Tagovi

Obrazovanje, neiskorišteno oružje

U mojem prošlom postu pisao sam o tome kako naša razina znanja i vještina u potpunosti odgovara našem standardu života.
A kao što vidimo standard života nam i nije nešto sjajan.
Jedan od glavnih uzročnika takvog lošeg standarda života je i naš zastarjeli obrazovani sustav. Teško je bilo kojem razumnom čovjeku shvatiti činjenicu da se taj obrazovani sustav nije ozbiljnije mijenjao i reformirao desetljećima.
A u tim desetljećima dogodilo se puno toga.
Razvio se internet i s njime informatika, svijet se digitalizirao i globalizirao, izumljeni su pametni telefoni, razvile se nove industrije, promijenili su se upravljački mehanizmi i još puno toga.

Sve te novine, svi ti novi izumi, sva ta nova važna i produktivna zanimanja, sve je to skupa ostalo strano našem obrazovanom sustavu.
Genijalni stratezi ti tvorci nastavnih i sveučilišni programa jednostavno nisu znali, htjeli ili mogli prilagoditi obrazovani sustav zahtjevima vremena u kojem živimo.
Stoga je našim školama i fakultetima i dalje glavni prioritet ostao zamarati učenike i studente glupostima koje im zasigurno nikada neće trebati u životu.
Sustav i dalje funkcionira na način da je najvažnije zadovoljiti sujete ispraznih, intelektualno zakržljalih profesora koji inzistiraju ( a sustav im to omogućava) na svojim starim metodama učenja, što se u praksi svodi na nepotrebno učenje opširnog teoretskog gradiva.

Budući da naš obrazovani sustav nije posvetio dovoljnu pažnju naprednim visoko tehnološkim znanostima ( robotika, informatika, dizajn, genetika, medicina, ) od naših studenata se i ne može očekivati da budu vješti i sposobni poput svojih zapadnih vršnjaka.
I nije obrazovani sustav podbacio samo u sferi tehnoloških znanosti i visoke tehnologije već i u pogledu društvenih znanosti.
Sveučilišta su obrazovala hrpu pravnika i ekonomista. Razvijenost ekonomije i kvaliteta pravnog sustava nam najbolje govore o kvaliteti tih sveučilišnih kadrova.
Čak i najobičnija zvanja i zanimanja ( bravari, tokari, zidari, vodoinstalateri, mehaničari, ) se ne mogu kvalitetno naučiti putem našeg obrazovanog sustava.

Kad se sve sabere naš obrazovani sustav jedino obrazuje učenike i studente za burzu rada i državnu službu.
I stoga nije nikakvo čudo što s takvim obrazovanim sustavom ne možemo biti konkurentni ostalim razvijenim zemljama.

Nelson Mandela je jednom izjavio da je obrazovanje najmoćnije oružje koje možemo koristiti da bi promijenili svijet.
Nama je to oružje strano, mi ga slabo koristimo, ali netko ga bolje koristi, svijet se brzo mijenja a pitanje obrazovanja je možemo li te promjene pratiti.

Tekst izvorno objavljen na
http://www.strijela.info/obrazovanje-neiskoristeno-oruzje/

Komentari

Nije samo pitanje ZA ŠTO smo

Nije samo pitanje ZA ŠTO smo se obrazovali, već je i pitanje KAKO I KOLIKO DUGO smo se obrazovali. Ovo KAKO i KOLIKO DUGO donosi i troškove, tj. cijenu našeg obrazovanja, a i kvalitetu. Npr, negdje sam nedavno pročitao da jedno od američkih sveučilišta prestaje s radom. Ustanovili su da im se ne isplati poslovati, tj. bankrotirali su. Istovremeno, sve više onlajn školovanja, tečajeva i sličnog se pojavljuje i praktički cvjeta.
U Sad-u je poseban problem, jer školovanje na koledžu tamo košta u prosjeku 35 000 dolara, a uzimaju se krediti koji se onda godinama nakon toga otplaćuju. I sustav je funkcionirao dok nije došlo do toga da ljudi završavaju fakultete i ne mogu naći posao u struci (poznato kod nas) ili im godišnja plaća ne pokriva troškove školovanja i života. Dakle, neisplativi fakulteti.

Nažalost, ili na sreću, kod nas većinu školovanja i troškova školovanja plaća država. Subvencionira. Fakultetima to odgovara i oni ne nastoje promijeniti situaciju i ne žele se prilagoditi.
Osnovne škole su problem jer tu se generiraju odlične ocjene koje nemaju nikakve osnove i nastaje poplava odličnih učenika, koji onda propadaju u srednjoj školi ili na fakultetu. A odlični su zato jer jedna vrsta politike igra veliku ulogu u školi....to je onaj odnos, ravnatelj - roditelji, ili učitelj - domoroci. Pritisak je veliki da nečije dijete ima službenu potvrdu da je pametno i obrazovano, mada to nema veze s istinom.
I tako u krug.

Tko je glasao

...svijet se općenito

...svijet se općenito promjenio. I mjenja se dnevno.
Ovdje dole vele da cca 60% mladih koji izlaze s collegea počinju raditi izvan profesije za koju su se školovali. Kod nekih profesija za koje bi najmanje očekivali ta postotak je 74%. U ameriki i Britaniji...
...govori se o održivosti i sigurnosti, planiranju, potrebama društva...
No, to je bilo nekad´, možda je to još jučerašnji zahtjev.
Bilo je to tako dok smo bili sigurni da smjeramo u sigurni progres i stalni napredak.
...kada se je mislilo da naša društva i ekonomske baze društava mogu bez problema podnositi društvenu nadgradnju. Još ne tako davno se je očekivalo da ćemo ove ili neke skore godine na ribičiju ići u letećin autima a za nas će šljakati roboti ili kosooki azilanti dok će nam na račune sjedati rente i dividende. Očekivalo se da ti najbolji i najobrazovaniji muževi i žene među nama budu nadljudi što znaju i hoće,...mogu? predvidjeti razvoj događaja i da će finetuningom ugrađenim u svoje dobrohotne moždane vijuge dnevno usmjeravati društvo prema najboljim i najkorisnijim izgledima...
Nije to nigdje baš išlo po planu...
...što zasigurno znači da i dalje neće ići po petoljetnom ili već nekom planu.
Tražiti će normalni život i normalni posao za hljeb kruha elastičnost u svakom pogledu. I osobnu prilagodljivost situaciji i osobnu pragmatičnost...Školovanja mladih na svim razinama bi tu elastičnost i pragmatičnost trebala osigurati.
Za eventualnu renesansu ćemo trebati renesansne ljude. Veće širine nego do sada.
Specijaliste za to što su se školovali, ali sa širim znanjima i širim vještinama od tih specijalističkih, koje god da jesu.
Da ne budu teret društvu već oslonac
...ono kako je izvorno i zamišljen obrazovani građanin...
O osobnom osjećaju ostvarenosti? ne treba trošiti riječi, a možda bi bilo i kontraproduktivno.
Takvima,samosvjesnima, je teško upravljati. A to bi moglo oslabiti interes za predloženo...

http://academic-writing.org/blog/16-educational-news/jobless-grads-why-f...

http://www.forbes.com/sites/jamesmarshallcrotty/2012/03/01/most-college-...

http://www.economist.com/news/united-states/21600131-too-many-degrees-ar...

http://www.telegraph.co.uk/education/universityeducation/10459957/Almost...

Tko je glasao

Za većinu poslova ( npr

Za većinu poslova ( npr uslužne djelatnosti ) i nije potrebno neko obrazovanje već opća radna kultura disciplina itd. Ionako svrha obrazovanja nije samo stjecanje znanja potrebnih za tržište rada.
Ima na ovom linku nešto o obrazovanju
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/obrazovanje-nas-ne-cini-ekonomsk...

Ono u čemu je naš obrazovani sustav podbacio je stvaranje određene temeljenje baze znanja i znanosti posebno u pogledu visokih tehnologija.
U kapitalizmu smo tek dvadesetak godina a prije toga smo naviknuti isključivo na državnu inicijativu. U takvim okolnostima potpuno je nerealno za očekivati da će privatni sektor stvoriti određenu bazu tehnološkog znanja i znanosti.
I u kapitalizmu država je najmoćnija društvena organizacija te raspolaže s najviše društvenih resursa. Stoga je na državi bilo da iskoristi te resurse te stvori kvalitetan sustav visokog obrazovanja to jest kvalitetne osnovne temelje znanja i znanosti.
Primjerice nešto ovako
http://www.bbc.com/news/business-30347441

U sadašnjem sustavu primarni cilj visokog obrazovanja je samo nasljedstvo pozicija. Diplome najčešće stječu osobe koje već imaju visoki društveni status te im diploma u nedostatku sposobnosti služi kao opravdanje za tražnje određene društvene privilegije što se u praksi svodi na posao u državnoj službi.
Sve veći broj visoko obrazovanih umjesto generatora napretka postaju sve veća kočnica društvenog napretka.
Ali to kako vidim nije samo naš lokalni problem već je slična praksa raširena širom svijeta.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 8
  2. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  3. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 6
  4. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 21
  5. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  6. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  7. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  8. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  9. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  10. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0
  11. Ustaško-revijalna komponenta proslave „Oluje“ izmještena iz Knina u Slunj od Feniks komentara 7
  12. Hrvatska je narodna demokracija, u čemu postoji kontinuitet posljednjih 45 godina od Zoran Oštrić komentara 14
  13. Godina 1941. za nas još nije završila, dok je za svijet godina 2050. već započela od Zoran Oštrić komentara 8
  14. ŠEFovi i paraŠEFovi od aluzija komentara 0
  15. Stanje Hrvatske Politika od AlexD komentara 0
  16. Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila od Zoran Oštrić komentara 26
  17. ŠEF NE MORA... a zašto zločesto nešto uradi od aluzija komentara 0
  18. gramatika ŠEFizma (vladavine ŠEFova) od aluzija komentara 1
  19. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 2
  20. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  21. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 1
  22. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 13
  23. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  24. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  25. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 23

Novi korisnici

  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK