Tagovi

Onako, više osobno (II)

Pet knjiga Krležinih Zastava antikvarijat je otkupio, a još pet (pisma, eseji , kritike) da
nema interesa. Iz antikvarijata produžio sam do Gradske knjižnice. Za pultom tri knjižničarke netrmice zure u svoj monitor. Kažem – poklonio bih 5 knjiga od Krleže. Nitko ništa. Ponovim opet.

Javi se najmlađa, zbunjeno: – Ja vamo to ne znam. Gleda onda u najstariju. Ova se
konačno trgne. – Ako su u dobrom stanju, uzet ćemo ih u zamjenu za naše. Daj gospodinu papir. Upisujem na A4 formular – darovnicu podatke. Skoro sam odbio, ali me me mole da to učinim – Hvala, i nastave zuriti u ekrane.
– Što si očekivao, pitam se u sebi , - pa možda bar neku jednomjesečnu besplatnu pretplatu, odgovaram sam sebi.

Šest knjiga E.Čengića «S Krležom iz dana u dan « nisu isto tako zainteresirale antikvara. To ne ide. Čak mi je i drago pomalo. Nisam baš bio siguran želim li se još ili ne od njih odvojit. Opet ih listam, ispadaju moje bilješke, komentari.

Iako poduži, donji citati, puno govore o tome zašto smo tu gdje jesmo, i da je danas kao i prije, ali još malo gore. (Citati su iz knjige 3 ).

24.XII 1978. str. 116/117

Ali sada da prijeđemo na recimo na ono što se zove privreda i politika.
Ljetos je Kardelj bio na Tržiču tri puta po dva sata kod mene i uporno sam mu postavljao uvijek ista pitanja: Što je s našim uklapanjem u međunarodnu privredu ? Što je s izvozom ?

Zaprepastio sam se kad mi je rekao da mi kao jedan od najvećih proizvođača kukuruza nismo konkurentni na svjetskom tržištu, a da bismo bili konkurentni moramo izvoz subvencionirati. Pa gdje smo onda, kad od industrijske ili ne znam već kakve akumulacije moramo subvencionirati proizvodnju kukuruza. Iznenadio sam se kad sam čuo da ove godine gradimo, ako se ne varam, dvadeset i devet hiljada objekata. Pa to su goleme investicije i to će ipak na kraju netko platiti, ali u svemu tome meni mnoge stvari nisu jasne.
Ta emisija novca, te subvencije, ti budžeti, ti odnosi ... To su elementi koje bi trebalo prije svega poznavati. Odakle ovakav rast standarda ? Meni to uopće nije jasno ? Sad je sezona skijanja. Gledam kako to izgleda gore na Tržiču u Sloveniji, gledam odrasle i djecu. Oprema skijaška košta između pola milijuna i milijun dinara i ta oprema se masovono kupuje. Slovenci u masama idu kompletno opremljeni na skijanje i sve svoje vikende provode na skijanju.
Išli su na hiljadu i petsto metara tamo gdje ima snijega i, dakako, sve automobilima,
i to brate, ne skijaju samo kod kuće, nego putuju preko Tauerna u Austriju i penju se
na dvije i više hiljada metara da bi tamo skijali, a to su, ako hoćete, ljudi koji rade u
industriji.
I svatko od njih ima kuću, a trebalo je vidjeti kako je Tržič izgledao prije dvadeset
godina. To su bila sve gola brda i ledine, a sada je to grad. Pa je li to, bogati, normalno da jedna mala industrija može toliko akumulirati i dati ljudima i izgraditi cijeli grad.

»Gorenje», «Iskra», Jesenice, «Zlatorog», «Tomos» ili ne znam što, na tom se gradio
standard u Sloveniji. Slovenaca na cijeloj teritoriji ima negdje recimo kao Munchen
stanovnika, a žive u prosjeku bolje i troše više nego Nijemci, pa uzmimo sve te pare
i sračunajmo koliko se na svakog Slovenca troši, na te takozvane urbane izdatke, na
njegove ceste, na njegovu željeznicu, na njihove škole, na kulturne institucije, na
izgradnju objekata za rekreaciju, bez obzira na njihov standard. Ja to ne mogu da
shvatim. A Slovence sam uzeo samo kao primjer.

Prema mom uvjerenju, a možda nisam u pravu, nije normalno koliko se kod nas jede, nije normalno kako se troši, nije normalno kako se naši ljudi odijevaju u svjetskim buticima, sve to nije normalno, štoviše krajnje je apsurdno. To je upravo nevjerojatna konjunktura na industriji koja ne može izvoziti, izvinite, jer je deficitarna, i ne može izdržati svjetsku konkurenciju. Tu nešto nije u redu.

30. VI 1979. str. 225

- Kod nas se rodio društveni sloj koji je u stopercentnoj negaciji s bilo čim što se zove socijalizam, koji čak misli kad bi ovo propalo da bi bilo bolje.
- Iako ovakvog raja – kaže Fadil – za takve mozgove kao što si ti, nije nikada bilo.
Jer svaki taj obrtnik koji tako razmišlja u Njemačkoj bi ili u Francuskoj bio tako
oguljen porezima da ne bi petinu od ovoga imao niti bi zaradio sve ono što ovdje ima.

- Uzmimo recimo, frizerku o kojoj su mi nedavno ovdje govorili. Ima kuću,
vikend-kuću na moru, ima dva automobila, a vodi svega jedan frizeraj. I ona je u
najmanju ruku indiferentan spram svega ovoga što se zove naš društveni sistem i što
se zove socijalizam.

14. IX 1979. str. 267

- Ljudi putuju kao nikad, svima nam ide dobro, a najveći broj tih ljudi nije zavrijedio da ima to ono što ima. Istinu govoreći, gotovo nitko od nas nije zavrijedio to što danas imamo. Svatko uglavnom preuveličava svoje značenje. I ne znam otkuda im tako veliek potrebe. To kao odgovara njihovom poslu, načinu života, dostojanstvu, i slično.
- Možda imate pravo Krleža.

- Ne možda, i te kako imam pravo. Od – do, i horizontalno i vertikalno. Ljudi su na položajima za tri, četiri, pet pa i deset kategorija iznad onog što vrijede. Ovisno kakvom hijerarhijskom ljestvicom mjerite, ali tako je do direktora i političara i od skretara partijskih ćelija do velikih voždova, neću reći svih, ali gotovo svi su za tri ili četiri kategorije na višim dužnostima i položajima nego što bi to zaslužili. Prema tome, plaćeni su više nego što zarade.

Gore navedenim citatima ne treba nikakav komentar. Sve do današnjih dana to je jedna neprekinuta crta folirantstva, hohštapleraja i kriminala koji je metastazirao do terminalne faze.

Nažalost uz mnogobrojne žrtve, iskrenih, poštenih i stvarno vrijednih ljudi, čiji je položaj u obrnuto proporcinalnoj nesrazmjeri njihovom doprinosu, kao što je to i onih prethodno opisanih.

Komentari

i tvoj zaključak je vrijedno dodati citatima, on im je sukus

Gore navedenim citatima ne treba nikakav komentar. Sve do današnjih dana to je jedna neprekinuta crta folirantstva, hohštapleraja i kriminala koji je metastazirao do terminalne faze.

teško mi je nešto reći što bi ovom iole pariralo, ali nekakva nabacivanja:

- elitama odgovara ovakav tekst( iz dnevnika) prilikom pokušaja cijeđenja, a u nedostatku lakoće organiziranja ratnih igrica
- naša kriza je jako specifična, nije kao u drugim zemljama tranzicije, a nije niti kao na zapadu
- i za elite bi bilo zdravo vratiti se nazad na situaciju negdje u šezdesete i napokon poslušati poruke ondašnjih studenata
- ex yu je bila do tada na iznimnom putu stvaranja nekog novog smijera, ali su elite omele to
- ako bi se nastavio ovakav trend bilo bi kako je to predvidio (u svojoj knjizi Besnilo) Borislav Pekić, onda nekad davno.

Tko je glasao

I tada se više trošilo nego što se proizvodilo.

neoosbno... iz srbije najnovije vesti

- Dug države je 1978. godine bio skroman, a onda je počeo da raste sve do 1983. godine.

Ekonomista Miladin Kovačević kaže da su dugovi rapidno rasli pre vladavine premijera SFRJ Milke Planinc. Republike su tada imale mogućnost da se samostalno zadužuju, a zajmove su odobravale uglavnom međunarodne finansijske institucije. Od Pariskog kluba smo dobili 3,8 milijardi dolara, od Londonskog 2,2 milijarde...

- Propisi i promena Ustava su jednostavno omogućili svim članicama da se slobodno zadužuju. Masovno se pojurilo za kreditima kod Londonskog i Pariskog kluba, ali i drugih finansijskih organizacija i zemalja u inostranstvu. Sve to sada dolazi na otplatu i nesporno vrši pritisak na ukupan dug zemlje - kaže Kovačević za “Blic”.

Krediti iz SFRJ su prvenstveno išli na potrošnju, podizanje standarda, plata i penzija... Ekonomista Ljubomir Madžar objašnjava da su republike od 1952. do 1964. godine primale dosta dotacija iz inostranstva.

- I tada se više trošilo nego što se proizvodilo. Kasnije su naši radnici dobili mogućnost da rade u inostranstvu, pa se u zemlju slivalo dosta novca i od doznaka. Vremenom su, međutim, donacije prestale, ali su potrošačke navike ostale iste. Krenulo se sa zaduživanjem, a olakšice su bili silni dolari u Evropi zbog monopola OPEK-a u preradi nafte i olako davanje kredita - kaže Madžar.

http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/310282/Na-naplatu-stigli-dugovi-iz-SFRJ

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

???

Tko je glasao

???

Slike nema ?

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

???

...kod mene jest neka slika...
valjda mi se monitor još nije prilagodio situaciji...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron