- Hopa-cupa u Hrvata na nuklearni način
- Gradnja nuklearke ili umiranje u energetskim mukama!
- Ništa strašno, u Vinči radijacija curi već godinu dana... :-))
- Nuklearne želje i pozdravi: o zelenima od sada samo najbolje... :-))
- Energetska budućnost Hrvatske? - sutra na Radiju 101
- Poskupljenja - glavna odrednica energetike u 2008. godini?
- Koliko se "penzići" (HSU) razumiju u energetiku?
- Poruka Web generacije: Vafanculo!!
- Gdje su nestali hrvati?
- Klimatske promjene nakon Balija: Hrvatska alarmantno zaostaje
Registrirajte se!!!
Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
Prijava korisnika
Novi dnevnici
- odironpriestkomentara0
Popularni sadržaji
Današnji:
- Što bi rekao Tonći - "SDPovci, sram vas bilo"
- Ovako se radi pravi posao - kako je Sanader našim novcem kupio svoj mir...
- (R)evolucija demokracije
- MZOŠ
- Armagedon ili koliko je u stvari sati
- Braniti neobranjivo - GAY ???!!!
- Čudnovata Hlo i kako je lijepo biti glup
- ''Schwarzeneggeri najveći borci za ljudska prava?'' iliti Predatorski materijalizam...
- Debata kandidata za predsjednika SDP-a
- Manifest
Upravo pročitano:
- Ima li demokracije u Hrvatskoj?
- Dojam je sve
- Stars and soggy bottoms – iliti Što Economist piše o Hrvatskoj
- Motivacija na pollitika.com-u
- Hrvatski branitelji – ponos ili teret društva?
- Kultura naprijed, ostali: stoj!!
- 'Svaki kamen je važan!' – reče miner i potpali fitilj ...
- '12. travnja u 12'
- Poziv blogerima s pollitike.com
- Carinici i carinska prigovaranja
Opet nuklearno "skakutanje" - zašto Slovenija može, a Hrvati ne mogu?
Čet, 06/03/2008 - 22:22 — bezkomentara
Ne znam je li itko primjetio naslovnicu Nacionala s upaljenom svijećom i golemim naslovom "Bez nove nuklearke - HRVATSKA U MRAKU". Uglavnom, odmah da naglasim da se autor gadno zeznuo spominjući slovensku gradnju trećeg bloka nuklearke Krško, jer trenutno Krško ima samo jedan blok, a drugi Slovenci tek planiraju graditi i to neovisno o Hrvatima i Hrvatska iz tog bloka neće dobiti ni kWh. Osim, ako se, naravno hrvatska ne uključi kao investitor u nuklearku, jer Slovenija nije isključila mogućnost uzimanja inozemnog strateškog partnera u gradnji. No, za razliku od prvog bloka za kojeg smo u bivšem sustavu imali povlašteni status partnera pri gradnji, ovdje će strateški partner potencijalno postati onaj koji ponudi najbolje uvjete. Inače, Slovenija se na gradnju nuklearke odlučila nakon što se plan razvoja bez rasta potrošnje električne energije jednostavno izjalovio, te sada uz gradnju termoelektrana Šoštanj od 500 MW i Trbovlje od 300 MW te hidroelektrane Avče na rijeci Soči od 190 MW, manjak od 1600 MW koji se očekuje do 2012. godine Slovenija će zadovoljiti nuklearkom. Inače brzina rasta potrošnje električne energije u Sloveniji je svega 1% godišnje.
Zašto kažem "svega"?
Idemo izbaciti nekoliko činjenica i brojkica vezanih uz Hrvatsku:
- Brzina rasta potrošnje električne energije u Hrvatskoj iznosi 4% godišnje, no potaknemo li zaista gospodarstvo (a ne ostane li to samo neispunjeno obećanje), realno je očekivati i veći porast.
- U Hrvatskoj se u idućih 10 godina planira gradnja 1220 MW energetskih objekata, no unatoč tome Hrvatska bi se do 2014. godine mogla naći pred redukcijama.
- Od trenutka moguće odluke o gradnji nuklearke do njene realizacije i početka proizvodnje električne energije, realno je očekivati da će proći barem 12 godina, što znači da ako se odluka donese danas, izgrađenu nuklearku u Hrvatskoj realno je očekivati tek 2020. godine.
- Cijena projekta nuklearne elektrane od 800 MW iznosi oko 1.6 milijardi EUR i usko je vezana uz snagu nuklearne elektrane. Približno bi se po toj logici moglo očekivati cijenu 2 milijuna EUR po megavatu. No, za razliku od plinskih i termoelektrana na ugljen u kojima u cijeni proizvodnje električne energije cijena goriva čini 75% odnosno 40%, cijena goriva u ukupnoj cijeni proizvodnje nuklearki iznosi svega 15%. A i općenito cijena proizvodnje električne energije u nuklearnoj elektrani mnogo je niža od drugih tipova elektrana.
Da skratimo priču, glavni argumenti za gradnju nuklearke u Hrvatskoj koje je za Nacional naveo prof. Čavlina, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva:
1. Očekivani porast potrošnje električne energije do 2015. godine.
2. Osiguranje stabilne konkurentne, stabilne i predvidljive cijene električne energije.
3. Pitanje emisija stakleničkih plinova - nuklearke se smatraju neutralnima po tom pitanju.
4. Smanjenje ovisnosti o uvozu električne energije (to je najskuplja električna energija).
5. Pozitivan utjecaj na gospodarstvo i zapošljavanje (ja bih rekao i dugoročno).
Jedini problem koji bi Hrvatska trebala riješiti, ukoliko se odluči na gradnju nuklearne elektrane jest problem zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, za što bi moglo biti gadnih problema s obzirom da na mnogim mjestima ne možemo riješiti niti odlagališta običnog kućnog otpada kojeg svi proizvodimo, a kojeg u svojoj blizini ni u ludilu ne želimo. S druge strane, na natječaj za gradnju takvog odlagališta u Sloveniji se prijavilo nekoliko općina, jer takvo odlagalište, uz vrlo sigurno odagalište od kojeg nema pretjerane potrebe imati straha od radijacije (već samom činjenicom da se ne radi o visokoradioaktivnom otpadu) donosi i mnoge pogodnosti u vidu dotacija usmjerenih na poboljšanje kvalitete života u toj općini.
No, naravno, ovo nisu činjenice nego sam ja dio "nuklearnog lobija u ofanzivi", rekla bi Vlasta Toth sa "Zelene liste" i još jednom nas podsjetila na vječnu temu Černobila i dalje nastavila lupati po obnovljivim izvorima i štednji kao dugoročnom rješenju energetskih problema. No, problem je u tome što za takvu opciju nisu krivi ti famozni nuklearni i drugi slični lobiji koji tako famozno obmanjuju javnost, već sama javnost koja nije baš previše zainteresirana za štednju. Naime, nisam baš primjetio da nuklearni lobiji imaju utjecaja na povećanje potrošnje električne energije ili recimo da su krivi za to što Slovenci jednostavno ne žele štedjeti ili investirati u obnovljive izvore unatoč relativno kvalitetnom sustavu poticaja od strane države. A ako Slovenci ne mogu postići cilj da postignu razvoj bez porasta potrošnje električne energije, što bismo trebali očekivati od Hrvata gdje niti država nije pretjerano zainteresirana poticati obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost?!
Sapienti sat...
- bezkomentara dnevnik
- Dodaj novi komentar
- 2115 čitanja
- 14 bodova
Navigation
Preporučeni dnevnici
Najkomentiraniji dnevnici
- odDCroatkomentara23
- odHSM Slavonski Brodkomentara19
Tko je online
U ovome času je 0 users i 7 guests online.
Novi članovi
- mkeca
- sunčale
- ironpriest
- crnorisac
- vix
RSS izvor
Komentari
Uvijek me fasciniralo kako
Uvijek me fasciniralo kako pitanje nuklearne energije uvijek dovuče "ekstremiste" s obje strane. Kad se čitaju argumenti saznaju se fascinantne činjenice - od da nuklearke i radioaktivni otpad uopće nije opasan do da jedna vjetrenjača može bez problema opskrbljivat cijeli grad strujom. A ono što me još više fascinira je trenutna spremnost obaju strana za blatantnim falsificiranjem lako provjerljivih činjenica.
Pošto sam ja jedan od onih sa djelom ispranim mozgom (FER) počet ću sa 'krive strane'.
1. Što fali vjetrenjačama. The book of all knowledge (wikipedia) kaže - http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power.
"...At the end of 2007, worldwide capacity of wind-powered generators was 94.1 gigawatts..."
Ja kažem - respect. To je ekvivalent cca. 94 nuklearke ili 200tinjak termoelektrana ili .... you get the picture.
Danska dobiva 19% struje iz vjetrenjača, Njemačak skoro 7%.
Tehnologija napreduje, efikasnost se povećava, a i cijena pada. Također, vjetrenjače su fini diskretan izvor energije koji ima veliku otpornost na kvarove i padove sustava i kao takav čini vrlo koristan dodatak energetskom sustavu.
Imaju i vjetrenjače i dodatnih praktičnih namjena - npr. mogle bi se istovremeno koristiti kao, svima tako omražene, bazne stanice za mobitele.
No s druge strane. Danska 19%, Njemačka 7%....
Koliko me sjećanje služi, 100 - 19 = 81... 100-7=93
Što ćemo sa ostatkom ? Ha ? Ha ?
A i ne zaboravimo da mi nismo ni Njemačka ni Danska - kao što nismo ni Švicarska ni Norveška kad se npr. povuče pitanje EU. Mi smo Hrvati u Hrvatskoj i to što je nekome nešto bilo dobro, ne znači da je dobro i za nas.
Nisu ni vjetrenjače obnovljiva utopija. Velik dio materijala koji se koristi (aluminij npr.) se proizvode sa izrazito energetski intenzivnim procesima. Treba ta struja od nekuda i doći...
I to nas dovodi do:
2. A šta fali nuklearkama ?
Usporedimo je s nekom drugim izvorom energije - npr. Krško je nekih 800 MW. Što je jednako otprilike jedan TE Sisak (420 MW) i TE Plomin (330) - tj. mislim dvije najveće termoelektrane u HR i još ostane nešto viška. Ok, ZNAM da Hrvatska ima samo pola NEK.
I dok jedan Plomin spali tisuće tona ugljena, nuklearku se puni gorivom svakih 18 mjeseci. I, ne, ne mijenja se cijelo gorivo - promijeni se samo trećina, dok se ostatak presloži u reaktoru.
S time je povezana i još jedna prednost - od ukupnog životnog vijeka nuklearke samo 7% cijene se odnosi na gorivo tj. uran. To znači da cijena urana može narasti i nekoliko puta, a da se cijena električne energije iz nuklearke ne poveća značajno. Vrlo praktično i nadasve suprotno od trenutnog uzleta cijena - što nafte, što plina, a i ugljen će skoro gore.
A ako baš netko i nekako i poskupi uran 1000-1500 puta - imamo lijepo more i veliku obalu - uvijek možemo vaditi uran iz morske vode (Urana ima u moru ! Ima. O zaboga mora da se šališ. Pa ne baš.)
Ali, baš me zanima kako bi prošao referendum u npr. Sisku sa pitanjem - želite li zamijeniti TE Sisak sa NE Sisak ? Za višak profita, jer će NE Sisak biti jača, ćemo dat kredit INA-i da napokon sredi i rafineriju.
A treba uzeti u obzir da je NE Krško jedna slabija nuklearka.
Da se danas krene u projektiranje vjerojatno bi se uzelo nešto tipa Westinghouse-ov AP1000 reaktor - http://en.wikipedia.org/wiki/AP1000. 1117 MW izlazne snage, generacija III+, pasivni sustav sigurnosti, vrijeme gradnje 5-6 godina, cijena oko 2.5 milijardi dolara.
Kinezi grade 4 komada, a ameri dva.
Ili možda, http://en.wikipedia.org/wiki/Evolutionary_Power_Reactor
1600 MW izlazne - isto pasivna sigurnost, cijena oko 2 milijardi eura. Finci dodaju jedan takav uz svoju postojeću nuklearku, a i Francuzi isto tako.
Očigledno izbora ima. Ni cijene nisu pretjerane....apropo izjava o cijeni 15 milijardi dolara i više.
No, kaj ćemo sa tim nuklearnim otpadom. Istrošeno gorivo ćemo vratit Francuzima nakon što se ohladi (da, istrošeni gorivi elementi se hlade 10 godina u bazenu pored reaktora). Ostaje problem nisko i srednjeradioaktivng otpada. Kako s njime.
Prvo se nadam da neće završiti na Jakuševcu kamo, s vremena na vrijeme, završava nešto radioaktivniji otpad iz radiološkog odjela KBC Rebro.
Jel da, radioaktivni materijali se koriste svuda oko nas, a i odlažu se posvuda, a nitko ne diže previše buke oko toga. A ponekad i vrag dođe na svoje i...
Sjetimo se npr. onih jadnih ljudi u Brazilu: http://en.wikipedia.org/wiki/Goi%C3%A2nia_accident.
A taj komad cezijum klorida je bio radioaktivniji od gotovo svega iz nuklearke osim samog goriva (koje, sjetimo se, vraćamo Francuzima - oni to reprocesiraju pa koriste u svojim nuklearkama).
U svakom slučaju nisko i srednje radioaktivni otpad bi trebali negdje sigurno odložiti. Odlagališta nemamo i treba ga sagraditi. 'Kolateralna šteta' toga bi bila da bi Hrvatska (napokon) dobila uređeno odlagalište i za ostali radioaktivni, ali i drugi opasni otpad kojeg sada stvarno ima posvuda.
Ok, najveći nedostatak nuklearke je čisto praktične prirode. Nuklearka je, u principu, prevelika elektrana za energetski sustav poput Hrvatske. Ona sama bi davala gotovo trećinu ili više energije u sustavu. Isključenje takvog objekta (npr. zbog remonta) bi ozbiljno poremetio opskrbu koja bi se trebala nadoknađivati iz uvoza.
Drugi nedostatak je u tome da jedna nuklearka s jednim reaktorom nije isplativa koliko bi mogla biti.
Idealno bi bilo napraviti 5000 - 6000 MW nuklearku sa 4-5 reaktora. No, takvo postrojenje je izvan Hrvatskih potreba i mogućnosti - no, kad bi se npr. Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Austrija dogovorile oko zajedničke gradnje .... tko zna, za 10tak godina.
Konačni problem je NIMBY sindrom. Nitko ne želi nuklearku u svom dvorištu. Ja bi se tu pak zalagao za YIMBY - YES, In My BackYard !
Npr. pričalo se o nuklearki pored Zagreba. A zašto ne bi sagradili nuklearku U ZAGREBU ! (In My BackYard)
Na mjestu Toplane na Žitnjaku ima lijepog mjesta. Da nuklearka ne bi grijala Savu, toplina bi se koristila za grijanje pošto je priključak na gradsku vrelovodnu mrežu upravo na tom mjestu i time bi grad dobio gotovo besplatno grijanje. A toplanu i elektranu na Trešnjevci možemo srušiti i tamo sagraditi neki park ili svim Hrvatima tako omiljeni shopping centar.
Trebalo bi dograditi nešto dalekovoda, ali trafostanica Tumbri nije toliko daleko.
I recimo od prihoda od komunalne naknade da se spusti prirez u gradu na - recimo 12 %.
Ajmo na brzinu još par komentara:
- Potrošnja električne energije raste. It's fact of life. To što je neki 'današnji akademik' napravio neke krive procjene prije 20 godina ne može promijeniti tu činjenicu.
Kao što poslovica kaže: Just because I'm parannoid, doesn't mean I'm not under surveliance.
Dok netko ne pokaže konkretnu državu koja ostvaruje dugoročan rast uz stagnaciju potrošnje električne energije (što se mene tiče slobodno se može zanemariti potrošnja energije na grijanje ili promet iako ne bi trebala) i to na period od barem 10 godina (ali bit ću zadovoljan i sa 5) možemo dalje o tome razgovarati.
- Metode uštede mogu dati rezultate, ali samo do neke mjere. Da i svi stave npr. štedljive žarulje to će smanjiti potrošnju za rasvjetu za 75%. Izvrsno - meni su štedne žarulje super i koristim ih svud po stanu. No, još uvijek ostaju klima uređaju, televizori, frižideri. I u krajnjem slučaju - ostaje industrija. Ideje o društvu znanja i postindustrijskom razvoju su samo to - ideje. Prvo mi smo Hrvati - ma kakvo društvo znanja dok je shopping centara, drugo - za razvoj takvoj društva treba - pa barem 50tak godina. Što u međuvremenu ?
- Hidroenergija - manjeviše svi hidroenergetski potencijali Hrvatske su iskorišteni. Nova elektrana na Dobri je otprilike i zadnja. To mi se uopće ne da dokazivat. Mikrohidroelektrane ? bit ću prvi koji će minirati svaku pojedinu koje bi uništile naše rijeke i rječice za nekih do 5 MW po instalaciji.
- Sunčani kolektori - super stvar - šteta što sadrže toksične materijale u sebi i predstavljaju oszbiljan problem kod odlaganja
- 'Da se u alterativne izvore ulaže koliko u nuklearnu energiju svi problemi bi se riješili...' - ne da se ulaže koliko i u nuklearnu energiju već i više. Nuklearna energija zadnjih 20 godina stagnira - broj elektrana sagrađenih u zadnjih 20 godina se može maltene nabrojati na prste. Broj sagrađenih, a nikad puštenih u pogon, je prilično velik. Broj vjetrenjača u tom istom periodu raste 30% godišnje. Fact: U alternativne izvore se ulaže više nego u nuklearnu energiju. Rezultati se i vide.
- Njemačka zatvara svoje nuklearke - prvo, zašto se kod nas misli da sve što Nijemci rade je automatski pametno. Npr. Deutche Telecom baš nije neki primjer njemačke mudrosti. Drugo, do sad su zatvorili samo 2 (slovima: dvije) od 19, jednu iz 1965 koju je stvarno trebalo zatvorit i Stade - http://en.wikipedia.org/wiki/Stade_Nuclear_Power_Plant. Pogledati članak pod Consequences.
Uostalom, pro-nuclear lobisti uvijek mogu spomenuti Francusku i njenih 78% struje dobivene iz nuklearki i bez ikakve nesreće (btw, što baš nije 100% točno...).
- Ideološko pranje mozgova na FER-u - bit ću pristojan pa reći samo - no comment.
Ovdje iznašani podaci i
Ovdje iznašani podaci i projekcije o energetskim potrebama RH su i u najmaksimalnijijim varijantama potcjenjeni nekoliko puta, najmanje 4 x, u odnosu na višedesetljetne globalne projekcije i dominantnu zbilju.
Prostorni planovi non stop predviđaju ogromni rast i onako najvećeg relativnog evropskog fonda nekretnina, sada negdje na nivou 15-20 milijuna ljudi. Ekonomska, politička, građevna i mašinistička zbilja odavno probijaju sve zacrtane granice, tako da energetske potrebe odavno idu ispred tekućih mogučnosti a i iznad bilo kakvih zvaničnih podataka.
Elektrifikacija prednjači, jer je na neki način bolja polovica hrabrosti, a drugi su sovjeti, krovne skupine koje predvode sve to.
Svjedoci smo da naši gradovi i gradići i sada nezadrživo bujaju, novaca ima i gradi se sve šesnaest, a odavna i vikend, lovačke, rodne, rodljubne i razne kuće, vile i naročito rezidencije. Poslovna strana ne zaostaje, u poslovnim prostorima smo od sedmadesetih vrh a sada smo vrh bez mogućnosti svjestke konkurencije. Naši veliki poduzetnici i bez uložene kune grade velebne nebodere, odavno smo rješili specifične cirkularne ekonomske sustave koji sve to omogućuju.
I nema problema s krupnim kapitalom, sve se to odvija bez ikakvog ulaganja kapitala, kapital je nešto što se kod nas uzima kao sa švedskog stola.
Također nema problema sa opskrbom eletričnom energijom, kao što su Austrijanci naši svinjari, kao što Njemci za nas rade razno, Kina također, tako i za energiju brinu drugi.
Inače kod nas nema problema, o svemu brinu drugi i to im rado povjeravamo i tu i tamo ima pomognemo pitanjima šta je s tim, je li gotovo i slično, ispravimo ih u smislu naših želja i zahtjeva i (samo)upravljamo.
Imamo i dosta naprednih ljudi koji su svemu tome vični, i previše, za izvoz, što je naša prava osnova, sinteza elektrifikacije i sovjeta.
Moram reći da si dobro sebe
Moram reći da si dobro sebe pozicionirao u komentaru istupa supredsjednice moje stranke. Ono što navodiš su dosadne floskule nuklearnog lobija, vječno iste žalopojke već dvadeset godina. Evo kopam po arhivama. "Mišljenja i stavovi o izgradnji nuklearnih belektrana sa energetskog gledišta, ekonomskih mogućnosti i potreba tehnološkog razvoja Jugoslavije", zajedničko djelo koje su sačinile asocijacije JUGEL (Jugoslavenska elektroprivreda), JUMEL (metalurška industrija), NUKLIN i 4E (hm, što li je to zapravo bilo?) u veljači 1988. Nakon šega je nastala istoimena brošura "Svaruna", radne grupe za ekološke, mirovne, feminističke i duhovne incijative Sveučilišne konferencije SSOH. Ja sam je u cijelosti bio napisao. Umnožavano na geštetneru. Ah, nostalgija... :) Citram sebe:
Temeljni argument zagovornika nuklearne enertgije glasi: s ozbirom da su drugi energetski izvori ograničeni, a potrošnja mora stalno rasti, na dulji rok je uvođenje nuklearn energije neizbježno.
Po tadašnjim službenim projekcijama, Jugoslavija je do 2020. morala postići potrošnju električne energije veću, nego u ono doba SAD i Kanada: oko 15.000 kWh po stanovniku godišnje. Za to se planirao iskoristiti sve hidropotencijale, učetverostručiti iskop ugljena i proizvodnju u termoelektranama, te sagraditi 41 (četrdeset jednu!) nuklearnu elektranu. Pojam "zaštita okoliša" (okoline, sredine) u tadašnjim se planovima uopće nije spominjao. Za "štednju energije" navodilo se da je jako skupa. Obnovljivi izvori, osim velikih hidroelektrana, naravno, također nisu spominjani.
Prof. dr. Božo Udovićić, objavio je 1986. jedan "znanstveni" rad, u kojem projecira da će Jugoslavija godine 2050. trošiti 30.000 kWh po stanovniku godišnje. Za to bi trebalo izgraditi oko 200 (dvije stotine) nuklearnih reaktora po tisuću megavati. Te, zbog daljeg rasta i nadoknađivanja starih reaktora, svake godine graditi nekoliko novih. Šta zna dete šta je 1000 megavati. :))
To je bila totalna besmislica - ali eto, danas je akademik, nasljednih Hrvoja Požara, kojeg su hvalili zbog toga što je navodio puno brojki u svojim projekcijama ("brojkitis"). Srednjoškolska algebra i statistika s prve godine faksa, bez logike (koja se na ETF-u odnosno FER-u nažalost nikad nije učila).
Dosadno, ali eto morat ćemo se i time baviti. Kad završi frka oko referenduma o NATO-u. :)
Zoran Oštrić (Zelena lista)
U nedostatku drugih
U nedostatku drugih argumenata uvijek je najlakše izvući ono što je bilo i praviti se glup oko onoga što jest i zapravo cijela retorika oko nuklearnih elektrana zelenih vodi se oko nekih nerealiziranih planova i prognoza gradnje u prošlom sustavu i naravno 22 godine starom, prežvakanom pričom oko Černobila. No, dok zeleni prežvakuju prošlost, ostaju činjenice da potrošnja električne energije raste tempom kojim raste, da obnovljivi izvori energije ne mogu pokriti povećanu potrošnju električne energije, da zeleni o štednji samo pričaju i pričaju i pričaju, a i država i oni ne čine ništa da bi ljude motivirali.
Dakle, uvijek iste žalopojke koje slušamo od zelenih i samo po predznaku različite od onih tzv. "nuklearnog lobija". :-))
bezkomentara.org
Ostaje, naravno, činjenica
Ostaje, naravno, činjenica da nuklearni lobi prežvakava iste argumente koji su bili prije 20-ak godina . U ovoj trenutku potrošnja električne energije u Hrvatskoj raste visokom stopom, kao što je recimo bilo u Jugoslaviji ali i u Europi 1970-ih, pa se zaključuje, po primitivnoj pred-znanstvenoj metodi (to što iza nje stoje i akademici ne čini je znanstvenom) da će tako nužno ostati i slijedećih 10 i više godina. Međutim - nije rasla sve ove godine onako kako se 1980-ih predviđalo, nigdje. Niti će rasti u beskraj. Elementarno: krivulja ne može biti eksponencijalna, nego u obliku slova S. Toliko od ekologističkoh upozorenja da je ekosfera ograničen sustav svako bi morao prihvatiti: potrošnja energije na ograničenoj Zemlji, bez obzira na izvore, ne može neograničeno rasti. (Naravno, i ostalih resursa.)
Dakle - osnovne prognoze o potrebama nisu realističke. Tako je i sa drugim temama i problemima. Ako jedna Njemačka smatra da može i zatvarati nuklearke i smanjiti emisije CO2 i zaustaviti rast potošnje električne energije a pri tome zadovoljiti sve potrebe - onda bi i Hrvatska mogla početi ramišljati o drugačijim pristupima. Naravno, mi smo još na nižem nivou potrošnje i ona će još rasti - ali dokle? Preko nivoa koji Njemačka planira za 2020? Planiramo li da će snaga privrede i životni standard u Hrvatskoj za 15 godina biti bolji nego u Njemačkoj?
O vjetroelektanama, recimo, trenutno je ograničenje u Hvatskoj DANAŠNJA struktura mreže distribucije i prijenosa - koja se, zaista, mora prilagoditi situaciji sa mnogo malih izvora (po nekoliko megavata - a u perspektivi i manje), uz one tradicionalne velike (po nekoliko stotina megavata). Nuklearci tu odmah uskaču i s oduševljenjem zaključuju kako su problemi neriješivi - što, naravno, nije točno Isti se problem pojavio i u Danskoj prije 20 godina, i u sjevernoj Njemačkoj, zatim i u Španjolskoj, osobito Galiciji, posljednjih desetak godina kad su intenzivno krenuli sa VE - i naravno, našli su načina da ga riješe. Drugi izvori razvijaju se sve vrijeme, i struktura čitave energetike mijenja se. Za 20 godina, kada se nova kuća gradi, solarne ćelije će biti ugrađene u krov - neće vas ni pitati želite li ih, kao što vas danas ne pitaju želite li priključak na vodovod. I tako vaša kuća šalje energiju u mrežu dok ste vi na poslu.
Šteta što je primarni cilj studija energetike na FER-u ideološko pranje mozgova, a ne stručno obrazovanje; nažalost, u tvom načinu mišljenja to je vidljivo. To je ozbiljan problem za realističko i znanstveno zasnovano planiranje hrvatske energetske budućnosti. Moram priznati da ne znam kako taj problem riješiti.
Zoran Oštrić (Zelena lista)
Ako jedna Njemačka smatra
Ako jedna Njemačka smatra da može i zatvarati nuklearke i smanjiti emisije CO2 i zaustaviti rast potošnje električne energije a pri tome zadovoljiti sve potrebe - onda bi i Hrvatska mogla početi ramišljati o drugačijim pristupima.
Joj, gospon, ne znam da li ste upoznati ali uzorna Njemačka komotno uvozi dio električne energije iz Francuske koja se proizvodi u ... pogađate, najvećim dijelom u nuklearnim elektranama (70% francuske el. energije dolazi iz nuklearki). Dakle, licemjerje prve vrste, ne grade kod sebe ali zato nemaju ništa protiv da uvoze od susjeda. Isto će uskoro raditi i Englezi, Francuzi samo zbog njih grade nuklearku u Normandiji.
Drugi izvori razvijaju se sve vrijeme, i struktura čitave energetike mijenja se. Za 20 godina, kada se nova kuća gradi, solarne ćelije će biti ugrađene u krov - neće vas ni pitati želite li ih, kao što vas danas ne pitaju želite li priključak na vodovod. I tako vaša kuća šalje energiju u mrežu dok ste vi na poslu.
Ovaj odlomak bih naslovio "Vila obnovljivih izvora će doći i riješiti sve naše energetske probleme." Šalu na stranu, poruke ovakvog tipa da je sve jednostavno i da samo moramo čekati i doći će obnovljivi izvori i bezbolno zamijeniti fosilne je opasna jer implicira da ne moramo činiti ništa na štednji i promjeni navike, samo trošimo i dalje, danas struja iz ugljena i plina, sutra iz solarnih ćelija i vjetra. Party on dude. Ako malo detaljnije proučite energetsku situaciju i prognoze za sljedećih 20 godina, vidjet ćete da stvari nisu nimalo jednostavne. Za tzv. baseload u mreži danas koristimo uglavnom fosilne izvore (ugljen i plin). Kako plina bude s godinama sve manje zbog sve većih potreba, dilema će biti ugljen ili nuklearke. Ovo prvo je prljavo i pokušat će se ograničiti zbog emisija CO2, ovo drugo straši ljude zbog mogućnosti havarije i zbrinjavanja otpada pa što onda preostaje? Mreža koja ovisi o puhanju vjetra ili da li je oblačan dan?
Inače, ja sam za da se ovo vaše ostvari, kamo sreće, ali treba biti realan, potrošnja raste brže nego što se obnovljivi izvori razvijaju (i pogotovo storage koji bi trebao riješiti nestabilnost mreže kad vjetar ne puše ili nema sunca) pa je samo pitanje vremena kad ćemo doći do dileme - redukcije ili spaljivanje ugljena ili urana.
Do sada smo ovdje pristojno
Do sada smo ovdje pristojno diskutirali i vjerujem da si u stanju odreći se prezrivog oslovljavanja tipa "gospon".
Francuska uvozi struju iz Njemačke: mali dio. Da, Francuska ima viškove, jer je sagradila više reaktora nego što joj treba (oko 20 su višak), a oni su ogroman trošak ako samo stoje. Zato viškove jeftino prodaje, i drugi od toga imaju koristi. Zašto ne bi uzeli, kad je jeftino?
Nije problem o takvim stvarima naći točne podatke. Ja sada nemam vremena time se baviti.
Inače, Njemačka ima i svoje nuklearne elektrane, ali je odlučila postepeno ih zatvoriti (kad im istekne vijek trajanja) i ne graditi nove. To je odluka bivše crveno-zelene vlade, a demokrćani je nisu poništili, iako je bilo takvih prijetnji i iako Angela Merkel izvanredno snažno zastupa akciju protiv klimatskih promjena. Proces tranzicije, naravno, traje.
Ne, nikakve vile neće doći, i naravno, nikakvi novi izvori, čak i da izumimo perpetuum mobile (ili da ozbiljno prorade fuzijske elektrane, o čemu sam jučer razgovarao s jednim FER-ovcem), neće "riješiti sve probleme". SVAKI izvor energije ima naravno svoja ograničenja.
Ni u primisli mi nije bila poruka "da je sve jednostavno i da treba samo čekati"; ako si tako shvatio - pa, možda je moja krivica, nisam bio jasan. Tranzicija ka "vodikovoj ekonomiji" (Jeremy Rifkin, energetski savjetnik EU i gospođe Merkel) bit će izvanredno složena i zahtjevna. O štednji sam beskonačno puta govorio - i ovdje je o tome bilo riječi.
Energetsku situaciju i prognoze povremeno proučavam, iako mi to odavno nije prioritet (1980-i sam objavio dva znanstvena rada, dvije brošure i niz članaka na tu temu, ali kasnije, sve do danas, druge su me teme privukle. Evo sada referendum za NATO, zatim spremam krajem ožujka prezentaciju o spalionicama otpada, pišem prijedlog promjena izbornog sustava itd.). Nažalost, malo kod nas ima ljudi koji se time iole ozbiljno bave, na nekom nivou koji bi bio iznad pred-znanstvenog (kojim se bave i akademici nažalost), sa "modelima" koji se svode na jednu jednadžbu i posve netočno mantru "rast BDP zahtijeva rast potrošnje energije". To jednostavno nije točno, jer razvijene zemlje Europe danas planiraju PAD potrošnje nergije, naravno ne i BDP-a. Volio bih da se ljudi kao ti, pretpostavljam mlađi, i kao bezkomentara, toga private. Ali kako preskočiti tu ideološku branu u glavama, stvarno ne znam. Ja mogu samo i dalje tupiti svoje.
Zoran Oštrić (Zelena lista)
Složila bih se da lobiji
Složila bih se da lobiji prežvakavaju iste argumente.
Ali ne bih se složila da se na FER-u "ideološki " pere mozak. Energetika, pa i elektroenergetika spada u skupinu egzaktnih znanosti. Sve se da jednoznačno izračunati. Nema ideoloških predznaka. Naprosto se znaju elementi jednadžbe, njihove vrijednosti, i izračuna se podatak. Jednadžba je jedna, jedinstvena i vrijedi u našem fizikalnom okruženju.
Složila bih se da naš ekosustav može pdjeniti ograničenu količinu potrošnje nergije, nakon čega dolazi do raspada sustava, ali da li smo dosegli tu količinu. S druge strane, to ograničenje, kaoi eko sustav se odnosi na cijelu planetu, pa ga je teško specificirati za Hrvatsku. Nešto kao pokušaj štednje energije u sustavu sa zajedničkim brojilom.
POtrošnja energije raste. U Hrvatskoj , najveći porast potrošnje je izazvao rast standarda i kupovina klima uređaja. POrast turističkog prometa, izaziva povećanu potrošnju, a mi i dalje očekujemo rast u tom području. Trenutno imamo isti nivo potrešnje i zimi i ljetui, što zahtjeva potpuno drugi strategijski pristup u korištenju elektroenergetskog sustava.
Ako Hrvatska želi uspjeti, jednostavno mora početi proizvoditi, tu se slažu svi ekonomisti. To pak znači rast industrije, koja će opet halpljivo tražiti novu energiju. Ne mogu procjeniti brojeve. Oni izravno ovise o procjenjenom ekonomskom rastu, a tu se lome koplja ovih dana.
Kako naučiti ljude da štede energiju? Još nikoga nisam srela koje se odrekao klime zbog štednje enrgije. Ili nešto ručno napravio, ako je imao električni uređaj za to. Jedino vidim da ugradnja kalorimetara po stanovima može značajno smanjiti potrošnju energije za grijanje.
Hrvatska mora izgraditi značajne elektroenergetske kapacitete, prema pravilima struke, koja nije ideološkog predznaka. Kako zanm rekla, to je egzaktna znanost. Nije dobro da cijelu znanost podcjenjujemo, jer nam se ne sviđaju trenutni prominentni stručnjaci na tom području.
Tu smo zapravo došli u biti problema. Sumnjamo da je g. Udovičić objektivan, čak i stručan. Ali nije on jedini. Postoje ljudi koji znaju puno u ovom području, i moramo im vjerovati.
Ovo što vi kažete, malim izvorima, nije probelm FER-ovaca,odnosno energetičara, nego političara. Oni imaju šićar od današnjeg stanja a ne energetičari. Pri tome postoje među političarima ljudi koji su završili FER.
Energetika, pa i
Energetika, pa i elektroenergetika spada u skupinu egzaktnih znanosti. Sve se da jednoznačno izračunati.
To je, naravno, osnovna ideološka zabluda. Egzaktni su samo detalji, ne i cjelina, kada govorimo o energetskog strategiji. Stvar je presložena, stvara se "model" koji je jedan skup jednadžbi - a koliko taj model stvarno odslikava realnost, upitno je. Pogotovo kad se uračunaju još ekonomski elementi tipa interkalarnih kamata isl. (naime, 1 kWh je uvijek = 1kWh, a u ekonomiji nije jedna kuna/dolar/euro = jedna kuna dolar/euro). Da i ne govorimo o tome da je neke jednadžbe vrlo teško, a druge nemoguće riješiti. U procesu redukcije stvarnosti na modele uvijek je prisutna neka predrasuda - skup pretpostavki, koju možemo, prema terminologiju uobičajenoj u društvenim znanostima, označiti kao ideologiju.
FER-ovci ovo redovno poriču, dok recimo moje iskustvo govori da oni koji su završili ili studiraju strojarstvo sasvim dobro razumiju o čemu govorim. Njima je savršeno jasno koliko je nevjerojatno grub model "porast BDP-a za X posto zahtijeva porast potrošnje energije za Y posto". A gle - naprednije zemlje planiraju smanjiti potrošnju energije, ali naravno ne i BDP! Jer, naravno, ulaganje u mjere štednje također povećava BDP (plus otvara radna mjesta itd.)
A Hrvatska i svijet... Mi spadamo među bogate zemlje, u odnosu na ećinu čovjećanstva, naime bliži smo po potrošnji resursa najbogatijima, nego što su to siromašne zemlje nama.
Zoran Oštrić (Zelena lista)
Dalmoši bi rekli ja u kupe
Dalmoši bi rekli ja u kupe ti u špade.
Moramo razlikovati dva dijela, tehničko- tehnmološki energetski sustav koji je prilično egzaktan, i ekonomske projekcije koje su prst pta oko.
Zdrava pamet i logika kažu da svaki ekonomskli rast nalažu i povećanu potrošnju energije. A da mi želimo i očekujemo rast nije uputino. Upitno je samo koliki rast u kojim sferama. U svakom slučaju ćemo imati porast potrošnje, koji će rasturit trenutni elektro-energetski sustav. Naprosto, jer taj naš sustav nije ozbiljnije diran u nezavisnoj Hrvatskoj, a porošnja je u njoj već ozbiljno narasla, ili jednostavno, imali smo puno brži rast potrošnje od proizvodnje. Trenutno imamo izuzetno veliku stopu uvoza energije. I plaćamo koliko traže, jer inače imamo rasap sustava , što puno više košta.
Slažem se da je prijelaz s stvarnog ekonmskog života u modele kritičan, i nije jednoznačan, jer ekonomija kao takva nije jednoznačna za razliku od elktrike.
Ali ako uzmemo i najmanju stopu rasta u područijima koja nisu energetski intezivna, opet moramo investirati u proizvodnju energije.
Dakle samo razgovaramo o količini, da li ovoliko ili onoliko MW.
Razvijene zemlje razmišljaju o smanjenju potrošnje, i to je očekivano, jer njihov nivo potrošnje je zaista visok. Mi na žalost nikako ne spadamo u razvijene, a kamoli u visoko razvijene zemlje.
U kom smislu je Hrvatska bogata, u smisli BDP-a ili u smislu prirodnih resursa ili nwekom drugom. Hrvatska nema neke resurese, neke ima. BDP nam je mali, i mislim da Hrvatska može biti bogata zemlja, ali da to još uvijek nije.
Zdrava pamet i logika kažu
Zdrava pamet i logika kažu da svaki ekonomskli rast nalažu i povećanu potrošnju energije.
Točno. To je "common sense": ono što "svi znaju". I kao što to često biva - "zdrava pamet" griješi. Prvi korak ka nečemu, što zaslužuje naziv "znanost", jest odbaciti zablude "zdrave pameti". Meni je jasno koliko je teško te ideološke zablude, koje se proglašavaju znanošću, odbaciti. Ovo što "svi znaju" da BDP ne može rasti ako potrošnja energije ne raste, na nivou je toga što su prije par stoljeća svi znali da vještice postoje.
Investiraš recimo milijardu eura u štednju energije (razne mjere). To će svakako imati nekog efekta i smanjiti potrošnju. A kao i svaka investicija, naravno - povećat će BDP (i otvoriti radna mjesta - i to više nego investicija u proizvodnju).
Druga ideološka zabluda koju je teško odbaciti je "mi nikako ne spadamo u razvijene". To je u drastičnoj suprotnosti sa elementarnim činjenicama - kad pogledate našu potrošnju energije i električne energije po stanovniku, vidite da smo znatno bliže najrazvijenijim zemljama Europe (a sasvim blizu Italiji, Španjolskoj i još nekima), a daleko iznad onih stvarno nerazvijenih. A da ne govorimo o životnom standardu: broju automobila (starih u prosjeku, naravno, ali tu su), broju bolnica i hotela, opremljenosti kućanstava električnom energijom i kućanskim aparatima (opet često starim - koji troše više energije). Potrošnja električne energije u našim kućanstvima, svedeno po stanovniku, na nivou je one u EU - iznad smo nekih visoko razvijenijih zemalja.
Nasuprot jamranjanju koje nam je svojstveno (jer uzdišemo gledajući one koji su iznad nas), koje se kroz "zdravi razum" pretače u ideološke parole, mi jesmo razvijena zemlja (jer smo, ponavljam, daleko više iznad recimo Indije isl. nego što su ove iznad nas). (Inače, za životni standard pokazatelj je BDP izražen u paritetu kupovne moći a ne onaj u tekućim dolarima; tu je razlika prema visokorazvijenim zemljama manja).
Zoran Oštrić (Zelena lista)
Sad smo se područja
Sad smo se područja energetike, makli na područkje ekonomije, koje je prilično maglovito.
Postoje 3 metode prema kojim DZS izračunava BDP, jedna od njih je i metoda potrošnje. Prema toj metodi zaista, ne mora rast potrošnje nergije praatiti rast BDP-a.
Ako nas zanima strukturni rast, rast industrije, onda nam ne gine rast potrošnje. Treba, u svakom slučaju subvencionirati i solarne kolektore na kućama, i izradu fasada na kućama, ugradnju kalorimetara po stanovima, i još gomilu mjera koje će smanjiti gubitke. Da ne spominjem rekonstrukciju cijele elektro mreže zbog enormnih gubitaka. Ali sve to nije dovoljno, jer zadnjih 20 godina sustav nije diran, a potrošnja je rasla.
Ako govorim o ekonomiji, možemo govoriti o ideologiji. ali tehnika nije i ne može biti ideološka.
Pa naravno, ekonomija jest
Pa naravno, ekonomija jest "maglovita", a strategija energetskog razvitka ipak nije stvar naprosto energetike same!
Nisam tvrdio da rasta potreba za el. en. u Hrvatskoj uopće neće biti. No to nije eksponencijalna krivulja, nego će biti u obliku slova S. Visokorazvijene zemlje su sada na tjemen te krivulje, s vrlo malim planiranim rastom ili stagnacijom (a padom UKUPNE potrošnje energije), mi još nismo, ali možemo u našim projekcijama uzeti u obzir da nije realno prognozirati da ćemo negdje već između 2020. i 2025. po potrošnji po stanovniku preteći Njemačku (što proizlazi, ako neke projekcije, one naše sa 4% godišnjeg rasta, usporediš sa njemačkim). Ili recimo Dansku, koja ima sada oko 30 milijardi kWh (možda 35), planira do 2030. ostati tu negdje, imaju točne projekcije i na internetu ali sada nemam vremena kopati za tim, a pri tome drastipčno promijeniti strukturu proizvodnje, tako da 50% bude iz vjetra, 40% iz plina te desetak iz raznih obnovljivih osim vjetra - uz eliminaciju ugljena (naftu su već izbacili). Danska ima i državnu upravu za energetiku, u kojoj radi nekoliko stotina ljudi - 300 ili 400, koliko se sjećam, koji se bave energetksom srategijom i plaćeni su za to od države, da bi bili nezavisni od lobija.
Kažem, ja nemam vremena uložiti potrebne sate u ta istraživanja, samo povremeno bacim pogled što se zbiva. Svojedobno sam stotine sati ulagao, bilo bi mi drago, da vas ovo što pišem potaknem, pa da sami istražujete! Austrija je također odličan primjer energetske strategije, osobito je zanimljivo decentralizirano provfođenje (Austrija je federacija, kao i Njemačka uotalom - a Francuska je ekstremno centralizirana, i to ima neke veze i s pogledima na energetiku!).
Nemate ovdje samo tvrdnje jednog zanesenog marginalca: Njemačka STVARNO planira do 2020. tri puta 20%: SMANJITI ukupnu potrošnju energije za 20%, povećati udio obnovljivih (ne računajući velike HE!) na 20%, te smanjiti emiciju stakleničkih plinova za 20%. A naravno, pri tome ne planiraju smanjiti BDP! I ne odusgtaju od plana izlaska iz nuklearne energetike (postepeno zatvaranje postojećih reaktora kad im prođe vijek, bez gradnje novih). Nemam sad vremena dodavati linkove, nije problem naći sam. Pa zar su poludjeli!? Kako se sve to zajedno može!!?? To stvarno vrijedi proučavati i ja bih jako volio da mogu poslati kvragu politiku, NATO, ZERP, izborni sustav, osnivanje podružnica stranke, spolni odgoj, spalionice otpada, trošak za gradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu itd., i baciti se na proučavanje kao nekad!
Dakle, to je opći okvir razmatranja, a koliko novih izvora i kakvih treba, dolazi tek na kraju. Danas, jednostavno, za pravu raspravu o tome u Hrvatskoj nema valjanog okvira. Pa deset godina su svake godine uporno u publikaciji "Energetika u Hrvatskoj" uspoređivali postotak energije iz obnovljivih sa onima u EU i ispadao je strašno velik - zato, jer su zanemarivali drugačiju metodologiju preračunavanja za el. en. iz HE; naime kod nas se proivezedeni kilovat električne mrožio s jednim faktorom oko tri, to je stara metodologija čisto fiktivna energija, radi usporedbe sa proizvodnjom iz TE i NE; dok EU u svojim izvještajima to ne radi. Također, kad se računaju gubici energije, ispadalo je da su gubici veliki kad pada puno kiše, jer se ta fiktivna energija pojavljivala u sumi kao gubitak!!! Ne znam, možda ta glupost tu stoji i dalje, zadnji godišnji izvještaj koji imam je za 2000.. S takvim se elementarnim glupostima moramo boriti!
Zoran Oštrić (Zelena lista)
Hvala ti što si to odradila
Hvala ti što si to odradila umjesto mene jer zaista ni ja ne bih to bolje ni sam sročio. Čovjek s vremenom vjerojatno postaje iskusniji i tolerantniji, no stotinu puta ponavljat ili pobijat jedno te isto... čovjek se osjeća kao da baca biserje pred svinje.
bezkomentara.org
Nije moguće u kratkom
Nije moguće u kratkom osvrtu dati argumente o nuklearnoj energiji u korištenju za proizvodnju električne energije. I nuklearnom otpadu.
Nuklearnom el. centralom nije moguće iz Hrvatske zaprijetiti Iranu. Moguće je njom samo plašiti vlastiti narod. Nuklearnih bojevih glava, međutim, ima mnogo više ali smo se mnogi pomirili (anketno) s odobravanjem da nam deseci poslije Bukurešta parkiraju nadomak Dubrovnika, Splita, Rijeke u NATO-im razaračima, a na brežuljcima osvanu radari.
Što se tiče alternativnih izvora energije u dijelu gdje se ta energija proizvodi od proizvoda za hranu i na pripremljenim obradivim površinama (posebno u Europi) mislim da to nije dobro sve dok na svijetu ima GLADI. Možda je jedan dio u poskupljenju nafte posljedica europskih propisa o proizvodnji bioenergije.
Nije moguće u kratkom
Nije moguće u kratkom osvrtu dati argumente o nuklearnoj energiji u korištenju za proizvodnju električne energije. I nuklearnom otpadu.
Sve ima svoje dobre i loše strane.
Po mojem mišljenju je naj veči argument protiv NE ljudski faktor i to pogotovo kod nas.
Kad se počneju zapošljavat članovi familije i kumovi a stručnost se zaboravi.
Sigurno sam nekompetentan
Sigurno sam nekompetentan govoriti o energiji i o tehničkoj strani nuklearke. O tome neznam ništa. Ali o mogućim posljedicama? O tome mogu govoriti. Nisam zeleni, a da i jesam, ne bih to bio od jučer, jer sam živio u Njemačkoj pola života i načitao se i naslušao se rasprava na tu temu. I doživio sam Černobil. I ne bih još jednom. Kad bi se u alternativne energije ulagalo toliko novaca koliko u nuklearke i one bi vrlo brzo postale i efikasne i isplative. Dok država ne subvencionira svakoj kući u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji, sunčeve kolektore ja sam protiv nuklearke. Dok ne iskoristimo sve rijeke za hidrocentrale, ja sam protiv nuklearke. A vidim da svi ovdje spominju zbrinjavanje nuklearnog otpada tek usput. Taj problem nije nigdje na zadovoljavajući način riješen. I koliko znam Njemačka želi izaći iz nuklearnog programa. Pitam se zašto?
Doživjeli ste Černobil u
Doživjeli ste Černobil u Njemačkoj, kao što sam i ja doživio Černobil u Hrvatskoj, no nitko od nas nije bio u to vrijeme u Ukrajini. A kad smo već kod toga: želite li zaista pregraditi sve rijeke hidroelektranama, popločiti goleme površine Dalmacije crnim fotonaponskim ćelijama, a na sva brda i visoravni popikati stotine čeličnih stupova s vjetroturbinama? Ili ste spremni možda odreći se televizora, interneta i perilice za rublje i odjaviti električno brojilo i u takvu inicijativu povući sve svoje prijatelje i poznanike, najbliže suradnike i još hrpu slučajnih prolaznika na cesti. Jeste li spremni prihvatiti činjenicu da vozi tek svaki drugi tramvaj ili gori tek svaka druga ulična svjetiljka? Ili ste spremni na redukcije od po 8 sati dnevno na primjer? Jer do toga će 2015. godine, ako je za vjerovati ovima što pišu, možda i doći...
bezkomentara.org
Nepunih mjesec dana nakon
Nepunih mjesec dana nakon incidenta u Cernobilu nasao sam se u Kijevu, visemilijunskom gradu stotinjak kilometara nizvodno od spomenute nuklearke. Tada kao i prilikom kasnijih dolazaka imao sam prilike posvjedociti kako su ljudi dozivljavali posljedice i uvijek se prisjetim kupanja na prekrasnim pjescanim plazama Dnjepra i Pripjata uz napomenu da sr bas ne pliva s otvorenim ustima :)
Iz svega prozivljenog uvijek se fasciniram koliko su svima puna usta Cernobila kad se spomene ngradnja nuklearke, a istovremeno gotovo u samom centru Zagreba imamo kemijsku industriju, u Sisku rafineriju koja ocigledno ubija okolnu populaciju, Salonit koji tiho davi sve u krugu od stotinjak kilometara i nebrojen broj raznih napustenih industrijskih odlagalista.
S jedne strane imamo najmoderniju trenutno dostupnu tehnologiju uz koju isto tako ide pripadajuci nadzor i osiguranje, koju rezolutno odbijamo zbog iskustva s Cernobilom koji je cak i za ondasnju tehnologiju bio zastario, s izrazito losim upravljanjem, dok za to vrijeme doslovce pod prozorima imamo opasne i uglavnom zapustene pogone s najcesce nepostojecim nadzorom.
Ili opisano brojkama: dvije velike nesrece u gotovo 60 godina proizvodnje i s trenutno 439 aktivna pogona.
Ili zanimljiva cinjenica da je najveci radioaktivni zagadivac izgaranje ugljena ?
Vidim da se odjednom našlo
Vidim da se odjednom našlo mnogo stručnjaka za nuklearke. Negdje bi ih nazvali lobisti.
Zalosno je sto se logicno
Zalosno je sto se logicno razmisljanje smatra lobiranjem, posto osobi s minimumom tehnicke naobrazbe mora biti jasno da trenutno dostupne alternative jednostavno nema. I mene je prilikom prolaska kroz sjevernu Njemacku ili Dansku fascinirao pogled na impresivne vjetrenjace, ali sam isto tako prilikom povratka tjedan dana kasnije vidio vecinu tih turbina kako stoje zbog manjka vjetra, a da ironija bude veca iste u tom stadiju cak i trose elektricnu energiju iz mreze. Ili da se ne zavaravamo - spomenute vjetrenjace se ne grade jer ih netko neizmjerno voli niti su financijski ili cak i funkcionalno isplative, nego su EU drzave prisiljene odredeni udio elektricne energije dobivati iz ovakvih alternativnih izvora.
I sto nam preostaje ? Oslanjati se na klasicne termoelektrane koje nisu nimalo bezazlenije od nuklearki ili vjerovati u onaj toliko puta izlizani mit da imamo neogranicene vodne resurse pa malo po malo potapati prekrasne krajolike ( poput Dobre kraj Oguliona ) u nadi da ce sljedeca zima biti s vise oborina pa nam se mozda posreci ?
Ili sve nade poloziti na buduce tehnologije upitne upotrebljivosti i ponovno nakon dvadesetak godina tuliti da se za cijenu jednog strateskog bombardera mogla usavrstiti tehnologija foto-celija, kao sto vrlo uspjesno radimo proteklih dvadeset godina ?
Zar ce moj cetverogodisnji necak zbog necijeg iluzornog straha umjesto da za 15-20 godina koristi nama trenutno nezamislive tehnologije za obrazovanej i razonodu, vrijeme kratiti svirajuci klasicni instrument dok ima dnevnog svjetla, a nakon sto je odslusao price o njemu nepoznatom cudu zvanom Internet mirno leci u krevet znajuci da u krugu od desetak kilometara ima nekoliko desetaka tona amonijaka u napustenim hladnjacama ?
BTW. Tocno da su Nijemci prije desetak godina zaustavili gradnju novih nuklearki i potencirali gasenje vecine aktivnih, ali da bi se kroz kasnije godine pokazalo kako su se malo razigrali i sada intenzivno rade na produljenju upotrebe sadasnjih - s trenutno preko 50% proizvodnje elektricne energije iz termoelektrana bas i ne spadaju medu ekoloski podobne, a takve sporazum iz Kyota prilicno pritisce.
- spomenute vjetrenjace se
- spomenute vjetrenjace se ne grade jer ih netko neizmjerno voli niti su financijski ili cak i funkcionalno isplative, nego su EU drzave prisiljene odredeni udio elektricne energije dobivati iz ovakvih alternativnih izvora.
Ovo je samo djelomično točno.
EU države nisu od nikoga prisiljene graditi vjetrenjače nego su se tako dogovorile jer misle da su vjetrenjače dobre kao alternativni izvor obnovljive energije.
Vjetrenjače (odnosano vjetroturbine) jesu financijski isplative za investitore (inače ih ne bi gradili). Društvena isplativost je komplicirana kategorija s jako puno varijabli pa mnogi o tome imaju različita mišljenja. U svjetlu klimatskih problema u vezi s fosilnim gorivima, cijena nafte i plina te poznatih kontroverzi oko nuklearne energije, društvena isplativost sve više raste.
Funkcionalno, ukljopljene u velike transkontinentalne mreže ne prestavljaju nikakav značajni problem. Ono što im se opravdano prigovara je estetski utjecaj na krajolik (sada se pretežno grade u plitkom moru, udaljene od obale tako da se gotovo i ne vide s kopna) i problemi u neposredoj okolini (sjene, buka).
Količina instaliranog kapaciteta u Svijetu raste strelovito, tako da dans već ima preko 100 GW ukupne snage.
http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power#Utilization_of_wind_power
Fascinantnan pogled na
Fascinantnan pogled na vjetrenjače u Danskoj?!
Misliš ovako nešto? :-))
Naravno da pod vjetrenjace
Naravno da pod vjetrenjace mislim na turbine kao u videu koji si prolozio :)
Na putu sam ih najvise vidio oko Hamburga unificirane i pedantno poslagane na pripadajucim uzvisinama, gdje su se savrseno uklopile u krajolik, a u Danskoj ih ima isto tako poprilican broj uz zanimljivu igru s visebojnom rasvjetom pa cijeli krajolik po noci djeluje nestvarno.
A negdje realisti ili možda
A negdje realisti ili možda da probamo sa "dobrotvori" koji se brinu da i u bližoj budućnosti možete računati da struja i dalje dolazi iz utičnice u bilo kojem trenutku kad Vi to poželite? :-))
Oke, možda sam malo pretjerao s "dobrotvori", ali neka ostane. S druge strane kojem vi to lobiju pripadate. Zelenom? Ili možda plinskom i naftnom koji Vas plaća da ovdje glumite zelenu opoziciju? :-))
Molim shvatiti prvi paragraf ozbiljno, ostalo kao igru riječima.
bezkomentara.org
E, da bar pripadam nekom
E, da bar pripadam nekom naftnom ili plinskom lobiju. Koja bi to lova bila?? Ovako pripadam lobiju Glazbenog studija Cerovac i volonterski podućavam 30 dječice glazbi. Da, točnije rečeno "glazbeni lobist".
Primjećujem da sam dirnuo
Primjećujem da sam dirnuo osinje gnjezdo! Hoće li sad izaći na vidjelo da i nuklearku moramo graditi kao preduvjet za ulazak u EU?? Ili NATO?? Tko se to još nije, uz pomoć naših slavnih političara, obogatio na Hrvatskoj pa smo mu dužni?
I NEZNAM ZAŠTO BI VJEROVAO "OVIMA ŠTO PIŠU" !! Najčešće pišu za nečiji račun.
Molim da me se pogresno ne
Molim da me se pogresno ne shvati ( posto Vas iznimno cijenim ), ali me prilicno cudi da osoba koja je toliko neugodnosti prozivjela zbog raznih etiketiranja tako olako to cini prema neistomisljenicima.
Ako se to odnosi na mene
Ako se to odnosi na mene onda vam se želim ispričati! Nisam bio odmjeren!!
Nema razloga za isprikom,
Nema razloga za isprikom, sve u zaru borbe :)
Iskustvo koje imamo s našim
Iskustvo koje imamo s našim političarima nameća pitanja koja ste postavili, i još gore i pozitivan odgovor.
Međutim, to su političari koji jako vole manipulirat, ne bi što zaradili, i do sad im ide dobro.
Međutim, postavlja se zaista suštinski stručno pitanje. Kako zadovoljiti energetske potrebe Hrvatske u slijedećih 50 godina? Svako politiziranje na ovu temu ima katastrofalne posljedice.
Zašto se a priori vjeruje zelenim, a ne elektroenergetskim stručnjacima. Zašto se potonji smatraju automatski politiziranima, a zeleni su automatski u pravu. Teoretski, koliko jedni, toliko i drugi mogu biti politizirani, i iz nekog posve prizemnog razloga zalagati se za ili protiv nuklearki.
Neporecive činjenice su da nam već nedostaje energije
Energetika je strateški element svake državne politike, i ne smijemo ovisiti o uvozu.
štednjom nećemo zadovoljiti svoje potrebe, osobito industrijskog rasta u slijedećih 50 godina.
Tehnologija elektroenergetskog sustava nameće zahtjeve za gradnju određene količine (MW) u termo ili nukleranim elektranama.
Što manje šteti okolišu, a više koristi. Definiramo kriterije, i krenemo u analizu. To ljudi inače i rade. Ali jeproblem, ako se nama ti rezultati ne sviđaju, diskvalificiramo ljude, i napravimo noviu analizu koja nam paše.
I na kraju za 50 godina, nema struje.
Ne nužno, ali moglo bi se
Ne nužno, ali moglo bi se pokazati kao korisno radi naše vlastite energetske sigurnosti? :-)
bezkomentara.org
cini mi se da je stvar
cini mi se da je stvar pomodnosti sada biti odjednom "ekoloski osvjesten", orjentiran zeleno, bez obzira koju kolicinu kompetentnosti imas kad je rijec o ovakvim temama, na primjer. cim se spomenula doticna nuklearka i to u neznamkakvom kontekstu, odmah je izbila panika i negodovanje na sve strane...
javnosti se jednostavno servira takav nacin razmisljanja, dok se misljenja strucnjaka i ljudi koji su obrazovanju posvetili zivot olako odbacuju kao "zastarjela" i "opasna po okolis". nitko se nije zapitao zasto bi bas protivnici gradnje nuklearke morali biti u pravu; oni to po defaultu jesu. a svi bi htjeli da se svjetlo ukljuci kad god pritisnemo prekidac i fenom osusiti kosu u bilo koje doba dana i ne razmisljamo otkuda dolazi hrpa elektrona koja nam to omogucava...
smatram da je potreban aktivniji angazman drzave i odgovarajucih institucija u promicanju energetske stednje i ucinkovitosti, jer kad dodje do krize bit ce kasno, ako vec nije...
Netko je ovdje lijepo
Netko je ovdje lijepo napisao da ce ozbiljno shvatiti prvog " zelenog " kad odjavi prikljucak struje :)
Vec su danas za mali novac dostpni cak i minijaturni laptopi poput Asusa Eee koji i uz relativno jeftinu foto-celiju mogu posluziti za komuniciranje preko foruma - tao da otpada prica da bi se na taj nacin iskljucili iz komunikacije.
Problem oko izvora energije je zalosna cinjenica da je vec sad debelo prekasno i da bi ih morali graditi punom parom posto su to zahvati od vise desetljeca, a definitivno nam se vec za par godina ne pise dobro.