa nema straha od Golog otoka i Remetinca:


http://www.tportal.hr/fotoprica?GalleryId=10717

Tko je glasao

...

što se tiče nejedinstvenih podataka i međusobno nepovezanih baza već sam pisao u jednom dnevniku - konkretno o tome što bi se desilo da se u mitskoj fotokopiraoni, koja defaultno postoji pored bilo koje ustanove državne ili javne uprave, desi požar ili jednostavno crkne stroj.
jer mukotrpno ishodovanje bilo kakvog službenog papira od državne uprave zbog koje treba obijati xy lokacija preko cijelog grada (osim što zahtjevaju fotokopiju još nečega čiji original imate ali ne još i tu fotokopiju pa vas zbog vozačke dozvole koja valjda zadnja ima na sebi jmbg, šalju "prekoputa", "iza ugla" ili "dolje u podrum" da bi vam u trećoj ustanovi u koju ste prvo došli izdali papir za dobivanje dječjeg doplatka naprimjer) ustvari je primjer upravo - nepovezanih podataka - jer ako me hzzo traži potvrdu o prebivalištu onda nije moj posao da hodam u heinzelovu nego je posao ove smiješne države da svoje baze poveže, jer ona taj podatak već ima, te da kokoš u hzzou utipka moj (od šukera uz beskrajnu količinu bahatosti najavljen kao svemirsko sredstvo saznavanja svih podataka o svakome) oib ili jmbg ili broj osobne ili bašmebrigašta i sazna moje prebivalište instantno. ili bilo koji drugi podatak koji im treba a koji već postoji negdje u nekoj bazi.

iskreno, nemam nikakvih blesavih iluzija da bi se te stvari mogle riješiti u neko iole dogledno vrijeme.
osim što je to priličan posao jer sve te baze su naravno kreirane tko zna kad i na osnovu raznoraznih tehnologija i platformi i međusobno prilično nekompatibilne i vjerujem da je jeben posao setove podataka dovesti u neki red, kao i osmisliti buduće strukture, međutim ono što mrak piše jest gorka činjenica - a to je da i u tom pogledu zapravo ovisimo o potpunim tudumima koji nemaju baš dodirnih točaka niti sa voljom da se to riješi, niti sa idejom, niti sa znanjem, niti sa vizijom daljom od vlastitog uhljebljavanja. kao i na gotovo svim frontama obnašanja javnih funkcija.

Tko je glasao

Ako bi AZOP zaprimao samo 120

Ako bi AZOP zaprimao samo 120 jednostavnih predmeta polugodišnje koje bi četri osobe rješavale, moglo bi se reći da ih nije malo. Ali ako bi AZOP u nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama koji je obavezan provoditi uključio i pokretanje optužnih prijedloga za prekršaje ovoga zakona, što bi mogao kad bi htio jer mu to dopušta općenita dužnost iz članka 17.a zakona "obavlja i druge poslove propisane ovi i drugim zakonima", a za čim ova problematika upravo vapi, e tad bi to bila druga priča, nedostajalo bi ih bar još 4, ili nekoliko puta po 4. Koliko mi razumijemo takav se angažman od njih i očekivao.

Tko je glasao

sory, ali to je totalna

sory, ali to je totalna glupost,

naime u 8 mjeseci si imao otprilike 160 radnih dana (minimalno) po osobi, imaš četiri osobe što je ukupno 640 radnih dana što znači da za svaki takav predmet imaš više od PET dana za rješavanje što je suludo i besmisleno; žalbe po tim predmetima su očigledne i nema tu sivih zona i jednostavno ne dopuštam mogućnost čak niti na razini diskusije :)

Tko je glasao

Baš nisi razumio. Ja pišem da

Baš nisi razumio. Ja pišem da ih u postojećem stanju nije malo, što je slično onome što ti želiš reći. Ali ja želim reći nešto drugo. Kada bi se oni uhvatili pisanja optužnih prijedloga za prekršaje ovoga zakona tada bi stvari bile drugačije. Konkretno, naša udruga poslala im je u tih osam mjeseci dvije žalbe. Kratko i dobro su oni to odradili, ali nisu pokrenuli prekršajne postupke što smo mi tražili, a što su mogli da su htjeli. A da jesu onda bi im mi iz istog perioda poslali još 12 predmeta koji kipe prekršajima, a koji vjerovatno do njih nikada neće doći. U takvom stanju stvari tih 120 predmeta trenutno bi postalo 1200 predmeta, te bi ih četvoro sigurno bilo malo.

Ova je važna problematika. Imaju u rukama "hoću neću Odluku" posljedica koje bi mogao biti veliki iskorak u problematici transparentnosti. Kada bi neću Odluku zamjenili hoću Odlukom vrlo brzo bi službenici za informiranje dobili po džepu, tko jednom, a tko nekoliko puta. Ne bi bilo druge nego svojim šefovima naredbodavcima odgovoriti ne na zahtjeve za zaobilaženje Zakona o pravu na pristup informacijama.

Tko je glasao

Transparentnost državnih službi

Transparentnost državnih službi postoji samo na papiru. Osim Zakona o pravu na pristup informacija, Vlada se potrudila sve još jednom prepisati u Antikorupcijskom programu kojeg su prihvatile sve državne službe i tvrtke u vlasništvu države.Dakako da je Antikorupcijski program mrtvo slovo na papiru i a Jacina borba protiv korupcije su Potenkinova sela za budale.

ZET.
Prije godinu dana ponudio sam im gotovo rješenje za raspored autobusa s većeg terminala u Zagrebu za osam linija koje od početne stanice idu veliki dio istom trasom. Dobit je u tome da bi u razmacima autobus na prvih 6 stanica išao svakih 3 do 15 minuta (ovisno o dobu dana), dok je sada situacija da u tri minute prođe 6 autobusa, a zatim čekate slijedeći 30 do 40 minuta. Nažalost, odgovorni nisu pokazali ni mrvicu razumjevanja već su se pravdali "tradicionalnim" rasporedom. Na moje ukazivanje na uštedu i boljoj usluzi za korisnike, zahvalili su i pitali me što ću popiti.
A možda se stvarno boje terorista, jer ako npr. bombaš samoubojica čeka bus pola sata čovjek iznerviran odustane. Po mom mišljenju tu ima prste Pavle Kalinić. :-)

winston smith

Tko je glasao

fantastičan dnevnik, samo sam

fantastičan dnevnik,
samo sam prvo pomislila "where do I sign up?" naivno misleći da se radi o nekakvoj incijativi koja je produktivna ili to barem želi biti,
a onda vidim izvještaje o tome što je održano i tko je što govorio i vidim hrpu čistog bullshita.

šlag na jagode: "naglasivši kako usprkos brojnim problemima u normativnom i provedbenom smislu borbe protiv korupcije u Republici Hrvatskoj, komparativno gledano, koncept otvorenosti i dostupnosti imovinskih kartica među najbolje je razrađenima u svijetu." iz usta predstavnika nevladine udruge.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

to je jedan od problema koji

to je jedan od problema koji imamo i o kojem vrlo kritično razmišljam a to je da je država odgojila brdo profesionalnih NGOovaca koji su na ovaj ili onaj način ovisni o toj istoj državi i u svojoj biti u sukobu interesa

tako da ne bih izjave koje su tamo bile davane shvaćao osobito ozbiljno a još manje vjerodostojno (uz pokoji izuzetak)

Tko je glasao

mislim da je veći problem što

mislim da je veći problem što nema brda profesionalnih ngo-ovaca koji nisu u sukobu interesa, koji imaju neki cilj i ideju kako ga ostvariti - i to kumulativno, ne alternativno.
tako se opet vraćam na početnu misao: ovo mi (zasad) ne djeluje kao inicijativa za promjenu nego kao tek još jedna točka na i svoje samopromocije pojedinaca kojima ovo kalendarski odlično sjeda. tu nažalost ZAP nije najgori dio priče nego tek jedan djelić koji me osobito zasmetao.

link dana:
http://www.colbertnation.com/the-colbert-report-videos/103035/september-...

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Jednostavna zakonska uredba

Jednostavna zakonska uredba koja bi uzrokovala preporod civilnoga sektora. Odredjeni obavezni dio poreza u nekoj skromnoj cifri tipa 0,1% ide u biranu udrugu/organizaciju koja se bavi pitanjima opceg dobra. Decentralizacija doniranja ucinila bi svoje. E sad. Jeli nekome do sada palo ovo na pamet i postoji li neki problem? Meni se cini da bi ovakva injekcija ubrzala demokratizacijski proces za koji red velicine i da oni koji se busaju u prsa demokratska moraju poceti kreirati pozeljnu nam klimu.

Tko je glasao

Spomenuh ti na statusu fb-a,

Spomenuh ti na statusu fb-a, no mislim da je bitno naglasiti i ovdje.

Radi se naime moguce namjerna zbrka izmedju termina otvoreno i transparentno. U konkretnom slucaju o kojemu govoris, ti pricas iskljucivo o transparentnoj vladavini. Na primjeru kuce, imas prozor, koji je zatvoren, ne mozes uci, ali mozes sve vidjeti. To je dakle transparentnost. Otvorenost je pak kada se otvore vrata i ti ulazis, mozes sudjelovati, mijenjati.

Pa tako, predlazem da se razmotri potreba da se ova dva termina ipak razdvoje kao sto je to po nekom skladu JOTa, jer u suprotnome gubimo itekako bitan termin otvorenosti, sto je komplement transparentnosti, ne njezina istoznacnica.

Tko je glasao

načelno se slažem s tobom no

načelno se slažem s tobom

no ne vidim kako bi mogli biti otvoreni ako nismo transparentni i ja to gledam kao proces s nekim logičnim koracima, a postizanje transparentnosti i edukacije što to točno znači je moj fokus
neke od gore navedenih stvari su čista transparentnost, no na temelju toga izrasta i otvorenost (barem kako ja to vidim)

Tko je glasao

Moguce je i tu govorimo o

Moguce je i tu govorimo o otvorenosti sa figom u dzepu. Kazes ekipi da pise, sudjeluje, a ti proizvoljno biras sta ti pase, bez da itko zna kako se to tocno donose odluke, na temelju kojih fakata i tako dalje, vec lezerni stil.

Nu, ne hvata te niko ni za glavu, ni za rep, a ti jasno pokazujes primjerima kako je proces uistinu otvoren i kako ekipa zajedno kreira stavove (samo niko ne zna kako). Za primjer, grass root trenutno tako funkcionira.

A ako hoces biti otvoren i suvisao, uistinu je potrebna opipljivost strukture, sto je de facto transparentnost i bez koje, slazem se, otvorenost djeluje cesto apsurdno i kao ideja. ž

Ono sto se meni pak cini i sto neko vrijeme furam kroz staru sintagmu, utemeljeno je u biti upravo na sinergijskom ucinku otvorenosti i transaparentnosti, i to u javnoj domeni. Jer jedno drugo zapravo potice i bez cijeg medjusobnog suporta dolazi do delegitimacije sustava.

Pa tako, imas potpuno transaprentnu i zatvorenu strukturu i onda samo problemi. Milijon ljudi gleda nesavrsenu strukturu i trazi se od njih da je priznaju po sebi (van konteksta), sto je vrlo tesko. Kada imas ukljucenu otvorenost, osiguravas dinamiku i trajnu optimizaciju, tako da onda stvar moze prezivjeti. Ako pak imas potpuno otvorenu i netransparentnu strukturu, brzo opet kenu price o stvarnoj agendi jer ostaje previse upitnika iza glave sto se dogadja.

Iliti otvorenost bez transparentnosti delegitimira sustina, a transparentnost bez otvorenosti delegitimira kontekst.

Tko je glasao

Iz danas(27. rujan 2011)

Iz danas(27. rujan 2011) objavljenog programa HDZ-a koji je naslovljen Izborni program 2011.-2015.:
Poticat ćemo spajanje svih krajeva Republike Hrvatske na vrlo brzi internet (broadband)
s naglaskom na područja gdje ne postoji dostatan komercijalni interes za
ulaganja.

Iz programa Vlade koji je na stranicama Vlade objavljen 1. kolovoza 2009:
Vlada će u razdoblju od 2009. do 2011. provesti sljedeće mjere:
Sustavno ćemo graditi elektroničku upravu u Republici Hrvatskoj.
Dovest ćemo širokopojasni internet u svaki dio Hrvatske.
Poticat ćemo na spajanje korisnika na širokopojasni internet na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima.
U suradnji s poslovnim sektorom i akademskom zajednicom sustavno ćemo raditi na povećanju informatičke pismenosti cijele populacije.
Uvest ćemo informatiku kao nastavni predmet od prvog razreda osnovne škole.

Kao što je vidljivo, širokopojasni internet još nije prisutan u cijeloj zemlji, a vlast traži još četiri godine da to riješi.
Također, informatika nije uvedena kao nastavni predmet od prvog razreda osnovne škole, a u novom HDZ-ovom programu se to više ne spominje kao mogućnost.

Ima ipak pomaka u odnosu na 2009.
2009. je broadband bio "širokopojasni internet", a 2011. broadband je "vrlo brzi internet". Vjerojatno će 2015. HDZ ponuditi da u cijelu Hrvatsku spoji na broadband kao "superturboultrabrzi internet".

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Engleska

Kada me je prije 4-5 godina posjetio prijatelj iz Londona koji je dosta visoko pozicionirani informatičar u BBC-iju (naše gore list koji je prije 20 godina otišao u Englesku) pitao me je za brzinu moga interneta. Rekao sam mu broj koji sam vidio na ekranu i počeo se smijati kako je to nemoguće, nekoliko puta brže nego li kod njih. Ubrzo me posjetio kući i rekao sam mu neka pogleda. Ostao je u šoku shvativši da sam bio u pravu.
Koliko sam shvatio Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj je infrastruktura napravljena, skoro kompletna, optičkim kabelima koji omogućuju sulude brzine da ih je jedno vrijeme čak T-com imao problema usporavati. Prema tome imamo onaj najskuplji dio, infrastukturni, na izuzetno visokom nivou.
Prema tome najveći je problem što taj kapital mi ne znamo iskoristiti kako treba, otprilike kao da slijepac kupi najbolji auto i koristi ga za sjedenje u njemu na parkingu. No taj slijepac bi sigurno bio pametniji i unajmio vozača da ga vozi. Tako bi i naša Vlada mogla unajmiti jedan manji tim da se možemo koristiti tim skupim sistemom koji imamo.

Tko je glasao

manji unajmljeni tim

Tako bi i naša Vlada mogla unajmiti jedan manji tim da se možemo koristiti tim skupim sistemom koji imamo.

splico,
nemoj izdavati tajne
u koaliciji već dogovorili tko će voditi državu kad dobiju izbore

luka

Tko je glasao

Također, informatika nije

Također, informatika nije uvedena kao nastavni predmet od prvog razreda osnovne škole, a u novom HDZ-ovom programu se to više ne spominje kao mogućnost.
A što će ti informatika kad ima važnijih stvari koje se spominju:
I u nadolazećem mandatu osigurat ćemo dostupnost vjerskog odgoja u školama.

Tko je glasao

Dobar tekst

U osnovi dvije su skupine razloga za netransparentnost: neznanje i nesposobnost zaposlenih po podobnosti i interes određenih da se informacije ne vide. Neznanje prvih spomenutih na kraju koristi drugim spomenutim. Npr. gume koje si spomnuo dolaze na vidjelo uz transparentnost, bez nje ne dolaze.

Ovo je svima jasno, ali napominjem zato što to povlači i pitanje revanšizma koje je spomenuo g. Bebić u NU2. Je li zaista dužnost nove postave ispravljati ovo podobničko trpanje nestručnih ljudi? Dobili su posao nepravedno i dok je išlo išlo je, sada će samo skupa sa svima nama na oglase i burzu i jednaki tretman. To nije revanšizam.

pozz
doza

Tko je glasao

Uh, dobro je. Na prvi pogled

Uh, dobro je. Na prvi pogled sam pomislio da se Rakar učlanio u onu smijuriju Partnerstvo za društveni razvoj... :-)

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

nije soros nije podumnjak....

it's only Obama...onda je dobro :))

h, dobro je. Na prvi pogled sam pomislio da se Rakar učlanio u onu smijuriju Partnerstvo za društveni razvoj.

zeku peku na stranu, sve ovo što Mrak kaže je ok. znamo da bi se hrpu lovice (naše!) dalo uštedjet da se te neke stvari poslože, itd. samo nekima transparentnost nikak ne odgovara, i to ne važi samo za HDZ nego i za SDP i njihove delegate po raznim ministarstvima, upravama i šire...

netko gore pita, bogzna šta još stoji iza te inicijative, itd. ta, naravno da to uključuje i više kontrole (ono, Big Brother) ali tako i tako teško više možemo to izbjeći. a zbilja je vrijeme da se više u RH jednom uvede i ta famozna accountability for taxpayer's money

usput, zbilja je perverzno da na Pantaču sjedi nekakva Zrinka Vrabecka, koja za 17. 000 kunića nije u stanju to deliver išta suvislog, nego joj trebaju dva pomoćnika?! a nema experta za IT sector, koji bi za iste te pare sigurno napravio mnogo više, ne samo za potrebe Pantača nego za dobrobit čitave zajednice...ako ne drugačije onda na način da objasni tamo nekima važnost, primjerice, osnivanja ministarstva za taj sektor, da pridonese promoviranju informatizacije društva u širem opsegu, itd.

CC

Tko je glasao

eeeeh, 17 000

Za 17 000 mogao bi imati tim od 4 mlada nerd/hackera koji bi iz gušta sve posložili na noge u mjesec dana.

pozz
doza

Tko je glasao

@doza

Niti 170.000 tisuća ti ne bi bilo dovoljno - jer bi prvih mjeseci prvo mjesec dana čekao obrazac kojim dobivaš pristup nekoj bazi, a sljedećih mjesec dana bih čekao da ti taj obrazac potpiše načelnik odjela informatike te službe. Onda bi išao po sljedeći obrazac. U međuvremenu bi se to ministarstvo preustrojilo pa ti obrazac ne bi valjao.

Nerdovi bi ti podivljali dotle :)

Tko je glasao

Bez daljnjega

Ustvari dobro si primijetio da sam napisao kom koji je posve zanemario birokraciju, gledajući isključivo što bi 17 000 neto kn značilo nekim mladim ljudima koji tek počinju samostalno živjeti i kojima je samo "problem-solving" na pameti, a ne nužno i neman koja stoji pred vratima.

pozz
doza

Tko je glasao

Da, dnevnik je OK. Ako ćemo o

Da, dnevnik je OK. Ako ćemo o informatici, svojedobno sam se zanosio romantičnim iluzijama da bi se država mogla početi korisititi i kakvim ne-proprietary idejama, sustavima, programima.... recimo, Linux.

Ma ne mora puno, onako bar eksperimentalno, da se vidi što se može, a što ne, i koliko to vrijedi i da li nam štogod štedi. Naravno, ništa od toga. Free software? Apage, Satanas! Btw, to je bilo još u vrijeme "lijevih" "trećejanuaraca".

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

Oh, hvala na linku koji si podijelio!

Tamo sam pronašla i ovo - "Policijska brutalnost u Šibeniku: Sedmogodišnje dijete savladano policijskim zahvatom neovlaštene osobe, a otac premlaćen pred djecom i turistima! " - http://www.psd.hr/hr/?content=tema&id=23.

Kako nigdje drugdje nisam pronašla niti slovca o ovome, držim da je dobro što je barem netko transparentan kad se radi o radu policije koju mi svi plaćamo da održava red i mir štiti zakone i imovinu i ostale blabla...

Zanima me zašto likove poput tebe smetaju organizacije koje se bave ovakvim i sličnim aktivnostima? Pa nije valjda da ti je "Policijska brutalnost u Šibeniku: Sedmogodišnje dijete savladano policijskim zahvatom neovlaštene osobe, a otac premlaćen pred djecom i turistima! " posve OK. To bi moglo biti OK samo bolesnim psihopatama i totalnim debilima, a ti to nisi, zar ne? Tak, da mi i dalje nije jasno...

Tko je glasao

Čudno da otac nije vidio, kad

Čudno da otac nije vidio, kad je njegov sin randaliral po telefonskoj govornici. Pozivanjem telefonskih brojeva, koji služe za slučaj prijave nasilja, požara ili poziv hitne pomoči.

Taj otac se nije ni potrudio riječima riješit problem, nego je odma upotrijebio silu.

Tko je glasao

Zanima me zašto likove poput

Zanima me zašto likove poput tebe smetaju organizacije koje se bave ovakvim i sličnim aktivnostima?

Zato što su likovi poput Munira, bolan, kao likovi iz HHO-a: jedno misle, drugo govore, treće rade. Kužiš? Nešto kao ti i tvoj frend Feniks, recimo.

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

...a četvrto pišu ;)

Ti izgleda dobro kužiš takve likove!

Tko je glasao

u 21. stoljeću smo, a i dalje pričamo

o informatizaciji ...

Opet gubimo vrijeme jer takvo što je već trebalo biti odavno učinjeno, a ne da o tome još pričamo...

Racionalizacija.

Više Profita za raspodjelu onima koji ga stvaraju !

Ja bih @mraku to odmah predao u ruke da odradi, al ježi ga kad nisam Novopravednik :)

Provinciopolis

Tko je glasao

@mrak FINA?? Ugovor s EU!?

Dobar ti je dnevnik i drago mi je da si spomenuo "državu u državi" agenciju FINA. Na www.virovitica.net još se može vidjeti moja kolumna koja rad FINE označava kao primjer hrvatske birokratske institucije par exellans.
Primjer državne inertnosti kada je riječ o ojavljivanju dokumenata je objavljivanje teksta Pristupnog ugovora Hrvatske EU - te na engleskom je, te predug je, te prestručno pisan, te je potrebna suglasnost EU... Nakon pritiska javnosti ipak je relativno brzo objavljen!
I valja raditi na tome da se pristup Netu još pojeftini. Meni je, a vjerujem i drugima, skupo koristiti VIP net, 5 GB za 210 kuna mjesečno. Vrišti se na poskupljenja ovoga ili onoga, a držim da je cijena Neta jednako važna kao cijena kruha, mlijeka,šećera i soli!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

preko carneta

imaš duplo jeftiniju tarifu... Uzmeš bilo koga tko je đak ili student, on otiđe u svoju referadu, tajništvo, uzme pass i user name i dalje te vodi Vip ...
Ne mislim pritom da je i ta tarifa dostupna, ali barem pomoć u zadatim okolnostima...

Provinciopolis

Tko je glasao

Ima mnogo otvorenih pitanja

Ima mnogo otvorenih pitanja oko otvorenosti drzavne uprave i dostupnosti informacija. Sve u svemu sustav je idealno napravljen za mutljez i sakrivanje te nema neke velike nade da ce u skorijoj buducnosti biti ista bolje.
Primjer je recimo trosenje "lutrijskih sredstava" kao vanproracunskog prihoda. Radi se o dosta velikim novcima nad kojima nema nikakve kontrole prikupljanja, raspodjele i utroska.

Tko je glasao

odgovoreno mi je da je

odgovoreno mi je da je dokument došao na CD-u pa je sukladno tome digitalan.
:-D
Ovo me podsjetilo na jednu sličnu debilanu ... naime, kada sam dobio potvrdu o udjelima u braniteljskom fondu uočio sam grešku. Poslao sam zahtjev za ispravkom koji mi je pozitivno riješen, ali mjesecima se taj ispravak nije pojavljivao u Erste Investu koji upravlja fondom. Kada sam na kraju pitao u ministarstvu branitelja što se događa, rekli su mi da ispravke prikupljaju i onda dvaput godišnje teklić nosi CD s ispravcima u Erste! E, kako je moj zahtjev bio rješen nekoliko dana nakon što je teklić već odnio CD, morao sam čekati pola godine do sljedeće pošiljke ... tragikomično :-( (-:

Tko je glasao

Čim inicijativa dolazi od

Čim inicijativa dolazi od ubojice i običnog klovna koji u svojoj državi provodi teror , bolje da se ne prihvatimo toga...

Dal moram stavljati linkove šta ta banda radi, baš me zanima šta stoji iza OVE POŠTENE Akcije i ko stoji sa financijama iza toga...

Justice for all !

Tko je glasao

Na žalost, pokazalo se da

Na žalost, pokazalo se da svaka globalna ideja koja dolazi od Amerikanaca, poglavito ako je to ideja nekog njihovog predsjednika države (mo'š mislit!) već u startu smrdi na prevaru i podvalu nečega što će samo njima donijeti koristi. Neka tu ideju provedu u djelo doma, pa ćemo nakon desetak godina vidjeti rezultate.

Ne vjeruj Danajcima i kad darove nose. ili:

zašto bi baš ovaj put bilo nešto suprotno i čovječanstvu na korist?

P.S.
A ti mrak drukaš za Amere, ha? Podsjećaš me nekako na Zdenku Gast, ako je se još tko sjeća, ili na retoriku Nataše Flat Tax Srdoč :)

Tko je glasao

A ti mrak drukaš za Amere,

A ti mrak drukaš za Amere, ha? Podsjećaš me nekako na Zdenku Gast, ako je se još tko sjeća, ili na retoriku Nataše Flat Tax Srdoč :)

Mrak odavno druka za Amere i neoliberalni kapitalizam , pa je se sjećaš kako je izgledao znak pollitike.com , misliš da je slučajno nestao CHE...:)

PS. Ja bi dodao samo dva prezimena za "otvorena" društva Soros i Rotshildi...

Justice for all !

Tko je glasao

Jel brendiranje Chea anakrono!

Jeli Mrak,
nikad nam nisi povedal kam je nestal Che iz logoa Pollitike. Jel ta tvoja lijeva ideja toliko evoluirala da se trebalo pod mus osloboditi doktora revolucije...

Tko je glasao

kolega golgota Che je nestal

kolega golgota Che je nestal iz logoa Pollitike jer nije pasao u predizbornu kampanju svilenoga!

Tko je glasao

che

che je nestao iz dva razloga
prvi je taj sto je dio ljudi prigovorio na lik i djelo doticnog, meni je che bio simbol revolucije no nekima je terorista i zlocinac (dakle, klasicna partizani vs ustase prica)
a drugi razlog je to sto sam htio da header stranice bude sto manji pa je tako che ispao

dakle nije bilo intervencije od sorosa ili rostchilda :)

Tko je glasao

Suza moja mračna!

a drugi razlog je to sto sam htio da header stranice bude sto manji pa je tako che ispao
dakle nije bilo intervencije od sorosa ili rostchilda :)

Dakle, tko je intervenirao da u "tvoj header" umetne ovaj iritatntni trol s frekvencijom izmjena poruka koja direktno sjeda na podsvjesno i koja postojeći header proširuje za više od polovicu. Jel tolka razlika u financijskoj apanaži da taj Volks bank nije mogao biti negdje dolje kao i sve "skočibabe" do sada!?

Tko je glasao

Soroš je vrlo darežljiv

Soroš možda nije intervenirao kad je Che u pitanju, al bi bilo ok prema samom Sorošu da kažeš da si od Soroša ipak "inkasirao" 34.524 $ za upravo ovo o čemu sada pišeš, što ne znači da je to loše i da ti je projekt loš, ali kad smo kod transparentnosti mogo si natuknut i u tekstu par riječi o tome. Al to je tajna ;-),. Čudi me da su ti ekipa iz OS financirali projekt koji je nominalno tajan.

Tko je glasao

OGP projekt nema nikakve veze

OGP projekt nema nikakve veze s Sorosovom donacijom Vjetrenjači (što je uzgred rečeno javni podatak dostupan već više od godinu dana na web stranici)
OGP je inicijativa američkog State Departmenta a ja sam uključen u njega kao non government expert ali ne na nacionalnoj razini (ta uloga me zapala jer eto stanujem ovdje).

Projekt kojeg je dijelom platio OSI će u svojoj prvoj fazi ugledati svjetlo dana uskoro in je tajan u fazi pripreme no ne i u svojoj egzekuciji koja će biti vrlo javna.

(usput, ja volontiram u Vjetrenjači i novac je namijenjen pokrivanju troškova projekta)

Tko je glasao

ekspert u kojem području ako

Tko je glasao

nemam namjeru niti potrebe

Tko je glasao

ček, ček...mrak...

....ovo me zanima, čisto ko' fenomen:

nisam ja ni u jednome času rekao da država nije uključena, no to je isključivo deklarativne prirode i bez ikakve političke ili druge težine

kakva sad država, jebal te led? pa šta to nije tvoj private enterprise (pollitika i vjetrenjača i sve to...)?

vita jela zelen bor čekam brrrzzzzzi odgovor....naime, uvijek mi je malo sumnjivo kad čujem da se država upetljala u nešto, to rijetko završi dobro :))

CC

Tko je glasao

ovo je dnevnik o partnerstvu

ovo je dnevnik o partnerstvu za otvorenu vlast, a to je inicijativa koju provodi država i što je po mojem sudu u hrvatskoj samo deklarativne prirode i bez političke težine ili stvarne želje

a tamo kroz komentare neki preispituju štotša između ostalog što ja radim i tko me plaća

Tko je glasao

ahaaaa...

...sad kužim, dobro, dobro, pitam samo...nisam povezala odmah jbg ga...

a glede deklarativnosti, pa daj TI nekog boga napravi da ne bude samo deklarativno; ja sam već svoje rekla, da ne ponavljam, reci doturu Iveli da makne onu kokoš skupa s tih dva pomoćnika i zaposli - ajd ako ti (više) nećeš - i za te pare uzme dva-tri dobra IT experta pa nek deru (uz tvoju superviziju i consulting)

a i to ministarstvo bi bilo fakat dobro oformit, staviš dvajst freshly dipl PMF-ovaca i slično, a i tu možeš ti dat svoj obol, itd.

za takve stvari (i ljude) taxpayeri ne bi žalili pare ali žale pare za to da si Zrinkica na Pantaču lakira noktiće a dva pomoćnika lepezom suše netom naneseni lak :))

p.s. diskretno pitanje (ak nije službena tajna): a kol'ko mali Perković ima pomagača?

CC

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. stranački birači biraju predsjednika RH od aluzija komentara 0
  2. Rad lokalne samouprave od bosancero komentara 2
  3. Nekoliko 'pravih' pitanja predsjedničkim kandidatima, ali ne u stilu a'la ramljak od StarPil komentara 9
  4. Znanost: Ratnik i ubijanje – killology od bube komentara 36
  5. 1% od magarac komentara 19
  6. državni proračunci u krizi gospodarenja čovjekom i prirodom od aluzija komentara 0
  7. Ispovijed «neoliberalističkog» savjetnika na samrti* od rodjen komentara 2
  8. Ne poštivanje sudske presude pod pokroviteljstvom inspekcije od Mucke komentara 12
  9. Kako ih nije sram? od Weteran komentara 26
  10. Dr. sc. Franjo Tuđman / Veličanstven čovjek u strašnom vremenu od Laganini komentara 202
  11. SONJA SAMOKOVLIJA, i tamo gdje nema ljudi ostaje čovjek od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  12. Predizborna glupiranja kandidata od Weteran komentara 35
  13. Ugroženi Sr... Crnac usred gomile Rakarovih krvožednih Ku Klux Klanovaca od MKn komentara 62
  14. Deset smiješnih pitanja predsjedničkom kandidatu gđi Kolindi Grabar Kitarović od Laganini komentara 116
  15. čovjek je NJIMA višak ili otpad ili smeće od aluzija komentara 0
  16. Merkel i dvostruki standardi. od mario121 komentara 1
  17. Užasni EFZG i studentice od rodjen komentara 2
  18. "Križari" na ulicama Zagreba od Feniks komentara 182
  19. Ustavni sud RH se protuzakonito bavi brojanjem birača metodom: u RH važi- kako traže Baukove laži od ppetra komentara 37
  20. Chemtrailsi naši svagdašnji – i hrvatska mutavost od sjenka komentara 65
  21. Mogu li i koliko sudci štetiti pravosuđu i državi? od rodjen komentara 4
  22. Od sofisticirane diplomatkinje do političarke balkanskoga tipa, i natrag od sm komentara 64
  23. Sučeljavanje prvo & Pr(lj)avi put od Laganini komentara 52
  24. Amerika, posljednja imperija od mario121 komentara 12
  25. Ivan Vilibor Sinčić - alternativa alternativi od StarPil komentara 161

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • bosancero
  • bube
  • indian
  • martin

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • ljubbica
  • mario121
  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...