Tagovi

Par slova o tri zakona

Pred desetak dana završila je javna rasprava o paketu zakona kojima se preuređuje sustav prostornog uređenja, projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina, ustrojstvo građevinske inspekcije, inspekcijski nadzor nad gradnjom, uporabom i održavanjem građevina. Suprotno nedavnoj javnoj halabuci i salvama javnog nezadovoljstva Prijedlogom Zakona o strateškim investicijama koji su po mom viđenju bili debelim dijelom politikantstvo ovaj paket Zakona ispratila je u daljnju proceduru duboka tišina, što držim još mnogo lošijom opcijom. Iako se radi o radikalnom preuređenju koje vrvi točkama koje trebaju široku društvenu raspravu. Kao da su se svi umorili, i mediji, i dežurni kritičari, i pollitičari, i političari, i politikanti, i civilno društvo. Baš kao da su svi digli ruke. I priznali poraz.

Jesu li Ministrica i njena Vlada zadovoljni tišinom i osjećaju li se pobjednicima? Ne znam, ali mi se čini da su je baš oni dobrim dijelom proizveli. Najmanje iz dva razloga. Prvi, javna rasprava (20.05.-20.06.) preklopila se s izborima, dakle iz nje su dobrim dijelom „isključeni“ političari koji su u tom periodu imaju važnijeg posla, a pogotovo je „isključena“ lokalna i regionalna samouprava koja je tom periodu bila bez kompetentnih predstavnika. Drugi, javna rasprava preklopila se s kulminacijom izrade dokumentacije za legalizaciju čime je „isključena“ struka, odnosno onaj njen dio koji uslijed prezaposlenosti nije imao na raspolaganju vrijeme koje bi trebalo posvetiti „kuvanju“ sadržaja zakona, a to je u svakom slučaju debeli dio. A bi li Ministrica i Vlada trebali biti zadovoljni tišinom? Naravno ne, jer sva politička pitanja koja se nisu otvorila do javne rasprave ili u njoj otvarat će se kasnije, kako u daljnjem postupku donošenja zakona tako i nakon što se zakoni donesu. A što god se kasnije otvore to će nezadovoljstvo biti žešće, a mogućnosti da se pomire konfrontirani interesi pojedinih društvenih grupa i stigne do sretnijih rješenja manje. Namjera ovoga dnevnika je nagovoriti Vladu da odustane od puštanja u prvo čitanje ovih zakona, proizvede opširna obrazloženja prijedloga zakona, i javnu raspravu ponovi.

Provocirati ću najkraće s nekoliko crtica, tek da razbijem tišinu;
Prijedlozi Zakona diraju se u uvriježene tokove odlučivanja o budućnosti prostora. Načelno ništa protiv samog diranja nemam, u mnogim pitanjima postoji vječni problem oko kojega će se lomiti koplja, što je nadležnost odlučivanja pojedine razine vlasti, „postojeće stanje“ ne držim najboljim. Ukratko, predlaže se da o zahvatima državnog značaja odlučuje država, o zahvatima županijskog značaja županija, a ostaci se ostavljaju lokalnoj vlasti. Brani Ministrica takvu oštru postavku time što će kroz instrument javne rasprave svi moći sudjelovati i odlučivati o sadržaju prostornih planova. Ukratko, loše postavljeno krivo brani. Jer uzimanje učešća u javnoj raspravi nije ni slučajno odlučivanje, a odlučivanje jedne razine vlasti bez blagoslova ostale dvije nikome neće sriću donijeti. Mislim da je pitanje tko o čemu odlučuje u stvari pitanje drugog reda, a pravo pitanje jest kojim će načinom sve tri razine vlasti stići do rješenja koje će svi prihvatiti, ali i puno teže od toga jer se u odlučivanje opravdano žele zapetljati i društvene grupe koje nisu na vlasti ili u oporbi. Još bolje pitanje je kako popraviti način kojim se danas stiže do odluke, koji jest neka vrsta kompromisa među vlasti na raznim razinama. Cilj je nježni zvuk bossa nove, gitarist što palcem na petoj i šestoj žici daje ritam dok ostalim prstima svira akorde. Put ne vodi preko kreštavog orkestra u kojem jedan lupa svom snagom po bubnjevima, drugi gnječi strune violine, a treći urliče u mikrofon, uz periodičnu zamjenu instrumenata. Da probam malo konkretnije, dok moj Gradonačelnik na jednom radijskom programu govori kako će o budućnosti zapadne obale odlučiti gradsko vijeće, Ministrica na drugoj radijskoj frekvenciji govori kako će o zahvatima županijskog značaja odlučiti županijska skupština, premještajući dirigentsku palicu iz njegovih ruku u ruke Hrvoja Marušića i Željka Keruma. Sadržajem Prijedloga zakona predlaže Ministrica i da jednog dana Urbanistički plan uređenja istočne obale donese ni manje ni više već Vlada RH, kao i da on neće morati biti usklađen sa splitskim Gup-om i i ostalim prostornim planovima grada. Izvršna vlast donosi prostorne planove, i to Vlada. Baš bi me interesiralo da li Vlade drugih država donose UPU-e? Mora shvatiti moj Gradonačelnik da će o realizaciji udarne točke njegovog izbornog programa odlučivati Vlada, i to vjerovatno neka slijedeća Vlada. Kad to shvati shvatit će da su onda i glavni aduti njegove predizborne kampanje trebali biti aduti kandidata za parlamentarne izbore. Mora shvatiti Gradonačelnik i da će se vjerojatno dozvole za zahvate u splitskom Aciju izdavati na temelju prostornih planova državne razine, da će vjerojatno i o drugim gradskim projektima odlučivati Vlada, Ministarstvo i Županija, npr. Kopilica, Karepovac. Da karikiram mora shvatiti da njegova Vlada donosi zakon po kojemu će za njegovog gradonačelnikovanja o gradskim porojektima odlučivati županijska skupština i slijedeća Vlada, ne samo odlučivati, već i izdavati dozvole, niti stranka u postupku neće biti, čak i postojeća prava „na viši prostorni standard“ i „neplaniranje svih namjena“ u odnosu na planove regionalne i državne razine biti će mu oduzeta. Predlažem ovaj unutarkoalicijski raznorazinski konflikt Gradonačelnika i Ministrice riješiti tako da Ministrica novim rokom omogući gradu Splitu „prokuhati“ sadržaj ovih zakona te se službeno očitovati „odlučujući“ unutar instituta javne rasprave. Otvorit će time Ministrica i pitanje načina kojim bi veliki grad trebao „prokuhavati“ prijedloge ovih i drugih zakona i time učiniti važan korak u razvoju našega društva.

Prijedlog zakona dira se u ZOP. Zbunjujući dvostruki članak 43. Prijedloga Zakona o prostornom uređenju valjda treba čitati na način da se zadržava ista površina ZOP-a ali nadležnost pojedinih odredbi preusmjerava s cijele njegove površine u prostor uz obalu (1000 + 300 metara od obalne linije) čime se konačno na velike otoke puštaju vjetroelektrane i kamenolomi, te dozvoljava skladištenje i obrada otpada,.. Posebno interesantno da Prijedlog Zakona o prostornom uređenju usput „legalizira“ i spaljivanje otpada (korištenje otpada kao energenta u postojećim industrijskim zonama) na cijelom prostoru ZOP-a čime se na najgori mogući način staje na kraj praksi provođenja „dopuštenih“ kaznenih djela poticanih rješenjima i dozvolama raznih razina vlasti uključujući i najvišu državnu. Uz dosta truda ne mogu u prijedlozima zakona naći bilo kakva ograničenja etažiranja građevina u turističkim zonama, molim da mi netko pomogne prije nego zaključim da je u skladu sa donesenim strateškim odrednicama konačno skinuto i to mrsko ograničenje koje je skoro desetljeće priječilo da se izgradnja turističkih zona pretvori u nekretninski biznis. Ukratko, ruše se grozne barijere koje je pred zamalo deset godina postavila na ovom portalu ozloglašena i za sve kriva Marina, konačno krojimo institucionalni okvir po mjeri investitora kako bismo mogli prodisati punim plućima. Biti će posebno interesantno ovim zahvatima u sadržaj ZOP-a priključiti i redefiniranje njegovih granica, jednog dana kada se odluči u zakonodavni okvir implementirati i nikad objašnjena rečenica Izvješća o stanju u prostoru RH koja je već usvojena što znači i obvezujuća, kao i zahtjevi struke u tom smjeru.

Diže se mač iznad glava stranaka u postupcima izdavanja dozvola, referenta koji ih izdaju, projektanata koji izrađuju dokumentaciju. Grozno i nepotrebno, uz nesagledive loše posljedice, mirita bar jedan dnevnik. Ključna riječ je očito, očito suprotno prostornom planu, očito ovo očito ono, a ako nešto u ovim sustavima ima očito onda je to košmar međusobne usklađenosti prostornih planova, njihove usklađenosti za zakonom, i tumačenjima, mišljenjima, uputama, objašnjenjima, napucima, u kojima su svi akteri osuđeni postojati, većina i egzistenciju tražiti, košmar koji će ovi zakoni očito produbiti.

Iako je nedavno sadržajem Izvješća o stanju u prostoru RH pod naslovom Uključivanje i sudjelovanje javnosti u prostornom planiranju praktično zaključeno da načela Arhuške konvencije treba implementirati i u područje odlučivanja o zahvatima u prostoru i intervencijama u (izgrađenu) okolinu (moj zaključak sadržaja podnaslova Zaključno), to se u Prijedlozima baš ne može iščitati, dapače mogu se uočiti naopaka kretanja. Moj Gradonačelnik bi mogao pročitati da ni on ni grad neće biti niti stranke u postupku izdavanja dozvola za zapadnu obalu. A ako se to uskraćuje jedinici lokalne samouprave na čijem se prostoru zahvat realizira, što bih ja tu trebao tražiti.

Čini se ovim prijedlozima u povijest odlazi urbana komasacija, velika neiskorištena društvena šansa koja je svim akterima mogla donijeti benefite, samo nijedan od njih, uključujući tvorce ovih Prijedloga, nije imao zrnce soli da bi to shvatio. Rijetka neprepoznata šansa.

Tu ću prekinuti, jer otvorenih pitanja je mnogo, za knjigu, ne za dnevnik. Neki odgovori čine mi se i dobri.

Jedini koji su se u tišini ipak oglasili su HKA i UHA. Oni su protiv ovih prijedloga, primjedbe su brojne i velike, ali i mnogo više od toga. Iz njihovih očitovanja kipi i nezadovoljstvo odnosom s Ministarstvom, svojim sudjelovanjem u izradi Zakona, i svašta još. Ako se postavi da HKA i UHA predstavljaju struku, onda se može zaključiti da Ministarstvo donosi ove zakone protiv struke. Opet. Nažalost, i u primjedbama arhitekata postoje neke koje tjeraju na razmišljanje nije li stanje na ljestvici loših ipak: 1. Struka, 2. Ministarstvo, 3. Kerum,....

Subjektivno, najteže mi pada spoznaja da su se šutnji pridružile i moje simpatije od kojih očekujem ne samo da se o sadržaju ovih prijedloga oglase, već da iskoriste predložene sadržaje kako bi se profilirale, udruživale, osnaživale, kako bi okupljale,... Posebno simpatije koje sigurno imaju resurse sposobne ovu problematiku široko i studiozno promišljati, kao npr. Srđ je Grad ili Pametni Marijane Puljak. Je, je, znam da su novi i da tek slažu kockice, strpljen nažalost u ovoj problematici ne znači spašen. Moguće bi Ministrica i njih uspjela probuditi ponovnom javnom raspravom, ako prepozna priliku za akužu, i ako posluša Hrvoja Hrabaka koji joj lijepo piše da su Prijedlozi građeni na pogrešnoj premisi da su glavna prepreka investicijama u Hrvatskoj prereguliranost i stručni sadržaj urbanističkih planova i arhitektonskih projekata.

http://radio.hrt.hr/ep/anka-mrak-taritas-ministrica-graditeljstva/27643/
http://www.arhitekti-hka.hr/files/file/o-arhitekturi/HKA_MGPU_20062013.pdf
http://www.uha.hr/mail/UserFiles/file/vijesti/Ocitovanje.pdf
http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Zakon_o_prostornom_uredenju.pdf
http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Zakon_o_gradnji.pdf
http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Zakon_o_gradjevinskoj_inspekciji.pdf

Komentari

http://slobodnadalmacija.hr/S

http://slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/artic...

evo nakon gotovo godinu dana neke lampice su se upalile. Ipak prema sadržaju i intonaciji ovoga članka ne čini mi se da su gradske vlasti apsolvirale sadržaj novog Zakona o prostornom uređenju i Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja

Tko je glasao

http://narodne-novine.nn.hr/c

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_37_647.html

U potpunoj medijskoj tišini dobismo Uredbu čiji će sadržaj u budućnosti lomiti mnoga koplja. Sabor će u roku kraćem od dvije godine donijeti Državni prostorni plan u kojemu će Država bez mogućnosti da joj bilo tko zasmeta gdje god poželi, između mnogo toga ostalog, planirati i površine bilo koje namjene kao izdvojena građevinska područja kao i golfove sa 18 i više rupa, odmah potom mogu županije uplanjivati svoje površine izdvojenih građevinskih površina gospodarske i javne namjene, ali i svake druge namjene ako ista zauzima više od 5 hektara, kao i sve ostale golfove, šta ostane lokalnoj vlasti ostane. Mnoge mi stvari na prvu nisu jasne, ali da je rigidno rigidno je.

Tko je glasao

http://www.sabor.hr/2prijedlo

http://www.sabor.hr/2prijedlog-zakona-o-prostornom-uredenju-prvo-citan

U gužvi s poslom pa na jedvite jade pomalo preslušao četiri sata saborske rasprave o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju i pročitao zaključke odbora. Vrijedi li truda trošiti još slova na ovu problematiku? Di nestadoše Pametni, Zeleni, Srditi, Održivi, Sindikati, Struka, Gradonačelnici,.....? Usamljeni pozitivci Branko Bačić i nekoliko zastupnika njegove stranke, nasuprot Ministrice kojoj "suvereno" stranu drži dipl. ing. ribarstva. Tko je mogao takav odnos snaga predvidjeti? Ukratko, spustio se mrak.

-na klupama ipak postoji Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, samo ga nitko nije i neće javno objaviti.
-sve glavne teze zakona su ranije provjerene, samo nitko o tome ništa ne zna
-javna rasprava tempirana je u javnom interesu poslije izbora, ha,ha, zapravo jedan dan poslije prvog izbornog kruga, tj. u srcu izbora, ja sam sklon vjerovati namjerno
- na okrugle stolove održane u okviru javne rasprave pozvani su građani, samo sam ja taj poziv previdio
- informacija, informacija, informacija, na jednom mjestu okupiti informacije koje su i do sada bile javne i lako dohvatljive, a koje niti okupljene neće biti samodovoljne bez savjeta dobro upućenog stručnjaka
- Arhuška konvencija - izgovorila je Ministrica te čarobne riječi -samo je informacija kojom se ta konvencija bavi nedostupnija, kao što je i pristup pravosuđu zainteresiranoj javnosti nemogućiji, čudo bi bilo i da je drugačije u zakonu kojim se dohvat informacija i pristup pravosuđu priječi čak i tijelima javne vlasti
- spasiti će nas strateška procjena uticaja na okoliš, ako Minstarstvo ne procijeni da ista nije potrebna
- jedinice lokalne samouprave odlučivat će sudjelovanjem u javnim raspravama planova širih područja, odnosno više razine

Tko je glasao

Vlada je jučer Hrvatskom

Vlada je jučer Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o prostornom uređenju, Prijedlog zakona o gradnji te Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji.

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14880
http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/rujan/sjednica_v...

Radoznao krenem pogledati što se promijenilo u odnosu na sadržaj koji je bio na javnoj raspravi. Ah, nije to baš lako ustanoviti, jedini način uspoređivati članak po članak teksta. Baš sam glup, a da jednostavno pročitam Izvješće o provedenom savjetovanju. Da, da, zadnje koje sam pročitao, ono o Zakonu o strateškim investicijskim projektima RH obeshrabrilo me od uzimanja učešća u ovom savjetovanju, ali ipak. Obilazim mrežno središte Ministarstva, desno, livo, pravo krivo, otvorena savjetovanja okončana savjetovanja, baš mi ne ide, ne mogu pronaći.

Dok ja malo proučim aktualne prijedloge evo jedan citat iz Kodexa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću

4. Povratna informacija o učincima provedenog savjetovanja
Očitovanja zainteresirane javnosti kao i sažeto objedinjeno obrazloženje neprihvaćenih primjedbi na određene odredbe nacrta javno se objavljuju na internetskoj stranici tijela nadležnog za njegovu izradu ili na drugi odgovarajući način, kako bi se vidio učinak savjetovanja u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

ili bolje iz Smjernica za njegovu primjenu

10.5. Po završetku postupka savjetovanja,
nad ležno državno tijelo objavljuje očito-
vanja zainteresirane javnosti i sažeto
objedinjeno obrazloženje neprihvaćenih
primjedbi na određene odredbe nacrta.
Te se informacije u pravilu objavljuju pri-
je sljedećih koraka, npr. prije upućivanja
zakona, propisa i drugih akata u Sabor.

Svi koji su dostavili svoja očitovanja tre-
bali bi u pravilu biti obaviješteni o objavi
tih informacija. Objava očitovanja zain-
teresirane javnosti kao i sažetog objedi-
njenog obrazloženja neprihvaćenih pri-
mjedbi na određene odredbe nacrta od
ključne je važnosti za integritet cijelog
postupka savjetovanja.
Ako se ta faza
po stupka savjetovanja provede otvore-
no i transparentno, šalje se pozitivna po-
ruka svima koji su odvojili vrijeme za su-
djelovanje u savjetovanju da je njihov
trud prepoznat. U suprotnom, može se
ugroziti čitav proces i obeshrabriti budu-
će sudjelovanje zainteresiranih dionika u
postupcima savjetovanja.

čuj, može se obeshrabriti buduće sudjelovanje zainteresiranih dionika

Tko je glasao

Čitam, daljnji zahvati u

Čitam, daljnji zahvati u odredbe Zakona koje se odnose na ZOP:

- odredbe za planiranje ugostiteljsko turističke i sportske namjene u kojima se osnovna namjena ostvaruje u izgrađenim strukturama sada se odnose samo na planiranje u zoni ograničenja ne na cijeli ZOP

- ograničenja gradnje u prostoru ograničenja

– istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina,
– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
– skladištenje, obradu i odlaganje otpada,
– uzgoj plave ribe,
– vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),
– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog
područja,
– zahvate čija je posljedica dioba otoka.

ne primjenjuju se na

zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, određenih prostornim planom nacionalnog
parka, prostornim planom parka prirode ili drugim prostornim planom područja
posebnih obilježja,..........građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima

- korištenje otpada kao energenta u postojećim industrijskim zonama izmjenilo se u oporabu otpada u postojećim industrijskim zonama

- zahvate u prostoru državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja odrediti će Vlada Uredbom, umjesto Ministar Pravilnikom

Usput otkrivam i stvari koje su mi ranije promakle. Ako dobro razumijem stupanjem na snagu ovoga Zakona brišu se gotovo sve postojeće turističke zone u mojoj županiji, brojne gospodarske zone, golf i sportske zone, slično i na cijeloj obali. Citiram Nacrt Zakona;

Članak 2.
izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim
planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve
namjene, osim za stambenu,

Članak 38. stavak 6.
(6) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku pet godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili na kojemu ili do kojega nije započeto građenje osnovne infrastrukture, prestaje biti građevinsko područje.

Članak 190.
Članak 38. stavak 6. ovoga Zakona odnosi se i na izdvojeno građevinsko područje
izvan naselja određeno prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Namjera ili greška? Čini se namjera, sadržaj članka 38. stavka 6. izmjenjen je o odnosu na sadržaj u javnoj raspravi. Tekst "nije donesen urbanistički plan uređenja i na kojemu nije započeto građenje osnovne infrastrukture" zamijenjen je blažom verzijom "nije donesen urbanistički plan uređenja ili na kojemu ili do kojega nije započeto građenje osnovne infrastrukture". Ako jest namjera zaslužila je Ministrica najviše državne počasti, kolikogod u drugim dijelovima zakona bila u krivu, i kakogod ovaj sadržaj daljnju sudbinu doživio, što bi joj moglo dati snage da isti princip primjeni i na luke nautičkog turizma.

Tko je glasao

Ipak ostati će Ministrica bez

Ipak ostati će Ministrica bez medalje.

Kad pišem nekakve velike primjedbe protiv sustava uvijek mi kroz glavu prolazi kako sam možda ipak ja u krivu. Pa to je ipak sustav, stotine ljudi žvakalo je neki prijedlog zakona, a ja se pravim pametaniji od njih. I to sam, da mi je bar imati kojeg klona da s njim progovorim koju i prodiskutiram problem. Nekakvo olakšanje prođe me rijetko kada dobijem potvrdu da sam u pravu. Evo se dogodilo da je u novom tekstu zakona koji je prošao Vladu prije drugog čitanja osvanuo novi stavak kojim se rok za brisanje "nerealiziranih" turističkih zona počinje računati od dana stupanja zakona na snagu.

(2) Rok iz članka 43. stavka 6. ovoga Zakona za građevinsko područje izvan naselja određeno do stupanja na snagu ovoga Zakona počinje teći danom stupanja na snagu ovoga Zakona
(članak 190. sada je članak 200. a članak 38. sada je članak 43.)

Što potvrđuje da je prvo čitanje prošao zakon čiji je sadržaj, kao što sam gore pisao, danom stupanja na snagu ovoga zakona brisao gotovo sve planirane turističke zone i još dosta toga. Nevjerovatno ali istinito, da prvo čitanje, uključivo sve koordinacije, Vladu, Sabor, HGK, HUP, UHA, HKA, zainteresiranu javnost i koga sve još ne, mimoiđe takva greška. Kakva općedruštvena sramota. Da mi je biti Premijer na pet minuta odmah bi Ministrica dobila radnu knjižicu, onda bih pošao popiti kavicu, a nakon povratka dao bih radnu knjižicu sam sebi.

Tko je glasao

pred nekoliko dana javio se

pred nekoliko dana javio se Mladen:

http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/poduzetna-i-pametna-drzava

Nikako se ne bih složio sa glavnom tezom da bi "novo zakonodavstvo moglo proletjeti pored Hrvatske poput kometa ISONA". Siguran sam da će nas komet zveknuti svom snagom. U prašini koja će se dignuti neki će "znalci" uspjeti poentirati, ali će nam nakon toga iz dana u dan bivati sve hladnije, svima od Ministrice do posljednjeg investitora, kao davno dinosaurima. Ipak ću citirati završetak koji mi je dosta dobro sjeo, a i zaslužio je autor , ipak je jedini od struke koji se odlučio kritički osvrnuti:

Nakon učestalih čitanja brojnih prethodnih varijanti prijedloga zakona o prostornom uređenju, građenju i inspekciji, te prvog čitanja završne verzije koja će se ovaj tjedan naći na saborskim klupama, mogu samo reći: Tako nam Bog pomogao... Ni sam ne mogu razumjeti brojne zamke i posljedice stotina i stotina još jednom prekrajanih članaka. Posve su jasni samo oni koji se odnose na kazne i ispisane cifre. A u svemu ostalome, i dalje je teško naići na tragove otvorenosti, transparentnosti i mogućnosti da se dogodi javnost. Tek puko nabrajanje i fasaderski radovi na lešu, za koji će navodno - pod prijetnjom visokih kazni - tek sada i arhitekti i urbanisti postati ovlašteni i odgovorni... Živio ISPU!

Danas su se ipak javili i predsjednici HKA i UHA:

http://www.arhitekti-hka.hr/hr/novosti/intervju-s-predsjednicima-hka-i-u...

Brojne su teze, čini mi se osobne, .... Hoćemo li prije prvog čitanja vidjeti nekakvo priopćenje HKA, UHA, DAZ-a, DAS-a, DAD-a,........ možda neku konferenciju za tisak,.....

Tko je glasao

Stanje ekološkog pokreta

Prenosim nešto svoje. Iz još neobjavljenog teksta.

Hrvatski političari nisu bili u stanju tada, a ni kasnije, shvatiti i slijediti duboke promjene koje su se događale na međunarodnoj sceni, gdje okoliš i održivost postaju bitne teme visoke politike (osobito klimatske promjene) a također i velikog biznisa (osobito obnovljivi izvori energije). (...)

Odgovornost za tu blokadu razvoja, po našem sudu, ne možemo pripisati samo "objektivnim okolnostima", političarima, birokraciji, državi (sustavu), nego i "subjektivnim slabostima" samog ekologističkog pokreta (...)

U energetici, društvene se borbe i danas iscrpljuju na prosvjedima protiv pojedinih nepopularnih elektrana. Mnogo manje pažnje udruga i javnosti privlače nedovoljne i konfuzne politike prema obnovljivim izvorima energije i arhaičnost važeće Strategije razvoja energetike (donesene 2009.). (..)

Slično je i na drugim područjima: prevladavaju punktualni, "gerilski" sukobi i reakcije na pojedine mjere i objekte (sukob oko Cvjetnog trga i Varšavske 2006.-2011., kampanja protiv golfa na Srđu, prosvjedi protiv rada tvornice Rockwoll u Istri, više prosvjeda protiv lokacija odlagališta otpada, protiv spalionice otpada u Zagrebu, gradnje na zelenim površinama itd.).
Oko parole "Pravo na grad" ne samo da su se mobilizirale značajne društvene energije, nego i razvila značajna teorijska produkcija; ali i jedno i drugo ostaje bez prave koherencije i fokusa. Nakon poraza u bitci za Cvjetni trg i Varšavsku (čiji se finale djelomično poklopio s "facebook prosvjedima" u veljači i ožujku 2011.), pobuđena društvena energija rasplinula se u vakuum.

Smatramo (potpunija argumentacija zahtijevala bi opsežnu analizu) da je i dalje vidljiv nedostatak strateškoga promišljanja (vidi odjeljke 2.4, 3.7, 4.2, 4.5), koje je nužno za kreativno povezivanja razine načela i razine pragmatike. U slučaju Cvjetnog trga i Varšavske, niz izvrsnih taktičkih poteza ostao je strateški nepovezan (ili je bar ostalo nejasno, koji je zapravo bio pravi strateški cilj).

Drugi nedostatak je neurotično bježanje od "politike". Poražavajuće je da je u spomenutoj kampanji Milan Bandić godinama bio glavni negativac, da je mobilizirana snažna potpora javnosti, ali u izborima za gradonačelnika 2013. cijela afera jedva da je spomenuta. (...)

Tko je glasao

Složio bih se da je

Složio bih se da je odgovornost za loše stanje ekologističkog pokreta utemeljena u subjektivnim slabostima, da se pobuđena društvena energija u pravilu raspline u vakum, da je ogroman problem bježanje od politike i da postoji nedostatak strateškog promišljanja.

Je li nedostatk strateškog promišljanja ekologističkog pokreta nešto danas važno, mislim da ne. Stanje je za plakanje, čovjekoljubac će ga nazvati savršenim očajom. Mislim da je danas apsolutno nedostižno osnaživanje pokreta izradom strategija, političkih platformi, programa, grupiranjem u nekakvim pokušajima da se zgrabi dio političkog kolača. Zagovaram pionirske aktivnosti. Dvije grupice sjednu i pokušaju izdiskutirati i usuglasiti zajedničke primjedbe na ovaj paket zakona. Bez strateškog cilja, strateški ciljevi su naučiti razgovarati, naći načine kako odlučivati, graditi sustav koji radi... glavna strateška odrednica je pronalaženje ciljeva dovoljno malih da je pobjeda uvijek sigurna. Uvijek i samo pobjeđivati. Najvažniji strateški cilj je traženje prilike da u sustav koji dobro radi uključi i treći. Ali otići ćemo oftopic.

Tko je glasao
Tko je glasao

2573

Bravo 2573 (a i brojčeku).
Tema je delikatna i zahtjeva zaista stručnost i odlično poznavanje materije.
Sad su i meni neke bube u glavi.
Bilo bi dobro da napišeš i opišeš što to sve može značiti za građane.
Da se malo tema malo bolje objasni običnom puku.

Ovakav dnevnik je zaslužio da se da ministrici direktno na ruke, da se čuju drugačija promišljanja.

Ono što mogu ja napraviti je da joj pošaljem link na čitanje.

grd & lin

Tko je glasao

to što tražiš je sama srž zakona

....a srž je opisana u mom prvom komentaru

čim pojašnjenje za javnost razloga donošenja zakona je pojednostavljene, naročito skračena i ubrzana procedura, odmah znaš da se radi o prelijevanju iz šupljeg u prazno.
tako ovdje sad imamo za „običnog“ građanina glavni projekt umjesto dosadašnjeg idejnog.
sam naziv IDEJNI je upućivao na prvenstveno jeftiniju izradu projekta po kojem se može započeti sa gradnjom. Mi koji smo ih izrađivali, dobro znamo da je taj „idejni“ na koncu bio ono što je nekad, a i po novom tzv glavni projekt.
e... sad je pak izbačen idejni, pa se AF buni jer to jest neki uhodani, moglo bi se reć, prirodni način projektiranja, u grubo ovako:
- odeš vidiš mjesto gdje će se kuća graditi, pogledaš plan, doznaš zahtjeve investitora...
- izradiš jedno ili više idejnih rješenja i usuglasiš sa investitorom
- idejno rješenje je, do predzadnjeg zakona, bilo osnova za lokacijsku dozvolu kojom su kanalizacija, elektra, vodovod, požarci, plinaši, čistoća, zaštota spomenika i tko već treba davali sa svoje strane lokacijske uvjete za baš tu lokaciju. E sad ima ovdje jedna koja se brka svima. Postoje veliki gradovi i grad Zg koji imaju (imali su) svoje gupove pa je sve tzv. transparentno ilitiga prozirno. Sa „ostatkom“ lijepe naše nije tako. Na snazi su vrlo ne transparentni prostorni planovi, koji i kad su transparentni često su nejasni, dvosmisleni (toga ima i u gupovima – Marjan npr). Dobiješ uvjete svih njih – traje to – i kreneš u izradu glavnog
- glavni projekt je i pravni akt, za razliku od idejnog, jer se njime utvrđuje vlasništvo – odnosno bez vlasničkog lista ne možeš ništa. Na osnovu njega se izdaje građevinska dozvola sa kojom po pravomoćnosti možeš početi graditi.
.... još uvijek važeći čušpajz zakon je donele i ovo relativizirao – nešto u stilu je, ali nije – pa je tako bilo i sa svim ostalim, od traženja uvjeta gdje su komunalne firme tražile iscrtane instalacije (voda i kanalizacija), a ti si od investitora naplatio IDEJNI projekt .... naravno da je bilo objašnjenje ubrzavanjem procedure. Za tvoju informaciju takve tri „ubrzane procedure“ mi stoje 3 ili 4 godine na području zadra, da rješenje dobile nisu, iako su svi uvjeti prikupleni i odobreni.
.....
ajmo sad na ovaj nacrt

on je potpuno izraz vidljivog osjećaja pritiska i nesamostalnog zaključivanja i kao takav sav u CERTIFIKATIMA što postaje ključna riječ i zamjenjuje razne ozbiljne projekte i revizije. Odnosno. da bi se dobio certifikat neke nove zgarde, ti moraš imati sve kao i do sada što se proračuna tiče. Certifikat treba osigurati dokaz provedbe toga (do sada je odgovornost bila na
kaliko se zna, nemoš kuću prodat ako nije legalna i ako nemaš certifikat za fiziku zgrade....
vlasništvo i dalje ide – ako jest, onda ne treba lokacijska ili obrnuto

u glavnom...za formiranje tog čušpajz zakona, onda ovih za legalizaciju ... pisalo se puno, i te kako pokušavao DIJALOG, ali uzorna ministrica ovoj sadašnjoj, mmd to nije doživljavala, a nekoliko muškića koji su se nakon nje smjenili, isto su shvatili da je gard najbolja obrana ....
odnosno
gubljenje mog dragocijenog vremena je analiza tih vrlo važnih zakona a da ih podastirem nekoj strančici pod podmetanjem ili iskorištavanje moje dobre volje
bilo koja vlast koja je bila do sada imala je jedno vrlo jeftino rješenje: zamoliti i ponuditi plaćanje (sitno, ali bitno) ljudi koji se desetljećima hrvamo u praksi, kako nas projektante, tako i one referente koji su svojim radom i duljinom staža dokazali svoja znanja

Tko je glasao

zanimljiviji je nacrt o strateškim projektima

jer podliježe procjeni vladinog Povjerenstva, a Zakon o PU ga ne zanima... tako da je prostorno uređenje zapravo za građane koji se ne upuštaju npr u ovo:

Članak 8.

Kao strateški projekti mogu se kandidirati i odrediti projekti koji su sukladni s relevantnim resornim strategijama, za koje se procjeni da u značajnoj mjeri mogu povoljno utjecati na gospodarski razvitak pojedinih odnosno svih dijelova Republike Hrvatske, stvaranje i razvijanje preduvjeta za napredak i socijalno blagostanje njenih građana te postizanje bolje i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku kao i osiguranje boljih uvjeta za gospodarenje tim dobrima i održivi razvitak.

Smatra se da projekt može imati povoljan utjecaj u smislu stavka 1. ovoga članka ako je vrijednost njegova ukupnog ulaganja najmanje 150.000.000,00 kuna, ili ako se njegovom provedbom ispunjavaju neki od slijedećih kriterija:
– stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja ljudi,
– izravno ili posredno znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za razvoj turizma i gospodarstva,
– znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za proizvodnju proizvoda i usluga za izvoz,
– projekat se realizira u nerazvijenim ili manje razvijenim dijelovima Republike Hrvatske, ratom pogođenim područjima i otocima
– povezuju ili grade prometni, energetski, elektronički komunikacijski ili drugi infrastrukturni ključni objekti značajni za razvijanje strateških djelatnosti ili podizanje ukupne razine sigurnosti i kvalitete života i zdravlja građana te zaštite okoliša,
– povezuju prometno izolirani dijelove Republike Hrvatske,
- doprinosi aktivaciji neaktivne imovine u državnom vlasništvu,
_ znatno doprinosi povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora
energije,
– uvode ili razvijaju nove tehnologije kojima se povećava konkurentnost ili ekonomičnost u gospodarstvu, pojedinim sektorima ili javnom sektoru i/ili kojima se podiže ukupna razina sigurnosti i kvalitete života i zdravlja građana te zaštite okoliša,
– znatno doprinosi razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja,
– ispunjava obaveza preuzeta međunarodnim ugovorom ili
– ispunjava obaveza zajedničke politike s Europskom unijom.

Prilikom odabira projekata koji se kandidiraju i određuju kao strateški, prednost se daje projektima za koje se procjeni da:
– imaju veći učinak na ukupni gospodarski razvitak,
– pozitivno utječu na više gospodarskih djelatnosti i/ili na stanje u više oblasti javnog sektora,
– u većoj mjeri doprinose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša.

Tko je glasao

20. lipnja usvojila je Vlada

20. lipnja usvojila je Vlada novi prijedlog ovog Zakona, u njemu je dosta stvari izmjenjeno. U međuvremenu prošao je i prvo čitanje. U njemu još postoje neki "problemčići" i ja ću kad stignem na onom dnevniku sm-a napisati nešto. Članak koji citiraš u njemu sada izgleda ovako, u njemu ne vidim problema;

Članak 5.
(1) Strateškim projektima smatrat će se projekti čijom se provedbom
stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji
projekta, koji znatno doprinose razvoju ili poboljšanju uvjeta i standarda za
proizvodnju proizvoda i pružanje usluga, koji uvode i razvijaju nove tehnologije
kojima se povećava konkurentnost i ekonomičnost u gospodarstvu ili javnom
sektoru i/ili kojima se podiže ukupna razina sigurnosti i kvaliteta života građana
i zaštita okoliša, koji pozitivno utječu na više gospodarskih djelatnosti, i koji u
većoj mjeri doprinose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša, te koji
znatno doprinose konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i udovoljavaju
sljedećim kriterijima:
1. sukladni su dokumentima prostornog uređenja, i
2. imaju vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja jednaku ili veću od
150.000.000,00 kuna, ili
3. imaju mogućnost biti sufinancirani iz fondova i programa Europske
unije, a ukupna vrijednost kapitalnih troškova projekta jednaka je ili
veća od 75.000.000,00 kuna, ili
4. ostvaruju se na potpomognutim područjima, odnosno na području
jedinica područne (regionalne) samouprave I. skupine ili na
području jedinica lokalne samouprave I. i II. skupine, sukladno zakonu
kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, a ukupna
vrijednost kapitalnih troškova ulaganja jednaka je ili veća
od 20.000.000,00 kuna, ili
5. ostvaruju se na otocima, a ukupna vrijednost kapitalnih troškova
ulaganja jednaka je ili veća od 20.000.000,00 kuna.
(2) Uz ispunjavanje kriterija iz stavka 1. ovoga članka privatni projekti mogu
biti proglašeni strateškima ukoliko se odnose na:
1. proizvodno-prerađivačke aktivnosti,
2. razvojno-inovacijske aktivnosti,
3. aktivnosti poslovne podrške,
4. aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti,
5. aktivnosti u energetskom sektoru,
6. infrastrukturne aktivnosti.
(3) Aktivnosti iz stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga članka definirane su
zakonom kojim se uređuje poticanje investicija.
(4) Prigodom odabira projekata koji se kandidiraju i određuju kao strateški,
mora se utvrditi da isti nisu u suprotnosti s obvezama preuzetim
međunarodnim ugovorima i da su u skladu sa strateškim dokumentima
Europske unije.
(5) Obrazac Kontrolne liste usklađenosti prijavljenog strateškog projekta s
kriterijima za odabir iz stavka 1. ovoga članka 5. propisati će se Pravilnikom
koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za gospodarstvo.

Tko je glasao

Točka 1. je

Točka 1. je briljantna
Strateški projekti su strateški kad su:
1. sukladni dokumentima prostornog uređenja

Po toj logici ni jedan neće biti strateški, jer da postanu sukladni grandioznim planskim fantaziranjima urbanističko-arhitektonsko-općinsko-gradskih planera i fantazera, vjerojatnost je praktična nula.

Pragmatična crta cijelog tog procesa postigla bi svrhu kad bi postojao niz strateških projekata od interesa za zajednicu i zapošljavanje, a onda bi se napravila prostorna dokumentacija sukladna planu razvoja zajednice.
Ovako sve izgleda kao niz preduvjeta za ulazak u petoljetku sovjetskog tipa centralnog planiranja.

Tko je glasao

Svi projekti moraju biti

Svi projekti moraju biti usklađeni sa prostornoplanskom dokumentacijom, to je neupitno, realizacija projektata koji nisi u skladu s prostornim planovima nije moguća (u formalnom smislu, što ne znači da se to ponekad ne dogodi), nije bila moguća, prijedlozi ovih zakona nikad nisu otvarali takvu mogućnost. Upisivanje ove odredbe u ovako ranoj fazi u ovaj zakon i obavezno testiranje projektata po ovom kriteriju (stavak 5.) može ipak biti vrlo opravdano jer će kontrola uštedjeti državnoj birokraciji napor procesuiranja projekata koji će ionako negdje dalje u proceduri zapeti. Ali postoje problemi druge vrste:

- od investitora se u prijavi traži Idejni opis. Ma što značio termin "idejni opis" sigurno je da on neće biti dovoljan za evaluaciju je li projekt usklađen s prostornim planom ili nije. Prijavljivanje projekata putem idejnih opisa jamči procesuiranje i nekih projekata koji nisu u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom.

- i dalje se odbacuju provedbeni planovi, iako postoje tri očite situacija, prva isti su očito i apsolutno nepotebni, druga isti su apsolutno nužni, i treća ostali koji mogu biti predmet stručne i političke prepirke

- uz upisavanje kriterija usklađenosti s prostornim planovima u sadržaju zakona dogodilo se brisanje kriterija usklađenosti s resornim strategijama. Tvrda je činjenica da prostorni planovi nisu usklađeni sa strategijama. Obaveza usklađivanja nikada nije postojala, danas je nema, a predlagatelji ova tri zakona još uvijek ne prepoznaju potrebu da se takva obaveza u zakon ugradi, što jamči da ćemo i dalje donositi prostorne planove suprotne strategijama. Procesuiranje strateških projekata u skladu s prostornim planovima suprotnim strategijama jamči određivanje pojedinih projekata strateškim iaku su sadržajem suprotni državnim strategijama, što je samo po sebi nonsens, da ne vadim grublje riječi.

- problem je što niti raniji kriterij (usklađenost s resornim strategijama) nije bio dovoljan jer niti strategije nisu međusobno usklađene

- poseban problem je što prostornoplanski dokumenti nisu usklađeni niti sa zakonima, ma koliko ta tvrdnja izgledala neobična, iz čega proizlazi da ćemo kao strateške projekte procesuirati i nezakonite projekte. Npr. Zakonom o šumama propisano što se u šumi ili na šumskom zemljištu može planirati. Na popisu nema turističkih zona ili bilo kakvih građevina ugostiteljsko turističke namjene. A brojne turističke zone planirane su na šumskom zemljištu. Ne može biti strateški projekt projekt koji nije utemeljen na zakonu.

- postoje i drugi važni dokumenti sa kojima projekti trebaju biti usklađeni kako bi mogli biti određeni starteškim (planovi gospodarenja otpadom, planovi upravljanja zaštićenim kulturnopovijesnim cjelinama.

- usklađenost sa svim spomenutim dokumentima treba evaluirati u najranijoj fazi provedbe ovog zakona. Nužno će se dogoditi da će pojedini projekti zapeti, jer su suprotni nekoj strategiji, jer trebaju provedbeni plan koji je u nadležnosti lokalne samouprave s kojom se moraju naći zajednički jezik vezano za sadržaj, jer su nezakoniti, jer nisu u skladu s drugim važnim dokumentima. Treba razumjeti da je to sretna okolnost. A suprotno onome što ti pišeš u prostorno planskim dokumentima danas već postoje tisuće i tisuće potpuno čistih situacija za brzo izdavanje dozvola i pokretanje investicija, a razlozi zašto sve stoji su potpuno drugačiji.

Tko je glasao

prostorno plansko planiranje

prostorno plansko planiranje u Hrvatskoj ima svrhu samog sebe i postoji samo radi sebe. Ekipa koja ima zadatak egzekucije prostornog planiranja ( i državno upravna i privatno arhitektonska i urbanistička) odlično zarađuje i nema nikakvog interesa da se nešto mijenja.
To što arhići imaju nešto protiv zakona, nisu to načelni razlozi za unaprijeđenje efikasnosti planiranja, nego okršaj oko love i monopola koji imaju na crtanje šarenih papira.
Dosta sam cipela poderao vodeći sasvim respektabilne investitore po Hrvatskoj, tražeći lokaciju,između ostalih, za valjaonicu aluminija. Osnovni uvjet: blizina većeg grada, cesta ili željeznica, plin, infrastruktura nije posebno zahtjevna, nekoliko stotina nezaposlenih viših kvalifikacija.
Sve periferije većih gradova prioritet daju trgovačkim centrima, točno se vidi da je određena razina prostornog plana ispala iz iste radionice, i da veći ( strateški) industrijski zahvati uopće nisu mogući, ako ne očekuješ da investitor ne prevrne cijelu državu i čeka izmjenu sustava prostornog planiranja. Njemu je lakše otići u Mađarsku.
Ili, aktualni primjer prostornog planiranja u Istri: TE Plomin na plin, kojeg nema, a ne na ugljen za koji postoji lučki kapaciteti za istovar i manipulaciju.
Najprije se treba odlučiti o tipu energane, vrsti goriva i kapacitetima, onda se crtaju prostorni planovi, a planove trebaju raditi energetski eksperti, a arhitekti i urbanisti sigurno ne spadaju u tu grupu.
Kad se takav plan napravi, jasno da zajednica u konačnici donosi odluku o prihvaćanju plana, ali snosi i odgovornost za ne prihvaćanje plana. Tako bi to otprilike trebalo funkcionirati za ono što se zove strateški projekti. Taj pojam ne treba previše širiti. Svatko tko se ikada bavio investicijama zna da 150 milijuna kuna nije nikakv strateški projekt. Ili cijeli koncept treba revidirati u smislu da je strateški ali za općinu. Za državu sigurno nije.

Tko je glasao

Na ljestvici zamjerki struci

Na ljestvici zamjerki struci uvjerljivo je, suprotno tvojim iskustvima,na prvom mjestu nekritičko uplanjivanje želja razvojnika, koji ponekad za ruku vode i respektabilne investitore. Nakon tisuća svrhovito potrošenih pari obuće vrijeme je shvatiti da prostorno planiranje uplanivanjem želja investitora nije najbolji način.

Postoje skromna iskustva i u za tebe pragamatičnom načinu razvoja projekata. Vlada Jadranke Kosor negdje bliže kraju njenog mandata pojavila se sa famoznom knjigom državnih investicijskih projekata. Dva su označena državnim strateškim projektima a da nisu imala uporište u prostornoplanskoj dokumentaciji. Jedan je Horvatinčićev turistički projekt na Krku o kojem je bet napisao ovdje dobar dnevnik, a drugi handin naftni terminal u Kaštelanskom zaljevu. Oba su zaglavljena. Nedavno čitam kako Horvatinčićev nema dovoljnu županijsku podršku i putuje u propast. A sa naftnim terminalom stanje je slijedeće. Vjećnici grada Kaštela su jednoglasno izglasali GUP sa naftnim terminalom, a istovremeno u sadržaj gupa su upisali da su jednoglasno protiv njega. U svakom slučaju povijesni sadržaj jednog prostornoplanskog dokumenta koji je uredno dobio sve suglasnosti, čak i županijske JU za prostorno uređenje čak iako nije u skaldu s županijskim prostornim planom koji se čak niti neće mjenjati kako bi se uskladio, a koji je konačno uredno arhiviran u ladicama Ministrstva. Iskoristiti ću priliku citirati povijesni sadržaj, članak 1.:

Odredba iz Članka 23. ove Odluke uvjetovana je zakonski
obvezujućim stavom nadležnog Ministarstva obrane a suprotna je
Zaključku Gradskog vijeća Grada , KLASA: 021-05/12-01/2,
URBROJ: 2134/01-2-12-3 od 9.veljače 2012.

http://www.kastela.hr/wp-content/uploads/2012/02/ka_02_12.pdf

Članak 23. je implemantacija naftnog terminala, u zaključku su svi vjećnici protiv njega, a Ministarstvo obrane samo nije htjelo dati suglasnost na Gup ukoliko se ne uvaži njihov zahtjev za civilnim handinim terminalom unutar zone posebne namjene što inače županijskim prostornmi planom nije dopušteno.

Košmar prisile, ucjena, natezanja, pogodovanja, nezakonitosti, neizvjesnosti, sa neizvjesnim završetkom. A ukoliko državni napor za realizacijom ovog projekta koji se prepoznaje u Zakonu o strateškim investicijskim projektima ali još snažnije Zakonu o prostornom uređenju urodi plodom dobiti ćemo naftni terminal u Kaštelanskom zaljevu. I zbog toga bi trebali biti sretni, postoji li nešto gore što bi mogli dobiti.

Tko je glasao

planiranje je za naivce

prostorno plansku dokumentaciju su u nekiadašnjoj maniri radili timovi stručnjaka – od makroekonomskih, matematičara-statističara, građevinara-prometaša, arhitekata urbanista, strojara, elektroinžinjera pa do sociologa.
Energenti su samo jedan aspekt koji se sada do iznemoglosti koristi kao inperativ. ... (npr niti jedna kuća ne zadovoljava energetski koja je građena prije 2006 jer npr nije u proračunima fizike bilo zahtjeva za low ostakljenja) a da bi sve kao išlo ka nul potrrošnji energenata.
možda će solarni auti za par godina istisnuti benzinske postaje, pa neće trebati niti praviti one kojih nema na dugoj dionici autoputa od Senja do Gospića
puno veći je problem što netragom nestaju gospodarske zone, pa je jedna Rijeka, grad stasao na industriji, ostala bez njih. Sva sila energetskih stručnjaka tu ne pomaže.

donekle imaš pravo što se planiranja tiče. Ono otkriva puno više o našem Balkanu. Služilo je planiranje između ostalog da manji broj naivaca gradi prema njoj i skupo plaća svoje građevinske dozvole. Da su bili pametni, kao što je pametan balkanski dio naroda, danas se ne bi lupali u glavu zašto su tako gradili i skupo plaćali doprinose

Tko je glasao

nema razlike u biti

a to je da je strateški projekt nešto što ne podliježe prostornom planiranju i da je on idealan
ne trebaš apsolutno nii kune da po osiromašenim i diljem zadnja dva desetljeća uništenim regijama i krajevima prosvjetiteljstvom Povjerenstava doneseš novu svjetlost i pravdu. I bit ćeš bogato nagrađen

Tko je glasao

a meni se čini da trebaš 20

a meni se čini da trebaš 20 milijuna kuna i usklađenost s prostornim planom

Tko je glasao

za kavicu

taman i da plati, razmoj ekipi je to kao kad ti počastiš prijatelje s pićem, ali vjeruj mi da se to u praksi ne dešava
za usporedbu kerum se ne zabrinjava sa privatnim dugom koji je 100x veči od te cifre

gdje si našao da bi strateški projekti imali naznaku obaveze poštivanja planova?

Tko je glasao

stavak 1. točka 1. članka 5.

stavak 1. točka 1. članka 5. novog prijedloga zakona, malo gore

Tko je glasao

o, pa to je napredak u odnosu na prvi prijedlog iz mog komentara

ali ujedno i naznaka da se ekipa bori rukama i nogama da ne podliježe pp
tako da sad treba prvenstveno pratiti čitanja ovoga zakona

Tko je glasao

Ako ja dobro čitam ovaj

Ako ja dobro čitam ovaj članak minimalnih 20 milijuna kuna nepredak je u odnosu na prošli sadržaj, otklanja se mogućnost da projekti minorne vrijednosti budu određeni kao strateški projekti. Koliko ti god izgledalo neobično uvođenje obavezne usklađenosti sa prostornim planovima na ovaj način za mene jest nazadak to ću probati napisati malo opširnije kad stignem. Zapetljali su se Predlagatelji u labirint koji ima samo jedan izlaz, a taj nužno usporava neke projekte

Tko je glasao

ti se voliš ulovit nebitnog

samo poticaji za stotinjak radnih mjesta po strateškom projektu su ti ta cifra
ilitiga čitaj: nula kuna ulaganje
moguće da je po ovom prijedlogu zakona o prostornom savim svejedno da li ima ili nema uključenih strateških projektat .... zapravo ćemu uopće planovi
i tako je švedski stol .... lička brda su na onom kraju stola, otoci su u sredini, nacionalni parkovi su slabije vidljivi - nešto kao šečer na kraju, obala je aranžirana tako da svako može uzeti zalogaj, skoro pa otvoren pristup za uzvanike sa pozivnicama na kojima piše 20milky ways

Tko je glasao

Zakonska hajducija

novac.. ili vrijednost investicije
ne moze biti element koji odreduje da li je neki projekt strateske vaznosti ili ne

tako uzet kriterij ne samo da ce u praksi dati suprotno, vec i u logickom promisljanju kaze da je moguce sa novcem unistiti sve ili bilo sto sto je od stvarne strateske vaznosti

smisao strateske vaznosti dakle, nikako ne lezi u novcu, pogotovo ne u novcu potrebnom za samu izgradnju, iz koje svakako ne znaci ni da ce iz nje kasnije proizici "novac od strateske vaznosti", (sto je takoder pojam koji se nitko ne trudi definirati), ne kaze nista o tom "kasnijem" novcu i kome on ide, kao ni o ostalim posljedicama....

Kriterij novca u odredivanju vaznosti investicije je potpuna devastacija pojma i znacenja "strateske vaznosti" za javno, drzavu, kraj ili grad..
Kriterij novca znaci da je pojam strateske vaznosti za javno (jer samo to je strateski) potpuno devastiran, i to po zakonu! ..pa smo tako dosli samo do daljnjeg sirenja losih zakonskih propisa i "zakonske hajducije"

Meni se cini jako vazno da "zakonska hajducija" konacno prestane.. Da politicari konacno prestanu na brzinu izglasavati zakone kojima svoje kriminalne radnje ili tek stetne radnje proglasavaju legalnim..
Meni se cini izuzetno vazno upozoriti da je ovaj zakon u potpunoj suprotnosti sa Ustavom, jer makar u ustavu pise da se on moze u nekim clancima suspendirati zbog specijalnih okolnosti, te okolnosti nikako ne smiju biti, niti jesu, povladivanje i pogodovanje nekom zato sto ima 20 ili 100milijuna..

Ovaj zakon o strateskim investicijama je duboko "gresan" prema Ustavu... osim sto vrijeda zdravu pamet..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

i kad je švedski stol

ipak, možda postoji neki parangal ili vrša iz koje nema izlaza, kako se da nazrijeti iz razgovora sa iskusnim otočaninom na otoku:
....Premda se s otočanima sjajno slaže, to ne vrijedi i za ljude koji na otoku imaju vikendice. Prvi se incident zbio kada mu je zagrebačka susjeda nelegalno izgradila komad zida uz kuću. Spor je okončan po kratkom postupku u kojem su šibenski plavci objasnili da, parafraziram, začkomi i da se slobodno vrati u Veliku Britaniju ako mu tu ne paše….

….ali Peter voli Hrvatsku zbog manjka korektnosti. 'U Engleskoj i Njemačkoj sustav je toliko uređen da stvari nekad i prelagano funkcioniraju. Život je previše reguliran, za razliku od Hrvatske, koja mi ponekad izgleda kao Divlji zapad. Meni je to osvježavajuće. Radi se o drukčijem načinu rješavanja stvari i jednom kada ga skužiš možeš se snaći', reći će i priznati da mu je Hrvatska neka vrst bijega zbog čega i nije siguran da mu je drago što je zemlja postala članicom EU.
Pa ja sam je kupio već davno i za užasno male pare s obzirom na cijene sada', odgovara Britanac na pitanje o euroskepsi našeg priobalja.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/272722/Ovaj-je-Britanac-povezao-K...

Tko je glasao

dodala bih i ovo: 'Nije da je

dodala bih i ovo:

'Nije da je ovdje na snazi sustav bez pravila, nego potpuno disfunkcionana birokracija koja ti poručuje da što god da napraviš ne možeš pobijediti. Da Šibenik nema gradsku vladu ovo bi mjesto procvjetalo. Poanta administracije nije da guši i blokira osobnu inicijativu.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Simpatičan članak, meni

Simpatičan članak, meni zapalo za oko ovo:

...... instalirao live streaming s rive. Odjek je bio fenomenalan. Konačno je rodbina iz Australije – zemlje u koju je najviše Krapanjaca otišlo živjeti, raditi i biti pokopano – mogla u realnom vremenu pratiti senzacije sa pristaništa, te su svako malo bakice dolazile pred kameru mahati svojim unucima Down Under. Ali, avaj, i gerijatrijski epicentar poput Krapnja ima svoju dozu intriga, te su mještani krenuli kucati na vrata Peteru da skine kameru jer, eto, mogle bi ih žene i znanci vidjeti kako su negdje gdje nisu trebali biti i rade nešto što ovi ne bi prihvatili sa smiješkom.
Skinuo sam kameru. No onda mi je došla druga polovica mještana da zašto sam to napravio. To je tako tipično za vas Hrvate. Što god da netko napravi, pola će vas gorljivo podržati, a pola će vas mrziti'

Nije on još potpuno doma da prepozna višu matematiku, onaj treći dio koji je bio za kameru a nakon njenog postavljanja naglo zauzeo stav protiv, i naravno četvrti koji kje uvijek na suprotnoj strani od trećeg

Tko je glasao

a zanimljiv je i Zakon o poticanju investiranja

4. Poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom
Članak 11.
(1) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 10% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.
(2) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 20% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 6.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.
(3) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 30% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 9.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.
(4) Ako nositelj poticajnih mjera ne zadrži nova radna mjesta utvrđena odredbama ovoga članka najmanje pet godina od njihovog otvaranja, prestaje mu pravo korištenja bespovratnih novčanih potpora za novo radno mjesto, kao i usavršavanje uz obvezu povrata novčanih sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih potpora uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.
(5) Ukupan iznos bespovratnih novčanih potpora iz ovoga članka, poreznih i drugih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera, određuje se u apsolutnom iznosu, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.
(6) Visinu iznosa poticaja za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, kao i kriterije za određivanje konkretne visine iznosa poticaja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 17. stavka 7. ovoga Zakona.

Tko je glasao

Građanin je zapetljan na

Građanin je zapetljan na tisuću načina. Jednom traži dozvolu za svoju kuću, drugi put se žali i tuži na susjedovu kuću, pa glasa, pa sluša buku i guta prašinu kamenoloma, pa mu smetaju tange dok šeta, pa pogleda onaj grozni kamenolom u Bastu. Svako slovo zakona na neki se način pretače u život građana. Ne može se opisati sve niti sažeti. Može se pojedina politička odluka dublje razmatrati.

Moram priznati da se u mojim razmišljanjima otvara pitanje kako bi se ovakav paket zakona sa radikalnim preuređenjima uopće mogao sveobuhvatno raspravljati. Recimo, kada bi saborski zastupnici bili samo upućeni u sve političke promjene koje paket u sebi nosi saborska rasprava vjerovatno bi trajala danima i noćima. Možda je način jedno po jedno, ili nekoliko po nekoliko, ili grupu po grupu pitanja otvarati i zatvarati. Nažalost puno je vremena prošlo, a otvaranje i zatvaranje se nije dogodilo.

Ja ovaj tekst i pišem ovdje očekujući da će ga i Ministrica i Gradonačelnik apsolvirati. Ne mislim da oni sjede satima i čitaju što se po portalima piše, ali mi se već više puta učinilo da ih ipak pročitaju. Od Ministrice ne očekujem da će po čitanju ovog teksta tek tako otvoriti ponovnu javnu raspravu. Ali Gradonačelnika držim sposobnim razumjeti što pišem i shvatiti da postoji potreba da se grad Split očituje o sadržaju Prijedloga. Špekuliram kako Ministrica neće moći odbiti njegov zahtjev, a tada bi me osobno veselilo pratiti način kojim će grad Split iznjedriti svoje stavove. I tu sam spreman lobirati kod mojih simpatija u civilnom društvu i politici da preuzmu aktivnu i konstruktivnu ulogu i naravno guraju moje stavove, ha.

Tko je glasao

nije šutnja ono čega nema u

nije šutnja ono čega nema u medijima, nego u medijima nema onoga što je „škakljivo“ barem do kada se ne radi o masovnoj pobuni
a masovne pobune u trenutku izglašavanja zakona u principu nema
Arhitektonskui fakultet i uha je imala i te kako primjedbe na razno u vezi zakona.... kad prikupim napisat ću
02.07. je ministrica u velikoj dvorani AF održala predavanje
ovaj put je koliko toliko bila dozvoljena „diskusija“, naravno samo sa konkretnim pitanjima za one koji su imali vremena proučiti
konkretna pitanja koja je npr postavio dekan AF, odgovorena su sa „ne razumijem“
Na kraju skupa ministrica je rekla da je očito da nam fali dijalog i da su njena vrata uvijek otvorena, ne baš potpuno u mesićevom stilu ali tu negdje: s ministricom na kavu....
dovikivanje iz publike da je doba interneta i da stranica komore za svoje članove nema forum – ostalo je iza zatvorenih ušiju

navodno možeš još ovaj tjedan valjda pisati prijedloge na:

prostorno.uredjenje@mgipu.hr
gradnja@mgipu.hr
gradjevinska.inspekcija@mgipu.hr

(teško mi je komentirati na velikim skupovima, zato i pišem koji put ovdje, makar mi pisanje nikada nije išlo – ali otkrivam da mi donekle ublažava disleksiju, pa se trudim)
Ministrica je i rekla kako je ona nama prošle godine tvrdila da je zakon o legalizaciji super, da smo se protivili, a ona danas dobiva jezikovu juhu da je samo zaposlila branšu ?????

predano je oko 700.000 zahtjeva

da li bi uopće trebalo „zapošljavati branšu“ u trajanju od par godina kad ta ista branša desetljećima nema posla zbog očitog uzgoja divlje gradnje, koja kao se vidi iz predloženih nacrta, nikako nije u planu da se zaustavi
Po nacrtu zakona o gradnji, svaki čovjek koji se bude upuštao u podvig legalne gradnje platit će svu silu certifikata kao i kod velikih ivesticija koje, koje li pogodnosti, sad zbog toga eti ne trebaju reviziju buke i fizike
odnosno Show must go on, kad je sve bilo tako idealno, a sva je prilika prodati izum

Tko je glasao

http://www.arhitekti-hka.hr/f

http://www.arhitekti-hka.hr/files/file/o-arhitekturi/HKA_MGiPU_Zakoni_20...

Tu je link na konačne primjedbe koje ja HKa uputila Ministarstvu, sumnjam da će to netko ovde analizirati.

Vidio sam najavu tog skupa. Ako se ne varam taj skup je 12 dana po završetku javne rasprave i sazvan zbog karaktera očitovanja i primjedbi HKA i UHA.

Arhitekti koji stoje iza tih očitovanja i primjedbi tek su malecki dio ukupne društvene piramide koja bi po defaultu trebala biti zainteresirana javnost a koja je odšutila. Za sada.

Tko je glasao

dekan AF je tražio da se prijedlog PU povuče iz dalnje procedure

tako da se još malo doradilo od toga šti je na stranici hka

nadalje
zadnji put su se sastavila dva odvojena zakona, Zakon o prostornom planiranju i Zakon o gradnji u jedan Zakon o prostornom uređenju i gradnji .... dva ministarstva su postala jedno.
Planom „21“ se prostorno planiranje trebalo odvojiti od ministarstva graditeljstva.
To je bio jedan obuhvatan „razlog“ ponovnog dijeljenja zakona.
Plan 21 se nije ispoštivao
planiranje je nakon izbora, spretnom Čačićevom vožnjom, ipak ostalo u ministarstvu graditeljstva.
čemu sad rastavljanje zakona kad je jedinstveno ministarstvo
Predlažem da je ovo temelj za preispitivanje gdje je u jednom ministarstvu ono što je po prirodi u sukobu interesa
Malko vraćanje na staro:
reanimaciju Holly i vraćanje po prijedlogu iz Plana 21: prostorno i zaštita okoliša u jedno ministarstvo.

Tko je glasao

Riječ dekana naravno ima

Riječ dekana naravno ima svoju težinu, ali ja bih rado pročitao nakakvo njegovo (ili fakulteta) očitovanje sa razlozima protiv?

Već sam ti pisao što mislim o dijeljenju/spajanju Ministarstva, neću se ponavljat. Na istoj sam liniji i sa zakonima. Mislim da je potpuno i apsolutno svejedno imamo li tri posebna zakona ili tu materiju zbrojimo u jedan sa zajedničkim naslovom.

Tko je glasao

@2573 proizvodi savršenu dijagnozu,

i još... savršeno proizvodi savršeni očaj stradalnika od svoje dijagnoze NE zaustavljiva uništavanja roditeljskog anorganskog i organskog hranidbenog zavičaja kao prostora za gomilanje betona BEZ vode i BEZ klijanja hrane,

@adfilantrop
dodaje terapiju za pojačavanje savršenog očaja stradalnika @2573 dijagnoze,

uzrok
NE zaustavljiva uništavanja roditeljskog anorganskog i organskog hranidbenog zavičaja kao prostora za gomilanje betona BEZ vode i BEZ klijanja hrane JEST - rat autoKrata,

jer
autoKrat (zakonoDavac naredboDavac ŠEF gospodar) NE zaustavljivo proizvodi dugoVječno ratovanje autoKrata za svoju održivost BEZ obzira na održivost drugih i održivost roditeljskog anorganskog i organskog hranidbenog zavičaja kao prostora za gomilanje betona BEZ vode i BEZ klijanja hrane za humano preŽivljavanje stradalnika u ratu autoKrata,

adfilantrop

Tko je glasao

na savršen očaj čovjekoljupca

na savršen očaj čovjekoljupca zavičajoljupca a betonmrzsca pozitivni terapeutski učinak jamči spoznaja o Vladi koja vidi, čuje, misli, osjeća,.....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci