Tagovi

O,5 % na godinu i naknada za prijevoz

U tijeku su pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko promjene prava iz kolektivnog ugovora. Otvorene su opcije: dogovor i zamrzavanje prava iz kolektivnog ugovora do kraja iduće godine ili propast pregovora te akcija Vlade na raskidanju kolektivnih ugovora. Pažljivo pratim ishod ovog pripetavanja.
Radi se o materijalnim pravima zaposlenika poput prava na regres za godišnji odmor, pravo na božićnicu, uskrsnicu, pravo na dogovoreno povećanje plaće, pravo na godišnje povećanje plaće od 0,5% svim zaposlenicima po osnovi minulog rada, pravo na naknadu za trošak putovanja do radnog mjesta.
Među pobrojanim pravima možemo vidjeti ona koja su se pojavila sa nastupom hrvatskog kapitalizma, a dio prava baštinimo iz prethodnog političkog sustava – socijalizma. I dok su u privatnim tvrtkama odavno raskrstili sa socijalističkim pravima, javne službe se grčevito bore da zadrže i stara i novostečena prava.

U tom popisu prava iz kolektivnog ugovora bodu oči: pravo na povećanje plaće od 0,5 % godišnje svakom zaposleniku javnih službi te pravo na plaćanje troškova prijevoz do posla zaposlenicima. Kako se u ovom slučaju radi o pravima koja baštinimo iz prošlosti, a pretpostavljam da većini djelatnika i građana danas nije poznato njihovo izvorište, odlučio sam se za ovaj tekst objašnjenja.
Prvo od tih spomenutih prava, pravo na automatsko povećanje plaće svakom zaposleniku javnih službi od 0.5% po godini je najspornije, no u ovoj aktualnoj sidikalnoj borbi sa Vladom ga nitko generalno ne osporava, nego ga se želi samo umanjiti zbog smanjenja proračunskih troškova. U svim kompanijama koje su pale u strano vlasništvo ovo pravo je odmah ukinuto. Novi vlasnici nisu razumjeli o čemu se radi, a objašnjenje da se radi o 'pravu koje proizlazi iz minulog rada' ih nije ni malo impresioniralo. Naravno, u kapitalističkoj ekonomiji tzv. minuli rad radnika uopće ne postoji; radnik dobija samo plaću za tekući rad. Taj pojam izražen suvremenim riječnikom naziva se renta na uloženi kapital, a na njega ima pravo samo kapitalista kao ulagač. Ona (renta) se pojavljuje u obliku profita koju sebi može prisvojiti samo ulagač (kapitalista, dioničar,..), a nikako radnik.
U tom vražjem socijalizmu, i još tom samoupravnom, radnik je bio kolektivni vlasnik koji dohodak tvrtke nije usmjerio samo u osobnu potrošnju (plaće), nego je dio novostvorene vrijednosti socijalistička kompanija usmjeravala u tehnološku obnovu, prostu i proširenu reprodukciju, pa je po toj osnovi radnik kao ulagač polagao pravo na profit. Što je radnik duže radio u tvrtki veći broj godina je ulagao u materijalnu osnovu firme pa je po toj osnovi baštinio pravo na 'minuli rad' opredmećen u proizvodnim sredstvima. Eto, odatle proizlazi to pravo da mu se plaća automatski povećava za 0,5% po godini radnog staža u poduzeću.
To pravo je „preseljeno“ i na javne službe premda one nemaju veze sa ovom teorijom – nisu stvaratelji nove vrijednosti.. Sada, dvadeset godina od uvođenje kapitalizma imamo paradoks: oni koji to pravo nikada nisu izvorno stekli, upravo u novom kaptalizmu ga još baštine iz prošlosti, a oni kojima je prirodno pripadalo, činom prodaje njihovih poduzeća kapitalistima odmah su ga izgubili.

I drugo od spomenutih prava, ono o plaćanju prijevoza na posao, ima izvorište u socijalizmu. Naime, socijalističke tvrtke su rješavale svojim radnicima tzv. 'stambeno pitanje', što će reći da je tvrtka kupovala stanove i dijelila radnicima, a postojala je i forma kreditiranja izgradnje vlastitih kuća sredstvima firme uz vrlo povoljne kamate. U tom pristupu manjak je bio u činjenici da nisu svi radnicu u gradu i okolici mogli dobiti stan ili graditi kuću u blizini svoje firme. U težnji za sveopćom pravdom razlike u udaljenosti mjesta stanovanja od firme su se poravnavale naknadama za prijevoz na posao i sa posla: oni koji su stanovali dalje od poduzeća dobijali su tu naknadu za prijevoz kako bi im se poništio taj manjak udaljenog stanovanja.
Naravno, kapitalistička firma u principu ne rješava pitanje stanovanja svojih radnika, nego je to prepušteno slobodnoj volji i veličini dohotka svakog pojedinca. Ovo „pravo“ su uglavnom radnici privatnih kompanija izgubili, sa izuzetkom menadžera kojima poslodavac pruža dodatnu stimulaciju u upotrebi službenog automobila i za privatne potrebe.
Iz iskustva znam da je ukidanje naknade za prijevoz bilo fatalno za neke radnike, jer to nisu mogli podnijeti kao vlastiti trošak u svom osobnom dohotku. Ponekad se poslodavac poslužio sa ovom 'činjenicom života' te je radniku kojeg se želio riješiti u rukavicama naložio promjenu 'mjesta rada' sto i više kilometara udaljeno od njegovog doma. I to je bio kraj.
U konačnici, postoji sloboda poslodavca koje će troškove svojem radniku plaćati izvan okvira dogovorene plaće. U mojoj firmi poslodavac redovito plaća sistematske zdravstvene preglede, team buildinge jednom godišnje (druženje uz klopu i pijaću...), upotrebu mobitela u privatne svrhe, 50% troškova upotrebe DSL-a kod kuće, a menadžeri uživaju u pravu na već spomenuti službeni automobil, kreditne kartice, besplatne mobitele, informatičku opremu i sl. Sve je prepušteno ekonomskoj snazi i velikodušnosti poslodavca.

Pišući ovaj tekst izražavam svoj politički stav: radnici u javnim službama trebaju podijeliti sudbinu svojih kolega u drugim sektorima (proizvodnim) koji su već prešli raditi u kompanije u privatnom vlasništvu.

Komentari

Vojnik proizvodnje pristanka

To pravo je „preseljeno“ i na javne službe premda one nemaju veze sa ovom teorijom – nisu stvaratelji nove vrijednosti.. Sada, dvadeset godina od uvođenje kapitalizma imamo paradoks: oni koji to pravo nikada nisu izvorno stekli, upravo u novom kaptalizmu ga još baštine iz prošlosti, a oni kojima je prirodno pripadalo, činom prodaje njihovih poduzeća kapitalistima odmah su ga izgubili.

Dakle Rich, katastrofa od političkog stava, to se zove humanizacija rada...
Kad si već potrudio ući u povijesnu analitiku uzroka mogao si se potruditi i objasniti od kuda 0,5% u neproizvodnim djelatnostima. Jesi li ti kad čuo za solidarnost. Da taj crni socijalizam je ćak i za to znao. Jel argumernt to kaj su kapitalistički hapači maznuli tu rentu u privredi da ju treba nasilno maknuti i iz "popratnih" djelatnosti. A psolutno - ne! Pitaj me zakaj pak ti bum velio, može!

radnici u javnim službama trebaju podijeliti sudbinu svojih kolega u drugim sektorima (proizvodnim) koji su već prešli raditi u kompanije u privatnom vlasništvu.

Hrvatska je ustavom socijalna država za sve one koji mantraju kapital kao svetinju - solidarnost je dio te socijalnosti. Ta solidarnost mora inzistirati da se to pravo rente 0,5% koja po nikakvim pravima ne pripada samo kapitalistu vrati radnicima kao dio stečenog dostojanstva. I to pravo će biti vraćaneo - milom ili silom! Kad tad! To je jednostavno pitanje klasne borbe radnika...

Tko je glasao

Kud ide ovaj svijet....

u kojem si se baš ti, kojem "poslodavac redovito plaća sistematske zdravstvene preglede, team buildinge jednom godišnje (druženje uz klopu i pijaću...), upotrebu mobitela u privatne svrhe, 50% troškova upotrebe DSL-a kod kuće, a menadžeri uživaju u pravu na već spomenuti službeni automobil, kreditne kartice, besplatne mobitele, informatičku opremu i sl.", našao izraziti ovakav politički stav... Doista tužno...

Suprostavljanje ovim neoliberalnim vladama koje "fleksibiliziraju" radnička prava i uvode nove poreze na široko stanovništvo pitanje je mentalne higijene...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Solomonski prijedlog

Ja sam profesor na gimnaziji, imam 2 godine pripravničkog staža, položen državni ispit, 10 godina radnog staža, a od potrebnih 7 bodova za napredovanje imam ih 44. Pored toga, imam puno radno vrijeme i ukupna mi je neto plaća 4880 kuna (godišnji mi je odmor 4 tjedna, a sve ostale dane itekako imam posla oko konzultacija, popravnih, državnih matura, seminara, e-matica, matičnih knjiga, dnevnika i imenika, izvješća, planova i programa za svaki sat nastave u svakom razredu itd.). Osim toga, imam još naknadu za prijevoz (koja se sada smanjuje). Da, to je super u usporedbi s onima koji ne dobivaju plaće, rade za minimalce ili su dobili otkaz. Ključno je pitanje treba li, recimo profesora, liječnika ili suca uspoređivati s najunesrećenijima u zemlji? Nije riječ o socijalnoj pomoći, nego o plaćama za radna mjesta za koja se zahtijeva najviši postojeći stupanj stručnosti (do kojega je jako dug i težak put). Ne može se potpisati ugovor o materijalnim troškovima pa ga onda svake godine mijenjati jer "nema novca, sorry"... Može li profesor unajmiti građevinsku tvrtku da mu sagradi kuću za 500 tisuća kuna i nakon nekog vremena reći: "nećete dobiti 500 tisuća, nego 400 tisuća jer nema novca, sorry! Znate, pogoršala se financijska situacija. Ja sam vašoj građevinskoj firmi realni sektor i ja vam ne mogu toliko platiti za izgrađenu kuću. I ta vam se razlika neće nikada isplatiti!" Može li profesor doći, nakon smanjenja plaće, recimo, u banku i reći "meni se pogoršala financijska situacija, novca nema, ne možete dobiti puni iznos kredita natrag niti će vam ikada biti isplaćena razlika!!!" Zato predlažem da se školstvo i zdravstvo potpuno skinu s "državnih jasli" i prijeđu u realni sektor...da se prestane prigovarati na tu temu. Pa tko se hoće školovati, neka plati školarinu (ne onoliko koliko "ima" ili "nema" novca, nego koliko ta školarina košta, isto kao što ja u realnom sektoru, recimo u trgovini, ne mogu nešto platiti onoliko koliko ja novca imam, već moram platiti onoliko koliko to košta!), a tko treba, recimo, liječnika, neka plati troškove liječenja u punom iznosu. A te službe od prihoda neka plate plaće (ako dobro zarade neka daju i prijevoz i jubilarne nagrade i regrese itd.) i poreze. Pa će škola i bolnica biti "realni sektor". Svi u realni sektor!!! Da shvatite koliko bi to onda koštalo, primjerice školarina u srednjoj školi za sadašnju razinu troškova plaća profesora, grijanja, kopiranja, wc papira itd. iznosila bi najmanje 30 000 kuna po učeniku. I onda nema više pregovora Vlade i sindikata, štrajkova, prigovaranja o državnim jaslama i tome slično. To je jedino rješenje.

Tko je glasao

roditeljski odgovor

bio bi u pravu kad bi zanemarili osnov koji financira citavo drustvo..

a to je iskljucivo proizvod realnog gospodarstva u kojem prosjecan radnik sss sa iskustvom danas ima prosjecni godisnji netto prihod oko 40.000kn, a prosjecan vss radnik 60.000kn netto godisnjeg prihoda.. bez mnogih pogodnosti koje ti imas..

dakle, ako ti kao vss koji dobro obavljas svoj posao (na koji te sustav ne obavezuje pa mozes i ne raditi dobro, sto mnogi upraznjavaju) imas stvarno samo 4 tjedna godisnjeg odmora i mjesecnu radnu satnicu od barem 176sati uz prihod od oko 60.000kn godisnje netto iz rada..

znaci da imas 50% vise od realnog sss, ali i isto kao realni vss... uz dodatke koji realni ne moraju imati..

i sve to uglavnom bez rizika gubitka radnog mjesta jer ti prihod ne ovisi o ucinku, kao ni opstanak radnog mjesta o "upravi" drustva...

ne bih rekla da si imalo ostecen... dapace.. omjer nije realan. tvoja placa u novcanom iznosu bi trebala biti manja od one kod "realaca", od place onih koji su "financijeri" tvojeg dohodka... i to zato sto oni nemaju sigurnost radnog mjesta i sve ostale pogodnosti koje javne i drzavne sluzbe imaju..

uobicajen odnos realnog gospodarstva i drzavne odnosno javne sluzbe bi trebao biti takav da realno gospodarstvo ima vece prosjecne place od "sluzbenika" te da ih ima puno vise od onih koje oni financiraju..

razmisli i reci kako je moguce iz omjera zaposlenih 1:1 .. sluzbenici : realci .. uopce namaknuti sredstva za sve javne troskove... ja mislim nikako.. naprosto nije moguce, mi financiramo drzavu iz magle, iz nepostojeceg proizvoda pri tome sustavno unistavajuci one koji ju jedini stvarno financiraju..

to sto su i jedne i druge place niske.. je sasvim drugi par rukava.. i proizvod omjera iz gornjeg pasusa, kao i lose drzavne (ali i svjetske) politike prema proizvodnji..

zato mislim da ti je placa veca od realnih mogucnosti drzave, bez obzira koliko se ti osjecas ostecen takvim placanjem..

no mene takvo nezadovoljstvo jako podsjeca na familiju u kojoj je dijete nezadovoljno jer nema sve sto zeli i misli da zasluzuje zato sto postoji jer roditelji ne zaraduju dovoljno... cak i kad se radi o "ispravnim" stvarima, kao knjige, skola jezika, ili neko skolovanje ili sport za koje roditelji naprosto nemaju novca..

reci ti meni sto bi roditelji trebali raditi i kakav bi roditeljski odgovor trebao biti u takvoj situaciji?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

razmisli i reci kako je

razmisli i reci kako je moguce iz omjera zaposlenih 1:1 .. sluzbenici : realci .. uopce namaknuti sredstva za sve javne troskove... ja mislim nikako.. naprosto nije moguce, mi financiramo drzavu iz magle, iz nepostojeceg proizvoda pri tome sustavno unistavajuci one koji ju jedini stvarno financiraju..
kada bismo analizirali sastavne dijelovi javne strane u parametru 1:1 koji je trenutno odista realan došli bi smo do spoznaje kako je u javnoj strani parametra sadržan određeni broj zaposlenih na javnim poslovima čiji je rad i značaj odista podcijenjen te, rekla bih, gotovo isto toliki broj zaposlenih koji su potpuno bespotrebni i beskorini te poput metastaza opterećuju društvo nanoseći štetu i realnom sektoru opterećujući ga obvezama koje ovaj više ne može podnositi, ali i optimalno potrebnom javnom sektoru jer se raspoloživi iznos financiranja mora dijeliti na više zaposlenih što samim tim dovodi do manjih pojedinačnih plaća.

Ono što u Hrvatskoj, a ni prije u Jugi nikada nije napravljeno je stvarna reforma (ili restriktuiranje) javnog sektora na način da se ukine beskorisni ali do malignih granica nabujali balast koji društvo, unatoč sustavu (socijalizam / kapitalizam / /bilo što) vuče u propast.

To je ono što se u privatnom sekstoru niti ne stigne razviti jer zgravi privatni sektor funkcionira na način da zapošljava i plaća samo ono što mu je realno potrebno, dok javni sektor svakoj garnituri na vlasti većinom služi kao poligon za uhljebljavanje svojih podobnika koji u principu i sačinjavaju taj kancerogeni balast.

U idealnom društvu koje bi provelo stvarno restruktuiranje javnog sektora, ali ne preko koljena odokativnim smanjenjem broja zaposlenih već na temelju stvarnih kriterija potreba, čak i uz smanjenje opterećenja realnog sektora vrlo brzo bi se stvorila masa sredstava kojom bi moglo na zadovoljavajući način podmiriti potrebe optimalno potrebnog javnog sektora.

No, na žalost, to nije u interesu vladajućih ma skoje strane dolazili, jer bi sami sebi na taj način izbili iz ruku alat koji im strateškim rasporedom poslušnika osigurava opstanak na političkoj sceni.

Jednostavni i svima poznati primjeri da je to tako:
Nakon svake smjene vlasti u javnni sektor se dovode novi podobnici dok se stari preraspoređuju na izmišljena i u većini slučajeva beskorisna radna mjesta.
Tako da u javnom sektoru još uvijek imamo ljudi koji su u te institucije a po političkoj liniji došli još 90-tih
Kako javni sektor još uvijek funkcionira na temelju pravilnika i sistematizacija, jednom otvoreno parazitsko radno mjesto teško se zatvara jer čak i kad netko od njih ode u mirovinu, drugu instituciju i sl. - na ta mjesta se preraspoređuju insajderi bliski trenutnim ravnateljima.

Bez sagledavanja problenma javnog sektora iz ove perspektive koju sam navela, svaka rasprava završava sukobom realno vs. javno u kojem su obje strane podjednako i u krivu i u pravu - pa samim tim sukob postaje nerješiv.
Javni sektor sam sebe ne može očistiti od balasta jer se uzrok nastanka toga balasta nalazi u rukama političara koje opet na tron postavljamo ili sa trona skidamo zajedno svi građani - kako oni koji rade u realnom sektoru tako i oni koji rade u javnom.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Minus, prvenstveno zvog ovog:

ne bih rekla da si imalo ostecen... dapace.. omjer nije realan. tvoja placa u novcanom iznosu bi trebala biti manja od one kod "realaca", od place onih koji su "financijeri" tvojeg dohodka... i to zato sto oni nemaju sigurnost radnog mjesta i sve ostale pogodnosti koje javne i drzavne sluzbe imaju..

Postoje sasvim "realne" potrebe za ljude u "nerealnom" sektoru i oni, a pogotovo u konkretnom slučaju profesora, nastavnika ili pak zdravstvenih radnika, vrlo realno doprinose društvu... Samo što je cost-benefit analiza mrvicu kompliciranija od prihod-rashod=profit.

Svođenje razumijevanja funkcioniranja društva na gore navedenu formulu i dovodi polako do toga da iz javnog školstva i zdravstva sve više sposobnih ljudi nastoji pobjeći, a za isto se opredjeljuju oni koji su doista motivirani jedino onim što si nabrojala. Time se ujedno i umanjuje časna uloga tih profesija, pa će uskoro doista i doći na tvoje, a to je da ih i ne treba niti toliko plaćati jer uostalom i ne vrijede...

(ponajveće glupačice iz poznatog okruženja upisale su - učiteljsku školu...)

Da bi "nerealni" sektor mogao biti realno plaćen, potreban je jači realni sektor, te pravednije (veće) oporezivanje najbogatijih. Realni sektor neće jačati ako se podcjenjuje i obezvrjeđuje "nerealni", ali će dovesti do pada kvalitete nerealnog sektora, koji će u skladu s time davati i realno loše usluge, što će pak loše opsluživati realni sektor. Kužiš ;)

Ili da nacrtam - imat ćeš loše obrazovane ljude... ili bolesne...

Eh, da, molim dokaz da VSS u realnom sektoru ima prosječne plaće manje od 4.800 ili kolko već kuna...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bratja s Istoka...

Profesori, ljekari, administrativci i ostali koji primaju plate iz budžeta za sada su mirni, ali njihovi direktori nisu. U okviru mjera štednje koje će Vlada Srbije primjenjivati već od prvog dana septembra, najviše zarade u državnoj upravi bit će snižene. "Tu imate potpunu nesrazmeru, da direktor agencija ima veću platu od predsjednika države i te plate odnosno gornja granica te plate mora biti ograničena", rekao je ministar trgovine Rasim Ljajić.

Tko je glasao

ne govorim o zeljama vec o

ne govorim o zeljama vec o mogucnostima..

naprosto ako nemas novaca onda si ne mozes nesto priustiti i uvijek ovisis samo o svojim prihodima..

javne i drzavne sluzbe financiramo no one nisu nasa djeca da bi se odrekli mnogo toga kako bi oni zivjeli bolje od nas.. a cak i "djecje" zelje imaju granicu u mogucnostima bez obzira koliko se roditelj trudio omoguciti sve "pozitivne" zelje

i tu tvoja logika "visih sfera" gubi oslonac..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Od solidnih namirnica radiš loš čušpajz...

Nisu nama problem nastavnici i profesori i medicinske sestre, već dekani poput ovog dolje, kao i raznorazne Agencije za kopanje nosa, Instituti za češanje guzice, HACovi, HAKovi, HDS-ZAMPovi te još gomila parazitskih paradržavnih tijela, institucija, udruga i zadruga koja se nemilice trpaju državnim novcima...

Plaće profesorima nisu rasle godinama, penzije se ne usklađuju s plaćama u realnom sektoru godinama, a ti i dalje pušiš plitku priču o parazitiranju nerealnih službi na realnima...

Jovanović bi nakon što je dozvolio da mu sasjeku plaće u sektoru trebao ponuditi ostavku kao što je i obećavao, a i Ostojić, koji je dozvolio da mu smanje dotok novca za zdravlje. Ljigave bezmude poturice!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

nisam ni napisala da su

nisam ni napisala da su nastavnici problem...

samo mislim da j ei njima nuzno shvatiti kako nij elogicno da imaju vise od onih koji ih hrane.. to nigdje u normalnoj ekonomiji onoj odrzivoj nije bilo tako..

a sad o ovom drugom sto kazes.. to je naravno goruci problem. prvo sto bih ja ukinula je drzavno financiranje bilo kakvih privatnih skola i veleucilista.. to je naprosto besmisleno. ako drzava financira onda neka financira javne skole a ne privatne.. svi koji zele pohadati privatne skole neka ih naprosto privatno i placaju.

drzava financira od crkvenih do tajkunskih srednjih, pa onda gomile nekvalitetnih privatnih veleucilista... ako saznam da financiraju jos i strane skole, americke ili talijanske svejedno.. biti cu skroz na skroz revoltirana.. eto to naprosto treba ukinuti..

ista logika treba biti i sa privatnim zdrastvenim ustanovama.

u glavama politicara ali i zakonima treba jasno razgraniciti sto je privatno a sto je javno odnosno drzavno. privatne "vise sfere" nek se financiraju iz privatnog dzepa a drzavne iz budzeta.. mislim da bi se tako oslobodila ogromna kolicina javnog novca..

no ono sto ti @bigi nisi svjesna u ovoj citavoj prici je da mi naprosto nemamo novaca jer nista ne stvaramo. kad bi ukinuli sva placanja privatnog javnim novcem, pa i kad bi uspjeli nekako sprijeciti malverzacije slicne pozeskom veleucilistu (koji vrag je ta rijec veleuciliste? sto to stvarno znaci? veliko uciliste? apsolutno mi je mutan taj pojam a i svrha tog novoizmisljenog naziva) mi i dalje ne bi imali vise novca za place profesora u skolama i ostale slicne place.. ali bi barem imali dovoljno za njihove place bez novih drzavnih zaduzivanja..

to je nesto sto vecini u ovoj drzavi nikako nije shvatljivo.. MI NAPROSTO NEMAMO NOVACA KAO ZAJENICA KAO DRZAVA

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Repliciram na repliku kojom si ti replicirala

prosvjetnom radniku... Dakle (i) nastavnici su problem, po tebi... Ujedno, nisi mi dokazala kako oni dobivaju više od onih koji ih "hrane".

Dakle, čovjek koji je VSS, jer da nije VSS ne bi mogao biti profesor, veli da ima plaću 4.880 kuna i ja mu vjerujem. Prosječna plaća je za lipanj bila 5.492 i to prosječna, a ne prosječna za VSS. Dakle "on" koji ove školuje i liječi, ima manju plaću od "ovih" koji ga "hrane". I to prilično manju!

Ti dakle cijelu daljnju priču i zaključke baziraš na posve pogrešnoj pretpostavci... i nastojiš ga uvjeriti kako bi i sam trebao biti svjestan svog privilegiranog položaja, koji, kako vidimo, nije privilegiran, barem ne prema mjerilu plaće, te da bi bilo razumno shvatiti, pa i benevolentno prihvatiti smanjenje prava po plaći.

Ako se možemo složiti kako nisu svi poduzetnici lopovi, valjda se možemo složiti i oko toga kako nisu svi iz "nerealnog" sektora paraziti koje mi hranimo...

Pod izlikom frazetina kojima i ti barataš, širokim se potezima krenulo u kresanje prava školstvu i zdravstvu, što će dovesti do njihove daljnje devastacije, bijega kadrova, korumpiranosti, pada kvalitete i ugleda struke. A radi se o djelatnostima koja su od neizmjerne važnosti za prosperitet svakog civiliziranog društva.

S ostalim se primjedbama donekle slažem, premda trebaš znati da država zapravo prvenstveno financira korisnike tih privatnih fakulteta, jer kad bi se plaćala stvarna cijena, rijetki bi si to mogli priuštiti, kao što si recimo gotovo nitko ne bi mogao priuštiti dijete u vrtiću da država ne sufinancira iste, bili oni državni ili privatni...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ne pricam o parazitima niti

ne pricam o parazitima niti ne mislim da su skolstvo ili zdrastvo paraziti .. bez veze meces izjave u "moja usta"... to stvarno nisi nigdje mogla procitati.. jer tako nesto jos nikad nisam izjavila..

nema fraza u mojim izjavama.. ja ionako pisem samo ono sto mislim, a u frazama se ne misli.. vec iskljucivo prodaje demagogija (ili se sprda, no sad sam savim ozbiljna... Zivjela radnicka klasa! i svi u okolini.. naravno zdravoj i eko-zelenoj....)

dole sam vec napisala.. drzava ne smije placati privatne skole.. nebitno je da li bi si ljudi to mogli priustiti, nek takve skole kostaju koliko kostaju i nek ih pohadaju oni koji to mogu platiti.. javnih skola mora biti dovoljno i samo njih treba financirati iz budzeta.. nadam se da se s ovim slazes..

privatna skola nije nista drugo nego privatan biznis. u odnosu prema profitu nema nikakve razlike izmedu nje i bilo kojeg drugog privatnog biznisa. po toj glupoj logici po kojoj politicari dijele nase javne pare nekom privatniku trebalo bi onda financirati iz budzeta i sve ostale privatnike.. otkupljivati urode, proizvode i svasta nesto.. To nije posao Vlade i politike vec stvaranje okruzenja (porezne i gospodarske politike) u kojem ce porez biti toliki da te skole imaju dovoljno daka koji mogu platiti privatno skolovanje.. a gospodarstvo toliko razvijeno da ih ima puno takve "kupovne" moci..

ako se radi o "visim sferama" onda nek drzava placa umjetnike da slikaju, pisce da pisu, glumce i znastvenike da rade svoj posao i to iz javnih para.. no to nikome ne pada na pamet.. a kao zas kole je sve to ok.. e pa nije.. ako nemaju daka nek zatvore.. kao sto bi se i svaki drugi biznis zatvorio ako ne moze zaradivati tj. nema trzista za plasman svojih proizvoda

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Pala s Marsa?

Pa država i plaća "umjetnike da slikaju, pisce da pisu, glumce i znastvenike da rade svoj posao" u ogromnim količinama. U kazalištima imaš na plaći golem broj glumaca koji godinama nisu stali na daske... nit ne budu...

Ali to nije tema naše rasprave, već prije svega javni službenici iz prosvjete... Kojima ti objašnjavaš kak je 5000 kuna super lova i da bi trebali biti plaćeni još i manje... jer ih realan sektor hrani...

Čim su se počele uvoditi školarine, stvar se prilično zmešala... škole (faksovi) su zapravo prestali biti sasvim javni, po mom shvaćanju. U tom smislu, zašto bi jedno javno veleučilište dobivalo lovu od države, a neko privatno ne bi? Da bi si onaj linkani dekan podijelio dodatak na plaću? (drago mi je da se po tom pitanju vraćaš na socijalnu državu :P

Činilo mi se da nisi imala tako rigidna razmišljanja po pitanju Čačićevih širokopoteznih JPP radova.

Evo npr. zatvori... Država uloži nešto, privatni sektor uloži nešto, i eto nam lijepog novog zatvora pokraj Šibenika. Onda zatvorenici dolaze, a država privatnom partneru plaća "zatvorarinu"... Kaj taj zatvor ne bi trebao poslovati tržišno i profitno, nije li dovoljno da im država "proizvodi" zatvorenike?

Uostalom, država i financira mnoge privatnike. Recimo, jedan od jačih koji poteže poticaje je upravo Todorić... Objasni ti meni - zašto njemu država daje lovu i/ili oprašta dugove? Zašto države svijeta saniraju recimo propale banke? Radi li se možda ipak o nekom državnom interesu i kojem? Ima li država interes da postoji privatni vrtić ili privatna glazbena škola, pa je zbog toga sufinancira?

Što se tiče uvodnog dijela tvog komentara, daj se skoncentriraj. U svakom komentaru imaš frazu kako se ovi iz javnog sektora "hrane" lovom iz privatnog, te bi zbog toga trebali biti skromni i zahvalni i dakako slabije plaćeni nego u realnom... To si strpljivo objašnjavala onom profi i na taj sam upis i reagirala...

Potom, tezu o tome kako bi "realci" trebali biti bolje plaćeni opravdavaš njihovim povećanim rizikom. Zbunj?! Kakav rizik, realci rade za plaću, a rizik, kako si uvijek tvrdila, snosi poduzetnik, koji zbog tog rizika ima pravo na profit, za razliku od njegovog sljakera... I kako to misliš - "trebali" - zar to ne ovisi o tržištu radne snage, kao "prirodnom" regulatoru?

Ajde, javi kad se odlučiš koje teze zapravo zastupaš ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ma ne da mi se uopce ovo

ma ne da mi se uopce ovo tvoje komentirati.. imam nepromjenjene stavove o drustvu i politici citavo vrijeme.. pa mi je poprilicno smijesno tvoje sadasnje iznenadenje..

a ponovo ih prezentirati kad su vec u gomili komentara ili u dnevnicima stvarno nema potrebe.. citaj si sve sto sam napisala i uvijek je isto..

a za neko prepucavanje koje vrlo brzo postane besmislica (kao i ovaj tvoj komentar) stvarno nemam volje..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mora da je frustrirajuće

kad patronizirajuća rezolutnost ne naiđe na dobar prijem i kad se suoči s vlastitom nekonzistentnošću... ali to je ipak tvoj problem.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

nemam ti pojma kakav efekt

nemam ti pojma kakav efekt izaziva taj prijem.. a ni ovo drugo.. ali izgleda logicno to sto tvrdis

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

uhaj...

Prema podacima Fine, prosječna plaća isplaćena u gospodarstvu u prva tri mjeseca godine iznosila je 4737 kune. Prosječna plaća u statističkoj kategoriji javna uprava iznosi 6188 kuna.

Ovo je podatak koji onda na kraju da prosjek od 5.492,00 kn. Usto - statistika ne prati sva prava iz kolektivnog ugovora (božićnice, uskrsnice, dara za djecu, regresa, godišnjeg povećanja plaće zbog minulog staža, uvećanja plaće za rad blagdanima, uvećanje plaće za složenost poslova koje obavlja...

Daklem, anonimni autor ima nešto veću plaću od gospodarskog prosjeka.

Istini za volju, kada bi se odbilo 5-10% najvišljih plaća (u gospodarstvu - top-management i sl., a u "javnoj upravi" ravnatelji i sl.) - onda prosjek grane pada preko 15% - tako da je prosječna neto plaća u gospodarstvu cca 4000kn, a u "javnoj upravi" 5000 kn.

Dakle - anonimni gospodin je točno u skladu sa prosjekom. I naravno, 25% iznad prosjeka u gospodarstvu.

Tko je glasao

Okej... samo podsjećam te da raspravljamo o školstvu

Sad mi još daj prosjek za VSS u gospodarstvu, prosim lepo... Kad već luno nije u stanju...

A potom mi, ali onak za ozbiljno reci - smatraš li doista kako je cca 5000 kuna za profesora u recimo srednjoj školi prevelika plaća?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ovo su dakle podaci za 2008.

a bojim se da bi podaci za 2012 mogli biti samo još i gori. Dakle:

"Zaposlenici s visokom stručnom spremom u obrazovanju imali su tako 1898 kuna manju plaću od one prosječne za VSS djelatnike..." - http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Zaposleni-u-obrazovanju-s...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigić

Prosjek je prosjek. Naravno da sada možemo pričati o tome da "zli privatnici" dio isplate ovako i onako, da možemo pričati o "profesorima koji ništa ne rade, imaju godišnji od tri mjeseca, a predaju iz metodičkih priručnika koje im podijele izdavači školskih knjiga" :)

No, nije mi bila želja crniti ikoga. Realna je činjenica da je prosječna plaća u "javnom sektoru" 20-30% veća od prosjeka u gospodarstvu.

Kada bi na stranu makli @lunine argumente tipa "plaća u realnom sektoru mora biti veća od plaće u javnom - zbog same logike stvari" - opet bi došli do istog problema - javni sektor je PREVELIK. Meni nije problem da budem "sitan poduzetnik" i da radim čak i za 30% manju plaću od javnog sektora. Oni imaju svoje muke koje ja nemam - debilne šefove, procedure koje moraju poštovati, ovo ono.

Problem je što je broj zaposlenih u javnom sektoru neodrživo prevelik. Ja bih @Anonimnom dao 30% veću plaću, ali bih otpustio njegovog nesposobnog kolegu - i njegovu satnicu preraspodijelio na Anonimnog i još jednog kolegu. Nisam ljubomoran na stabilnost njihovog posla niti visinu plaće. "Ljubomoran" sam koliko nam je javni sektor loš, neučinkovit i nesposoban. Samo me to ljuti.

Tko je glasao

Politika "sjekirom"...

Čuj, prosjek je prosjek, ali onaj prosjek koji jest, a ne onaj koji se nudi kao pogrešni argument kojim se pothranjuju pogrešne predrasude kako su prosvjetni radnici (a o njima raspravljam) predobro plaćeni, više od prosjeka u realnom sektoru, te kao takvi parazitiraju, tj. mi ih hranimo...

Dakle, ako sam ja tvrdila jednu egzaktnu činjenicu lako provjerljivu onima koji mi ne vjeruju, a ta je da je prosjek plaće PROSVJETARA, koji većinom imaju VSS, MANJI od općenitog VSS prosjeka, tj. MANJI od plaće za VSS u realnom sektoru, onda doista diskusiju o ovoj temi teško mogu konstruktivno nastaviti ako se uporno plasira, a ničim ne dokazuje, tvrdnja kako su prosvjetni radnici predobro plaćeni u odnosu na realni sektor, a još se kao faktor zamagljivanja nudi i argument kako oni snose manji rizik, pa bi zapravo i trebali biti manje plaćeni od VSS radnika u realnom sektoru, jer znamo iz prijašnjih diskusija kako u realnom sektoru rizike snosi jedino siroti poslodavac ;) (ti si barem detaljist, pa očekujem da razumiješ ovaj pristup)

Nadalje, svi dakako "znamo" da novaca nema, te da je javni sektor prevelik. Kako sam i ja isto tako detaljist, možeš li me uputiti na neku analizu iz koje je razvidno to što svi "znamo", posebno vezano za obrazovni sektor? I odakle onda nasumične bojažljive glasine kako prosvjetnog kadra sve više nedostaje, a zdravstvenog pogotovo?

Potom veliš (a opet ću se, kao i od samog početka, ograničiti na prosvjetare), kako bi ti jednog otpustio i preraspodjelio njegov posao na drugu dvojicu kojima bi čak i povećao plaće 30%. Izvrsna ideja:P, ali u ovom konkretnom slučaju te upozoravam da bi prekršio Zakon (http://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-sred...) koji kaže da je tjedna norma predmetnog nastavnika 22-24 sata, a koliko mi je poznato, taj se zakon nije mijenjao...

Sramotno je da se vodi politika sjekirom kojom se amputira još jedan komadić ionako podcjenjenih prihoda prosvjetara, prije svega onih u osnovnim i srednjim školama koji su i najpotplaćeniji, a koji imaju jedan od najodgovornijih zadataka u društvu tj.obrazovanje.

Žalosno je i tragično što ispada da je i Jovanović još jedan u nizu ministara koji dozvoljava da mu tako obezvrjeđuju i seru po sektoru, a time i njemu i njegovom ministarstvu.

Vrlo je loša poruka vlade koja jedino što zna raditi kad "nema love" jest skresati plaće prosvjetarima (i inima), uvoditi nove poreze i prestati plaćati razminiravanje i navodnjavanje zemlje... Ujedno, Čačić bombastično najavljuje milijarde koje će se uskoro zažbukati u njegove JPP i energetske projekte.

P.S. Kao mali bonus pack - pogledaj kako to vidi sindikat - http://www.sindikat-preporod.hr/glasilo/g_62.pdf .

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ok, ograničimo se na prosvjetni kadar

Možda nije toliko poznato, ali u RH postoji ogroman broj škola koje su ogromna šteta i budžetu i prosvjetnom sustavu - škole s premalenim brojem učenika.

To je tema koji sindikati prosvjete nikada ne pokreću (jer ide kontra njihovog članstva), a država također (jer to ide kontra "rejtinga" jedinica lokalne samouprave). Dakle - odgovorno tvrdim da u RH postoji ogroman broj osnovnih škola, a područnih pogotovo, koje jedva da bi popunile jedan razred. Sve te škole imaju ravnatelje, imaju režijske troškove i tome slično.

Kada bi se te škole zatvorile, učenici pomaknuli prema "centralnim školama" te kada bi ti prosvjetni radnici "isparili", dobili bi dovoljno novaca za dizanje plaća ostalima bez dizanja satnice.

To onda možeš proširiti na mnoge djelatnosti koje vodi država. Naime, niti smo mi porezno najopterećenija zemlja na svijetu, niti išta sličnoga. Naš najveći problem je što se državni aparat "napuhao" u mnogim djelatnostima, a još je pritom i neučinkovit. Tako da, npr. profesori - ispaštaju (da, riječ je o izrazito obrazovanim osobama) sasvim nepotrebno. Kao i mnogi dobri porezni referenti, pravnici i slično. Oni su sami - pristajanjem na "siguran posao" i "ne smijem dizati glas jer sam sretan što su me primili" na neki način i sukrivci toga što se u te službe trpalo sve i svašta. I sada ih je teško "izbaciti" van.

p.s. Uspoređivanje osoba, tj. njihovih primanja, tj. obrazovanja isključivo putem formaliziranog obrazovnog stupnja mi je... jako zastarjelo.

Tko je glasao

Uputi primjedbu Čačiću...

koji upravo kreće u izgradnju novih škola.

Izgleda da je Čačiću, vladi ali i mnogim diskutantima puno lakše shvatiti ekonomiju prebacivanja cigli i šodera, nego vođenja jednog društva prema svim relevantnim pokazateljima važnim za njegov napredak...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

uputio sam...

... ali mu je glava bila u frižder, pa mislim da me nije čuo :)

Ja jedva čekam projekt JPP u vezi škola - koje će pobacati još kockastih ciglastih zgrada posvuda - za koje će onda lokalna samouprava opet plaćati gomile režija, nastavnog kadra koji će predavati u učionicama sa po tri do pet učenika, a ravnatelj (uvijek je muško) iznajmljivati sportsku dvoranu na crno svojim prijateljima iz općine. Pritom ta ista škola neće imati ništa od opreme, nula kn za stručna usavršavanja, ali će podići trošak MZOŠa za još par miliona kn - bez ikakvog "javno korisnog posla".

Dobit ćeš još jednu hrpicu "državnih službenika" koji će prvih 15-20 godina biti sretni što su našli posao, a ostalih 15-20 godina se tresi pred strahom od otkaza i da se ne otkrije da oni zapravo skoro ništa ne rade.

Tko je glasao

hahaha zap.. ti nesto

hahaha zap.. ti nesto "realno" uredovao po javnom sektoru..

dodao bi covjeku 50% posla vise za 30% povecanja place...

:)

ps
a to sto pricam nema veze sa nicim nego sa prirodnim poretkom stvari.. realni sektor bi trebao biti bolje placen od javnog... stvar je rizika i nacina rada, a ne "visih sfera" morala etike i politickih pogleda na svijet

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

plaćanje

Moram priznati da me zbunjuješ stavom "mora biti bolje plaćen".

Ne znam zašto bi jedan vrhunski kirurg u vojnoj bolnici moram biti plaćen manje od lošeg kirurga u privatnoj klinici u Šprčkovini.

Sama zastupaš tezu da "vlasnik kapitala" (poduzetnik) snosi rizik i shodno tome - nagradu. Dakle - rpfot gazdi, skraćeno rečeno.

Pritom - radnici kod privatnika ne učestvuju u podjeli rizika, pa ni profita. Logično, zar ne?

Sad dolazimo do zaključka - budući su oni "najamna radna snaga" koja se nije "uspjela uhljebiti" u državnim službama, zar nije osnovno svojstvo kapitala "maksimalan profit uz nisku cijenu"?

Dakle - kapital će TEŽITI platiti radnika ŠTO JE MOGUĆE MANJE - dokle god ima za to mogućnosti. Kada gospodarstvo ojača, kada ti konkurencija počne otimati radnike dobrim plaćama, tada ćeš ih i ti povećati (kao gazda). Budući su u jednoj "branši" - nastavnici, medicinske sestre i slično - a u drugoj stolari, građevinari, ekonomisti - oni uopće nemaju dodirnih točaka te plaća jednih ne utječe niti ovisi jedni o drugima.

Tko je glasao

Sama zastupaš tezu da

Sama zastupaš tezu da "vlasnik kapitala" (poduzetnik) snosi rizik i shodno tome - nagradu. Dakle - rpfot gazdi, skraćeno rečeno. Pritom - radnici kod privatnika ne učestvuju u podjeli rizika, pa ni profita. Logično, zar ne?

tocno. rizik naplate ulozenog u posao. no to nema veze sa temom o kojoj pricamo jer se ona ne odnosi na te rizike.

Sad dolazimo do zaključka - budući su oni "najamna radna snaga" koja se nije "uspjela uhljebiti" u državnim službama, zar nije osnovno svojstvo kapitala "maksimalan profit uz nisku cijenu"?

nije. ne moze se postaviti korelacija "maksimalan profit cete dobiti ako je cijena cijena rada minimalna" (ovo je mislim suvislije napisana tvoja misao) kao univerzalno pravilo jer je ponekad tocna, a ponekad i ne.
nadalje, maksimalan profit nije uvijek najveci iznos izrazen u novcu, ako pricamo o smislu i profitabolnosti dugorocnih ulaganja kapitala u razvoj i proizvodnju, a bas takav primjer navodis.

u tvojoj recenici ovaj dio: "koja se nije "uspjela uhljebiti" u državnim službama ne mogu dovesti s nicim u vezu.. bar ne u mojim gornjim komentarima tako da ne razumijem cemu taj dodatak.. i sto bi on trebao govoriti

Budući su u jednoj "branši" - nastavnici, medicinske sestre i slično - a u drugoj stolari, građevinari, ekonomisti - oni uopće nemaju dodirnih točaka te plaća jednih ne utječe niti ovisi jedni o drugima.

netocno. i to na vise nacina.
sva ta "zanimanja" mogu biti javni, tj. drzavni sluzbenici ali i ne moraju. ne postoje takva diferencijacija kao apsolutni "muss". postoje samo ona zanimanja koja jesu vecinom javna u socijalnim drzavama, ali isto takva su i u privatnom sektoru samo u manjem broju. sto kao princip vrijedi i za obrnuto.
ako zanemarimo da svi mogu biti i jedno i drugo te postavimo korelaciju da prihod javnog sektora ovisi o uplatama realnog, itekako nalazimo dodirne tocke. a ona osnovna jest da javni sektor ima realno gledano na raspolozenju samo onoliko koliko mu je uplaceno kroz poreze i davanja iz privatnog i ni lipe vise. (osim financijskim pretumbacijama, od drzavnih zaduzenja, inflacija i slicnih mudrolija, koje jednom trebaju prestati jer vode u sve vecu dubiozu)
javni sektor dakle, ima ogranicenje u prihodu koje rasporeduje na svoje troskove, od hladnog pogona, tekucih troskova itd.. do placa za zaposlene javne sluzbenike. prihod mu ovisi o kolicini realnog sektora, gospodarskoj situaciji u drzavi/regiji i fiskalnoj politici.

Placa javnog sektora neminovno ovisi o uplati realnog sektora. Ne postoji nacin da se privatni sektor dugorocno prisili uplacivati toliko za javne troskove da mu ne ostaje suvisao novac, radilo se to o porezima gospodarskim subjektima (kapitalu) ili davanjima, doprinosima i porezima gradana..
Ni u jednoj drzavi u kojoj nisu odnosi i politika totalno poremeceni ne moze doci do bujanja javnog sektora do neizdrzivog omjera uplatioc/potrosac.. To se regulira na vise nacina, uglavnom pozitivnom stimulacijom. No taj dio kao kompleksna tema nije tema ove nase rasprave. Mi smo se ogranicili na odnose placa.

Pa ako se konacno vratim na zapocetu temu, odnos placa (radnih mjesta) u javnom i privatnom sektoru onda treba naglasiti da bi on trebao biti posljedica te pozitivne regulacije.

koja kaze da je zaposlenje u drzavnoj ili javnoj sluzbi stabilno i sigurno zaposlenje, bez velikih oscilacija u radu, sa normiranim nacinom napredovanja kroz vrijeme, sa gomilom administrativne regulacije, sa mnogim pogodnostima (benefits) koje nisu karakteristicne tj. pravilo za privatan sektor... ali zbog toga ogranicene u prihodu tj. placi..

Pa onda netko bira stabilnost i sigurnost uz manje novca kao "sluzbenik", a netko preuzima rizik gubitka radnog mjesta, manje garantiranih beneficija, ali mu ostaje mogucnost brzeg napredovanja ili promjene radnog mjesta kao i fleksibilna placa koja je zbog svega toga u principu veca od one u javnom sektoru.
tu je vazno napomenuti da je ukupni prihod javnog sektora "miran", "ujednacen" za razliku od prihoda realnog sektora koji skace ovako i onako.. sto se naravno odrazava i na prihode zaposlenih.

Kad se dogodi obrnut odnos, i kad javna sluzba uz sve beneficije ima jos i vecu placu od realnog sektora onda kroz neko vrijeme drustvo dolazi u situaciju kakvu mi imamo danas.. u nevaljali i financijski neodrziv omjer realno/javno..

Do ubrzanog poremecaja omjera dolazi posebno kad je on uz sve gore navedeno jos potenciran losom politikom i kupovinom glasaca.. No i bez toga bi se dogodilo isto samo kroz duze vremensko razdoblje.

ps
vrhunski kirurg ili neki novi ruder boskovic nisu prosjecni javni sluzbenici i oni nisu predmet mog komentara, a ne bi trebali biti ni vaseg jer ne pricamo o posebnim ljudima koji su od izuzetne drzavne vaznosti i potpuno zanemareni od sustava tj. destimulirani novcano ali cesto i opremom za rad, bar u nasoj drzavi.. vec o najobicnijim ljudima, prosjeku

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

malo maštanja...

Placa javnog sektora neminovno ovisi o uplati realnog sektora.

Mislim da iz ovog citiranog dijela izlazi najveći nesporazum. Po meni, za većinu modernih država - ovo jednostavno nije istinito.

Moderne države imaju nevjerojatan velik broj različitih prihoda - državni (javni, proračunski, štogod) prihodi su i kazne i koncesije i biljezi i trošarine - a to sve nema veze s realnim sektorom.

Neka izmaštana država koja leži na ...zalihama pitke vode, rudnicima ili nečem trećem - mogla bi potpuno ukinuti poreze realnom sektoru i imati dovoljne porezne prihode. Zamislimo jednu izmaštanu zemlju tipa Norvešku, koja sva svoja naftna bogatstva da u koncesiju nekoj naftnoj tvrtki, te realni sektor potpuno oslobodi plaćanja doprinosa - sve financiraju izravno iz budžeta (zdravstvo, školstvo, obranu...).

Bi li u takvoj zemlji država imala pravo propisati, bez ikakve ekonomske logike, samo zato jer imaju dovoljno novaca - plaću nastavnika u visini u kojoj želi? Bi. Njihov je novac. Dakle - javni i realni sektor nisu toliko povezani koliko ti misliš. Da, realni sektor uplaćuje javnom, ali za to dobiva i određene protuusluge.

Ono što želim naglasiti jest da mi se čini kako tvoj princip diže animozitete između javnog i privatnog sektora u smislu "hranitelji" i "uhljebnici" - dok je po meni istina nešto sasvim drugo - i javni i realni sektor su partneri, ali i zatočenici politike. Ako su i jedni i drugi dio politike koja podržava budžetski deficit, TO je ono što je opasno (deficit može nastati i od nerazumnog ulaganja u realni sektor, što je upravo kod nas čest slučaj). Dakle - nije što podijeliti ljude da mrze jedni druge, već ih staviti jedne uz druge - i onda mijenjati stvari na općoj razini.

Tko je glasao

nerealnost kao posljedica razmazenosti odnosno neodgoja

preskacem primjer nafte ili vode .. jer to je na neki nacin digresija na pocetnu temu, pa ...

sto se ostalog tice ne vidim ja nikakvog animoziteta u mom izricaju, a niti ga imam osobno kako god da komu izgledalo..

stvar je nacisto prosta, a ponasanje nasih gradana (otprilike ta tvoja, ali i vecinska logika tako kaze) je kao ponasanje razmazene djece koji imaju svoje prohtjeve i prava koji su izrazeni u pozitivnim, ali i bespotrebnim prohtjevima.. Realni roditelji dakako nece pristati na zahtjeve koje smatraju losima, no danas je situaija takva da ni dobri zahtjevi djece ne mogu biti do kraja zadovoljeni..
U "nasoj" familiji je problem zadovoljenja djecjih (onih koji su financirani) potreba posljedica razlicitih uzroka.. jedan veliki je razmazenost, drugi je nacin zivota temeljen na zamisljenim potrebama (a ne realnim mogucnostima), zatim na kolicini realnih prihoda koji je slicniji lose placenom samohranom roditelju nego paru, te na prekobrojnosti djece, koja su uz sve to jako lose odgojena..

mozda zato sto taj roditelj previse radi da bi im zadovoljio i sto treba i sto ne treba?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

razmaženko :)

Samo ću na početku nepotrebno reći da od svog prvog radnog dana radim u realnom sektoru, neprekinito, sve do danas. Čisto da se zna tko piše.

Ne kažem da animozitet postoji, ali iz tvojih upisa se osjeti velika nesklonost svakome tko radi u javnom sektoru. Obično mene napadaju za takav stav, pa mislim da ga dobro osjetim kod drugoga. Ali ti si ekstremna čak i za mene. Ljudi koji su namjerno ulagali u svoje znanje da bi se kasnije zaposlili kao liječnici, profesori, vatrogasci... nisu "lijena državna bagra" niti oni "isisavaju profit poduzetnicima". Država određuje načine prikupljanja poreza, te njihovog trošenja. Da li su liječnici, profesori i poduzetnici krivi ako država daj poticaje neprosperitetnoj hrvatskoj brodogradnji? Ako rade neisplative autoceste. S kim bi se to profesori trebali solidarizirati? A s kime zaposleni u realnom sektoru?

Ja ponekad iz tvojih napisa ne razumijem kako bi ti jednom profesoru odredila plaću.

Šteta što izbjegavaš primjere - pa ću pokušati još s jednim.

Ti si predjsjednik države. Imaš jednu školu sa jednim profesorom. I imaš jednog poduzetnika (vlasnik i poduzetnik u istoj osobi).

I sada taj poduzetnik nešto radi - dio proda tebi (državi), dio profesoru (školu), dio izveze. Kao vladarica imaš još i šume, mora i slično na raspolaganju, imaš na raspolaganju državni aparat.

Volio bih čuti kako bi odredila visinu prosfesorske plaće, tj. "natjerala" ga da potpiše godišnji ugovor (pretpostavimo da postoji i socijalna pomoć za nezaposlene u tvojoj državi) te u kakvoj bi to korelaciji bilo s poduzetničkim profitom i njegovom plaćom kao radnika.

Tko je glasao

pa ne bih ga na nista

pa ne bih ga na nista tjerala.. sto ce skola u drzavi sa troje obrazovanih ljudi, profesorom, poduzetnikom i vladarem?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ps dobro, ako bi znao

ps
dobro, ako bi znao spanjolski, a ja imala vremena i novca, mozda bi se odlucila na privatne satove, te si ispunila jednu zelju za znanjem koje mi se eto svida pa bi ga rado imala.. no to bi mu sama i platila..
ne znam koliko bi mi naplatio te satove. no posto sam u ovoj prici predstavnik drzave/vlasti vjerujem da bi prijavio prihod i platio porez, a meni izdao racun.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

bezveze...

Ok, vidim da izbjegavaš raspravu gdje nemaš odgovor tipa "odgovoran roditelj - razmažena djeca".

Ja ti ponavljam da niti djelatnik u tvornici tekstila niti njegov liječnik opće prakse kao ni odgajateljica njihove djece nisu ti koji imaju nerazumne zahtjeve - ljudi obično žele samo relativno normalno živjeti od svoje plaće - i to je sve. Ponekad malo iskliznu u nepotreban mobitel ili lcd ekran, ali to su gluposti.

Ni ti "javni" niti "privatni" ne žele ogroman nabujali državni aparat koji guši zdrav javni sektor u napredovanju i boljim plaćama, niti žele enormne poreze - od onih na rad, dobit niti potrošnju. No većina zna da javni sektor ima svoju cijenu i većina ju je spremna plaćati, kao što nitko nema ništa protiv uspješne privatne tvrtke gdje direktor zarađuje milion kn godišnje, a radnici pola miliona godišnje.

Ali oba sektora najviše košta državni aparat, razbacivanje novaca i u javni i u privatni sektor (poticanje poljoprivrede koja ne uspijeva nahraniti vlastito stanovništvo je primjer bacanja novaca u privatni sektor), u enorman broj općina u veleposlanstva po čitavom svijetu, u stotine agencija za ništa.

To je ono što ovu državu koči - i zato smatram jako lošim nahuškavanje "poštenih i radnik privatnika" na "javni sektor" - to je zamagljivanje priče. Ne kužim taj tvoj stav.

Tko je glasao

nikog ja ne huskam na nista..

nikog ja ne huskam na nista..

samo kazem da nemamo novaca ne samo za drzavni sektor nego ni za javni sektor u kolicini kako si je gradanstvo zamislilo, a pogotovo oni koji u javnom sektoru rade..

prirodan tok stvari kaze da je prihod javnog sektora itekako ovisan o realnom. iz toga slijedi da je ogranicen. pa kad je ogranicen onda moramo dobro razmisliti sto si mozemo kao gradani priustiti a oni koji zele raditi u javnom sektoru naprosto moraju shvatiti da nisu povlasteni te da su im prihodi ograniceni.

socijalna drzava nije samo stvar zelja i ne formira se prema potrebama primarno vec je posljedica imovinskog stanja onih koji je financiraju. to je naprosto tako.

da se vratim na razmazenu djecu.. i izmisljene primjere.. dijete, izuzetno talentirano zeli od roditelja da ga skoluju na oksfordu, zeli da ga pripremaju za oksford dodatnim edukativnim potrebama, raznim potrebnim knjigama, tecajevima, putovanjima i da financiraju njegove eksperimente.. no roditelji spajaju jedva kraj sa krajem, pa jedva financiraju i zivot za vrijeme pohadanja obicne javne gimnazije te razmisljaju da li ce imati dovoljno kad dode doba za fakultet jer imaju jos jedno dijete.. bez obzira na sposobnosti, talente i ulozeni trud tog djeteta ono ima koliko ima a ne koliko su njegove potrebe.. i odgovor koji ce dobiti je NE..

javni sektor tj. socijalna drzava kakvu mi danas zelimo je samo u nasim snovima. treba ju staviti u realne okvire a ljudima koji rade u javnoj sluzbi objasniti da imaju sigurno i stabilno radno mjesto, no ako budu zeljeli bolje placeno i rizicno da si moraju naci drugo u privatnom sektoru gdje ce njihov trud i znanje biti placeno po njihovim zeljama.... da se moraju zaposliti tamo gdje ukupni prihod (budzet) nije ogranicen i ne ovisi o opcem stanju realnog sektora te mu se status mjeri preko njega..

ps
da se razumijemo, kod nas jos vladajuci nisu dosli do toga da bi drzavne i javne poslove mjerili preko realnog sektora jer bi tako sebe hendikepirali.. no na to ce ih natjerati prilike. a nas ce natjerati da postanemo svjesni svog sveukupnog siromastva kao i potrebe da zivimo u skladu sa svojim prihodima, pa makar se tu radilo i o onome sto ocekujemo od javnih sluzbi.. kao gradani korisnici ili kao sluzbenici.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Briješ bez veze...

Tko je tu roditelj, za početak? Je li to država?

Kao prvo, ne slažem se s ulogom države kao roditelja, niti bilo koga, realnog ili nerealnog kao njihove dječice koju treba disciplinirati... Uostalom, država kao aparat ne priskrbljuje...

Ali u svrhu nastavka igrokaza s ulogama koje si podijelila mogu reći: "Dragi mama i tata, meni nemate za knjige, a i dalje ločete i pušite. Ti si tata zadnju paru spisko u kladionicama, a tebi je mama zagorila večera dok si očijukala s poštarom. Odjebite!"

Ako si pak mislila kako je "realni" sektor roditelj, onda si napokon razotkrila u potpunosti svoj neoliberalan stav, gdje su tajkuni pravi roditelji u čije ime vlada država-skrbnik kojoj je zadatak disciplinirati dječicu-narod...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

lijenost...

Evo, pošto sam lijen, neću odgovarati gore, nego ću se nadovezati na Biguličin komentar.

Dakle - imamo državu koja ubire prihode (ne ubire ih javni sektor). Ako država od ubranih prihoda kaže - prvo ćemo napraviti puno ministarstava, pa ćemo sufinancirati uzgoj školjaka u zagorju - to nije birao niti realni niti javni sektor.

Javni sektor privređuje (direktno i indirektno), razlika mu je samo što ga ne vrednuje tržište (ali ga zato vrednuje - unutarnja kontrola). Kada si roditelj - dijete upisuješ u školu koja ti pripada po mjestu stanovanja. Ali imaš pravo urlati na "javni sektor" ako misliš da su pali ispod nekog prosjeka, oni imaju svoje unutarnje kontrole, svoja pravila struke (mnogi iz realnog sektora nemaju tako jake kontrole). Dakle - jedne kontroliraju poreznici, druge stručne službe. Ali to što javni sektor ne vrednuje tržište ne znači da ti ljudi ne rade niti ne privređuju!! Ideja da svi moraju (i imaju pravo) na takvo i takvo obrazovanje je, u suštini, privređivanje.

Ne mogu vjerovati (@luno) da ne kontaš razliku između države i javnih službi. Stalno govoriš o javnim službama kao "razmaženom djetetu koje želi studirati na prestižnom fakultetu i imati novi mobitel". Većina ljudi u javnom sektoru rade taj svoj posao jer ga - vole!

Tko je glasao

@zap i ti i ja kao privatnici

@zap i ti i ja kao privatnici radimo svoj posao zato sto ga volimo.. ali zaradujemo upravo onoliko koliko su nam mogucnosti u odredenom trenutku.. i ne prakticiramo projiciranje zelja kao osnovu za kalkulaciju nase zarade.

stvar sa javnim sluzbama kod nas je jasna. isto kao i sa drzavnim. obje projiciraju svoje troskove tj. zelje i traze da im se namakne upravo ta kolicina sredstava. razlika je samo sto drzavne to zbrajaju i ubiru pare koje dijele na nacin da prvo namaknu za sebe a sto ostane ide javnim sluzbama..

drzavne su preglomazne samoreprodukcijom, a za velicinu javnih nisu krive javne vec zelje onih koji ih koriste i koje su vecinom iznad realnih mogucnosti.

i drzavne i javne sluzbe rade odredenu kolicinu posla. ne mozemo postaviti javne sluzbe zato sto su nam osobno vaznije kao nesto sto je u opcem smislu vaznije od drzavnih jer su obje vazne i obje se financiraju iz realnog sektora. dakle u zbroju mogu biti onoliko koliko realni sektor moze placati. u tom dijelu spadaju u istu kategoriju.

a njihov medusobni odnos i koliko kome je sasvim drugi par rukava i sasvim druga tema za razgovor. no obje zasluzuju usporedbu u svojim placama sa realnim sektorom koji ih financira i za koji naprosto nije logicno ali ni prihvatljivo da zivi daleko losije od njih.

obje sluzbe se finaciraju iz budzeta. nas budzet trenutno premasuje 112 necega. logika kojom su politicari dosli do sume 112 za proracun je da su popisali troskove i zbrojili ih. no ta logika ne pije vode. trebali su popisati prihode koje je moguce ostvariti i njih rasporediti na sve sto se iz budzeta financira. tek tako bi dosli do stvarne sume koju kao gradani imamo na raspolozenju za javne sluzbe pa bi mogli u okviru toga postaviti i svoje zelje, a javni sluzbenici bi mozda tada shvatili nacin na koji nastaju novci za troskove javnih sluzbi i naravno place zaposlenika.

danas imamo situaciju u kojoj sto se tice opredmecene proizvodnje imamo ca 300tisuca zaposlenih i dodatno oko 100tisuca onih koji zaraduju prodajuci uslugu nedrzavnom sektoru. dakle ca 400.000 zaposlenika bi trebalo proizvesti poreza i nameta za barem pola budzetskih prihoda (a mozda i vise), a ostatak bi se trebao namaknuti iz drzavnih prihoda, trosarina na cigarete, naftu, mislim i secer ili tako nesto.. resurse kao norvezani naftu nemamo. zbog toga od nasih resursa niti ne mozemo racunati na ekstra prihode jer sve sto uzmemo kao drzava moramo prirodi vracati kako ne bi obezvrijedili sve sto imamo. sve to zajedno znaci da nam je ukupno na raspolozenju ne vise od 50milijardi.. a mi trosimo 112 i vise..

drzava odnosno politicari odlucili su tih 50 uvecati dodatnim opterecenjem svih gradana. no to naprosto nije moguce.. i sve zajedno dovesti ce do devastacije citave imovine koju kao drzava ali i kao gradani imamo.

eto.. to ja mislim. javni sektor je vazan svim gradanima, ne sporim to. no on moze imati samo onoliko koliko realni za tu svrhu moze izdvojiti i ni lipe vise. bez obzira kakvu uslugu iz javnog sektora gradani zele i kakav status javni radnici misle da trebaju imati.

ono sto posebno fascinira jest da se javni radnici nikada ne svadaju sa drzavnim sektorom niti smatraju da trebaju podrzati realni sektor. a obzirom da se radi o gradanima boljeg obrazovnog statusa vrlo je interesantno primijetiti kako su nezainteresirani za nacin i raspodjelu sredstava kojim se financira ukupan trosak javne usluge ali jako dobro znaju koliko osobno vrijede i trebaju zaradivati.

no to je takoder posljedica dugogodisnje navike zbrajanja potreba i samorazumljivosti da ce toliko sredstava uvijek biti skupljeno. no nece. vise nece jer ih ne zaradujemo.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

alaj ga proširi :)

Ali si malo "omašila fuzdbal". Sada ne pričamo o tome koliki je hrvatski državni deficit, pričali smo o tome kako odrediti plaću jednom učitelju.

Ti si nekoliko puta naglasila da je to direktno vezano uz privatni sektor, a ja nikako da vidim tu vezu.

Dakle, pričam o povezanosti neto plaća. Ovo da zbroj ukupnih plaća javnih i državnih službenika mora biti u nekim okvirima, to je istina. Ali ti na te službenike prebacuješ loše vođenje države. Nisu oni sami sebi povećali broj do neslućenih razmjera.

Ovo da su svi službenici neosjetljivi na realni sektor baš i ne stoji. Prvo, oni su dobro sindikalno organizirani (što privatni sektor nije), drugo - baš ta financijska stabilnost im ponekad daje priliku (onim zdravim jedinkama) da budu javno kritični. Nažalost, zbog prevelikog broja, znaju da "otkazi vise nad glavom", pa su mnogi tiho.

Pokušaj u realnom sektoru zaposliti recimo... offset-strojara... ili pizza-majstora... oni znaju koliko žele zaraditi i toliku plaću traže. Pokušaj angažirati Severinu :) I ona zna koliko želi zaraditi.

Tko je glasao

@zap.. nasa realnost je

@zap.. nasa realnost je budzet od 50milijardi..

ajde ga ti podijeli na sve troskove koji se placaju takvim novcem.. ne moras uzeti povrat kredita u obzir, samo tekuce troskove..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ajde ga ti podijeli na sve

ajde ga ti podijeli na sve troskove koji se placaju takvim novcem.
pa to jeste razlog vise da se iz javnog sektora ocisti balast uhljeba - no kako je vlada rekla da otkaza nece biti ocito je time "pokazala najbolju volju da rijesi problem".

Taj problem nama visi nad glavom od pocetka 80-tih kad se nije kvalitetno provela tehnologizacija u drzavnim firmama (kako u proizvodnji tako u u uslužnim djelatnostima a o javnim službama da ni ne pričam) jer su visak proizvodnih (ili usluznih) radnika koji je nastao uvodjenjem novih tehnologija prebacivali na rezijske poslove sto je uzrokovalo da tehnologija nije dovela do smanjenja broja zaposlenih ili do povecanja obima posla, vec je sve ostalo po starom.
Paralelno s tim poceo je bujati birokratski aparat koji i dalje buja, naravno sada javnom sektoru jer realni posluje na sasvim drugim principima.

Ono sto socijalisticka, a kasnije ni jedna druga vlast nikada nije napravila je upravo rezanje nabujale birokracije sto se u stranackom sustavu visestruko pojacalo smjenama vlasti i smjestanjem podobnika, pored pljacke u privatizaciji i korupcije treci je glavni je uzrok naseg kolapsa.

Da probas napraviti samo banalnu add hoc usporedbu koliko ljudi radi financira jednog saborskog zastupnika izmedju Njemacke Hrvatske - razlika je očita:
Njemačka: 71.000 zaposlenih na jednog zastupnika
Hrvatska: 9.200 zaposlenih na jednog zastupnika

To je samo jedan segment, no da imam vremena bilo bi tu i drugih usporedbi koje bi pokazale poražavajuće rezultate.
Za ovu usporedbu iznosi uopce nisu bitni već se radi o broju ljudi koji izdvajaju za jednu plaću saborskog zastupnika.
Bundestag inače na 83.000.000 stanovnika ima 614 zastupnika (1 zastupnk na 135.000 stanovnika)
Hrvatski sabor na 4.400.000 ima 151 zastupnika ( 1 na 29.000)
Samo u tom jednom segmentu naš Sabor građane košta 4,5 puta više nego njemca Bundestag

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

grr

@luno - ajmo koncentracije malo

Ja ne govorim sada o državnom deficitu, budžetu i mogućnostima. Zašto pišeš tako brzo, teško je onda raspravljati?

Javnim i državnim službenicima je poslodavac država. Preslikajmo to na privatni sektor.

Ti si vlasnik tiskare, realnost ti je imati 1 offset-strojara, ali ti ih zaposliš 3. Isplata njihovih plaća ti počinje biti problem, počinješ se zaduživati, stavljati hipoteke, reprogramirati, sve ti teže ide. No oni, bagra, traže obećane plaće. Zalud im objašnjavaš da nemaš novaca - oni ga i dalje traže.

Jesu li krivi oni kao radnici ili ti? Jesu li se doktori i učitelji sami zaposlili? Jesu li oni krivi što država rasipa novac na mnoge nepotrebne projekte? Oni traže ono što je ugovoreno - a to stvarno nisu velika primanja. Oni NE ODREĐUJU broj zaposlenih, oni ne otvaraju agencije, oni ne odlučuju o tome tko će se gdje zaposliti, kužiš? To određuje uprava (država).

Tko je glasao

samo ću malo korigirati tvoj

samo ću malo korigirati tvoj primjer:

Vlasnik si tiskare, imaš jedan stroj i realno mogućnost zaposliti jednog offset-strojara, no ti pored strojara zaposliš tajnicu, administratora, knjigovotkinju, čistačicu, dva savjetnika i bratovu punicu na mjestu dostavljačice.

Kod nas se dogodilo to, a ne tri offset-strojara. Jer ta tri strojara bi obavila tri puta više posla (ukoliko si ti sposoban naći) ne bi bio problem i platiti ih kada naplatiš svoj rad.

No ovu režijsku bulumentu teško može prehraniti jedan strojar s jednim strojem pa sev da radi 28 sati dnevno.
Liste čekanja potvršuju da u bolnicama fali bolničkog osoblja. No gad bi netko napravio kvalitetnu analizu strukture zaposlenih u ministarstvu zdravstva, HZZO-u i po bolnicama vidjelo bi se koliko tu ima bespotrebnih radnih mjesta otvorenih isključivo za potrebe uhljeba.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

eto...

... i zašto je onda moj primjer (ili tvoj) tako teško shvatiti.

Zašto bi netko sad imao pravo govoriti tom jednom strojaru - znaš, budžet nam je ograničen, jest da smo poždrali i isisali sav novac iz firme, ali - podmetnut ćeš leđa, zar ne? To što si stručan i vrijedan i što bi u svakoj normalnoj firmi bio plaćen - to je izmišljotina, mi smo uprava i mi smo odlučili da smo svi mi potrebni i da to nećemo mijenjati, mijenjat ćemo samo tvoju plaću.

A ako se pobuniš, udarit ćemo te onom "ali, smije se trošiti samo onoliko koliko se ima" - i uskratit ćemo ti pravo da propituješ ostale troškove.

Tko je glasao

Upravo to se događa u našoj

Upravo to se događa u našoj državi i to - brat bratu već tri'est godina....

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

vidi zap.. trazili ili ne

vidi zap.. trazili ili ne trazili, imali pravo na vise ili ne potpuno je nebitn.. mogu dobiti samo ono sto postoji..

naravno postoji i mogucnost da se sve drzavne i javne sluzbe smanje, stave u realne okvire, smanje porezi, poveca realni sektor za duplo ili troduplo i za nekih 5 godina rasti ce place javnog sektora..

do tada mogu svi oni kojima je premalo otici i raditi nesto drugo.. nek probaju realni sektor.. ili sto god im se cini zgodno..

nije to stvar dobre volje nego mogucnosti..

eto ja smatram da moj rad (recimo da s necim upravljam) vrijedi xykn mjesecno .. ajde mi to osiguraj jer bas ja tako hocu, nije bitno da li ima para za to ili nema.. niti da li ih ima tko zaraditi.. sto bi rekao da se postavim tako?

i gdje je razlika izmedu mene, tebe ili profesora?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vidi, postoji rjesenje..

vidi, postoji rjesenje.. zatvorimo pola skola, gdje cemo sa djecom nemam pojma, mozda ih nesto stane u one koje ce preostati.. otpustimo pola profesora i damo im duplu placu.. onoliko koliko vss recimo da zasluzuje za aktivan i predan rad.. jel moze tako?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kak ti se da više...

Ta zaslijepljenost neoliberalnom filozofijom posve je ozbiljan problem, otprilike kao vjerski fanatizam - ne moš' ga rušit argumentima, treba ga jednostavno zabraniti!

"Postajemo svijet" i to dakako onaj kojem slijepo težimo i za kojim svekoliko slinimo, za kojim sline i svršavaju čak i jadni, bijedni i mizerni, snatreći o tome kako će i njih nekim čudom obasjati ta nadbožanska milost u vidu slobodnog tržišta koji prirodno regulira odnos ralno-nerealno, u korist realnog, kako je jedino i objektivno u tom njihovom subjektivitetu.

U tom svijetu nadbožanskog objektivizma realnog, gdje je humanost i socijalno samo nerealni balast, ovi jadni, bijedni i mizerni ne samo da trebaju objektivno pristati na taj nadbožanski poredak stvari, nego, kao i u svakoj vjeri gdje se suvišno ne propitkuje, trebaju se za isti i boriti, ne samo boriti, trebali bi ga i slaviti...

Tako bi i profesori i liječnici, nastavnici i medicinske sestre trebali smjerno prepoznati božanske nakane i sami si zabiti čavel v glavu... Usput bi trebali pljeskati potentnom realnom u vidu nadbožanstvenih planova koji se uzdižu prema finalnom orgazmu svekolikih JPP investicija i orgazmu cigli i betona koji će uskoro pljuštati u bujici cigli i betona...

Ovome idemo s borbenom pjesmom na usnama - http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/doktorirali-a-primaju-socij......

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

mene moram priznati

mene moram priznati fasciniraju ovakvi tekstovi... zivo se iznendaim koliko ideologije, filozofije i svjetskog poretka ima u onom sto pricam, pogotovo kad se radi o sasvim jednostavnoj stvari..

imas toliko novaca za toliko ljudi. razdijeli ili smanji broj pa radjeli... no ukupna suma je ta koja se ima i koja se dijeli.

to nema veze sa nikakvim ideologijama. naprosto pogledas u novcanik i to je to.. prosto ko pasulj.. no mozda je pasulj neoliberalan?

a ja odgojena da mi je normalno trositi ono sto imam, a cudno trositi vise, kao i da je normalno cuti odgovor NE za neku zelju ako se ona nema cime ispuniti... bez obzira sto je pred par godina izgledalo da nece biti neispunjenih prohtjeva..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Luna, ti samo odbijaš vidjeti

Luna, ti samo odbijaš vidjeti stvarni uzrok problema pa bi ga rješavala ovako kako ga rješavaju i sve vlade do sada.

Zašto je tebi toliko teško shvatiti da se politikom "podijeli koliko imaš na sve one koji su tu" problem dodatno produbljuje a nikako ne rješava?
Na konkretnom primjeru usporedbe Njemačka - Hrvatska mogla si vidjeti koliko hrvatski zaposlenici skuplje plaćaju samo jedno tijelo uprave od onih i Njemačkoj.

Mi, tj naša uorava se razbacuje našim novcem i to je osnovni problem a ne u liječnicima i profesorima.
Kada bi povadili podatke o tome koliko zaposlenih financira jednog liječnika u javnoj službi (bilo koje prakse ili specijalizacije) ne vjerujem da bi podaci bili drastično drugačiji, No kada bi smo pobrojali sve režijske pijavice koje sišu krv iz zdravstvenih žila vidjeli bi koliki je to balast. Pretpostavljam daleko skuplji nego su to plaće liječnika.
Tako da, kada udaraš pravocrtno na javne službe samo pospješuješ stvaranje predrasuda i međusobne netrpeljivosti unutar kojih ti tumori nesmetano egzistiraju.
Praktički odmažeš a ne pomažeš.....
Problem ne možeš trajno riješiti ako samo ublažavaš posljedicu. Jedini način da se problem riješi je otklanjanje UZROKA!

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

ma ne udaram ja na nikoga..

ma ne udaram ja na nikoga.. samo sto vecina nikako ne moze shvatiti da nas budet danas iznosi 112 a da je realan prihod od 50..

pa i kad maknemo sve te pijavice i viskove, nepotrebne ili lose... opet nece ostati za vise od onog sto sam rekla..

jer jedini stvarni prihod je onaj realnog gospodarstva u proizvodnji vece neceg.. i to je ono sto mozemo dijeliti na socijalnu drzavu i drzavnu administraciju..

jos sam rekla da je kalkuplacija za javne potrebe danas pogresna. vlada naprosto zbraja ono sto si je zamislila potrositi a to je potpuno neralna situacija..
ako bi odredili da nam je javna potrosnja 40% (sada je 37%, u eu je i 60%), drzavna 20% i penzije 30%.. 10% nesto smisli (probaj ti sloziti postotke kako mislis da treba) pa onda taj realan prihod od 50milijardi razdijeli .. vidjeti ces em da sve moramo smanjiti, naravno drzavnu sluzbu posebno (no sto s vojskom i policijom, pravosudem?) em da i nakon toga nemamo nista vise nego sad na to trosimo, a mozda i manje..

uglavnom ima gore jos par postova o nacinu stimulacije i destimulacije kolicine i prihoda javnih sluzbi.. nije to bas tako linearna tema da bi se dala u jednom komentaru objasniti.. no meni je posebno interesantno kako se od svega sto napisem a itekako je povezano svi protrljaju o placu javnih sluzbenika u ovom slucaju profesora koji imaju ca kao sto je u realnom sektoru za isto danas .. i kad kazem da bi to trebalo biti mjerodavan pokazatelj.. (ali i vise od realnih mogucnosti, ovo zadnje sam tek sada dodala)...

kontraargument zapov je da je netko obecao javnim sluzbenicima vise nekad davno, a bigin da ja imam neoliberalnu filozofiju zato sto valjda mislim da ako su u realnom takve place nij ecudno ni da su u javnom sektoru, dapace..

puno sam ovdje ispisala ali ne vrijedi.. moji suprotno misljenici vide u komentarima samo ono sto zele vidjeti..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci