Tagovi

Pariški klimatski dogovor stupa na snagu nakon samo 11 mjeseci!

Pariški dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, ratifikacijom od strane Europske unije i Indije, stupit će na snagu vjerojatno 7. studenoga, prvi dan slijedeće Konferencije UN o klimi (COP22) u Marakešu, Maroko.

Ovo je izvanredan uspjeh, jer je za Protokol iz Kyota trebalo više od sedam godina da stupi na snagu (1997.-2005.).

Europska unija kolektivno ratificira

15-12-19-narendra-modi-i-barack-obamaMinistri okoliša zemalja članica EU, na izvanrednom sastanku u Brislu, u petak 30. rujna postigli su dogovor o kolektivnoj ratifikaciji Pariškog dogovora o suzbijanju klimatskih promjena.

»Sretan sam ali na prvom je mjestu olakšanje", rekao je Financial Timesu povjerenik za klimu EU Miguel Arias Canete. »Znate da je jednoglasnost u EU teško postići.«

»Sve zemlje članice dale su zeleno svjetlo za ubrzanu ratifikaciju. Što su neki smatrali nemogućim, sada je postalo stvarnost«, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Podršku još treba dati Europski parlament, koji o tome raspravlja u srijedu, a glasat u četvrtak 6. listopada. Tu sigurno neće biti problema.

Inicijativa za kolektivnu ratifikaciju pokrenuta je da bi se postupak mogao dovršiti 30 dana prije početka konferencije u Marakešu. Dogovor naime stupa na snagu kad ga ratificira najmanje 55 država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koje su odgovorne za najmanje 55% globalnih emisija.

Uz druge najave ovih dana, ukupno se očekuje da će 90 nacija koje čine 59,9% svjetskih emisija ratificirati sporazum do početka studenoga. Europska unija, te poglavito njene vodeće zemlje i osobno njemačka kancelarka Angela Merkel, intenzivno su radili na globalnom dogovoru. Nakon svega, bilo bi ponižavajuće da dogovor stupi na snagu prije nego što ga EU ratificira.

Nesigurnost zbog predsjedničkih izbora u SAD

To je važno pitanje u međunarodnoj političkoj igri također i zbog mogućnosti da na izborima za predsjednika SAD 8. studenoga pobijedi Donald Trump.

Administracija Baracka Obame intenzivno je radila na klimatskim akcijama, o čemu je prije dvije godine bila postigla povijesni dogovor s Kinom. Početkom rujna, usprkos brojnim drugim spornim pitanjima u američko-kineskim odnosima, Obama i Si Đinping su zajednički objavili da njihove dvije zemlje ratificiraju Dogovor.

Trump smatra da je ljudski utjecaj na klimatske promjene prijevara i otvoreno najavljuje da će nastojati srušiti Pariški dogovor (kao i "Clean Power Plan" u SAD). Ako Pariški dogovor već formalno stupi na snagu, postupak istupanja neke zemlje traje četiri godine.

Poljska i Hrvatska

Kao i uvijek kad se radi o klimatskim promjenama i energetici (vidi tekst na ovom blogu: Poljska i Mađarska - europski energetski konzervativci, 11. veljače 2014.) najviše je otpora iskazivala Poljska, koja se u energetici i dalje uvelike oslanja na ugljen. Tražila je, i očito dobila, obećanje o ustupcima u raspodjeli obaveza unutar Unije, pa je odustala od veta.

Na skupu u Brislu sudjelovao je i hrvatski (tehnički) ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović. »U potpunosti podržavamo Pariški sporazum (…)Hrvatska je spremna provoditi dogovorene mjere te je započela s pripremom dokumentacije potrebne za proceduru postupka ratifikacije Pariškog sporazuma«, rekao je Dobrović.

Zajednički ciljevi Europske unije do 2030. su: smanjivanje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na nivo iz 1990.; najmanje 27% udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, te smanjivanje ukupne potrošnje energije za barem 27% u odnosu business-as-usual scenario. Obaveze smanjivanja emisija u razdoblju 2020.-2030. su znatne, jer za 2020. je postavljeni cilj -20% u odnosu na 1990. (druga dva postotka također -20%). Obaveze će se rasporediti na pojedine zemlje, po raznim kriterijima. Hrvatska i Poljska svakako će imati ispodprosječne zadane postotke.

Indija promovira "gandijevski životni stil"

Indija je jučer, na rođendan Mahatme Gandhija, ratificirala Pariški dogovor. Indijski dužnosnici hvale "gandijevski životni stil", koji podrazumijeva minimalni "ugljični otisak", nasuprot "ekscentričnom" životnom stilu stanovnika danas najrazvijenijih zemalja.

Indija je treći najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, s 4,5% ukupnih emisija (ali ima skoro 20% stanovnika, pa je u Parizu prihvaćeno, da imaju pravo te emisije povećati).

Indija planira izgraditi 175 GW solarnih i vjetroelektrana do 2022., te do 2030. najmanje 40% elektrike dobivati iz ne-fosilnih izvora (obnovljivi i uran). Također ima programe pošumljavanja, da se povećaju "ponori ugljika". Za cijeli program bit će potrebno 2.500 milijardi USD, pa Indija traži potporu razvijenih zemalja u financijama i pristupu tehnologiji.

Komentari

25 milijardi

25 milijardi eura godišnje Njemačka dava za subvencije zelenoj energiji. 25 milijardi eura !!!!!!

Was jetzt jetzt auf Strom-Kunden zukommt

Tko je glasao

@Zlatni: Nijemci su se odlučili za zaokret, i pristali na trošak

Vijest o povišenju doprinosa za poticanje obnovljivih izvora u Njemačkoj(Ökostrom-Umlage) prenio sam jučer na svoj fb stranici "Ekološka ekonomija". Prenio sam vijest s izvora, od Bundesnetzagentur. Iako je Bild tabloid, članak na koji daješ poveznicu je korektan.

FB stranica "Ekološka ekonomija", 16-10-28, 17. listopada 2016, 11:00

EEG-Umlage beträgt im kommenden Jahr 6,88 ct/kWh

Savezna agencija za prijenosni sustav Njemačke (Bundesnetzagentur) objavila je da će doprinos za obnovljive izvore energije, koji plaćaju potrošači električne energije, od početka iduće godine porasti za 8,3%, na 6,88 ct/kWh.

Povećanje je povezano s znatnim porastom obnovljivih kapaciteta 2016, te s daljim porastom pada veleprodajnih cijena električne energije.

Četiri njemačka operatora prijenosnog sustav procjenjuju da će tijekom 2017. biti instalirano daljih 5,3 GW obnovljivih kapaciteta. Proizvodnja elektrana na obnovljive izvore 2017. procjenjuje se na 187 TWh, što je oko 1/3 planirane potrošnje.

Od 2000. godine, sagrađeno je 41 GW vjetroelektrana i 40 GW solarnih. Doprinos je 2006. iznosio 1 ct/kWh.

Ukupna cijena električne energije koju plaćaju kućanstva i drugi potrošači, osim velikih izvoznih tvornica, porasla je međutim znatno manje - samo za 2% 2013.-2016. (sa 29,24 ct/kWh na 29,80 ct/kWh).

Počeo sam pisati komentar, ali je podugačko pa ću objaviti kao poseban dnevnik. Opća opaska: "Energiewende" (energetski zaokret) kao jedan od strateških osnova njemačke politike 2000.-2050. uživa široku podršku javnosti i svih političkih stranaka.

Čak ni kritičar iz redova CDU, kojeg citira Bild, Michael Fuchs, ne dovodi načelno u pitanje niti strateški smjer, niti sam sustav poticaja obnovljivima. On tek kaže, da godišnji troškovi ne bi smjeli biti viši od 25 milijardi eura. Možda je i u pravu da se troškovi mogu smanjiti.

Možete naravno smatrati da se država uopće u ovakve velike razvojne planove ne bi trebala miješati. To je diskusija koja je endemska kapitalizmu kao takvom i traje otprilike od sredine 19. stoljeća.

Tko je glasao

Reći ti ljudima da na svaki

Reći ti ljudima da na svaki KW potrošene energije, njemački potrošač mora izdvajati za zelenu energiju 25%.

Tko je glasao

Preporuka za Oštrića

A preporuka i drugima da bace oko.
Jer krave su zajebano blago:

https://www.google.hr/search?q=krava+prdi+u+balon&biw=1280&bih=913&tbm=i...

Tko je glasao

Uh

@Zoran Oštrić
Dugo nisam htio doći u napast i komentirati ovu temu.
Zašto? Evo primjer protupitanjem:
Koliko je sporauma, protokola o razoružanju, ne vršenju nuklearnih pokusa, i izgradnji reaktora? Mnog, previše ili kao da ih nije ni bilo.
Rezultat? Nula, ništa, zero.
Tako i ovaj. Bacanje oglobanih kostiju puku i zelenima.
A to radiš onda kada si se dokopao dobrog komada mesa (profita) a košćabama
smiruješ vječno naivne i gladne.

Tko je glasao

Boltek: Bio je recimo

Boltek: Bio je recimo sporazum da se ne vrše nadzemni nuklearni pokusi, i on je proveden.

Ima puno drugih međunarodnih sporzuma, neki su ostali prazno slovo na papiru, neki nisu. Npr. prestalo se koristiti tvari koje optećuju ozonski omotač, i on se počeo oporavljati. Počeli su se graditi pogodi za odsumporavanje uz termoelektrane, i popravilo se stanje šuma i jezere koji su patili od kiselih kiša.

Neke dobre vijesti (11. lipnja 2014.)

Oko klimatskih promjena, stvari se stvarbno mijenjaju. U krajnjoj liniji i zato (kao što će rado istaknuti nek idrugi cinici) jer se sad tu vrti golem novac. Puno ima razni aktivnosti.

Narvno, ako ti a priori nikome ništa ne vjeruješ, nema logičkog načina da te se razuvjeri.

Ali, onaj koji ne vjeruje nikome, jednako je naivan kao i onaj koji vjeruje svakome.

Tko je glasao

Sceptico

Obaveze smanjivanja emisija u razdoblju 2020.-2030. su znatne, jer za 2020. je postavljeni cilj -20% u odnosu na 1990. (druga dva postotka također -20%). Obaveze će se rasporediti na pojedine zemlje, po raznim kriterijima. Hrvatska i Poljska svakako će imati ispodprosječne zadane postotke....sve će se to porasporediti, i biti će sve pet,
...još samo dovesti za pregovarački stol i glavnu zvijezdu cijele parade, Sunce,
...partnera za budućnost velikog poput 1 300 000 puta naše Zemlje, zbog dogovora o daljnjim zajedničkim aktivnostima u zajedničkom interesu,
Nadam se da Sunce ima isto predstavnike s demokratskim legitimitetom koji mogu trajno preuzeti obaveze postignute u tom bilateralnom dogovoru...

Tko je glasao

Sunce šuti i radi :-)

Koliko nam je poznato, Sunce će slijedećih nekoliko milijardi godina mirno raditi kao i danas, što god mi činili.

Ako se predomisli, ionako nas neće spasiti ni TE na ugljen ni nuklearke. :-(

Tko je glasao

Quid pro quo

Koliko nam je poznato, Sunce će slijedećih nekoliko milijardi godina mirno raditi kao i danas, što god mi činili....teško da se može sa sigurnošću reći nešto takvog
...dok mi kao jedna ugovorna strana ne priznamo legitimnog Vladara i Stvoritelja Sunca kao poštovanog partnera u dogovoru o budućim zajedničkim aktivnostima
Dok se to Sunce bude smatralo tek nepredvidljivom vatrenom kuglom bez pedigrea, bez vladara, s ignoriranim vladarom štoviše,...tako će se i ponašati...
Bolje bi i sigurnije bilo priznati milostivi suverenitet Vladara nad silom tako jakog partnera,
...tada bih bio siguran u neki pozitivni efekt. Bez toga, njet ,

Tko je glasao

Porez na solare za malene je

Porez na solare za malene je uveden u nekoliko drzava.. dakle begovi i krezovi vec formiraju svoj stalis

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...koristiš grube

...koristiš grube riči..."porez"
to nije porez,
to je fair share, naš pošteni prilog iz zahvalnosti što postojimo,
onome što nam je potpisao u svojoj velikodušnosti rodni list,
potvrdio da postojimo...i...
što nas grije i energiju nam daje,
a netko ovdje će nam uskoro i lijepo objasniti, znanstveno,
da i zrak
...i zrak zaslužuje da iskažemo zahvalnost, i djelimo "fair share"
jer i za zrak, vazduh,
ona/j što nam je potpisao u svojoj velikodušnosti rodni list
................
................

Tko je glasao

svaka medalja ima dvije

svaka medalja ima dvije strane. U protekloj skoro godini dana, od konferencije u Parizu, koja je bila "povjesna", samo pet država Europske unije je ratificiralo sporazum, što jasno govori o velikom entuzijazmu koji je Unija pokazala što se tiče klimatskih promjena.
Budući se bliži nova prilika da desetak dana provedemo na marokonaskoj obali i uživamo u ljepotama marokanskog Mediterana na slijedećoj povjesnoj konferenciji o klimatskim promjenama, stvarno nema nikakvog smisla da ministri zaštite okoline europskih zemalja sjede u Marakešu a da njihove države nisu ratificirale sporazum iz Pariza. Posebno zbog toga što je na pariškoj konferenciji Unija nastojala stvoriti dojam da Europa igra ulogu katalizatora.
Pa budući da su čak i Amerikanci i Kinezi odlučiti ratificirati povjesni dokument, Consilium iliti Ministarsko vijeće je na vrat na nos donijelo odluku o brzopoteznoj univerzalnoj ratifikaciji pariškog sporazuma, iako još nitko nije objasnio kakav je zajednički stav Consiliuma (koji po definiciji zastupa države, a ne Uniju) u uzajamnoj ratifikaciji sporazuma o materiji koja je različita za svaku zemlju, i vrlo je teško naći zajednički nazivnik za ekonomske mjere koje smanjuju kompetitivne sposobnosti nacionalne privrede.
Baš je zanimljivo kako je to naš ministar u odlasku dao suglasnost na kolektivnu ratifikaciju o kojoj u posljednjih godinu u Hrvatskoj nitko nije govorio, niti su eventualne financijske obveze proizašle iz sporauma zabilježene u državnom proračunu. Još je zanimljivije predvidjeti tko će za mjesec dana sjediti na slijedećoj konferenciji u Marakešu, jer vlade još uvijek ima i nema.
Mene osobno najviše zanima što o svemu tome misle financijski ministri, koje izgleda nitko ništa nije pitao. U slijedećoj etapi akcije na suzbijanju klimatskih promjena, u Marakešu treba donijeti odluku o tijelu koje će operativno raditi, a za to su administartivne strukture Ujedinjenih nacija već rasporedile oko 5oo ljudi, kojima za početak treba 115 milijuna dolara, a kojih UN jasno nemaju.

Sve podsjeća na probleme koje Unija ima s imigracijom. Unija prisilno određuje kvote imigranata, koje nitko ne želi, pa smo čak došli i do toga da se organiziraju nacionalni referendumi protiv odluka pojedinih tijela Europske unije.
U ovom slučaju Consilium donosi obvezujuće odluke u ime svojih država, koje takve odluke uopće nisu ratificirale.

Tko je glasao

@hlad:

svaka medalja ima dvije strane
Zapravo, obično i puno više, kad se radi o iole kompleksnom problemu ili događanju. :-( Na tu temu moji nedavni dnevnici "Zašto sam facts Nazi" i "Kako koristiti Internet (…)",

Ono, nije novčić sa dvije strane, nego Ikosaedar sa 20. :-)

Tvoj sarkazam ima svoje dobre razloge i ukazuje na jednu od "strana". :-(

Baš je zanimljivo kako je to naš ministar u odlasku dao suglasnost na kolektivnu ratifikaciju o kojoj u posljednjih godinu u Hrvatskoj nitko nije govorio, niti su eventualne financijske obveze proizašle iz sporauma zabilježene u državnom proračunu.
A tako to ide kod nas s bitnim policy temama. Jednostavno se ne razgovara o tome, političari niti znaju niti ih zanima (OK, Dobrović zna, znala je i Holy, a trećeg/treću bi bilo teško naći...), a javnost također niti zna, niti ju zanima. Određenih konzultacija ima sa stručnjacima, nekakvi dokumenti koji su doneseni, postoij u MZOIP UPRAVA ZA KLIMATSKE AKTIVNOSTI, ODRŽIVI RAZVOJ I ZAŠTITU ZRAKA, TLA I MORA. Koga zanima problematika, može doći do informacija i na neki se način uključiti. Nisu problem formalne mogućnosti, nego stvarna nezainteresiranost svih relevantnih državnih aktera.

No, u ovom konkretnom slučaju, nema nikakvih inancijskih obaveza za proračun, svakako ne u 2017.. Puno je važnije to, što je na razini EU prihvaćeg generalni framework da se do 2030. smanje emisije za 40%. Vrlo značajno dalje smanjivanje u desetljeću 2020.-2030.. Sad se to tek treba razrezati na dijelove po zemljama. Za Hrvatsku će svakako biti manje, ali ta obaveza sigurno znači znatne zadatke za sve državne politike. Dio obaveza za 2020.. svakako nećemo ispuniti i plaćat ćemo penale.

Kad je bio u pitanju Kyoto protokol, ostali smo unutar zadanih granica jedino zahvaljujući ekonomskoj krizi koja je započela taman na početku referentnog perioda (2008.-2012.). Tada su naši političari (iz svih stranaka) bili uvjereni, da je cijela ta galama oko klimatskih promjena jedna prolazna moda, na koju će nakon 2012. svi zaboraviti. Zahvaljujući uvelike istom faktoru, sada iznad ssmo nekih ciljeva za 2020. (ukupna potrošnja električne energije opet je 2015. opala u odnosu na 2014. i još više u odnosu na 2008, a Strategija energetskog razvija koja je formalno još na snazi predviđa godišnji rast 3,5% 2008.-2020., pa onda izgrađene VE daju znantno veći postotak od očekivanog).

U ovom slučaju Consilium donosi obvezujuće odluke u ime svojih država, koje takve odluke uopće nisu ratificirale.
Svaka država ima pravo veta.

Svaka ratifikacija sama po sebi nije osobiti problem, sigurno bi to Hrvatska ratificirala, ali ja bih stvarno volio, da klimatske promjene i energetska tranzicija postanu politička tema u Hrvatskoj, kako je to u naprednijim državama. Čak i Poljaci su svjesni da to jest važna tema, oni brane svoj oslonac na domaći ugljen iz ekonomskih razloga. Mi pak ugljena nemamo, nemamo ni dovoljno plina (možda se još nešto i nađe, ali sigurno to neće biti neke spektakularne rezerve koje bi nas napravile Norveškom ili Kuvajtom), a s druge strane imamo vrlo dobre uvjete za korištenje vjetra i sunca, ta je struja danas u svijetu jeftinija od one iz TE na ugljen i plin, pa nam to daje razvojnu šansu, što cijeli svijet stotine milijardi dolara u to ulaže. Koju ćemo naravno, kao i sv4e dosad u posljednjih 50 godina, propustiti,

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  2. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 6
  3. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  4. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  5. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  6. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  7. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  8. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  9. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  10. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  11. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 63
  12. zarobljeni u tuđa objašnjenja od aluzija komentara 0
  13. Od hrvatskih časnih ratnika u ratu, do izdajničkih antihrvatskih političara u miru, za kratko vrijeme od ppetra komentara 26
  14. planetarno... monolog caruje... od aluzija komentara 0
  15. pa ti sad´ razumi milosrdne, od indian komentara 11
  16. HDZ besprizorno trguje hrvatskom djecom da bi ona sutra plutala plićakom od ppetra komentara 8
  17. Hrvatska u čvrstom zagrljaju „najkvalitetnijih“ Hrvata od Feniks komentara 0
  18. Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere od Zoran Oštrić komentara 18
  19. moram biti... kakav jesam... od aluzija komentara 0
  20. Kakvi ljudi nemaju mjesta među serboslavskim parazitima? Evo jedan konkretan primjer. od radnik komentara 0
  21. učiteljsko i profesorsko školstvo je potrošeno od aluzija komentara 0
  22. Blaženi Boris Jokić i Bezgrješna Anka Mrak-Taritaš-Dugoprstanka od ppetra komentara 15
  23. Darwinova nagrada i antivakcinaši od doza komentara 7
  24. Hrvati neka jedu... meso 11 godina staro od aluzija komentara 0
  25. MUŠKARAC I ŽENA od petarbosni4 komentara 13

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 26

Novi korisnici

  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500
  • mAjAdrK1IO