Tagovi

Paranormalne aktivnosti - glupost je među nama

Čudne stvari oko nas, pogotovo u sferi obrazovanja.

Slušate li vi što se govori kad se govori o obrazovanju.
Najprije čujem da škole treba prilagoditi potrebama tržišta, onome što tržište traži, što poslodavcima treba.
Onda čujem da većina poslova koja će se raditi u budućnosti još ne postoji i da ne znamo što će tržište tražiti u budućnosti.
Znači školstvo se mora prilagoditi onome što treba tržištu, a mi ne znamo što će se na tržištu tražiti kad današnja djeca završe školovanje.
Prema tome školstvo treba biti organizirano tako da nema pojma za što i s kojom svrhom obrazuje djecu. Sjajno! Mislim da nam to uspjeva poprilično dobro.

A opet ako se djecu treba školovati samo za ono što tržište traži, s obzirom da na tržištu radne snage postoje značajni viškovi radnika, a zazivaju se i daljnja otpuštanja znači da tržištu ne trebaju novi radnici i da će i oni koji završe školovanje vjerojatno završiti na burzi rada. Iz toga slijedi da školujemo djecu za ništa. Da bi bili na burzi rada. I to je isto sjajno. I to nam uspijeva poprilično dobro.

Pa onda imamo i ideja s raznim odgojima. Zdravstveni, građanski. spominjao se i poduzetnički, financijski... ma svašta.
S druge strane se govori da su učenici preopterećeni da imaju previše predmeta i obaveza, da školski program treba rasteretiti.
I kako ćemo rasteretiti školsti program? Pa tako da ubacimo još tri četiti nova predmeta.

A ti predmeti moraju kao što već znate odgovarati na zahtjeve tržišta. Znači tržištu su prijeko potrebna djeca sa vještinama dobivenim iz vjeronauka, građanskog odgoja, zdravstvenog odgoja. Kad djeca nauče kako prati ruke i što je demokracija onda ćemo rasturiti Nijemce. Švicarska i Švedska će postati siromašne i nekonkurentne kad mi djecu naučimo sve o poslovanju u poduzetničkom odgoju.

Naravno, spominje se i znanost i tehničke struke koje su važne za tehnološki napredak i kompetititvnost u visokotehnološkim industrijama, a to je upravo ono što nam vjeronauk i građanski odgoj daju.

Koliko se posvećuje važnosti matematici i fizici govore i sjajni rezultati na maturi.
Vidi se da društvo ulaže novac u stvarno bitne stvari pa tako idu milijuni da se subvencionira treniranje nogometa, košarke i drugih aktivnosti vezanih uz ganjanje baluna.
Ne treba trošiti državne pare na recimo treninge iz matematike i fizike kad smo tako pametni i sve znamo.

I tako dođem do onog neugodnog osjećaja da se oko nas događaju paranormalne aktivnosti da je glupost svud oko nas.

Jer recimo kad govorim o obrazovanju, ono ne bi trebalo biti tu samo da se zadovolji potrebama tržišta. U demokraciji građani imaju ulogu i u sudjelovanju u vlasti, u biranju predstavnika koji će upravljati zemljom.
A da bi se to dobro radilo moramo imati obrazovane i dobro upućene građane koji znaju i puno više od onoga što tržište od njih išće.

Cilj je i da svi kao kolektiv budemo obrazovaniji i da tako jedni druge uzdižemo. U zemlji nepismenih i onaj koji slovka je obrazovan i iznad većine građana po znanju i mogućnosti stjecanja novih znanja. U zemlji gdje i običan radnik puno zna i ima široko obrazovanje oni koji žele biti iznad njega i žele upravljati zemljom moraju imati puno više znanja i vještina. Slovkanje nije dovoljno da te se smatra pametnim i obrazovanim.

Pa onda u društvu u kojem se ne zna koje će se poslove tražiti u budućnosti isto bi bilo dobro da se u školi dobije široko, temeljito i opće obrazovanje. Ne samo nešto usko stručno. Tako će se ljudi lakše prilagoditi promjenama na tržištu rada. Lakše je savladati neke nove vještine ako temelji i neka osnovna znanja već postoje.

A što se tiče raznih odgoja, mislim da su to uglavnom gluparije koje ne se ne utrpavaju u školski program zbog potreba djece već jer odrasli tako rješavaju neke svoje probleme i komplekse.

Ovo ne znači nikako da ne bi trebalo učiti o građanskim pravima, zdravlju i higijeni i drugome.
Zdravlje i građanska prava trebaju biti prožete kroz sve ili većinu nastavnih predmeta.
O zdravlju se može i mora učiti i kroz tjelesni odgoj, prirodu i društvo, biologiju, kemiju, zemljopis....
Isto tako o građanskim pravima. Zar se može obraditi Francuska revolucija bez da se spominju ljudska prava, građanska prava. Kako pričati o drugom svjetskom ratu, a ne spomenuti važnost borbe protiv rasizma, antisemitizma, nacionalizma... O osnvanju UN-a bez spominjanja "Opće deklaracije o pravima čovjeka". O štrajku u chikagu, 1.maju bez priče o radničkim pravima, 8+8+8...

Uostalom većina nas je i imalo ovo o čemu pišem. Učili smo o higijeni, zdravlju i državi i pravima čovjeka kroz razne predmete, a postojali su i "etika", i "politika i društvo" u zadnjim razredima srednje škole. To je bilo sasvim dovoljno. Naravno da se neke stvari mogu i bolje napraviti, ali ne treba zbog toga nove predmete i kurikulume praviti, izvoditi cirkuse u javnosti.

A ima i neka nelagoda oko svih tih zdravstvenih, građanskih, građevinskih, poduzetničkih i drugih odgoja.
Mislim da starijima trebaju puno više takvi odgoji, ja bi odraslima uveo građanski odgoj ako baš treba da ga se uvodi. Jer kad vidim ako se odrasli ljudi ponašaju....

A isto je i sa zdravstvenim i poduzetničkim odgojem. Ali ne, lakše je natovariti djeci. Mi odrasli smo glupi i lijeni i ne želimo učiti, na mladima svijet ostaje pa neka oni uče.
Pošto odrasli, oni stariji od 18 godina sudjeluju u političkim životu zemlje, što je logičnije od toga da mlađi od 18 koji ne sudjeluju u političkom životu moraju znati sve o političkom uređenju. To je još jedna paranormalna aktivnost.
Ako si stariji od 18 onda možeš biti i ignorantski idiot i ne znati ništa, možeš se kandidirati na političke funkcije bez ikakvih znanja o tome kako država funkcionira, ali djeca, vidite oni su problem.

Uz to ide priča da su djeca nasilna jer gledaju crtane filmove. Ma je, a da nije moždaproblem, jer gledaju što i kako se odrasli oko njih ponašaju. I to je isto dogoj i obrazovanje, kako se ponašamo u životu mi odrasli tako učimo mlađe kako svijet funkcionira.
Uostalom to o nasilnim mladim ljudima je isto mit.

Ali ne, bolje je ubaciti zdravstveni odgoj. Učiti kako je važno jesti voće i povrće i da treba smanjiti s unosom masti i šećera. A u stvarnosti je veći porez na voće i povrće nego na masti i šećer. To je zato jer su masti zdravije, je li? Znate kao i s alkoholom i cigaretama, na njih imamo veće poreze jer su nezdravi baš kao i voće i povrće, ali zato najmanji porez na mesti i šećer ide.
pa onda se djeca moraju više kretati, a parkove i igrališta pretvraraju u parkinge i gredilišta.

Lakše je djeci laprdati o zdravlju nego platit operaciju za blesnu djecu, za to neka roditelji sami organiziraju humanitarne akcije ako treba.

Lakše i jeftinije je pričati o građanskim pravima nego plaćati kontrolu nad problematičnim obiteljima.

To je čista obratnologija, uče djecu sve ono što sami ne rade. Ne uče da bi pomogli djeci nago da bi ih skinuli s vrata. Eto vam kurikulumi i učitelji pa sa sami snalazite. Prava su vam nabrojana u udžbeniku pa ako znate izborite se sami za njih.

Praktis vot jor prič!

Komentari

Obrazovanje - previše važno za povjeriti tržištu

Obrazovanje je suviše važna stvar da bi se ostavila stihiji tržišta, skromno mi je mišljenje.Iako sam za otvorenost tržišta kao poduzetnik, ali ne u svemu zbog jednostavna razloga-jednakog starta u životu za sve , barem što se obrazovanja tiče. Ako već inkliniramo onim najboljima ,poput praksi u Skandinaviji, onda valja učiti iz njihova primjera. Vaučerizacija (skolpeng), koju Libzard pominje, ipak nije toliko prisutna u njih, koliko vidim iz svakodnevna života . Ona je dijelom u Švedskoj manja nego li u Finskoj, jer se odnosi na srednješkolsko obrazovanje u privatnim školama (friskolor), koje su sada negdje oko cca 13 % svih škola .U Finskoj recimo znam da postoje također privatne škole, ali većinom vjerske naravi. U obje zemlje zapravo je sustav studiranja besplatan za studente, koji uživaju i studentske beneficije. No, da bi to mogli,moraju se pridržavati uvjeta studiranja i nema otezanja studija,kao u nas, jer je kazna oduzimanje tih privilegija, a i smatra se nečasnim djelom spram društvu općenito.
Općenito se smatra da mlad čovjek u društvu poslije završetka formalnog studiranja (postoje još 3 oblika obrazovanja poslije,uz uobičajene doktorate) može da se posveti svojoj karijeri/poslu i stvaranju obitelji, bez utega vraćanja kredita za osobno obrazovanje, a od kojeg profitira dobrim dijelom i sama država.

Tko je glasao

što se tiče studiranja,

što se tiče studiranja, studenti uglavnom vraćaju onoliko koliko se u njih uloži.
meni je to nevjerojatno. kako može npr. 95% studenata pasti ili prebaciti ispid za drugu godinu. a to se događalo kad sm ja studirao. nije li to čudno da nekima nitko ne prođe, pa tu nije problem samo u studentima ni državi. možda je i u profesorima i nastavi.

koliko profestra što su meni predavali nije niti predavalo ili bi na predavanje kasnili po sat vremena, ili bi samo prepisivali i čitali perpisane tuđe misli na predavanjim, pa oda plan i program koji se sastoji od bezveznog blebetanja, pa nepoticanje na rad i istraživanje.

garbidž in garbidž aut.

Tko je glasao

Ok, jel bi netko imao nešto

Ok, jel bi netko imao nešto protiv švedskog modela vaučerizacije školstva?

Kad već školstvo mora biti besplatno (civilizacijski doseg, što ćemo), ne bi li onda svaki učenik mogao dobiti vaučer koji bi mu snosio troškove školovanja, a da se privatne škole onda natječu za njih (i obratno) s tim da bi te škole morale imati puno veću autonomiju u određivanju programa.

Ili nam je indoktrinacija i politička kontrola školstva baš toliko srcu draga da to ne dolazi u obzir?

Tko je glasao

bi li mogli i neke druge stvari iz švedske kopirati :P

ok. neću te sad zezati i gnjaviti ljevičarenjem.

bi li mogao malo detaljnije objasniti kako to u švedskoj funkcionira i koliko godina rade tako. ipak valja znati neke podatke.
ako će se već vaučerizirati onda svakako treba dati veću slobodu u kreiranju programa, iako ne shvaćam zašto i državne škole već sada ne bi imale malo veće mogućnosti u kreiranju programa. barem da se na županijskoj razini dogovaraju drugačiji programi pa da vidimo što bolje funkcionira.

ono što mene zanima kod te vaučerizacije jest kako bi to radili u manjim sredinama. lakše bi to bilo u zagrebu ili zadru gdje ima dosta osnovnih škola i učenika, ali kako bi teko nešto organizirali u malim sredinama s par učenika ili par desetaka učenika. što? tri učenika u jednoj, a tri u drugoj. zar to ne bi poskupilo, poduplalo troškove inventara, prostora, administracije...
bi li to bile tek pojedinačne škole ili bi se tu stvararli lanci privatnih škola, pa bi ko konzum imali u svakom većem mjestu po jednu privatnu školu jednog vlasnika, jedne korporacije?
bi li onda privatni vlasnik učenicima i učiteljima upravljao kao robom, resursima, uvjetovao njima i ministarstvu prosvjete što i kako će se učiti?

meni je sve to oko vaučerizacije zanimljivo, ali ako znaš više daj nam koji podatak i svoje mišljenje kako bi to išlo.

Tko je glasao

Nemoj me zezat ljevičarenjem

Nemoj me zezat ljevičarenjem pa neću ni ja tebe ;-)

Vaučerizaciju školstva je predlagao Milton Friedman (što bi socijalisti rekli, The čikaški dečko, glavom i bradom). E sad, jel on to preuzeo od Švedske ili Švedska od njega, ne da mi se istraživati.

Vaučerizacija je sistem na pola puta između ovog sadašnjeg s kojim si i sam nezadovoljan i pravog tržišnog školstva kakvo bi trebalo biti. Kao neki kompromis.

Zašto mislim da je vaučerizacija bolja od ovog sada. Pa, iz jednostavnog razloga jer daje više izbora u ruke onima zbog kojih bi školstvo trebalo postojati: roditeljima i djeci. Ako u ruci držiš svoj dio financiranja, veći su izgledi da ćeš moći i utjecati na stvari i na efikasniji način reći što želiš.

Da li to znači veću autonomnost samih školskih institucija? Pa dobro, ne nužno, jer se sve opet može napraviti na ovaj ili onaj način. Mogu političari opet donijeti neki zakon po kojem oni daju licence i na taj način kontrolirati stvari, no jedno je sigurno: postojeći sustav u kojem politika direktno kontrolira količinu novaca koja se dodjeljuje onemogućuje bilo kakvu pozitivnu promjenu.

Sve se na kraju svodi na uvjerena. Osobno vjerujem da mali ljudi mogu bolje utjecati na stvari kroz tržište. Većina vjeruje da mali ljudi mogu boje utjecati na stvari kroz političko odlučivanje, bez obzira na to što se svakodnevno iz aviona vidi da to nije istina. Ta činjenica najbolje govori o tome da sustav javnog školstva jako dobro obavlja svoju temeljnu funkciju indoktrinacije.

A opet, možda nam ipak samo trebaju pravi ljudi na vlasti i jedna dobra Strategija Razvoja (tm), zar ne? ;-)

Tko je glasao

"PORAZNI REZULTATI PROBNE

"PORAZNI REZULTATI PROBNE MATURE Hrvatski znaju za dvojku, a matematiku ih pada trećina!"

http://www.jutarnji.hr/porazni-rezultati-probne-mature-hrvatski-znaju-za...

još sjajnih vijesti, pošto nam je obrazovanje u banani predlažem obrazovni odgoj, a grozd neka da svoje mišljenje o rodnoj ideologiji primarnih brojeva i koji brojevi mogu biti parni, a neka onda liberali bojasne da djeci treba više prava i da svatko ima pravo na svoje mišljenje pa onda 2+2 mogu miri i 3 i da je broj 4 u biti 3zarobljen u tijelu četvorke.

predlažem i debatu o tome treba li izbaciti pitagorin poučak u ime obitelji jer je pitagora bio poganin.
a kontra gong i ekipa mogu raspraviti je li u redu da se katolici poput descartesa, ne valja miješati crkvu i znanost, i ruđera boškovića treba izbaciti iz znanosti, neće popovi tumačiti fiziku.
stožer za obranu hrvatske gravitacije može se potužiti na newtonovsku židovsku urotu. znaju oni dobro židove, jabuka ne pada daleko od stabla. a i einstein je sumnjv, previše relativizira, zar smo se za to borili. zar ćemo slušati ljude koji izjednačavaju energiju s umnoškom mase i brzine svjetlosti na kvadrat. sve se relativizira pa i domovinska energija.

ja mislim da je to najbolje, neka svatko ima pravo na mišljenje, neka seuvažavaju religijske različitosti i neka se djecu ne zamara činjenicama i bubanjem i dosadnim ponavljanjem, drilom vježbama. to je tako nekreativno.

trebamo ispravno raznišljati, a ne znati činjenica. glupo je znati.

Tko je glasao

mješana marmelada

ako uzmeš u obzir činjenicu da se s "sklonošću" matematici rađa 30% populacije, onda treba razmišljati o tome kako su sastavljeni testovi. da li je bilo preteško, prelako, izvrnuto naopako????? od kako pamtim uvijek je bilo govora o tome da treba posebno raditi s nadarenima, prosječnima, ispodprosjeka..
barem prirodne znanosti imaju nekakvu strukturu, nešto što moraš znati da bi mogao dalje. znam što su mi doma govorili dok sam odbijala učiti tablicu množenja (nisam u tih 30%). moj argument je bio da je to sve tako određeno, tako mora bit i što tu imaš dalje? zato sam uživala u jezicima, povjesti, nekako mi se činilo da se tu da puno više toga izmudrijat.....tata je bio odlučan sudac: ono što učite je osnov i to se mora znat, to će ti uvijek u životu trebat i bit će primjenjljivo.....razmišljam o tome ovih dana kad želim smjestit slike na određenom prostoru i vidim profesoricu kako to objašnjava, kako se sva uživila u to a ja mirno otplovila u carstvo mašte.....Bog dao internet......
tvrdim da se prilikom upisa studenata treba raditi poseban test njihovih sposobnosti prenašanja znanja! može čovjek biti najveći lumen ali to ne znači da to zna i dalje prenjeti....znam kad sam pokušavala svojim vršnjacima nešto objasniti da bi komentar obično bio: sad tek ništa ne razumijem! a tako sam silno htjela sve pojednostavnit!
svi se zezamo na račun odgajatelja i učitelja a upravo su oni ključ svega: odrade li oni svoj posao dobro, nastavnici i profesori nadograđuju, proširuju!
zato bi trebalo testirat kandidate i upisat one koji su zaista za to od prirode predodređeni! i dati im maksimalno dobro obrazovanje a ne ove lijenčine koji su zasjeli na katedre pred sto godina i nisu se makli dalje od dvorskih spletki.....

Tko je glasao

meni je gori od lijenčina,

meni je gori od lijenčina, sustav koji koči one koji hoće. neka lijenih i čudaka dok god postoji kritična masa onih koji rade kako valja i dok ih se ne koči.

koliko se sredstava daje za istraživanja i rad? tko dobiva resurse? kako se potiče rad?

onda opet čuješ da ambiciozniji imaju problema jer ako se oni iskažu to može prouzrokovati da neradnici prime i pokoje nezgodno pitanje o njihovom radu, kompetencijama i doprinosu znanosti i obrazovanju. ako mogu drugi što i oni ne mrdnu.
onda je bolje preventivno sve kočiti.

mi smo se nekako previše fokusirani na loše, oni su standard prema kojem se ravnamo, a ne bi trebali biti.
recimo ovako, neće biti kazni i neće biti otkaza nikome, ali onome tko želi, dati ćemo da radi. ako institucije ne rade dobro tek onda će biti sankcija za sve. znače gleda se kolektiv a ne rezultatii pojedinaca.
tako bi svima bilo u interesu da se radi bolje, ambicioznima bi dali šansu da rade i oni bio bili standard po kojem bi se ravnali, a dangube bi dopustili ambicioznima da se ističu i rade jer bi tako i oni bioli zaštićeni.

s vremenom bi od negativne selekcije prešli na pozitivnu selekciju. nema preše, za sve treba vremena. ne valja što jekod nas sve nešto hitno i sve neke ravolucije i akcijski planovi. pomalo s vremenom ćesestvari promijeniti. radi se na dugi rok.

Tko je glasao

postoji li

ijedan sustav kojeg "mi" nismo izigrali i prije nego li je zaživio????? zemlju kojoj pravnika ima koš i još nije donijela ni jedan sustav koji bi bio koliko toliko neoboriv.(osim ZAMP-a - da li mu je to najveći grijeh?)

u jeku afere index, Vedrana Rudan je u svojoj emisiji ugostila tada pročelnicu na katedri za matematiku i fiziku. na stranu sad što se one poznaju, ali Vedrana ko Vedrana, uporno je htjela da mića mala popljuje sve kolege redom.....evo objašnjenja: da bi čovjek uspio u tom svjetu mora uložit cijelog sebe, čitavu svoju mladost.....pa kad dođeš do nekog stupnja, osvrneš se i vidiš što je i gdje je tvoja generacija, moraš biti i više nego čvrst karakter .......a svi smo ljudi i krvavi ispod kože.....

voljela bih da taj plan sa selekcijom zaživi ali sve mi govori po onom dnevniku o fazanima u brišućem letu da će za mnoge od nas to biti puno prekasno.....

Tko je glasao

Ah, a tko je taj koji će

Ah, a tko je taj koji će odlučiti koje je razmišljanje ispravno a koje nije, vječno je pitanje...

Tekući resorni ministar možda ... ? :-D

Tko je glasao

trebamo ispravno raznišljati,

trebamo ispravno raznišljati, a ne znati činjenica. glupo je znati....a kaj je to tak´ ispravno premišlanje? onak kak´ ja premišlam ili tak´ kak´ ti premišlaš? ili kak´onaj treći grunta?
...imaš već već izabranog arbitra za ocjenjivanje "ispravnog mišljenja"?

Tko je glasao

Bio sam sarkastičan.

Bio sam sarkastičan.

Tko je glasao

cicija...

...ondak mi vrati metak, nisi ga zaslužijo za sarkazam...

Tko je glasao
Tko je glasao

heh, za tri minute se svašta može...

...još se dimi ´z cijevi Colta .45-...

Tko je glasao

buuum

@indian
Zagorci ne veliju Colt 45 već "dvanesčak". (11,9 mm.)

Tko je glasao

...kaj ti vredi kad ne

...kaj ti vredi kad ne puca...
Tam´ pucaju samo kapilari vu obrazima púca...
...i biljarske kugle vu birtíjama...

Tko je glasao

Bog je stvorio ljude. Sam

Bog je stvorio ljude.
Sam Colt je sve ljude učinio jednakima.

....______.
~(_]---------'
./_(

Tko je glasao

hmh, šteta,

...ovu sam nečiju već čuo,
a ne pada mi na um neka pametna moja...

Tko je glasao

Kod nas skola ne postoji zbog

Kod nas skola ne postoji zbog ucenika nego da ucitelji i profesori imaju gdje raditi. Problem je sto mnogi ne bi imali igdje sanse naci posla.
Jos je veci problem sto nitko ne odgovara za sustavno unistavanje mladih generacija vec desetljecima. Suprotno misljenjima mladi su sve pametniji, bolji i uspjesniji, ali ih uporno gomilanje i sedimentacija nazadnog skolskog kadra i uvjeta skolovanja potpuno onemogucava u zivotu.
Skole naseg tipa treba zato ukinuti makar na koju godinu ili na, a onda eventualno i postupno vracati na normalnijim i realnijim temeljima.

Potpuno je netocno da se skupine bore i natjecu oko toga tko ce indoktrinirati mlade. Oni se iskljucivo bore oko novca koji se iz te indoktrinacije dade izvuci.
Bilo bi puno isplativije i efikasnije urgentno se fokusirati, skupiti se i organizirati dobru on line osnovnu skolu, a ovu masineriju raspustiti po hitno. Sve sto treba svladati jest pismenost, jezik, radne navike, ..., a sve ostalo vec je dostupno i na dlanu.

Tko je glasao

ma mani nekako sve više

ma mani nekako sve više izgleda da i nije tkoliko stvar u nonvcima, da su novci često puta tek jedno od opravdanja zašto se nešto radi.

ko želi može do novca i na drugačije razloge, mislim da tu puno igra ideologija ideja kako stvari funkcioniraju.

recimo sve one jovanovićeve gluparije, meni se čini da on to uglavnom radi jer hoće da to napravi, jer mu je palo na pamet da je nešto dobra ideja, a ne zbog novca. problem je često i u naravi, svađalačkoj, u tome da moraš uvijek biti u pravu da mora biti po tvoju, da si uvijek kontra onih koje smatraš protivnicima makarto tebi išlo na štetu.

to ne znači da nema i materijalnih interesa, ali ljudi bi ih ostvarili ovako ili onako. i to je ono što me interesira, rašto baš na ovaj način kako se radi se pokušava doći do nekakvih reziltata, materijalne koristi...

čovjek može biti bogat bio on lupež ili pošten čovjek ipak nije netko pošten samo zbog para niti nepošten samo zbog para, nije stvar samo u materijalonoj koristi već i u načinu kako se do nje dolazi.

Tko je glasao

Nema tu nikakve gluposti...

Potrebe tržišta s jedne i školski sustav s druge strane ne mogu se međusobno uskladiti ako je školska strana organizirana na principu političkog planiranja. Dapače, sve se čini da se stvari prije usklađuju u obratnom smjeru - zakonskim rješenjima kojima će se tržište prisiliti na zapošljavanje kadrova koji mu stvarno ne trebaju.

No, to sve nije ni bitno. Ono što je bitno jest činjenica da ne uzimaš u obzir stvarnu funkciju obrazovnog sustava, jer ona i nema veze sa pripremanjem mladih za ekonomiju, već je riječ o sustavu za provođenje indoktrinacije stanovništva (a usput nauče čitati, pisati i pomalo računati). Nije slučajno da se političke grupacije očajnički bore za kontrolu nad tim sustavom (vjeronauk, građanski odgoj, održivi razvoj, eko-svaštanešto, zdravstveni odgoj, socijalna tematika, izbor lektire...) kako bi svoje moralno političke vrijednosti mogli usaditi djeci u njihovoj najranjivijoj dobi. Iz istog razloga se i ne mogu dozvoliti neovisne, privatne školske ustanove pa je i apsolutni imperativ da školstvo ostane pod kontrolom politike.

Sjeti se samo lekcija iz povijesti: čime su se Isusovci uspjeli oduprijeti protestantskom širenju? Osnivali su škole, naravno.

Mislim, ono, da ne izgubimo iz vida stvarnu funkciju školstva i ne zabrazdimo u nekakve tržišne fantazije... :-)

Tko je glasao

pa indokrtinacija i nije

pa indokrtinacija i nije loša, škola te puno toga nauči. indoktrinira između ostaloga i nekim pravima i vrijednostima. da nije bilo te indoktrinacije ljudi bi i bili indoktrinirani s druge strane. ko da patrijarhalno društvo, religije, poslodavci, feudallci ne indoktriniraju društvo.

tako škola može indoktrinirati ljude o rasnoj, klasnoj, vjerskoj i spolnoj jednakopravnosti. ja nemam problema s time, problem je u sadržaju. indokrinirati, poučiti vrijednostima nas netko treba i hoće htjeli mi to ili ne.

što se tiče tržišta i škole ja u dnevniku tvrdim da škola ima idruge zadatke osim udovaljavanju volje tržišta.
a vjerujem da bi široko i temeljiti obrazovanje donijelo više dobra društvu od usko specijalističkog ili onog u kojem se učenike uči minimum potrebnog. neka je temeljeno na prirodnim znanostima, poznavanju jezika, kulture, razvijanju osjećaja za lijepo i kreativnost kroz likovni i glazbeni.
i poslodavcu koristi kad mu radnici imaju široko obrazovanje pa ih se lako može premjestiti na druga radna mjesta, jeftinija je prekvalifikacija i radniku i poslodavcu.
ako radnici napreduju u firmi znači da on mora imati i veće kapacitete i znanja od onih koji su trenutačno potrebni.
pa uzmi konobara, bolje je da zna jezike, a ako nepreduje i preuzme vođenje objekta onda je dobro da je upućen i u vođenje knjiga i funkcioniranje firmi, pa onda da je informatički pismen jer se možda počinje i s on- linerezervacijama i nečem sličnom. bolje to nego da za baš svaki posao moraš unajmiti strčnjaka. uostalom ljudi s širokim obrazovanjem mogu lakše iskoristiti znanja iz jednog područja u drugim područjima.

Tko je glasao

Pa onda je sve u

Pa onda je sve u redu!

Mislim, školstvo ionako nema ama baš nikakve veze s potrebama tržišta odnosno ekonomije općenito. Dapače, recimo ministar Mrsić je nešto najavljivao da će država garantirati zaposlenje mladima koji završe školu - oćereći ekonomija je ta koja se treba prilagoditi.

A i indoktrinacija je, kao što ti kažeš, i nije loša - pretpostavljam ukoliko su to one vrijednosti koje i sam podržavaš. Ako ne, onda vjerojatno nije dobra jel' da? ;-)

Osim toga škola odista njeguje široko obrazovanje, dapače, to obrazovanje ima tako veliku širinu da nema više mjesta za dubinu pa nam djeca ispadaju iz škola bez ikakvih upotrebljivih znanja. Što je dobro. Nek se poslodavci slikaju. A i sustav se zbilja trudi ispraviti lošu situaciju u kojoj dijete ima svoj način razmišljanja i svoj osjećaj za lijepo, te mu usaditi društveno prihvaćene obrasce ponašanja i kriterije lijepoga. Bitno je da svi volimo i cijenimo isto te da smo (ne)kreativni na isti način. Samo suzbijanjem svih različitosti i svođenjem na prosjek svakoga tko odskače na bilo koji način možemo postići toliko nam srcu željenu jednakost u društvu. Naš obrazovni sustav sve ovo vrlo efikasno čini.

U čemu je onda zapravo problem?

Tko je glasao

osobno

nemam ništa protiv da se djeci trpa sve i svašta u glavu, ne kretenarije već korisne stvari. čisto sumnjam da će nekom "pregorit" mozak od viška informacija. neka imaju široku bazu znanja, a ono šta ih ne zanima lako zaborave, to nikad nije bio problem. nema bolje stvari nego kad te neki lik na ulici iznenadi općim znanjem o svemu živom, sjedneš u taksi i raspričaš se u svjetskom poretku, gospodarstvu, književnosti, svemu i ničemu. sve u deset minuta vožnje. to je lipo i to triba gajit, opću kulturu i znanje, ne samo ono šta možeš "monetizirat".

po meni bi svatko treba znat ispunit vlastitu poreznu prijavu, kužit se u financije više općenito, toga fali. poduzetništvo u školama, ha, ne znam, bio sam u kontaktu s ekipom iz SEECEL-a, pokupili su neke nagrade za "učenje za poduzetništvo", grade i centar ogromni na kajzerici kraj velesajma, ali i dalje mi nije najjasnije kako to točno funkcionira u školama. odnosno jasno mi je, ali nije :)

sve ti odgoji i vjeronauci su u krajnjoj liniji prenemaganja interesnih skupina koja se lome na djeci i učiteljima. učitelji su ključ svega, oni trebaju biti tretirani ko gospoda u društvu, pristojno plaćeni i poštovani. učitelj može od najzanimljivije materije napravit sranje i obrnuto. tu treba radit reforme, a ne u kurikulumu.

dakle monetizacija marš iz škola, tržište marš iz škola, znanost i samo znanost. uz socijalistički ideologiju naravno :) ali onu pravu, o važnosti društva, solidarnosti, osjećaja za opće dobro. da odgajamo ljude, a ne sebičnu stoku.

ne možeš djecu učit o zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti dok su glavni sponzori najvećih sportskih događaja fast food lanci i pivovare. to je licemjerno i jedino šta djeca iz toga mogu naučit je da sa parama možeš prodavat muda pod bubrege svima. šta ćeš ih učit o radničkim i ljudskim pravima kad će im bit pogažena čim zakorače na famozno tržište rada. ako nema provođenja onoga šta se propovijeda i propagira na deklarativnoj razini, onda samo stvaraš generacije ogorčenih ljudi koji se osjećaju izdani i postaju spremni na sve. osim na pobunu, očito :)

Tko je glasao

meni je jedna od glavnih

meni je jedna od glavnih zamjerki svih tih odgoja što imam osjećaj da se tako ljudi rješavaju problema, prebacuju ih na djecu. ko eto neka oni uče oni će to riješiti.

kad imamo problema s ekonomijom a ne znamo ih riješiti onda se jave ideje o poduzetničkom odgoju, kad država ne funkcionira onda građanski odgoj, ako imamo probleme u zdravstvu onda zdravstveni odgoj..
uvijek će nekto drugi obaviti posao, na drugome je da uči i radi. nije to samo s odgojima. naše probleme će riješiti i strani investitori, eu, poduzetnici, strućnjaci, vlade stručnjaka. uvijek netko drugi.

druga stvar je i da je lakše laprdati o odgojima nego o matematičkim formulama. tu se svak osjeća na svom terenu, tu možeš biti autoritet djeci i laprdati o vrijednostima, izreći svoje mišljenje. malo je teže da ne kažem i glupo izricati mišljenja o pitagorinom poučku. nema se tu što misliti ili ga znaš ili ne znaš.

i naravno tu su te kontradikcije, zdrav život, demokracija, a onda vidimo kako nam društvo funkcionira. ako ne želimo i ne možemo učiniti društvo boljim onda možemo barem pričati o tome. ako odrasli ne žele slušati gluparije onda bar mlade možemo prisiliti da ih slušaju.

Tko je glasao

....danas kada je svo znanje

....danas kada je svo znanje svijeta na neki način pohranjeno na netu, kada je svako i najsuprotnije mišljenje tu negdje ispisano u binarnom kodu inzistirati na zdravstvenom ili građanskom odgoju, na ideološko zatvorenim sustavima...a u isto vrijeme govoriti o "otvorenom društvu" i "tržištu" je ne samo pranormalno već i licemjerno. No na licemjerje smo se navikli...
...da se tu radi o širenju i ostvarivanju općeljudskih sloboda, da se tu radi o želji da se društvu osigura mlada osoba s budućnošću slobodnog, kreativnog, društveno općekorisnog pojedinca, da se hoće razvijati ljude s osobnom inicijativom, da je namjera iskoristiti potencijale sadašnjosti za budućnost....da nema namjere ideološke kontrole,...
...da je tako tome, da se misli bez primisli, e, palo bi na pamet pametnjakovićima da društvenokorisno iskoriste najveći potencijal u povjesti koji se je pojavio pod nosom naše generacije.
Proizvodne potencijale se uništilo, vještine su izgubljene, još nezarađeni budući novci su potrošeni, istraživačko razvojni kapaciteti su svakim danom u očitom sve većem raskoraku i s onima razvijenog i onog nekad znanog "trećeg" svijeta.
....a mi se tu mučimo sa ponovnim stvaranjem "čovjeka budućnosti", odgovornim drugom i radnikom.
Ameri su ovih dana zaključili da je prosječna mlada osoba 18 sati dnevno na neki način konektirana sa svijetom preko nekog elektronskog uređaja...da je u nas i upola tog vremena tako...kako nikome ne pada na pamet da je to vrijeme vrijedno iskoristiti bolje? da je to vrijeme vrijedno toga podučiti mladu osobu kako iskoristiti jedini potencijal koji joj je ostao a da to bude korisno, da to ne mora biti samozadovoljno narcistički igranje po društvenim mrežnim dječjim igralištima...
...da se te mlade ljude bar jednom tjedno kroz predmet "googlanje" ili možda "tražiličarenje? he...poduči kako najjednostavnije i najefikasnije iskoristiti najveći potencijal, a mnogima i jedini potencijal današnjice,
otprilike velik kao gutenbergov tiskarski stroj i posljedične obvezne školske lektire koje su nasljedovale
Da ih se educira kako iskoristiti beskonačno mnoštvo podataka i mišljenja koji su im nadohvat ruke, i od kojih svatko prema svojoj preferenciji može u nekoj svojoj kombinaciji stvoriti novu vrijednost ili bar kreativno iskoristiti...
Ali ne, ne pada to ideološki ograničenim umovima na kraj pameti. Mogao bi se desiti Smithov davno željeni "Spontani Poredak"...mogla bi se zgoditi pluralistička misao u kojoj bi svaka misao i misaoni smjer bili dobar i društvenokorisan doprinos...i ode kontrola kvragu...

....

Tko je glasao

ideologija je u samom načinu

ideologija je u samom načinu kako se organizira nastava. odvaja se zdravlje i građanske vrijednosti od drugih predmeta, kao da ej to nešto posebno izdvojeno od društva.
stvar osobnog izbora, biti ćeš zdrav ako učiš, je isto kao i biti ćeš električar ako učiš.

a ovako konfliktno uvođenje tih odgoja mi nekeko više govori o izgubljenosti i traženu vrijednosti onih koji uvode te odgoje nego o potrebama djece.
ne mogu pokazati ljudskost i toleranciju u svom radu, svugdje su paraziti i viškovi, gaze se građanska i radnička prava, ali neka postoji bar jedno mjesto gdje se može lijepo pričati o zdravlju i demokraciji neka to budu nekakvi odgoji.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  2. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  3. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  4. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  5. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  6. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  7. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  8. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  9. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  10. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  11. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  12. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  13. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  14. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  15. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  16. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  17. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  18. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  19. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  20. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  21. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  22. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  23. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  24. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  25. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 64

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 20

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj