Tagovi

Otvoreno pismo Saboru i Vladi Republike Hrvatske

HOĆE LI SE U SABORU RAZMATRATI PROTUUSTAVAN PRIJEDLOG?
O G L A S
Najavljuje se da će se uskoro razmatrati prijedlog zakona o denacionalizaciji stanova (sjednica Vlade RH od 2. ožujka 1994.). Postoji i varijanta da se nacionalizirani i konfiscirani stanovi izravno vraćaju bivšim vlasnicima te, što bi bila neposredna posljedica, da stanari kojim u njima stanuju ne bi mogli otkupiti takav stan. Navode se i tzv. zamjenski stanovi za koje bi, među drugim namjenski građenim stanovima, valjalo osigurati milijardske sume, i to obračunate u njemačkim markama! Da li je takav prijedlog zakona uopće moguće predložiti?

Stanarsko pravo u ustavnom kontekstu

Već je prodano na desetke tisuća stanova (društvenih, ali i nacionaliziranih i konfisciranih) upravo na temelju stanarskog prava, u koji su još uključene određene ekonomske i pravne vrijednosti. Time je ne samo ozakonjeno nego i ostvareno utemeljeno pravo na kupnju stana na koji se posjeduje stanarsko pravo. Da li je sada moguće bilo što u tome mijenjati?. Nakon što je prodano desetine tisuća stanova s tim stanarskim pravom, više to nije moguće učiniti. Zašto?
Zbog toga što je prodajom stanova ozakonjeno i provedeno pravo nositelja stanarskog prava na otkup stana, te što su još k tome u stanarsko pravo uključene i potpuno određene ekonomske i pravne vrijednosti. Naime, u stanarsko pravo je uveden čvrsto utvrđeni stečeni kapital koji je nastao kao rezultat polustoljetnih financijskih i pravnih, obveza svakog nositelja stanarskog prava. Taj stečeni kapital se iskazuje u kupnji stana procentima koji se izračunavaju prema godinama radnog staža a potom i samim pravom da se stan otkupi po cijeni koju je utvrdila država. I jedna i druga ekonomska vrijednost je prodajom tisuća i tisuća stanova ne samo ozakonjena nego i nepovratno provedena. Više je nemoguće u tome bilo što promijeniti,a da se ne naruši osnovno ustavno načelo o ravnopravnosti svakog građanina i njegovih stečenih prava Dakle, protuustavno je sada mijenjati utvrđene vrijednosti stanarskog prava, zapravo oduzeti jednom dijelu pučanstva ona prava koja su ostvarili tisuće njihovih sugrađana sklapanjem ugovora i kupnjom stanova u kojima obitavaju.
Nemoguće je odnosno protuustavno stvoriti tri neravnopravne kategorije građana. U prvu bi bili uvedeni oni građani koji su kupili društveni stan i očekuju da im se vrati vlasništvo nacionaliziranog ili konfisciranog stana. Druga kategorija bi bili oni građani koji su kupili društveni stan i tako ostvarili svoje stanarsko pravo. A treća, najniža, kategorija bi pak bili oni građani kojima bi se oduzelo, zapravo konfisciralo, njihovo stanarsko pravo t.j. dio njihovog stečenog kapitala i stečenih prava.Međutim, u suvremenoj pravnoj državi koja je utemeljena na jednakopravnosti svih svojih građana, protuustavno je donijeti bilo kakvu uredbu ili zakon kojim se oni dijele u grupe s različitim pravima. Denacionalizacijom stambenog fonda nemoguće je ukinuti stečeno stanarsko pravo i pretvoriti ga, pa i u zaštićeni, najamni odnos,jer stanarsko pravo sadrži i pravo na otkup stana sa svim njegovim ekono- mskim i drugim vrjednostima.
Stoga samo stanarsko pravo, s ob zirom na svemu nadređeni zakon tj. Ustav, te već na tisuće pretvorenih stanarskih prava u vlasništvo stana ne može imati nikakve neposredne veze s denacionalizacijom. Zapravo je protuustavno, što će reći, protuzakonito izravno povezivati ta dva postupka. Denacionalizacija,stoga,nikako ne može biti postupak kojim se izravno uključuje i postojeće pravo koje je već ostvario,pretvorio ga u vlasništvo,ogroman broj hrvatskih državljana.
Time je to pravo nepovratno utvrđeno i Ustavom Republike Hrvatske, zaštićeno. Svaki drugi odnos prema tom pravu je protuustavan i potpuno proizvoljan (arbitraran) politički čin. On proturječi europskoj građanskoj pravnoj normi.

Moralni ili ekonomsko-pravni problem?

U posljednje vrijeme se u raspravama oko denacionalizacije stanova dosta ističu moralne norme, bilo s jedne ili druge strane. Zanimljivo je da se veoma šturo, Ili gotovo nikako, navode upravo ekonomski i pravni aspekti stambenog problema koji je rezultat polustoljetne povijesti i sada su uključeni u stanarsko pravo. Neki, osjetljivi na jednu nepravdu, potpuno isključuju polustoIjetnu akumulaciju kapitala i posve izmijenjeno prostorno okružje koje je u tom vremenu nastalo. Primjerice, niti jedna kuća, niti jedan stan nije više ono što je bio prije pedeset godina. Mijenjanjem njegova neposrednog okružja, npr. povećavanje gradova u kojima se nalaze, i posrednog, npr. šire regije, pa potom cjelovite infrastrukture; cesta, komunikacija, zdravstvenih, školskih institucija itd. itd. niti jedna stambena jedinica nije više, ekonomski i pravno gledano, ona od prije pola stoljeća. Svakom onome koji ne poriče kategoriju proizvodnje i kontekst stvorenih materijalnih dobara, ostvarenih upravo u povijesnom vremenu, bit će neodrživa, što više potpuno besmislena tvrdnja da treba zanemariti ono što je nastalo u razdoblju od pola stojeća. Da li je moguće vratiti, na primjer, Zagreb ili Split na broj stanovnika od prije pedeset godina? Povijest nije nikakva izmišljena kategorija, ona je naša neposredna zbilja, također nepovratan proces u svim njegovim dimenzijama. Ona je i stvaranje dobara koja su rezultati ljudskoga rada. Ona je kao i ljudsko biće koje sebi ne može oduzeti pedeset godina i vratiti se u djetinjstvo ili mladosti.

Stanarsko pravo je u prošlim desetljećima uključivalo ne samo pravo na stanovanje nego i na prijenos toga prava na bliže članove obitelji. Stanarsko pravo je pak isključivalo bilo kakvo posjedovanje drugog stana. Stanarsko pravo |e također isključivo pravo na kupnju stana, jer se njime poništavalo ono samo.
Ono ie isključivalo i pravo na stambene kredite koji su se alimentirali i
novcem nositelja stanarskog prava. Stanarsko pravo je povijesno gledano, prije svega ekonomska i pravna vrijednost, te, naravno i etička vrijednost. Ono je time akumulirani kapital i stečeno pravo koje je sada neposredno i nepovratno ostvareno kupnjom desetine tisuća stanova.

Kako provesti denacionalizaciju bez nove konfiskacije?

Prigovor o niskim cijenama stanova koji se prodaju na temelju sta narskog prava su ekonomski i pravno neutemeljeni. Cijenu je formirala država polazeći upravo od ekonomskih pokazatelja, čak donekle i visoko određenih, kupovne moći stanovništva te broja stanova. Ona je dakle zasnovana na potpuno realno određenim trenutnim ekonomskim parametrima i nije nikakva izmišljena vrijednost. Cijena se mora sagledati u sklopu ponuđenog cjelokupnog stambenog fonda a ne na izdvojenim primjerima. Ona se posebno ne može u ovako izuzetnim uvjetima, ratnim okolnostima; određivati prema cijeni novosagrađenih stanova i prema realno još uvijek veoma suženoj ponudi slobodne prodaje stanova. Ove cijene se ne mogu niti neposredno uspoređivati s cijenama stana u slobodnoj prodaji, jer je u cijeni stana kupljenog stanarskim pravom sadržan ne samo izravno priznati stečeni kapital (godine radnog staža) nego i kapital (godine radnog staža) nego i dio preostalog kapitala koji se direktno ne očituje u prodajnoj cijeni,ali je njen realni dio. Denacionalizaciju je pak jedino moguće provesti na taj način da se bivše vlasnike maksimalno obešteti prema realnim mogućnostima. Visina i. način obeštećenja ovisni su u ostvarnim sadašnjim i skorašnjim mogućnostima nacionalnog gospodarstva, jer je to također povijesni uvjet koji se ne
može zaobići, ukoliko se stambeni čvor zaista hoće razriješiti.

Denacionalizacija kao demografsko pitanje, ili čeka li nas novi egzodus?

Velika većina nacionaliziranih i konfisciranih stanova je u većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka,Osijek itd.). U njima sada stanuje srednji društveni sloj. Valja, potom,imati na umu da je u proteklih pedeset godina rođeno najmanje dvanaest novih generacija (po kriteriju obrazovanja)! Objede koje se na račun te nacionalne populacije čuju od nekih predstavnika bivših vlasnika su na najnižoj politikantskoj razini. Jedan dio tih naraštaja predstavlja uvelike sadašnju proizvodnu snagu hrvatske države, a preostale generacije su pak dio njezine potencijalne energije. Besmisleno je danas te naraštaje prozivati za političke postupke koji su učinjeni kad su se oni tek rodili ili ih još nije ni bilo.Nije tu riječ samo o uvredi nego o strateškom interesu Hrvatske.
Hoćemo li ukidanjem stanarskog prava, te time prava da otkupe krov
nad glavom sebi i svojim potomcima, osudili te generacije i njihoye potomke na iseljavanje? Znamo da su hrana i stan egzistencijalni minimum. Sada je zbog objektivnih razloga upravo taj srednji sloj sveden na egzistencijalni minimum. Mnogi su dragocjeni kadrovi u zadnje dvije godine zauvijek napustili svoju domovinu. Onima koji su ostali i posebno
njihovim potomcima ne smijemo oduzimati njihovo ustavno stečeno stanarsko pravo. Ako im se ono bude protuustavno konfisciralo,
demografske posljedice će biti katastrofalne. Doživjet ćemo velika
iseljavanja upravno najproduktivnijih snaga naroda, jer će na to biti prisiljeni kako bi pronašli zemlju u kojoj će moći osigurati barem egzistencijalnu osnovicu (hranu i svoj dom), pa i pod cijenu da rade po- slove ispod svoje stručnosti i sposobnosti.Budu li. sve relevantne nacionalne institucije (zakonodavne, upravne, stranačke, crkvene, znanstvene i dr.) uzimale stanarsko pravo kao društvenu činjenicu koja sadrži svu složenost naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, onda će ono biti priznato svim građanima Hrvatske na isti način. Dogodi li se drukčije, posljedice će biti nenadoknadive i ne samo što će nas tai problem i dalje dijeliti, nego će nas neprestano opsjedati sukobljavati i izazivati nesagledive društvene posljedice.Pa, nije li nam za to primjer upravo ovaj gorući problem oko denacionalizacije koji se nakon pedeset godina opet nametnuo kao neriješeno pitanje? Budemo li ga išli nepovijesno razrješavati, ne uzimajući sva dobra i prava koja su se nakupila u prethodnih pedeset godina on će ne samo ostati, nego će se izroditi u neizlječivu društvenu ranu, maligno izvorište teških socijalnih sukoba i nemira.
1. prof. dr. Marko Pećina
2. prim. dr. Tihomir Perković
3. dipl. iur. Josip Šentija
4. književnik Ranko Marinković
5. Tonko Ninić, prof. Muzičke akademije i vođa Zagrebačkih solista
6. prof. dr. Asim Kurjak
7. Dragutin Lesar
8. prof. dr. Slaven Letica
9. prof. Bruno Šeper

10. ing. Vladimir Boc
11. dr. Željko Vučičević
12. prof. dr. Stjepan Haladin
13. prof. dr. Vlatko Mileta

14. dr. Vjekoslav Cvrlje
15. Goran Kbnčar, koncertni majstor Zag. filharmonije I vođa Zagrebačkog kvar¬teta
16. Ida Gamulin, prof. Muzičke akademije
17. Pavle Dešpalj, dirigent
18. Zdenka Heršak, dramska glumica
19. Krešimir Zidarić, -dramski glumac
20. Ana Karić, dramska glumica
21. dr. Ivan Gabrić
22. Antun Nalis, glumac
23. prof. dr. Mirko Primc
24. prof. dr. Ivan Rogić
25. prof. dr. Boris Magaš
26. mr. Marin Jurjević
27. prof. dr. Ante Pažanin
28. mr. Žlvana Rajilić
29. dr. Marijana Sokolić
30. Ivan Vanja Lisak, pijanist
31. prof. dr. Zvonko Posavec
32. doc. dr. Dag Strpić
33. prof. dr. Gajo Peleš

34. prof. dr. Zoran,Kravor
35. doc. dr. Božo Žaja
36. prof. dr. Vladimir Vujčić
37. prof. dr. Branka Brujić
38. prof. dr. Hotimir Burger
39. Josip Botteri Dini, akademski slikar
40. prof. dr. Ivo Babić
41. dipl. prav. Vedrana Grafulić
42. prof. i dipl. politolog Zlatko Gareljić

43. Kruno Prijatelj, sveučilišni profesor
44. prof. dr. Mislav Ježić, predsjednik Pane-uropske unije
45. dr. Gordana Cerjan-Letica
46. prof. dr. Grozdan Knežević
47. prof. dr. Veselin Simovlć
48. doc. dr. Boris Morsan
49. prof, dr. Dea Dikllć.
50. prof. dr. Uroš Dujšin
51. Branko Šerić sudac Županijskog suda u
Zagrebu
52. prof. dr. Tena Martinić
53. Ena Begović, glumica
54. prof. dr. Inga Perko-Šeparović
55. dr. Ivan Grdešić
56. dipl. pravnik Slavko Trumbić
57. prof. dr. Živa Benčić
58. prof. dr. Nikola Filipović
59. doc. dr. Milan Čanković
60. prof. dr. Ivan Juras
61. prof. dr. Erika Kramer
62. dipl. iur Deanka Hirjan
63. prof. dr. Milutin Anđelić
64. prof. dr. Edo Šmidihen
65. doc. dr. Lenko Pleština
66. prof. dr. Nenad Miščević
67. Silvije Bombardelli, kompozitor
68. J. Nalis, dramski glumac
69. prof. dr. Boris Buklijaš
70. prof. dr. Nikola Visković
71. prof. Stanislava Adamić, književnica
72. doc. dr. Marija Rožman
73. Gabi Novak, pjevačica

74. Arsen Dedić, skladatelj i pjevač
75. dr. Ivan Perić
76. prof. Millvoj Lalin, potpedsjednik Inter¬nacionalnog komiteta koncentracionog logora Buchenvvald
77. Vuko Bombardelli, arhitekt
78. Željko Radmilović, akademski kipar
79. Tomislav Dragičević, sudac Županijskog
suda
80. Ada Dragičević, zamjenica državnog odvjetnika
81. Ante Jelaska, kazališni režiser

Grupa kulturnih, znanstvnih i
javnih radnika

Potpisivanje otvorenog pisma tek je započelo i nastavlja se u svim većim
gradovima Hrvatske. Stoga pozivamo sve javne radnike i ostale građane
Republike Hrvatske da se pridruže ovoj akciji, kao i ostalima koje ćemo
eventualno morati pokretati. Javite se udruženjima stanara u svojim gradovima
kako bismo zajedničkim akcijama doprinijeli demokratskom usvajanju što
pravičnijih i humanijih zakona o denacionalizaciji i stanovanju, koji će svim
stanarima omogućiti jednaka prava.
Pogledati:
http://pollitika.com/gospodine-simonovicu-krenite-vec-jednom
http://pollitika.com/stanarsko-pravo-je-imovina
http://cnn.blog.hr/arhiva-2007-02.html#1622144006
http://www.youtube.com/watch?v=_5q6d6Adcz4

Komentari

Svi koji imaju autentican

Svi koji imaju autentican vlasnicki list bez tereta na odredjenu nekretninu ne mogu nikako izgubiti nikakav spor sa pretendentima na isti posjed.Bez obzira na sto se ti drugi pozivali.
Zapravo me cudi da vlasnici ne tuze drzavu radi otezanja rijesavanja njihog neotudjivog prava na uzivanje svog privatnog posjeda...Vjerujem da se zele postedjeti besmislenih troskova u presporom pravosudju, jer je njihovo vlasnistvo zapravo nesporno.Odnosno zrtve su ometanja posjeda.Sto se ovih drugih tice...
Sve ostalo je gubljenje vremena i prije nove revolucije nema bas nikakvih izgleda da ce nekakvo pravo osporiti necije vlasnistvo.To je produkt propalog drzavnog uredjenja, jednako kako je i kmetstvo propalo sa padom feudalizma i ropstvo sa padom robovlasnistva.
Tako da me ne cudi da se opiniorus ne javlja na ovako deplasiranu temu.
Kad bi kojim slucajem bilo drugacije mi NIKAD ne bi dosli u obzir za clanstvo u EU i pogotovo NATO.
Property rights are protected in the current laws of states usually found in the form of a Constitution or a Bill of Rights. The fifth and the fourteenth amendments to the United States constitution.
Protection is also found in the United Nations's Universal Declaration of Human Rights, Article 17, and in the French Declaration of the Rights of Man and of the Citizen, Article XVII, and in the European Convention on Human Rights (ECHR), Protocol 1.

Zaista je ovo deplasirano i besmisleno.Uvijek jedna te ista prica koja je apsolvirana jos 1950 godine.

Tko je glasao

U Hrvatskoj vlasničkim

U Hrvatskoj vlasničkim listom možeš obrisati stražnjicu. Svakom kriminalcu je dovoljno nekoliko svjedoka i korumpirani sudac/sutkinja, pa će dobiti presudu na dosjelost i na taj način svojim vlasničkim listom možeš obrisati stražnjicu, kao što sam uvodno rekla. Suci će te sudskom presudom natjerati da potpišeš tabularnu ispravu da dopuštaš upisivanje kriminalcu na svoju zemlju i to će pod sudskom presudom biti provedeno u zemljišnim knjigama. U Hrvatskoj nema pravde, jer iako ti Ustav garantira vlasništvo, suci će ti ga pomoću zakona oduzeti. I nećeš moći ništa, osim sjesti i plakati. U Hrvatskoj su katastarske knjige, u koje svaki službeničić može upisati što god hoće, važnije od zemljišnoknjižnih, kojima se dokazuje vlasništvo. Zakon se provodi na temelju onog što je upisivano u katastarskim tj. posjedovnim česticama, pa kad tamo imaš vezu, onda ti je najjednostavnije doći do vlasništva nad zemljom, jer u ovoj državi nema veze na koga glase vlasnički listovi. Dovoljno je da se u katastru vodiš kao posjednik, potplatiš dva-tri svjedoka i u roku od deset godina, evo ti zemlje, ukoliko vlasnik ne pregledava svoje stanje u katastru, već se pouzdaje u vlasnički list, kojim u konačnici može obrisati stražnjicu.

My Soul

Tko je glasao

G-news se poziva na

G-news se poziva na vlasnicki list, zaboravlja da bi taj vlasnicki list mogao biti dokaz vlasnistva samo onda, kad vlasnicka prava ne bi bila trajno oduzeta ZAKONOM, sto je ucinjeno za vrijeme SFRJ. (Usporedi clanak 173. (2) Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima!). To znaci, drugim rijecima, ovo: U slucaju tzv. privatnih neuseljivih stanova radi se o trajno oduzetoj imovini, koja se ne moze vratiti, kao sto nije vracena ni u slucaju nacionaliziranih stanova. Vlasnicka prava trajnog i iskljucivog posjeda stana, uporabe, itd., koja su zauvijek stekli stanari u okviru svog stanarskog prava, ne smiju im se oduzeti ni umanjiti, nego se jedino moze dati naknada izvornim vlasnicima, u skladu sa Rezolucijom 1096 (itd.).
---------------------------

Tko je glasao

Ne mora se mijenjati upis u

Ne mora se mijenjati upis u zemljisnoj knjizi, ali se stanarsko pravo mora izjednaciti sa najmom na tisucu godina (ili dulje), bez mogucnosti da "vlasnik" prekine (otkaze) taj najam svojom voljom ili da povisi stanarinu, koja je postojala u vrijeme stjecanja stanarskog prava. - Usporedi, na pr., najam na 3900 godina: http://www.landstribunalni.org/Table/R-62-2004.doc ("The house at 19 Rosetta Avenue, Belfast dates from 1880 and was a family dwelling. (......) The property was probably let on short tenancies until 1958. Now it is held under a long lease for a term of 3,900 years from 15th February 1958...").

Tko je glasao

Branko Soric

Branko Soric (neprovjereno), vasi su izgledi da zadrzite tudje vlasnistvo, jednaki izgledima Dioklecijana da mu vrate Palacu u Splitu.Onoliko koliko je relevantno Rimsko Carstvo, toliko je relevantna SFRJ.
Vase se stanarsko pravo nikako ne moze realizirati na tudjem vlasnistvu!
A hoce li vam drzava ( iz djepova poreznih obveznika, od kojih mnogi nisu nikad dobili stanarsko pravo btw.) u tom slucaju ponuditi stan na Tuskancu ili Dugom Selu, meni je sasvim svejedno.Slijedi u tom slucaju otimacina iz mog djepa kao poreznog obveznika.
No opljackani vlasnik nema to pravo i moze se vratiti jedino u svoje vlasnistvo.
Out and over!

Tko je glasao

G-nevs Ti ništa ne

G-nevs
Ti ništa ne razumiješ, ovaj tekst ti upravo dokazuje da opljačkanim vlasnicima država nije vratila njihove stanove nego ih je prodala nositeljima stanarskog prava (iako su to bili izvorni vlasnici).A ovi "vlasnici"za koje ti tvrdiš da će se vratiti u svoje vlasništvo ne razumijem kako kada u tim stanovima nisu nikada niti bili, već su ih kupili kao neuseljive, sa stanarima u njima.
Preporučam pogledati:
http://pollitika.com/gospodine-simonovicu-krenite-vec-jednom

Tko je glasao

sus Malo sam pogledao na

sus
Malo sam pogledao na Pollitika.com - pa to je da ti pamet stane, ja se u tome ne snalazim, sve je ispremiješano, i datumi su ispremiješani, ne znaš kome bi odgovorio i gdje i kako.... A tekstovi su još više smušeni. Neki svašta pišu, a ne razumiju najosnovnije stvari, ni koji je propis viši (jači), ni koji je niži (slabiji)... Pa onda misle da je vlasništvo najvažnije, a nije, nego je socijalna pravda važnija. Vlasništvo se može oduzeti radi socijalne pravde, a socijalna pravda se ne smije kršiti niti umanjiti radi povećanja ili povrata vlasništva....
Kad je vlasništvo oduzeto od nekoga, neki smatraju da je to i dalje "njegovo" jer je njegov otac to stekao ili sagradio, itd.
Treba znati u prvom redu ovo:
(1) Najviše moralne i pravne norme su one, koje se nalaze u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, Rezoluciji 1096, Aneksu G, Ustavu RH. i sl.
(2) Kakvi su europski zakonodavci, to ne znam, ali naši (u Hrvatskoj) krše te gore spomenute norme (pod 1), a isto tako ih krši Ustavni sud RH i Europski sud za ljudska prava (taj posljednji treba jednostavno ukinuti). U najvišim sudovima su najgori i najnesposobniji suci, koji krivo rade i slušaju političare koji su ih tamo postavili.
Važno je samo ono, što je gore navedeno pod (1) (te norme, ti propisi). Iz toga proizlazi sve ostalo, a to znači ovo:
Ako su neka vlasnička prava (ili vlasništvo, ili imovina) oduzeta zakonima u SFRJ, to više ne pripada izvornom vlasniku, to više nije njegovo, ali mu se može vratiti, i to samo onda ako je država to zadržala za sebe. Ako je država dala drugome pojedincu to što je oduzela (neko pravo itd.), onda to pripada njemu, a ne pripada više izvornom vlasniku, i ne može se vratiti izvornom vlasniku, i ne smije mu se vratiti, nego mu se može samo dati naknada, jer se stečena prava ne smiju kršiti radi povrata oduzetih prava. (To kažu ti propisi pod (1), to kaže Europa, i drugi. Kome to nije jasno, neka pročita Rezoluciju 1096, Aneks G, itd.).
Zato su nacionalizirani stanovi otkupljeni a nisu vraćeni. Zato se ni stečena prava stanara u tzv. privatnim neuseljivim stanovima ne smiju kršiti, i ne mogu se vratiti izvornim (ili nominalnim, ili bivšim) vlasnicima. Ukratko, ti stanovi pripadaju zauvijek nositeljima stanarskog prava, a nominalnim "vlasnicima" pripada samo pravo na NAKNADU, NAKNADU, NAKNADU - i ništa drugo. Oni nemaju pravo tražiti ni dobiti ono, što je bilo njihovo, ali je zauvijek prestalo biti njihovo. Umjesto toga, trebaju dobiti NAKNADU - to piše u Rezoluciji 1096, to je ispravno, to je moralno, jer je socijalna pravda najvažnija, a nije vlasništvo najvažnije, kao što neki krivo misle. Radi socijalne pravde su ne samo u SFRJ, nego i ovoj Republici Hrvatskoj, stanovi oduzeti od izvornih vlasnika i dani čak običnom najmoprimcima, da ih jeftino otkupe (po članku 48. Zakona o najmu stanova, 1996. godine).
To što su dobili obični najmoprimci, koji nisu uopće imali trajna vlasnička prava na tim stanovima prije 1996. godine, to isto pogotovo moraju dobiti i nositelji stanarskog prava, koji su već ranije dobili skoro sva vlasnička prava t.j. oko 90 posto tržišne vrijednosti stana.
Pozdrav

Tko je glasao

opa dakle socijalna pravda

opa dakle socijalna pravda je važnija od vlasništva. drago mi je što ste se upustili u gradaciju ustavnih načela (znam da se ja ne bih usudila). dakle ako ja vozim stojadina, a susjed ima i opel astru i passata, socijalno je pravedno da barem njegova astra dopadne meni. isto tako ako susjed ima kuću i vikendicu, a ja sam podstanar, socijalno je pravedno jedino da nešto od navedenog pripadne meni. eto kamo bi nas socijalna pravednost odvela (samo da je zanemariti to da treba nekome uzeti da bi se drugome dalo).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

griotta Banaliziraš

griotta
Banaliziraš stvari.Ovdje govorimo o bivšim vlasnicima i nositeljima stanarskog prava.Gospon Sorić vam je napisao ono što je naš Ustavni Sud obrazložio zašto je zaštićenim najmoprimcima koji nisu imali stanarsko pravo prodao privatne stanove čl.48 (u interesu socijalne pravde) jer vlasnici tih stanova su otkupili društvene stanove na kojima su imali stanarsko pravo.(i samim otkupom tih stanova smatraju se da su obeštećeni).
Što se tiče odnosa bivšeg vlasnika i nositelja stanarskog prava na isti stan,taj problem je riješen stupanjem na snagu Zakona Stambenim Odnosima 26.12.1974 god.i glasi:
"Oni građani koji su stanarsko pravo stekli na takav stan do 26.12.1974 kao dana stupanja na snagu dosadašnjeg ZSO(čl 158.toga zakona) zadržavaju i dalje to stanarsko pravo.Te osobe imaju ista prava i dužnosti kao stanari na stanu u društvenom vlasištvu."
To znači da imaju i pravo otkupa tih stanova.A kada je počeo otkup tih stanova istima je nezakonito onemogućen taj otkup,a 1996 godine im je
ukinuto i ono što su imali trajno i nasljedno rješeno stambeno pitanje za njih i njihove članove zajedničkog domaćinstva. Sa istim stanarskim pravom jedni su postali vlasnici,a drugi postanari.Pozdrav!

Tko je glasao

jer vlasnici tih stanova su

jer vlasnici tih stanova su otkupili društvene stanove na kojima su imali stanarsko pravo.(i samim otkupom tih stanova smatraju se da su obeštećeni)....a što s onima koji to nisu učinili (jer im nije trebalo, jer imaju, primjerice, skoro cijelu kuću u vlasništvu,nasljedstvo od roditelja) a samo jedan stan u prizemlju drži zaštićeni najmoprimac koji ih, da prostite, zaje***** kak mu se digne (ako je neki kvar, ovo, ono, a i kad nije) jer zna da mu ne mogu ništa, itd...
ma, ima raznih varijanta...jasno da je nemoguće (ili, gotovo nemoguće)rješavati stvari on the case-basis...

griotta ništa ne banalizira, pita jedino logično pitanje koje se nameće na osnovu Sorićeve izjave da je socijalna pravda iznad svega. dakle, čekamo da nam dr. Sorić odgovori, bi li on, primjerice, da ima dvorac, pardon hotel, hehe, kao jedan Todorić, ustupio jedno krilce dvorca samohranoj, recimo, nezaposlenoj majci troje djece....itd. i to ne samo ustupio nego joj dao ili u najam na 300 godina ili bi ju odmah počastio pravom da se uknjiži kao vlasnik tog krilca?

CC

Tko je glasao

Checkpoint Charlie Nemoj se

Checkpoint Charlie
Nemoj se ljutiti ti stvarno ništa ne razumiješ ,i ja nemam snage ti sve ovo ponavljati.

"jer vlasnici tih stanova su otkupili društvene stanove na kojima su imali stanarsko pravo.(i samim otkupom tih stanova smatraju se da su obeštećeni)....a što s onima koji to nisu učinili (jer im nije trebalo, jer imaju, primjerice, skoro cijelu kuću u vlasništvu,nasljedstvo od roditelja) a samo jedan stan u prizemlju drži zaštićeni najmoprimac koji ih, da prostite, zaje***** kak mu se digne (ako je neki kvar, ovo, ono, a i kad nije) jer zna da mu ne mogu ništa, itd..."
Ovi prvi su otkupili privatne stanove iako nisu imali stanarsko pravo (u interesu socijalne pravde)
A ovi drugi imaju stanarsko pravo, "kako ti kažeš u vlasništvu skoro cijele kuće" (e to stečeno pravo je iznad bivšeg vlasništva) jer vlasništvo možeš obeštetiti a stečeno pravo nemožeš ni umanjiti a kamoli obeštetiti. Ali sumnjam da nositelj stanarskog prava ih zaje***** jer država je njega ZAJE****izbrisala njegova prava i ostavila ga na milost bivšem vlasniku. Država ih je dovela u ovu situaciju pa neka ona to razriješi.

Tko je glasao

stečeno pravo nemožeš ni

stečeno pravo nemožeš ni umanjiti a kamoli obeštetiti.??? daj molim te to elaboriraj malo, tu nešto ne štima...

ako se vlasništvo može "umanjiti"....(pa i obeštetiti) kako se to kategorija "stečenog prava" (na bilo što) isto tako ne može ukinuti, umanjiti, itd. neko pravo (stečeno na temelju neke zakonske odredbe, dosjelošću pa čak i obično pravo posjeda) je neka vrsta vrijednosti.i svaka vrijednost ili pravo se može i oduzeti, opozvati (zakonom), jel tako? zato mi ova vaša gornja rečenica nekak' ne štima...

CC

Tko je glasao

Checkpoint Charli Ako vam i

Checkpoint Charli
Ako vam i ovde bude nešto nejasno molim obratiti se dotičnim osobama.

1. "Je li stanarsko pravo koje je postojalo u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj po Zakonu o stambenim odnosima iz 1974. vlasničko pravo i, shodno tome, zaštićeno Ustavom i Evropskom konvencijom kao ljudsko pravo? (……) Problem je jednostavan, jer mu je rješenje jednostavno: Stanarsko pravo je, naravno, vlasničko pravo, pa shodno tome uživa kao ljudsko pravo zaštitu i po Ustavu i po Konvenciji te tu zaštitu treba da pruže i hrvatski sudovi i Evropski sud za ljudska prava. Shodno tome, Republika Hrvatska treba svima nekadašnjim nosiocima stanarskog prava, uključivo one koji su to pravo izgubili uslijed ratnih okolnosti te one koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, omogućiti da otkupe pravo vlasništva na tim stanovima pod uvjetima Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo."

(……) U “Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu” 1992. pokazao sam da su odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o članku 48. Ustava “izraz pojmovne zbrke, i to ne takve koju su suci Ustavnog suda mogli sami sročiti, već zbrke koja je brižljivo njegovana…”
Prof. dr. Ivan Padjen
(Autor je profesor prava na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu).

2. U Hrvatskoj danas živi između 5.000 i 7.000 obespravljenih obitelji koji su imali tu nesreću da su se našli u tzv. „privatnim“ neuseljivim stanovima, koji su nepravedno bili izuzeti iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo…(……)
SDP smatra da je prilikom rješavanja pitanja stanarskih prava rješenjem
kojima je nekim građanima dano pravo na otkup a drugima ne, učinjena velika nepravda. Pravo na otkup trebalo je dati svima pod jednakim uvjetima. Na žalost, to nije učinjeno pa su generirane nepravde koje, na
žalost, pred hrvatskim sudovima, Ustavnim sudom Republike Hrvatske i
Europskim sudom za ljudska prava nisu ispravljene. (…..)
S poštovanjem,
Ivo Josipović
(Autor je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

Tko je glasao

Josip Kregar

Josip Kregar "Stanarsko

Josip Kregar
"Stanarsko pravo je jedan specifični oblik stvarnog prava, zaštićeno je Europskom konvencijom. Što više, sjećam se kada je na doktrinarnoj razini bilo govora o tome, Donna Gomien, stručnjak za ljudska prava, sasvim izričito je zastupala stav da se radi o nečemu što je zaštićeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima kao imovinsko pravo. Treba razlikovati doktrinarnu razinu od pravosudne... (......) U ovom slučaju, odluke koje je donosio Ustavni sud, pa i Sud za ljudska prava u Strasbourgu, nisu sasvim u skladu sa onim što mi kao stručnjaci... (......) Nažalost, radi se o jednom slučaju u kojem je ugrožen materijalni položaj i životi velikog dijela ljudi, i mislim da se je pre-lako u zakonskom smislu uredilo to pitanje, a isto tako nisam sasvim siguran da bih mogao podržati ono što je bila interpretacija naših sudova. (......) Stanari su izuzetno dobro organizirani i našli su pravno uporište: Aneks G Ugovora o sukcesiji oni tumače u ovom smislu kao što sam ga i ja protumačio, kao zaštitu stečenih imovinskih prava. (......) Rješenje se nalazi van pravne dogmatske interpretacije. Mislim da je država trebala napraviti ono što je obećala: da izjednači položaj stanara u nekadašnjim društvenim stanovima i u stanovima koji se nalaze u povratu. (......*) Budimo realni! Nitko nije gledao u čijem je vlasništvu stan, kad je dobivao - ili kada je kupovao (bez obzira što to nije bilo legalno) - stanarsko pravo. Šteta je, velika šteta, onda na te ljude prebaciti potpuno odgovornost i teret za učinjeno stanje".

Tko je glasao

— sm Da, ta 1991.godina je

— sm
Da, ta 1991.godina je ključna po mnogočemu, ovdje po stanarskim pravima. Eldorado društvenog je bio preveliki mamac da bi se pričekalo i kasnije rješavalo, pa i "pravično" ako treba. Masu toga što se ukazalo, trebalo je zbrinuti i tu su komunisti, kako i priliči, dali svoj doprinos (avangarda je avangarda).
Možda bi stvari išle lakše i povoljnije po nositelje da neki od njih nisu bili tada zvani remetilački faktor kojeg je trebalo brže bolje spriječiti da nešto otkupe i ne daj Bože vrate se tu gdje su bili. Zato je stanarsko pravo kao takvo brže bolje ukinuto a samo najistaknutiji komunisti su i dalje mogli otkupljivati ili mijenjati jedno za drugo li jedno za puno više toga, pa i ništa za puno toga. Zato su se i ostali ustručavali stanarska prava priznati svima i jednako, pa i "remetilačkom" faktoru koji u međuvremnu je postao manje ili nikako remetilački pa i partner.
Josipovićev odgovor ima smisla. On ne može drugačije. Ako želi biti pravedan. A to će koštati. Sve nas. Kao i sve drugo što su najistaknutiji komunisti devedesetih uprskali.

Tko je glasao

...."jer je socijalna pravda

...."jer je socijalna pravda najvažnija...? da, jest, ali ne na štetu drugoga; a ako je ona iznad svega pa i iznad vlasništva - po vama, Herr Sorić, ne po Rezoluciji koju vi vrlo slobodno prevodite- dajte tražite da se hitno donese novi zakon o denacionalizaciji tajkuna, ta, danas u Hrvatskoj ima toliko ima sirotinje, pa, s obzirom da bi socijalna pravda trebala biti No.1. na agendi svake države, ne znam što se čeka? Hitno oduzet Todoriću onaj njegov dvorac, tj. dati makar jedno krilo na korištenje nekom branitelju s brojnom obitelji koji živi u podstanarstvu, itd.

a Europski sud za ljudska prava - velite, vi bi to ukinuli....hm, hm...da to nije možda baš zato što je taj sud u slučaju Blečić presudio u korist države RH? pitam samo...

CC

Tko je glasao

Checkpoint Charlie LJubazno

Checkpoint Charlie
LJubazno te molim čitaj napisano da se ne ponavljamo i ne iskrivljuj napisano

__ (Str. 22.) "Denacionalizacija po pravilu ne dovodi do restitucije oduzete postojeće imovine, jer je to nemoguće zbog zaštite stečenih prava trećih osoba, (......). Zato je učinak denacionalizacije, po pravilu, obveza davanja naknade u obliku koji propisuje Zakon. (......)

Tko je glasao

Checkpoint Charlie SUD U

Checkpoint Charlie
SUD U STRASBOURGU:HRVATSKA NIJE PREKRŠILA PRAVA KRISTINI BLEČIĆ!
U srpnju 1991.godine otišla je u posjet kćeri u Rim iz kojeg se nije mogla vratiti zbog granatiranja grada i slabog zdravlja.(78god)
Već u studenom u stan provaljuje M.F.sa suprugom i dvoje djece.
Ubrzo općina Zadar pred općinskim sudom pokreće postupak za otkaz stanarskog prava Kristini Blečić jer "BEZ OPRAVDANOG RAZLOGA U NJEMU NIJE BORAVILA ŠEST MJESECI".
U listopadu1992.sud joj ukida pravo na stan,a u konačnici VRHOVNI SUD1996 GODINE POTVRĐUJE OTKAZ STANARSKOG PRAVA,I USTAVNI SUD 1999.ODBIJA TUŽBU KRISTINE BLEČIĆ,nakon čega ona predaje
tužbu STRASBOURGU smatrajući da joj je ukidanjem stanarskog prava ugroženo pravo na dom,kao i mogućnost otkupa stana pod istim
uvjetima kao što su imali i ostali građani, dakle pravo na vlasništvo.

SUD U STRASBOURGU OCIJENIO JE DA JE KRISTINA BLEČIĆ (stara 78 god.) IMALA MOGUĆNOST DA U SUDSKOM POSTUPKU OSTVARI SVOJE
PRAVO,a sudci nisu smatrali potrebnim da stanarska prava razmatraju u konteksu vlasničkih prava.!!!
napomena//:
M.F.koji je provalio u stan je otkupio stan i danas živi u njemu,a u vjeću
suda učestvovala je i naša sudkinja Nina Vaić (koja 25god.vodi spor sa svojim zaštićenim najmoprimcem) u klasičnom je sukobu interesa.

I kao što vidite ni evropski sudovi nisu ništa bolji od naših sudova.

Tko je glasao

Još nešto u vezi

Još nešto u vezi
predhodnog:

Kao što je rečeno, ne mora se mijenjati upis u zemljišnoj knjizi, ali se stanarsko pravo mora izjednačiti sa najmom na tisuću godina (itd.). Ali, to je samo ono, što proizlazi iz Rezolucije 1096 i Aneksa G, po kojima se naša stečena prava ne smiju umanjiti ni kršiti! Međutim, to nije sve, jer naša prava ne ovise samo o tome, nego ovise i o Ustavu RH, pa zato moramo dobiti i pravo otkupa naših stanova za oko 10 posto cijene, kao što su dobili čak i obični najmoprimci po članku 48. Zakona o najmu stanova, što je Ustavni sud obrazložio kao izraz ustavnog načela socijalne pravde.
Ti najmoprimci nisu imali nikakva trajna vlasnička prava na tim iznajmljenim stanovima, pa ipak su dobili potpuno, sto-postotno vlasništvo, na temelju tog ustavnog načela socijalne pravde. Nama nositeljima stanarskog prava već od prije trajno pripadaju gotovo sva vlasnička prava i oko 90 posto tržišne vrijednosti naših stanova, pa zato mi pogotovo moramo dobiti isto takvo pravo otkupa.
Nominalnim vlasnicima država treba dati naknadu za onih 90 posto vrijednosti stana, koja im je oduzeta u SFRJ, isto kao što daje naknadu za nacionalizirane stanove. Osim toga, država im treba dati i tržišnu naknadu za preostalih deset posto vrijednosti, a mi trebamo tih deset posto otplatiti državi kroz 32 godine (isto kao kod društvenih stanova).

Tko je glasao

ne znam jel meni učenje

ne znam jel meni učenje pomutilo pamet ili je ovaj tekst sav zbrkan. čini se da fali poprilična količina interpunkcijskih znakova, a očito i poneka riječ. osim toga nije jasno ni na što se odnose ova imena navedena ispod.
osobito mi je zanimljiv ovaj dio oko denacionalizacije bez konfiskacije, i to ovo o vrijednosti stana (nešto sa stažom itd). molim pojašnjenje.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

griotta Što se tiče teksta

griotta
Što se tiče teksta moraćete se obratiti "Grupi kulturnih, znanstvnih i
javnih radnika" njih 81 koji su ga potpisali.A što se tiče "zbrkanog teksta i što fali poprilična količina interpunkcijskih znakova, a očito i poneka riječ" priznam to je moja krivnja i ispričavam se zbog toga (sada je to ispravljeno)
Sad u miru pročitajte tekst pa ako vam bude trebalo neko dodatno objašnjenje stoimo vam na raspolaganju.Pozdrav i SRETAN USKRS.

Tko je glasao

@ Checkpoint Charlie Pet,

@ Checkpoint Charlie Pet, 10/04/2009 - 22:41 [Protiv]

@ opinioiuris Sub, 11/04/2009 - 10:32 [Protiv]

Molim obrazloženje?

Tko je glasao

Copy-paste odiseja nije

Copy-paste odiseja nije dnevnik.

Opinioiuris

Tko je glasao

obrazloženje slijedi after

obrazloženje slijedi after Uskrs (moram izvuć neke svoje šalabahtere, neke sudske odluke, EU konvenciju, neke žalbe Ustavnom sudu, neke zanimljive prijepore oko kategorije "prava na povrat" kao "vlasništvo" itd. naime, pratila sam malo tu priču oko denacionalizacije i šire jer me zanimala kao fenomen; osobno, nemam takvu neku situaciju, i.e. nemam nacionalizirani stan, i sl. ).
a sigurna sam i da će Opinioniuris daleko bolje obrazložit svoj minus, jer je čovjek od struke i pameti

CC

Tko je glasao

sus, sorry ali vi ste malo

sus, sorry ali vi ste malo neozbiljni; zašto ste me minusirali, ako sam vam napisala da ću obrazložit poslije Uskrsa...hehe, ne kužim vas, ispada da vas zapraff ni ne zanima moj odgovor, vi ste već odlučili da ste u pravu, itd. pa neću onda gubit' vrijeme...

Sretan vam Uskrs, a btw. sredite malo, stilski barem, ovo konfuzno pisamce (prije nego krenete drugim javnim osobama po potpis) ili barem doštukajte ove tekstove koje ste ovdje kopipastali.

CC

Tko je glasao

sus, ne znam tko je ovo

sus, ne znam tko je ovo pisao, ali nije baš najjasnije, argumentacija je mjestimice konfuzna (npr. dio oko kalkulacije cijene otkupa), itd. tako da me malkice i čudi da su ovdje u potpisu i neka tako uvažena imena.....

"...Denacionalizaciju je pak jedino moguće provesti na taj način da se bivše vlasnike maksimalno obešteti prema realnim mogućnostima...itd. Moje pitanje je: a zašto se ne bi iznašao način da se stanare u nac. stanovima obešteti prema realnim mogućnostima, itd.?

dalje, ako bi se išlo u neke promjene, itd. kažete da bi se stvorila ustavna nejednakost građana, itd. ona već postoji na svim razinama, pa tako i ovoj, stambenoj; upravo zato je i vrijeme da se pokuša iznaći najbolji način da se konačno zaštiti institucija privatnog vlasništva kao što je to svugdje u svijetu; a priče o egzodusu, demografskoj katastrofi, ovo, ono..gospodo, nemojmo pretjerivati, bene?

nego, evo jedno nagradno pitanje u svezi s kvadratićima i ustavnom (ne)jednakosti: što je sin koji ne može doći do nacionaliziranog stana kojeg je izgradio njegov otac i sad gleda kako ga kćer bivšeg partijca - koji se, osim vile na Šalati, dočepao i tog stana - pokušava kupiti za sitniš (a koji joj btw. nije služio za život nego za rentanje) ? građanin drugog reda.

CC

Tko je glasao

Dana 10/04/2009 Checkpoint

Dana 10/04/2009 Checkpoint Charlie kaže ovo: "Moje pitanje je: a zašto se ne bi iznašao način da se stanare u nac. stanovima obešteti prema realnim mogućnostima, itd.? (......) što je sin koji ne može doći do nacionaliziranog stana kojeg je izgradio njegov otac i sad gleda kako ga kćer bivšeg partijca - koji se, osim vile na Šalati, dočepao i tog stana - pokušava kupiti za sitniš (a koji joj btw. nije služio za život nego za rentanje)? građanin drugog reda".
Odgovor: Zar uvijek treba ponavljati ono što je već odavno poznato, a što neki "ne vide" i neće da znaju? Tom ocu su bili oduzeti (odnosno nacionalizirani) samo suvišni, t.j. iznajmljeni stanovi, a nije mu oduzet stan u kojem je stanovao. Kasnije, kad su se obitelji povećavale, svi su imali mogućnost (po tadašnjim propisima) dobiti nova stanarska prava. A tko kaže da taj sin izvornog vlasnika ne želi povrat oduzetog stana upravo radi rentanja? Sve to nisu nikakvi argumenti, sve to može reći i jedna i druga strana. Ono što je bitno je ovo:
Rezoluciju 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe nije pisao bilo tko, nego su ju valjda pisali vrhunski europski pravnici, a prihvatili su ju članovi te Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. I sad netko hoće reći, da to nije najviša moralna norma?! I sad se nalaze kojekakvi europski i hrvatski političari, zakonodavci, suci Ustavnog i Europskog suda, i slični, koji kažu: Baš nas briga za pravdu i za najviše norme, mi želimo ostvariti našu osobnu korist, prekršit ćemo moral, pravdu, Rezoluciju 1096, itd., pa ćemo - sasvim proizvoljno - jedan dio oduzete imovine vratiti nominalnim vlasnicima i prekršiti stečena prava stanara, iako nacionalizirane stanove nismo vratili i nismo tamo kršili ta stečena prava stanara. Jasno je što je ispravno, a što je protupravno i zločin.
--------------------------
Pozdrav, sretan Uskrs!

Tko je glasao

"...Tom ocu su bili oduzeti

"...Tom ocu su bili oduzeti (odnosno nacionalizirani) samo suvišni, t.j. iznajmljeni stanovi, a nije mu oduzet stan u kojem je stanovao. Kasnije, kad su se obitelji povećavale, svi su imali mogućnost (po tadašnjim propisima) dobiti nova stanarska prava. A tko kaže da taj sin izvornog vlasnika ne želi povrat oduzetog stana upravo radi rentanja?...itd.

Ma, totalno je nebitno hoće li taj sin taj stan rentavati ili zapalit; bitno je da je to njegovo (tj. njegovog oca i matere); ono što je strašno odbojno u cijeloj priči oko denacionalizacije (i to ne samo meni) jest ponavljanje očigledne nepravde: nekoć bogate famiglie bivale su lišene nekog dijela svojeg vlasništva e da bi se naselili drugi ljudi; ok. tada je bilo manjka stambenog prostora, itd. i to je bilo nužno, itd....no, tragično mi je da se, xy godina nakon te povijesne nužnosti kada su "manjak Lebensrauma za siromašnije sunarodnjake" na svojoj kičmi iznijeli bogatiji ljudi - danas, kada nema nikakvog vis maior-a, i.e. kad nije problem MANJAK stamb. prostora - njih se ponovo kažnjava jer im se vlasništvo zapraff još jednom oduzima, prodajom stanarima za sitniš, dok se njima daju nekakve obveznice koje pitaj boga da li će išta vrijediti već sutra, a kamoli u nekoj daljnjoj budućnosti; još gore, ukinuto je pravo prvokupa (tj. da stanar kod eventualne prodaje stan prvo ponudi bivšem vlasniku, ali za lovu za koju ga je sam dobio, tj. za sitniš, s time što bi, naravno, valjalo uzeti u obzir i ulaganja stanara u tu nekretninu i to oduzeti od cijene, itd.); ne sjećam se točno, ali baš ću potražit i pastati vam ovdje, ali mislim da je odluka Ustavnog suda (u svezi s ukidanjem prava prvokupa) bila argumentirana, otprilike, riječima: predmijeva se da stanar neće prodati stan u kojem živi, itd. znam da sam na tu glupost ostala fakat bez teksta. Bez teksta!

Ponavljam, jedino pravedno rješenje -a i u duhu jednakosti svih pred Ustavom - jest ono gdje se nositelje stan. prava i ex-vlasnike tretira JEDNAKO (ako ne baš u lipu, ali, ...razumijete što mislim reći..). A ako ex-vlasnici trebaju dobiti obveznice i to ne u trž. protuvrijednosti stana, a stanari za samo 10% iznosa dobivaju 100 -postotnu vrijednost neke nekretnine, ja tu ne vidim ni blizu ni pravde ni pravednosti.

Jasno, ima tu još hrpu nijansi i pravnih "caka" ali kad ogoliš stvar (a sve stvari su zapraff u životu jako jednostavne, samo ih ljudi zakompliciraju zbog svojih partikularnih interesa, a često i zbog zbilja velike količine notorne gluposti - tu referiram na gore naveden dio obrazloženja Ustavnog suda) stvar je više-manje jasna.

btw. nisu li ono Slovenci proveli povrat nacionaliziranih stanova na prilično pravičan i za obje strane fer način?

CC

Tko je glasao

Checkpoint Charlie Stecena

Checkpoint Charlie
Stecena prava

(Citati iz knjige "Denacionalizacija" profesora dr. sc. Simonettija - Vidi dolje***)

1.) Ukratko o našim stečenim pravima:

Nakon drugog svjetskog rata, zakonima su trajno oduzeta vlasnička prava (posjeda stana, uporabe, itd.) od vlasnika svih iznajmljenih privatnih stanova. Ta ista vlasnička prava po zakonu su zauvijek dobili nositelji stanarskog prava i njihovi pravni sljednici t.j. članovi obiteljskog kućanstva, na koje se prenosilo stanarsko pravo nakon smrti nositelja. (Kraći naziv za nositelja stanarskog prava, po Zakonu o stambenim odnosima, jest "stanar"). Ta trajna prava stanara (nositelja s.p.) bila su isključiva (naime, bez dopuštenja stanara nitko, pa ni nominalni zemljišno-knjižni vlasnik, nije se mogao useliti u stan; - čl. 58. Zakona o stambenim odnosima, 1974.). Svi ti oduzeti (nacionalizirani) privatni stanovi bili su u zemljišnim knjigama upisani kao društveno vlasništvo, a nakon toga je na jednom dijelu tih stanova bilo ponovno upisano (nominalno) vlasništvo izvornih privatnih vlasnika, ali njima nisu vraćena vlasnička prava, koja su i dalje trajno zadržali stanari (nositelji stanarskog prava). (To su tzv. "privatni neuseljivi" stanovi, t.j. stanovi koji su bili nominalno "izuzeti iz nacionalizacije". Smisao tog nominalnog "vlasništva" bio je taj, da stan, u slučaju da ga stanar svojom voljom trajno napusti, ne bi pripao državi, nego nominalnom zemljišno-knjižnom "vlasniku", koji bi u tom slučaju ponovno stekao izgubljena vlasnička prava, t.j. postao bi ponovno pravi vlasnik).

U skladu s Rezolucijom 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 1996. godine, zakonodavci i Ustavni sud zauzeli su stajalište, da se vlasnička prava na stanovima, koja su bila zakonima trajno oduzeta u SFRJ i dana nositelju stanarskog prava, ne vraćaju izvornom vlasniku stana, nego mu se daje naknada, kako se ne bi kršila stečena prava stanara (nositelja s.p.). To je doista provedeno u djelo u slučaju onog dijela nacionaliziranih stanova, koji su ostali upisani u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo.

Međutim, istu Rezoluciju 1096 vlast je nastojala izigrati u slučaju tzv. privatnih neuseljivih stanova, u kojima su prekršena spomenuta stečena prava stanara i uskraćeno pravo otkupa, i to samo na temelju upisa u zemljišnoj knjizi, gdje je bio upisan privatni (nominalni) vlasnik.

Vlast je sasvim nelogično i POGREŠNO tvrdila, da taj upis u zemljišnoj knjizi znači to, da vlasnička prava uopće "nisu oduzeta" od privatnog vlasnika, i da se zato ne može dati pravo otkupa nositelju stanarskog prava, te da (navodno) njegova stečena prava ne postoje, odnosno da se ne moraju poštovati, jer (navodno) "zemljišno-knjižnom vlasniku su stalno pripadala i pripadaju sva vlasnička prava", i slično. To je bio jedini razlog, zbog kojega je nama (nositeljima stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim stanovima) ukinuto stanarsko pravo i uskraćeno pravo jeftinog otkupa naših stanova!

Međutim, to je čista besmislica !!! Radi se o bitnoj i teškoj zabludi, jer, kad bi to gore spomenuto shvaćanje bilo opravdano i istinito, onda bi i zemljišno-knjižni vlasnik nekog stana, na kojemu postoji, npr., trajno pravo stanovanja u korist neke obitelji (po današnjem Zakonu o vlasništvu*), mogao također tvrditi da njemu "pripadaju sva vlasnička prava" (jer je upisan u zemljišnoj knjizi), te da mu se zato mora omogućiti useljenje u "njegov" stan, itd.! Ta tvrdnja bi, jasno, bila potpuno pogrešna i protivna današnjem Zakonu o vlasništvu i Ustavu RH. Jednako je pogrešna takva tvrdnja i u našem slučaju, budući da je stanarsko pravo (isto kao i današnje pravo stanovanja) također u sebi sadržavalo gotovo sva trajna i isključiva vlasnička prava (posjeda, uporabe, i dr.), koja su bila zakonski (dodjelom stanarskog prava) trajno oduzeta od izvornog vlasnika i zauvijek dana stanaru. Radilo se, dakle, o oduzetoj imovini (t.j. o trajno oduzetoj ekonomskoj vrijednosti, koja iznosi oko 90 posto vrijednosti stana) i o trajnim stečenim pravima nositelja stanarskog prava, koja se moraju poštovati po Rezoluciji 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, po Aneksu G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije, kao i po gore navedenom stajalištu samog zakonodavca i Ustavnog suda. (Vidi također dolje članke 1., 30. i 173. Zakona o vlasništvu**!)

Ta naša stečena prava su pogrešno i protupravno prekršena, i to se mora ispraviti izmjenom Zakona o najmu stanova i Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Mi moramo dobiti ista prava kao što su dobili stanari u nacionaliziranim stanovima (pa čak i u nekim privatnim stanovima, po članku 48. Zakona o najmu stanova, 1996.), jer praktički nema razlike (u pogledu vlasništva itd.) između nacionaliziranih stanova i naših (tzv. privatnih neuseljivih) stanova, što proizlazi iz znanstvene i zakonske definicije vlasništva, i iz zakonskih odredaba.

__________________

* Pravo stanovanja je osobna služnost po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Po članu 244. (3) tog zakona, ako je osobna služnost osnovana u korist neke obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre. Budući da obitelj uopće ne mora izumrijeti, zemljišno-knjižni vlasnik je u takvom slučaju trajno izgubio vlasnička prava posjeda, uporabe itd., premda je i dalje ostao upisan u zemljišnoj knjizi. Jasno je, da ista situacija postoji i u slučaju stanarskog prava.

------------------

Tko je glasao

Checkpoint Charlie Citati iz

Checkpoint Charlie
Citati iz knjige "Denacionalizacija" profesora dr. Simonettija (Petar Simonetti: Denacionalizacija, Pravni Fakultet, Rijeka, 2004.
UDK: 347.23 / ISBN: 953-6597-45-4)

(IZ UVODA:)
__ (Str. 3.) "Restitucija prava vlasništva je ograničena pravom otkupa stana koje je priznato stanaru (čl. 22-28), nositelju stanarskog prava". (Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine: Članak 22. "Stanovi oduzeti prijašnjem vlasniku na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona na kojima postoji stanarsko pravo ne vraćaju se u vlasništvo... (......) Prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana").

__ (Str. 22.) "Denacionalizacija po pravilu ne dovodi do restitucije oduzete postojeće imovine, jer je to nemoguće zbog zaštite stečenih prava trećih osoba, (......). Zato je učinak denacionalizacije, po pravilu, obveza davanja naknade u obliku koji propisuje Zakon. (......) Sam Zakon o naknadi, osim toga, dopustio je otkup oduzetih stanova nosiocima stanarskog prava. Zato je učinak denaciona-lizacije, po pravilu, obveza davanja naknade, u obliku koji propisuje Zakon, a restitucija oduzete imovine, nepokretnih i pokretnih stvari jest iznimka".

Tko je glasao

Checkpoint Charli "sus, ne

Checkpoint Charli

"sus, ne znam tko je ovo pisao, ali nije baš najjasnije, argumentacija je mjestimice konfuzna (npr. dio oko kalkulacije cijene otkupa), itd. tako da me malkice i čudi da su ovdje u potpisu i neka tako uvažena imena....."

Nadam se da vam je sad jasnije sve ovo objašnjeno ,a štose tiče nagradnog pitanja mogu samo reći da iznimke ne čine pravila.Pozdrav i SRETAN USKRS!

Tko je glasao

...da iznimke ne čine

...da iznimke ne čine pravila..." ma joj, pa ima hrpu takvih i sličnih caseova gospon sus, nije ovo baš neka iznimka, u to budite sigurni....

CC

Tko je glasao

Gospon sus. Ne znam jesam li

Gospon sus.
Ne znam jesam li dobro shvatio, nije mi jasno to, što gosp. ap. predlaže. On spominje nekakve stanove u Sesvetama itd. Mi imamo svoje stanove, na kojima imamo stanarsko pravo (t.j. 90% tržišne vrijednosti je naše), i ti naši stanovi moraju otkupom za 10% cijene postati naše 100-postotno vlasništvo. Možda on predlaže, da taj višak stanova, o kojemu govori, dobiju nominalni vlasnici kao naknadu od države? Mi tražimo samo ono što je naše, a naknada nije naša briga.

Pozdrav Branko Sorić.

Tko je glasao

Tzv. nominalni vlasnici ne

Tzv. nominalni vlasnici ne postoje nigdje na Zapadu.Postoje samo vlasnici.Za Sjevernu Koreju, Kubu i sl. ne znam.A i ne zanima me.Na Zapadu postoje ljudi koji imaju svoje dvorce i u njima zive. Sa 30 i vise soba.Nitko u njih ne useljava obitelji sa 10 djece.Ako su spomenici od vrijednosti, cak se odobrava pomoc pri odrzavanju uz uvjet da 1 dan/tjedno ili vikendom budu otvoreni za javnost.
U slucaju kad netko ne zeli uznemiravanje i nije na listi spomenika, moguce je i realno da placa masniji porez po m2 iznad predvidjene kvadrature prema poreznoj skali drzave gdje zivi.
Otimacina ni u ludilu ne dolazi u obzir.Znam da ne vjerujete, ali to nije moj problem.
Ako ste zaista platili 90% tog stana drzavi, neka vam drzava vrati tih 90% novca pa cete sigurno tim novcem skupiti za 90% stana na slobodnom trzistu.Sasvim jednostavno...
Over and out!

Tko je glasao

G-news Evo odgovora jednog

G-news
Evo odgovora jednog našeg stanara u vezi nominalnog vlasnika:

"Što se tice da termin NOMINALNI VLASNIK NIJE NIKAKAV PRAVNI TERMIN NEGO IZMISLJOTINA STANARA mogu vas utjesiti da niste jedini koji to nezna ,ni gosp.SANADER nije znao na postavljeno pitanje u hrvatskom Saboru pa smo mu mi odgovorili :
"NEDAVNO U HRVATSKOM SABORU KOALICISKI PARTNER SANADEROV GOSP.HRELJA POSTAVIO JE PITANJE U VEZI ZASTICENIH NAJMOPRIMACA SANADER JE REKAO DA PRVI PUT CUJE ZA NOMINALNE VLASNIKE ,PA KORISTIMO PRILIKU DA MU OBJASNIMO NA NJEGOVOM SLUCAJU:
ONOG CASA KAD JE GOSP. SANADER ZA 10%VRIJEDNOSTI KUPIO NEUSELJIVU KUCU U KOZARCEVOJ SA 3 STANA KOJI SU IMALI TRAJNO I NASLIJEDNO RJESENO STAMBENO PITANJE POSTAO JE NOMINALNI VLASNIK KUCE.A KAD JE DAO 3 STANA STANARIMA /NADAM SE DA IH JE ON PLATIO I NADAM SE DA SU SE I STANARI S TIME SUGLASILI POSTAO JE TEK TAD STVARNI VLASNIK KUCE."
pozivamo sve pravne strucnjake da nam ospore argumentirano u suprotno.
Preporučamo pogledati:
http://www.youtube.com/watch?v=_5q6d6Adcz4

Tko je glasao

@ sus Stanarsko pravo je u

@ sus
Stanarsko pravo je u prošlim desetljećima uključivalo ne samo pravo na stanovanje nego i na prijenos toga prava na bliže članove obitelji. Stanarsko pravo je pak isključivalo bilo kakvo posjedovanje drugog stana. Stanarsko pravo je također isključivo pravo na kupnju stana, jer se njime poništavalo ono samo.
Ono je isključivalo i pravo na stambene kredite koji su se alimentirali i novcem nositelja stanarskog prava. Stanarsko pravo je povijesno gledano, prije svega ekonomska i pravna vrijednost, te, naravno i etička vrijednost. Ono je time akumulirani kapital i stečeno pravo koje je sada neposredno i nepovratno ostvareno kupnjom desetine tisuća stanova.

Dodatno, iz perspektive 2009.g. i iduće desetljeće.

Nerješena su ogromna pitanja nezakonitih ekstra dobitaka i s tim u vezi zakonitih potraživanja:

- masovni mainstream je ubojstvima, otimanjima, pljačkama, prijevaram i na razne načine priskrnio cijele spirale nekretnina i novca iznad mjere tog stanarskog prava a s tim u vezi su jako velika potraživanja;

- ključni kategorija građanstva su živi, mrtvi i još nerođeni, sve brojnija, koja ima potraživanja sa tih osnova velikog zajedničkog poslovanja a koja kategorija za svoju imovinu, kapital, pravo nasljedstva i razno ne samo da do sada nije dobila ništa nego non stop i sve više plaća ogromne troškove stanarskih prava i stambene politike u kojoj profitirajući masovni mainstrema uživa vječnost. Obratiti pažnju na činjenicu da će oko toga biti sve manje milosti i unutar istih obitelji, npr. sadašnje udarne mlađe generacije koje nose jako teški teret da li plaćanja vlastitih stanova da li podstanarstva sve manje humanistički shvaćaju svoje bliže koji im prodaju maglu derivata nekretnina i financija te socijalne osjetljivosti društva;

- pokretačka kategorija na pomolu je snaga od cca 550 ex ministara i odličnika SAO Krajine, talijanski fašisti ..., koji dolaze po "pravična obeštećenja" dogovorena sa našim socijlanom i internacionalno osjetljivim mainstreamom;

- prije toga i prije svega će se upaliti vatre i proraditi vulkani tisuće i desetine tisuća stanova, vikendica, vila, rezidencija i raznog koje više ne mogu izdržati napuštene, neiskorištene i zapuštene, a od čega beskrajno vrve gradovi i sela. To već jako kuha i idućih mjeseci će se valovi toga pokrenuti cijele spirale stamben i politike nekretnina, ovo sve do sada je, iako svi misle konačno, bilo tek pripremanje i zagrijavanje za to.

Tko je glasao

ap Gdje su nestali tvoji

ap
Gdje su nestali tvoji komentari, i jedan moj.(znači da od ponude nema ništa).Pozdrav!

Tko je glasao

Možda automatika radi tako

Možda automatika radi tako da automatski uklanja poslvone dogovore i rješavanje složene stambene problematike.

P.S. Također sam već previše objašnjavao veliku ulogu fame svinja Sesvetama i tisuće i tisuće drugih praznih i zapostavljenih stanova (Branko Sorić komentar). Zadivljujuće je pratiti kako moćni svijeta svakih mjesec dana sve više pada ničice i kapitulira pred zbiljom spirala nekretnina i financija dok naše svemu više nego vične snage u takvoj beznadežnoj svjetskoj krizi povjerenja samo pojačavaju inerciju i automatiku i sada već otvoreno diktiraju tempo i dramatiku posve drugog puta.

U takvoj izmjenjenoj situaciji nema druge nego sustavna obrnuta taktika, sve kao tako i da a iza sve obrnuto i ništa, i da se pojavi sama Angelina Jolie i sa lovom kažeš joj - odjeb je lansiran, ništa, briši ... Sama tako kulturno revolucionarno uporno do vječnosti i beskonačnosti, pa tko izdrži. To što beskrajne nekretnine prazne i zapuštene vapiju do neba za bilo čim koga briga. Milosti više nema.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  2. Dezinfekcija i čišćenje za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 15
  3. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 9
  4. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 19
  5. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 14
  6. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  7. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  8. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  9. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  10. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  11. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  12. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  13. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  14. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  15. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  16. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  17. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  18. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  19. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  20. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  21. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  22. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  23. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  24. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 239
  25. Bajka o dampingu od katkapital komentara 32

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • bosancero
  • hlad
  • indian
  • ppetra
  • rupert
  • zaphod
  • Zoran Oštrić

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko