Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
"Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje", rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, "danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a".
Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više - s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto.
Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako "vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto", rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva. (dnevnik)
Isti taj Šuker je uspio napaviti puni krug, prvo je tvrdio kako oporba licitira stopama razvoja. Potom se hvalio stopom rasta od 7% kojeg je HDZ postigao da bi sada bio sretan sa 5.6% rasta. Uočite kako postoji ogromna razlika između 4.6% i 7% - razlika je impresivnih 65% i sada ja pitam kakav je to ekonomista koji svoju projekciju rasta (a Šuker bi morao biti osoba br. 1 u ovoj državi za pitanje kuda mi idemo, jer su ključevi kase unjegovim rukama) fula za impresivnih 65% i kao što ispada, njemu je u stvari sasvim svejedno koji će postotak na kraju ispasti?
Eh, a tu je i pitanje vanjskog duga, i slušajući Jandrokovićev poučak, rast vanjskog duga je upola manji nego što je bio za vrijeme prethodne vlade i to je samo po sebi uspjeh.
Idemo malo razmisliti o tome. Vanjski dug raste u taktu od 2 milijarde eura na godinu a to je 5,5 posto BDP-a! Dakle, cijeli naš ovogodišnji rast je – posuđen! A ministar financija kaže da bi nam unatoč toga kreditni rejting i porastao da nije izbora! Pa onda druga linija obrane: Vanjski dug države je smanjen. Ali je povećan unutarnji a privatni sektor pritisnut prema stranim izvorima financiranja. Kao da i privatno zaduživanje nije makroekonomski problem ministra financija. Ljudi se zadužuju (i to još uvijek pretežno zbog potrošnje!) jer vide samo privid rasta a ne i ogroman teret duga, koga moramo otplaćivati rasprodajom imetka (i nešto malo povećanjem turističkog dohotka). Volio bih vidjeti alternativno viđenje ovog problema ako on uopće postoji.
Na stranicama (za koje se čine da su vlasništvo HGK), postoji excel file sa stanjem vanjskog duga ove države iz kojeg sam napravio slijedeći graf:
(kliknite na sliku za uvećanje)
HGK radi izračun u dolarima, a ovdje treba imati na pameti da je tečaj dolara dramatično pao u posljednjih nekoliko godina.
A Šuker kaže da bi nam rejtnig trebao rasti, što bi Račan rekao "Ma hajte"!
Misao dana:
The budget should be balanced, the Treasury should be refilled, public debt should be reduced, the arrogance of officialdom should be tempered and controlled, and the assistance to foreign lands should be curtailed lest Rome become bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance. Marcus Tulius Cicero
Zagreb i njegov holding imaju sada bez kamata 6,9 milijardi direktnih obveza
Zagrebački holding u zadnjih godinu dana intenzivno povećava svoje obveze kreditima, leasingom i izdavanjem obveznica. Posljednje u nizu je zatraženi kredit od EBRD-a u vrijednosti 60 milijuna eura ili oko 440 milijuna kuna. Kada taj zajam bude odobren, bit će to sedmi sklopljeni milijunski posao kojime će u samo godinu dana obveze Holdinga porasti za ukupno 4,9 milijardi kuna.
Problem samog duga nije ozbiljan sam po sebi. 14 mld.€ ustedjevina gradjanstva u bankama najbolje pokazuje situaciju. Problem je u tome sto se te ustedjevine ne isplati investirati u domacu proizvodnju zbog napuhanog tecaja kune, niti u dionice u slucaju prijeteceg poreza na dobit.
Glavni je problem trend pred kojim svi zatvaraju oci.A on nosi neka teska pitanja za skoru buducnost:
1. sve veci % umirovljenika i skori odlazak tzv. baby-boomera u mirovine
2. investiranje ( radi prejake kune) u trgovinu i zaposljavanje ljudi u toj svugdje najnize placenu djelatnost.Njih ce to kostati bijednih mirovina, a takav tecaj ce ubiti volju za bilo kakvom proizvodnjom.
Znaci uz demografsku eroziju ce sve manje zaposlenih na sve losijim radnim mjestima morati vracati dugove, koje oni koji nisu htjeli rascistiti tzv. pretvorbu sad misle "posteno" ispraviti tako da dugove vracaju i oni koji u njoj nisu ni ucestvovali...
3. bijeg ustedjevina iz Hrvatske ( vidjeti Argentina, Brazil i sl. banane)
4. nastavak vec vidjene i identicne politike HDZ/SDP sa rasprodajom resursa i daljnim zaduzivanjem, sve dok se moze. To ce u krajnjoj liniji dovesti do rasprodaje ogromnih zemljisnih povrsina strancima, a na obali krahom bilo kakve suvisle urbane gradnje po Spanjolskom sindromu.Zbog ciste neminovnosti.
Rijesenje?
Pa dugovi se moraju vracati! Znaci da bi se vracali, a da se usput ne rasprodaje supstanca i srebrnina, treba nuzno:
1. Smanjiti izdatke.To opet znaci racionalizaciju sulude birokracije u 450 kojekakvih organa za trosenje i unistavanje love poreznih obveznika.
2. Smanjiti drasticno poreze i privuci investitore da otvaraju nova radna mjesta
2. a) u medjuvremenu ( 5-6 godina) nuzno skolovati i stimulirati nove, tehnoloski nuzne, mlade kadrove koji ce moci preuzeti poslove vece slozenosti od provlacenja kartica na blagajnama Atroa, Betroa, Cetroa, Detroa i sl...
3. Birati vlast koja ce prekinuti neprekinuto BEZ NATJECAJA isisavanje budjeta iz kojeg svake godine ishlapi 7-10% novca ili cca 7- 10 mld. kuna. A to je vec sasvim dovoljno za servisiranje kredita.
Ima jos, ali kao hitna mjera za 5-6 godina je sasvim OK. Problem je jedino sto nikog ne zanima nista osim vlastite fotelje i glasova birokracije koju su instalirali na kicmu poreznim obveznicima i umirovljenicima.Mlade tek ceka preuzimanje obveza u slijedecih 20-ak godina. Gluplji od njih ( ako nisu osobno % zainteresirani) te iste "mahere" jos i zagovaraju kao pametno rijesenje.Pametniji ce postati 3 generacija emigracije. ( vidi Poljska )
uočio bih samo da oni ljudi koji imaju 14mlrd eur ušteđevine ujedno nisu isti oni koji su se zadužili 30,7mrld eur
složio bih se da zaduživanje samo po sebi nije opasno AKO iza njega stoji novostvorena vrijednost ili investicije u projekte koji će tu vrijednost stvoriti - gradnja auto cesta (koju podržavam) nije investicija koja će se brzo vratiti i u tome je smislu jednaka krajnjoj potrošnji; gradnja pelješkog mosta je čista potrošnja i ta investicija se vjerojatno neće vratiti za naših života
priča o precijenjenoj kuni je priča onih koji nisu u stanju proizvesti konkurentski proizvod i koji teret svoje neefikasnosti žele prebaciti na zajednicu u cjelini (primjerice, upravo to radi brodogradnja vrlo uspješno, kada si čuo njih da se bude zbog tečaja kune?)
priča o precijenjenoj kuni je priča onih koji nisu u stanju proizvesti konkurentski proizvod i koji teret svoje neefikasnosti žele prebaciti na zajednicu u cjelini (primjerice, upravo to radi brodogradnja vrlo uspješno, kada si čuo njih da se bude zbog tečaja kune?)
Mislim da se u ovoj sitnici varas.Pazi oni koji su do 1990. mogli proizvesti i izvesti npr. gotov namjestaj, danas to ne mogu.A 90% komponenti su domace?! Naravno da nisu zaboravili kako se on proizvodi. Samo je malkice losiji, ali sada cca 35-40% jeftiniji poljski, namjestaj zanimljiviji veletrgovcima.Kod brodogradnje je problem ignorirana globalizacija.Konkretno narudzbu primas u $ i isporucujes u $. Pad $ ogrozava place i troskove sa domaceg trzista sirovina, a uz to se trendovi cijena metala i sl. krecu nepredvidljivim ( ignoriranim) stopama. Problem je u neznanju osiguranja od rizika i ignoriranju trendova na globalnom trzistu.
i gdje je onda problem?
ako je 90% komponenata domaće onda su cijene domaćih komponenata prevelike
a to bi se moglo desiti jer:
a) svaki od proizvođača i prekupaca u lancu želi kupiti mercedes na kraju godine
b) zato što su proizvođači premali i imaju prevelike fiksne troškove
c) zato što su veliki proizvođači preskupi i imaju prevelike fiksne troškove
d) zato što su neefikasni, pa im za npr. obradu jedne daske treba 30 minuta a talijanu 5
e) zato što neracionalno postupaju prema resursima (ljudima, repromaterijalu, energiji)
f) zato što ne prate svjetske trendove u dizajnu
g) zato što ne ulažu u marketing
Tako mozes do jutra pod uvjetom da se podrazumijeva da se namjestaj u svijetu poceo prodavati tek od 1990. godine. S obzirom da to nije tako i da se recimo izvozilo u SAD, Njemacku i tko zna gdje do 1990. godine za cca 100-150 mil $ koji su btw, tada vrijedili daleko vise nego $ vrijedi danas, stvari su drugacije.
Naime i onda su na tim trzistima vladali zakoni ponude i potraznje, ukljucujuci i design i produktivnost.Medjutim...
Ako za npr. ormar treba 3 m2 drveta koje kosta npr 1000 kuna, a ormar konkurenta slicnog designa, vrste drveta i dorade postize cijenu od 200€ onda za kupnju tih 3 m2 trebas sa sadasnjim tecajem cca 145€. Ako te rad kosta daljnjih 50€ ispada da dobijas za ormar 5€ kad ga utopis za 200€. Za 200 komada dobijes samo 1000€...Sto ce reci da se sad ta tvornica pretvorila u skladiste njemacke opeke i u njoj rade 3 lika sa vilicarima, a 200 ex. sljakera je tko zna gdje...Za nasu ciglanu koja je kolateralna zrtva, ne pitaj U njoj je moguce diskont nekakavog zeljeza iz Slovacke sa 5 sljakera....
Medjutim, da je tecaj 30% nizi onda bi za to drvo izdvojio 100€ i u finalu bi se pokazao profit od 45€ pa bi sad ta proizvodnja postojala.Znaci da se sad tamo ne bi prodavale npr.cigle Wienerberger.Nije Nijemac kriv sto placa u € i nema razumijevanja za nasu umjetnost monetarne politike pa da za istu stvar plati 245€ umjesto 200€. To je ukratko to.
letimičnim pogledom u paviljon 12 zagrebačkog velesajma nije osobito teško zaključiti da naši proizvođači namještaja i dalje misle da je 1990 godina (a neki čak i 1978)
matematika ti ne štima, naime kada bi bilo tako kako ti kažeš onda bih ja kao domaći proizvođač ormara uredno drvo kupovao u inozemstvu jer mi je tamo jeftinije nego ovdje
problem nije u tečaju kune iz jednostavnog razloga što su ti se previsoki troškovi desili prije nego što uopće dođeš do pozicije da počneš govoriti o eurima
ili, pojednostavljeno rečeno, ako nam je 90% proizvodnje namještaja iz domaćih komponenata (dakle ne ovisimo o uvozu), kako to da je slovenski namještaj jeftiniji od našega?
samo jedan odgovor postoji na to pitanje, a to je neefikasnost
Kad sam je o tome pisal sam imal masovne probleme na ovim stranicama. Možda sam malo direktnije o tome pisal ali u suštini iste stvari. Primjer je i proizvod stolica za koncertnu dvoranu Lisinski. Kolko je grad Zagreb za to platil a kolko je vredilo.
Primjer smrtni slučaj u Njemačkoj, kod nas se traži 2500€ za prevoz osobe u Hrvatsku, u Njemačkoj se za to traži 1500€ a u cjeni je i krematorij, ljes i urna.
iskreno sumnjam da je pitanje hrvatskog stolca u vatroslavu lisinskom problem neefikasne proizvodnje, vjerujem da je to problem sasvim druge prirode i da ekonomski razlozi nisu bili prvi (ako su uopće bili na popisu) prilikom odlučivanja natječaja
službeno objašnjenje je bilo da je jedino dotični dobavljač mogao isporučiti na vrijeme, kao da taj lik inače drži part tisuća stolica (za lisinski) na lageru baš zato da se nađe ako netko pita
Vidiš tu je problem i skoro se sve tak dela. Mislim da to nema veze s momentalnom vladom i da buju i druge ak dojdeju imale iste probleme. Neki su gladni i treba im zalogaj ponudit koji nemreju progutat i onda se buju ugušili. To može samo velka koalicija ak je složna. Sad možeju neki puhat ko Samoborček na malim nagibima i to onda kad je pun putnika s provijantom za cjeli dan.
Šire područje Nove Gradiške je s juga omeđeno rijekom Savom i šumama poznatog hrasta lužnjaka i poljskog jasena, a sa sjevera planinom Psunj s gustom šumom hrasta kitnjaka i bukve.
Tko zna mozda ove sume hrastovine imaju nekakve veze sa tom tvornicom. Mozda i u Sloveniji ima po koje drvo.A Talijani naravno uvoze, ali iskljucivo debla i eventualno daske.Uvoze bas hrastovinu i orahovinu, jer je to dovoljno skup "mobitel" pa je prijevoz tog navodno gabaritnog i teskog poluproizvoda neisplativ uz gorivo od 1,5€/litra. Mada hrastovina bas nije najsretniji primjer.To se ne prodaje u IKEA-i.Kad bi dakle sve bilo u tehnologiji, a nista u resursu mozda bi rafinerije nafte bile i na Hvaru.Ali su iz nekog razloga nacickane u npr. Perzijskom Zaljevu.Ma mozda bar 1% blizina resursa ima nekakve veze...
Negdje sam učio da ako produkt nije konkurentan zbog previsoke cijene proizvodnje, da treba smanjiti troškove proizvodnje. No, tako. To je nešto o ekonomiji što znam.
Negdje sam učio da ako produkt nije konkurentan zbog previsoke cijene proizvodnje, da treba smanjiti troškove proizvodnje. No, tako. To je nešto o ekonomiji što znam.
Cerovac, znaš li da je jedan od najvećih troškova proizvodnje trošak rada.
Dakle za smanjiti troškove proizvodnje smanjuješ trošak rada (smanjenjem broja radnika tj. povećanjem produktivnosti) i koristiš maksimalno moguće jeftinu radnu snagu za nivo kompleksnost proizvodnje koju imaš...dakle za ormare to bi mogli biti albanci ili rumunji za 100 eura na mjesec (ako ne i manje)
Vidiš li problem tu - onda ništa od socijalne države blagostanja "za sve", a ne samo "za neke"...
vidi zanimljivosti, čini li mi se ili bijes2. zastupa program koji je provodila Vlada predvođena Ivicom Račanom. na jednoj od prvih sjednica, Račanova je Vlada, iako to nije predizborno obećavala, snizila cijenu rada za 4 postotna poena. po dva za zdravstvo i socijalu. i supjela sačuvati stabilnost proračuna. za razliku od Vlade našega Ive Sanadera koja je obećavala smanjenje PDVa na samom početku mandata. mandat je iscurio, a Hrvatska i dalje ima najviši PDVu Europi. koji je, također, uveo HDZ.
To je ispravno učenje i vrijedi za uređene ekonomije, odnosno za tamo gdje se ekonmske zakonitosti poštuju jer dugoročno vode boljitku.
Ali...
Naša ekonomija nije takva. Novi sloj bogataša je to postao na razne načine koji se bitno razlikuju od normalnih. Naši su avangarda (ah taj "ap"), svjetski rekorderi u uspjesima.
Svjedočili smo smanjenju troškova proizvodnje, pa i eliminacije proizvodnje kao takve jer rasprodaja vrijednog zemljišta i nekretnina je nosila daleko više i u kraćem vremenu (to su expresni uspjesi).
Dakle, kod nas je u dobroj mjeri još uvriježeno ponašanje da se se troškovi proizvodnje smanje ali ne i cijena proizvoda pa svu tako povećanu dobit naši novopečeni biznismeni strpaju u džep ili utroše na kupovinu zamišljenih statusnih simbola.
Naša ekonomija nije takva. Novi sloj bogataša je to postao na razne načine koji se bitno razlikuju od normalnih. Naši su avangarda (ah taj "ap"), svjetski rekorderi u uspjesima.
Opet te teze neuspješnih i frustriranih koji procjenjuju način kako su uspješni postali uspješni te uglavnom zaključuju da to nisu zaslužili. I to obvezno kažu neuspješni koji nisu ustanju niti par tisuća eura mjesečno zaraditi.. U Hrvatskoj stvarno svatko se nađe prozvan mudrijati o svemu...
Evo uzimo npr YouTube ekipu. Napravili web stranicu za djeljenje video sadržaja, od kojega je 90% autorsko vlasništvo drugih subjekata, svi zažimirli dok to nije postalo dovoljno veliko da postane zanimljivo za prave igrače (pobijedio Google) i sada će se legalizirati i postati pravi biznis. Da se to odigralo kod nas, YouTube ekipa bi bili kriminalci koji su na tuđem kreativnom/autorskom radu zaradili milijarde (u manje od dvije godine), a ovako ih promatrate kao bogove...
S obzirom a nisam ekonomist,nadam se da moje zapažanje neće biti u krajnju ruku čudno.Ali,zašto političari(većinom) razdvajaju dug države od duga građana?Mislim,ako građanstvo bankrotira pretpostavljam da bankrotira i država jer više nema tko plaćati poreze i ostale namete.Nije li to samo politička floskula i obična izlika?
apsolutno,
to gore i piše
primjerice odluka je da se država zadužuje interno kako bi se smanjio udio države u vanjskom dugu, no to je samo polovica priče jer se banke i dalje moraju zaduživati vani
kako bi HNB spriječio prekomjerno zaduživanje morao je nametnuti restrikcije koje bankama stvaraju troškove pa je stoga trošak kapitala za državu veći ako se zaduži interno nego eksterno
istovremeno, fair je reći da fondovi i banke moraju radi svoje stabilnosti uzimati domaće dužničke papire od kojih je državni kredit najmanje rizičan
a glede razdvajanja državnog duga od duga privatnih osoba (pravnih i fizičkih); ja smatram da je to sve skupa jedno te isto i dok država nema nužno direktne alate da ograniči rast zaduživanja, mislim da bi svojim ponašanjem morala doskočiti tome a ima ipak nekoliko alata kojima bi to moga učiniti
Kad samo pomislim da je nama u političkoj emigraciji jedan od glavnih argumenata za rušenje Jugoslavije bio upravo njen vanjski dug, a da Hrvatska danas, s četvrtinom stanovništva, ima veći vanjski dugo nego što ga je Jugoslavija ikad imala, primim se za glavu. Ne mogu vjerovati.
Nešto o tim rezultatima je rekao Izvještaj MMF-a, ustanove s čijim je predstavnicima Šukeru ugodno ćaskati.
E sad, oni kažu da rast BDP-a temeljen na povećanju zaduženja države i nije nešto naročito. Štoviše, oni tvrde da je iznimno opasno uljuljkati se u dojam kako se društvo gospodarski razvija.
Oni spominju i tzv. loš dug, to je onaj koji ode na sve drugo osim na proizvodnju i stvaranje dodane vrijednosti. Tako je govorio i Račan a sada Jurčić.
Sad imamo sljedeću situaciju, Jurčić govori jedno a veliki ministar drugo. Po Jurčiću srljamo u dužničku krizu a prema Šukeru se radi o impresivnom postignuću Velikog vođe.
Ako uzmemo u obzir da obojica ocjenjuju pod dojmom predizborne kampanje i borbe za birače, kako prosuditi tko je u pravu a tko nam laže?
Možda je najbolje pouzdati se u one koji izravno ne ovise o ishodu naših izbora, dakle MMF.
Oni svojim izvještajem Šukeru lijepe šamarčinu, naše birače upozoravaju da ne vjeruju HDZ-ovoj Goebelsovštini a daju za pravo Jurčiću koji bi zaduženje trošio na proizvodne investicije.
Baš me zanima kako će izvještaj MMF-a komentirati HDZ-ov propagandni tim.
Mogućnosti su razne, MMF nije dobro informiran, MMF nije uzeo sve u obzir pa ćemo im skrenuti pažnju, uputit ćemo im prosvjedno pismo, posrijedi je međunarodna urota protiv HDZ-a i Hrvatske, strani centri moći nastoje umanjiti impresivne rezultate ove Vlade, interesi krupnog kapitala nastoje odvratiti ovu Vladu od toga da bude socijalno osjetljiva,....
Što će odabrati?
Meni nekako miriši da će ovo o tome da MMF stvari u Hrvatskoj ne promatra kao cjelinu, odnosno da su prenaglasili problem rasta državnog duga a nisu uzeli u obzir uspjehe na drugom planu.
O velikom gospodarskom uspjehu ove Vlade reći ću samo ovo:
MMF: Hrvatskoj prijeti financijska kriza
Zemlje jugoistočne Europe poput Hrvatske i Bugarske, kojima je vanjski dug prešao 80 posto BDP-a, u većoj su nevolji od azijskih zemalja prije velike krize 1998. MMF upozorava kako tim zemljama prijete obustava dotoka stranih ulaganja i financijska kriza.
Prijašnje ekonomske krize, navodi Financial Times koji donosi izvješće MMF-a, izrodile su mnoge lekcije za "posuđivače" u jugoistočnoj Europi: veliki deficit nosi rizik od naglog "zamrzavanja" stranih kredita, velika zaduživanja povećavaju razlike u valutama i kamatnim stopama, povećanje kredita generira "loše" dugove, i te nejednakosti mogu voditi u "zlokobni začarani krug povećanja deficita i opasnosti za likvidnost ovako krhkih gospodarstava".
MMF u svojem izvješću piše i kako je vrijeme da vlade zemalja jugoistočne Europe zaustave ovakvo "pregrijavanje" u dizanju kredita u stranim bankama, deficitu, vanjskom dugu i posudbama u stranim valutama, kako bi smanjili rizik od financijske krize.
Veliku prisutnost stranih banaka u tim zemljama, navodi se u izvješću, mnogi promatrači mogu protumačiti kao znak snage, međutim, to može predstavljati opasnost jer velike multinacionalne skupine znaju podcijeniti rizik u malim državama.
Ulazak u Europsku uniju, navodi MMF, umanjuje rizik za zemlje JI Europe povezan s velikim deficitom i zaduživanjem, no upozoravaju da ni to ne može riješiti sve probleme jer su ondje ekonomske institucije manje razvijene u odnosu na starije, napredne članice.
"Da bi pobjedilo zlo dovoljno je da dobri ljudi ne rade ništa"
Ulazak u Europsku uniju, navodi MMF, umanjuje rizik za zemlje JI Europe povezan s velikim deficitom i zaduživanjem
Sto znaci da od snova o prelazenju razine duga preko 3% GDP, nebu bilo - nis .
MMF u svojem izvješću piše i kako je vrijeme da vlade zemalja jugoistočne Europe zaustave ovakvo "pregrijavanje" u dizanju kredita u stranim bankama, deficitu, vanjskom dugu i posudbama u stranim valutama, kako bi smanjili rizik od financijske krize.
Naravno, samo MMF ne razmislja da se ovdje vec dugo drzi prenapuhana i zacementirana kuna.A zaduzivanje u domacoj kuni i da otvoreno kazem stancanje iste, moze jedino izazvati infalaciju i kaos kod svih kojima u kreditnim ugovorima pise napomena pri dnu ugovora maaaaaaalim slovima da je "kredit vezan za tecaj €/$/Sfr."
To opet znaci da je rasprodaja resursa jedina alternativa.
Btw. Bugarska je nedavno odlucila prestati glumiti gljivu. Uvodi od 1.1. 2008. flat tax od 10% !
Okrenula se liberalnoj ekonomiji kakva nije vidjena ni u Estoniji. Rezultati ce se vidjeti brzo:
The budget surplus exceeded 2,000 million leva as at June 30, The shortfall in the collection of VAT has been overcome and VAT revenues are 20 per cent up the target figure, Oresharski further said.
Economy and Energy Minister Peter Dimitrov explained that by reducing the tax burden by 3 per cent as of October 1 the Government meets its commitment stipulated in the 2007 National Budget Act.
In his view by introducing a flat tax for individuals' incomes the ruling coalition gives a clear signal to foreign investors for simple taxation of citizens' incomes. This will undoubtedly stimulate foreign capitals and will result in having more jobs and higher incomes, Dimitrov further said.
The macroeconomic framework of the 2008 budget includes, as approved Sunday, economic growth of 6 per cent, inflation of 3.7 per cent, current account deficit of 17.2 per cent, revenues of 24,500 million leva, which accounts for some 42.5 per cent of the gross domestic product and expenditures of 23,000 million leva.
In 2008 salaries in the public-financed sector will be increased by up to 10 per cent for a second consecutive year. A possibility for additional growth of incomes will be provided by optimizing the administrative structures, the governmente said.
The government's priorities for next year include increase of the capital expenditures for upgrading the infrastructure and a more adequate income policy. Health care and education will also be among the priorities.
Komentari
Zanimljivo kako Vlada ne
Zanimljivo kako Vlada ne mijenja svoju retoriku o vanjskom dugu, pa je Stanković navukao Polančeca na istu foru, kao i Jandrokovića
Kad se priča o dugu i
Kad se priča o dugu i zaduženju, treba dodati i ovo...
Obveze Holdinga u godinu dana veće za 4,9 mlrd. kn
Zagreb i njegov holding imaju sada bez kamata 6,9 milijardi direktnih obveza
Zagrebački holding u zadnjih godinu dana intenzivno povećava svoje obveze kreditima, leasingom i izdavanjem obveznica. Posljednje u nizu je zatraženi kredit od EBRD-a u vrijednosti 60 milijuna eura ili oko 440 milijuna kuna. Kada taj zajam bude odobren, bit će to sedmi sklopljeni milijunski posao kojime će u samo godinu dana obveze Holdinga porasti za ukupno 4,9 milijardi kuna.
youtube.com/bijesdrugi
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog
Da li je moguce da grad
Da li je moguce da grad Zagreb pod ovako nestrucnom upravom uskoro bankrotira zbog nerazumnog zaduzivanja?
Problem samog duga nije
Problem samog duga nije ozbiljan sam po sebi. 14 mld.€ ustedjevina gradjanstva u bankama najbolje pokazuje situaciju. Problem je u tome sto se te ustedjevine ne isplati investirati u domacu proizvodnju zbog napuhanog tecaja kune, niti u dionice u slucaju prijeteceg poreza na dobit.
Glavni je problem trend pred kojim svi zatvaraju oci.A on nosi neka teska pitanja za skoru buducnost:
1. sve veci % umirovljenika i skori odlazak tzv. baby-boomera u mirovine
2. investiranje ( radi prejake kune) u trgovinu i zaposljavanje ljudi u toj svugdje najnize placenu djelatnost.Njih ce to kostati bijednih mirovina, a takav tecaj ce ubiti volju za bilo kakvom proizvodnjom.
Znaci uz demografsku eroziju ce sve manje zaposlenih na sve losijim radnim mjestima morati vracati dugove, koje oni koji nisu htjeli rascistiti tzv. pretvorbu sad misle "posteno" ispraviti tako da dugove vracaju i oni koji u njoj nisu ni ucestvovali...
3. bijeg ustedjevina iz Hrvatske ( vidjeti Argentina, Brazil i sl. banane)
4. nastavak vec vidjene i identicne politike HDZ/SDP sa rasprodajom resursa i daljnim zaduzivanjem, sve dok se moze. To ce u krajnjoj liniji dovesti do rasprodaje ogromnih zemljisnih povrsina strancima, a na obali krahom bilo kakve suvisle urbane gradnje po Spanjolskom sindromu.Zbog ciste neminovnosti.
Rijesenje?
Pa dugovi se moraju vracati! Znaci da bi se vracali, a da se usput ne rasprodaje supstanca i srebrnina, treba nuzno:
1. Smanjiti izdatke.To opet znaci racionalizaciju sulude birokracije u 450 kojekakvih organa za trosenje i unistavanje love poreznih obveznika.
2. Smanjiti drasticno poreze i privuci investitore da otvaraju nova radna mjesta
2. a) u medjuvremenu ( 5-6 godina) nuzno skolovati i stimulirati nove, tehnoloski nuzne, mlade kadrove koji ce moci preuzeti poslove vece slozenosti od provlacenja kartica na blagajnama Atroa, Betroa, Cetroa, Detroa i sl...
3. Birati vlast koja ce prekinuti neprekinuto BEZ NATJECAJA isisavanje budjeta iz kojeg svake godine ishlapi 7-10% novca ili cca 7- 10 mld. kuna. A to je vec sasvim dovoljno za servisiranje kredita.
Ima jos, ali kao hitna mjera za 5-6 godina je sasvim OK. Problem je jedino sto nikog ne zanima nista osim vlastite fotelje i glasova birokracije koju su instalirali na kicmu poreznim obveznicima i umirovljenicima.Mlade tek ceka preuzimanje obveza u slijedecih 20-ak godina. Gluplji od njih ( ako nisu osobno % zainteresirani) te iste "mahere" jos i zagovaraju kao pametno rijesenje.Pametniji ce postati 3 generacija emigracije. ( vidi Poljska )
uočio bih samo da oni ljudi
uočio bih samo da oni ljudi koji imaju 14mlrd eur ušteđevine ujedno nisu isti oni koji su se zadužili 30,7mrld eur
složio bih se da zaduživanje samo po sebi nije opasno AKO iza njega stoji novostvorena vrijednost ili investicije u projekte koji će tu vrijednost stvoriti - gradnja auto cesta (koju podržavam) nije investicija koja će se brzo vratiti i u tome je smislu jednaka krajnjoj potrošnji; gradnja pelješkog mosta je čista potrošnja i ta investicija se vjerojatno neće vratiti za naših života
priča o precijenjenoj kuni je priča onih koji nisu u stanju proizvesti konkurentski proizvod i koji teret svoje neefikasnosti žele prebaciti na zajednicu u cjelini (primjerice, upravo to radi brodogradnja vrlo uspješno, kada si čuo njih da se bude zbog tečaja kune?)
priča o precijenjenoj kuni
priča o precijenjenoj kuni je priča onih koji nisu u stanju proizvesti konkurentski proizvod i koji teret svoje neefikasnosti žele prebaciti na zajednicu u cjelini (primjerice, upravo to radi brodogradnja vrlo uspješno, kada si čuo njih da se bude zbog tečaja kune?)
Mislim da se u ovoj sitnici varas.Pazi oni koji su do 1990. mogli proizvesti i izvesti npr. gotov namjestaj, danas to ne mogu.A 90% komponenti su domace?! Naravno da nisu zaboravili kako se on proizvodi. Samo je malkice losiji, ali sada cca 35-40% jeftiniji poljski, namjestaj zanimljiviji veletrgovcima.Kod brodogradnje je problem ignorirana globalizacija.Konkretno narudzbu primas u $ i isporucujes u $. Pad $ ogrozava place i troskove sa domaceg trzista sirovina, a uz to se trendovi cijena metala i sl. krecu nepredvidljivim ( ignoriranim) stopama. Problem je u neznanju osiguranja od rizika i ignoriranju trendova na globalnom trzistu.
i gdje je onda problem? ako
i gdje je onda problem?
ako je 90% komponenata domaće onda su cijene domaćih komponenata prevelike
a to bi se moglo desiti jer:
a) svaki od proizvođača i prekupaca u lancu želi kupiti mercedes na kraju godine
b) zato što su proizvođači premali i imaju prevelike fiksne troškove
c) zato što su veliki proizvođači preskupi i imaju prevelike fiksne troškove
d) zato što su neefikasni, pa im za npr. obradu jedne daske treba 30 minuta a talijanu 5
e) zato što neracionalno postupaju prema resursima (ljudima, repromaterijalu, energiji)
f) zato što ne prate svjetske trendove u dizajnu
g) zato što ne ulažu u marketing
i tako mogu do jutra
Tako mozes do jutra pod
Tako mozes do jutra pod uvjetom da se podrazumijeva da se namjestaj u svijetu poceo prodavati tek od 1990. godine. S obzirom da to nije tako i da se recimo izvozilo u SAD, Njemacku i tko zna gdje do 1990. godine za cca 100-150 mil $ koji su btw, tada vrijedili daleko vise nego $ vrijedi danas, stvari su drugacije.
Naime i onda su na tim trzistima vladali zakoni ponude i potraznje, ukljucujuci i design i produktivnost.Medjutim...
Ako za npr. ormar treba 3 m2 drveta koje kosta npr 1000 kuna, a ormar konkurenta slicnog designa, vrste drveta i dorade postize cijenu od 200€ onda za kupnju tih 3 m2 trebas sa sadasnjim tecajem cca 145€. Ako te rad kosta daljnjih 50€ ispada da dobijas za ormar 5€ kad ga utopis za 200€. Za 200 komada dobijes samo 1000€...Sto ce reci da se sad ta tvornica pretvorila u skladiste njemacke opeke i u njoj rade 3 lika sa vilicarima, a 200 ex. sljakera je tko zna gdje...Za nasu ciglanu koja je kolateralna zrtva, ne pitaj U njoj je moguce diskont nekakavog zeljeza iz Slovacke sa 5 sljakera....
Medjutim, da je tecaj 30% nizi onda bi za to drvo izdvojio 100€ i u finalu bi se pokazao profit od 45€ pa bi sad ta proizvodnja postojala.Znaci da se sad tamo ne bi prodavale npr.cigle Wienerberger.Nije Nijemac kriv sto placa u € i nema razumijevanja za nasu umjetnost monetarne politike pa da za istu stvar plati 245€ umjesto 200€. To je ukratko to.
letimičnim pogledom u
letimičnim pogledom u paviljon 12 zagrebačkog velesajma nije osobito teško zaključiti da naši proizvođači namještaja i dalje misle da je 1990 godina (a neki čak i 1978)
matematika ti ne štima, naime kada bi bilo tako kako ti kažeš onda bih ja kao domaći proizvođač ormara uredno drvo kupovao u inozemstvu jer mi je tamo jeftinije nego ovdje
problem nije u tečaju kune iz jednostavnog razloga što su ti se previsoki troškovi desili prije nego što uopće dođeš do pozicije da počneš govoriti o eurima
ili, pojednostavljeno rečeno, ako nam je 90% proizvodnje namještaja iz domaćih komponenata (dakle ne ovisimo o uvozu), kako to da je slovenski namještaj jeftiniji od našega?
samo jedan odgovor postoji na to pitanje, a to je neefikasnost
p.s. DI stjepan sekulić iz nove gradiške
Kad sam je o tome pisal sam
Kad sam je o tome pisal sam imal masovne probleme na ovim stranicama. Možda sam malo direktnije o tome pisal ali u suštini iste stvari. Primjer je i proizvod stolica za koncertnu dvoranu Lisinski. Kolko je grad Zagreb za to platil a kolko je vredilo.
Primjer smrtni slučaj u Njemačkoj, kod nas se traži 2500€ za prevoz osobe u Hrvatsku, u Njemačkoj se za to traži 1500€ a u cjeni je i krematorij, ljes i urna.
iskreno sumnjam da je
iskreno sumnjam da je pitanje hrvatskog stolca u vatroslavu lisinskom problem neefikasne proizvodnje, vjerujem da je to problem sasvim druge prirode i da ekonomski razlozi nisu bili prvi (ako su uopće bili na popisu) prilikom odlučivanja natječaja
službeno objašnjenje je bilo da je jedino dotični dobavljač mogao isporučiti na vrijeme, kao da taj lik inače drži part tisuća stolica (za lisinski) na lageru baš zato da se nađe ako netko pita
Vidiš tu je problem i skoro
Vidiš tu je problem i skoro se sve tak dela. Mislim da to nema veze s momentalnom vladom i da buju i druge ak dojdeju imale iste probleme. Neki su gladni i treba im zalogaj ponudit koji nemreju progutat i onda se buju ugušili. To može samo velka koalicija ak je složna. Sad možeju neki puhat ko Samoborček na malim nagibima i to onda kad je pun putnika s provijantom za cjeli dan.
borba protiv korupcije
borba protiv korupcije počinje vlastitim primjerom
nadam se da će to svi imati na pameti prilikom odabira 25. studenog
upravo to. hrvatsku
upravo to.
hrvatsku garnituru ne bih stavila u dnevnu sobu niti da mi ju poklone.
tko je za to kriv? tečaj, porezi, plaće? ne bih rekla.
Šire područje Nove
Šire područje Nove Gradiške je s juga omeđeno rijekom Savom i šumama poznatog hrasta lužnjaka i poljskog jasena, a sa sjevera planinom Psunj s gustom šumom hrasta kitnjaka i bukve.
Tko zna mozda ove sume hrastovine imaju nekakve veze sa tom tvornicom. Mozda i u Sloveniji ima po koje drvo.A Talijani naravno uvoze, ali iskljucivo debla i eventualno daske.Uvoze bas hrastovinu i orahovinu, jer je to dovoljno skup "mobitel" pa je prijevoz tog navodno gabaritnog i teskog poluproizvoda neisplativ uz gorivo od 1,5€/litra. Mada hrastovina bas nije najsretniji primjer.To se ne prodaje u IKEA-i.Kad bi dakle sve bilo u tehnologiji, a nista u resursu mozda bi rafinerije nafte bile i na Hvaru.Ali su iz nekog razloga nacickane u npr. Perzijskom Zaljevu.Ma mozda bar 1% blizina resursa ima nekakve veze...
and your point is....
and your point is....
Ukratko da smo si otezali
Ukratko da smo si otezali izvoz losim tecajem koji je iskalkuliran za uvoz.Ni vise ni manje.
Negdje sam učio da ako
Negdje sam učio da ako produkt nije konkurentan zbog previsoke cijene proizvodnje, da treba smanjiti troškove proizvodnje. No, tako. To je nešto o ekonomiji što znam.
Negdje sam učio da ako
Negdje sam učio da ako produkt nije konkurentan zbog previsoke cijene proizvodnje, da treba smanjiti troškove proizvodnje. No, tako. To je nešto o ekonomiji što znam.
Cerovac, znaš li da je jedan od najvećih troškova proizvodnje trošak rada.
Dakle za smanjiti troškove proizvodnje smanjuješ trošak rada (smanjenjem broja radnika tj. povećanjem produktivnosti) i koristiš maksimalno moguće jeftinu radnu snagu za nivo kompleksnost proizvodnje koju imaš...dakle za ormare to bi mogli biti albanci ili rumunji za 100 eura na mjesec (ako ne i manje)
Vidiš li problem tu - onda ništa od socijalne države blagostanja "za sve", a ne samo "za neke"...
I što ćeš sada?
youtube.com/bijesdrugi
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog
vidi zanimljivosti, čini li
vidi zanimljivosti, čini li mi se ili bijes2. zastupa program koji je provodila Vlada predvođena Ivicom Račanom. na jednoj od prvih sjednica, Račanova je Vlada, iako to nije predizborno obećavala, snizila cijenu rada za 4 postotna poena. po dva za zdravstvo i socijalu. i supjela sačuvati stabilnost proračuna. za razliku od Vlade našega Ive Sanadera koja je obećavala smanjenje PDVa na samom početku mandata. mandat je iscurio, a Hrvatska i dalje ima najviši PDVu Europi. koji je, također, uveo HDZ.
Novo vrijeme
'I sto ces sada?"
'I sto ces sada?" Nista.Necemo praviti ormare,nego mobitele.
To je ispravno učenje i
To je ispravno učenje i vrijedi za uređene ekonomije, odnosno za tamo gdje se ekonmske zakonitosti poštuju jer dugoročno vode boljitku.
Ali...
Naša ekonomija nije takva. Novi sloj bogataša je to postao na razne načine koji se bitno razlikuju od normalnih. Naši su avangarda (ah taj "ap"), svjetski rekorderi u uspjesima.
Svjedočili smo smanjenju troškova proizvodnje, pa i eliminacije proizvodnje kao takve jer rasprodaja vrijednog zemljišta i nekretnina je nosila daleko više i u kraćem vremenu (to su expresni uspjesi).
Dakle, kod nas je u dobroj mjeri još uvriježeno ponašanje da se se troškovi proizvodnje smanje ali ne i cijena proizvoda pa svu tako povećanu dobit naši novopečeni biznismeni strpaju u džep ili utroše na kupovinu zamišljenih statusnih simbola.
Naša ekonomija nije takva.
Naša ekonomija nije takva. Novi sloj bogataša je to postao na razne načine koji se bitno razlikuju od normalnih. Naši su avangarda (ah taj "ap"), svjetski rekorderi u uspjesima.
Opet te teze neuspješnih i frustriranih koji procjenjuju način kako su uspješni postali uspješni te uglavnom zaključuju da to nisu zaslužili. I to obvezno kažu neuspješni koji nisu ustanju niti par tisuća eura mjesečno zaraditi.. U Hrvatskoj stvarno svatko se nađe prozvan mudrijati o svemu...
Evo uzimo npr YouTube ekipu. Napravili web stranicu za djeljenje video sadržaja, od kojega je 90% autorsko vlasništvo drugih subjekata, svi zažimirli dok to nije postalo dovoljno veliko da postane zanimljivo za prave igrače (pobijedio Google) i sada će se legalizirati i postati pravi biznis. Da se to odigralo kod nas, YouTube ekipa bi bili kriminalci koji su na tuđem kreativnom/autorskom radu zaradili milijarde (u manje od dvije godine), a ovako ih promatrate kao bogove...
youtube.com/bijesdrugi
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog
Jedini je problem što se
Jedini je problem što se youtube kod nas nikada ne bi ni pojavio.A i da je,odavno bi propo
S obzirom a nisam
S obzirom a nisam ekonomist,nadam se da moje zapažanje neće biti u krajnju ruku čudno.Ali,zašto političari(većinom) razdvajaju dug države od duga građana?Mislim,ako građanstvo bankrotira pretpostavljam da bankrotira i država jer više nema tko plaćati poreze i ostale namete.Nije li to samo politička floskula i obična izlika?
apsolutno, to gore i
apsolutno,
to gore i piše
primjerice odluka je da se država zadužuje interno kako bi se smanjio udio države u vanjskom dugu, no to je samo polovica priče jer se banke i dalje moraju zaduživati vani
kako bi HNB spriječio prekomjerno zaduživanje morao je nametnuti restrikcije koje bankama stvaraju troškove pa je stoga trošak kapitala za državu veći ako se zaduži interno nego eksterno
istovremeno, fair je reći da fondovi i banke moraju radi svoje stabilnosti uzimati domaće dužničke papire od kojih je državni kredit najmanje rizičan
a glede razdvajanja državnog duga od duga privatnih osoba (pravnih i fizičkih); ja smatram da je to sve skupa jedno te isto i dok država nema nužno direktne alate da ograniči rast zaduživanja, mislim da bi svojim ponašanjem morala doskočiti tome a ima ipak nekoliko alata kojima bi to moga učiniti
Kad samo pomislim da je nama
Kad samo pomislim da je nama u političkoj emigraciji jedan od glavnih argumenata za rušenje Jugoslavije bio upravo njen vanjski dug, a da Hrvatska danas, s četvrtinom stanovništva, ima veći vanjski dugo nego što ga je Jugoslavija ikad imala, primim se za glavu. Ne mogu vjerovati.
Nešto o tim rezultatima je
Nešto o tim rezultatima je rekao Izvještaj MMF-a, ustanove s čijim je predstavnicima Šukeru ugodno ćaskati.
E sad, oni kažu da rast BDP-a temeljen na povećanju zaduženja države i nije nešto naročito. Štoviše, oni tvrde da je iznimno opasno uljuljkati se u dojam kako se društvo gospodarski razvija.
Oni spominju i tzv. loš dug, to je onaj koji ode na sve drugo osim na proizvodnju i stvaranje dodane vrijednosti. Tako je govorio i Račan a sada Jurčić.
Sad imamo sljedeću situaciju, Jurčić govori jedno a veliki ministar drugo. Po Jurčiću srljamo u dužničku krizu a prema Šukeru se radi o impresivnom postignuću Velikog vođe.
Ako uzmemo u obzir da obojica ocjenjuju pod dojmom predizborne kampanje i borbe za birače, kako prosuditi tko je u pravu a tko nam laže?
Možda je najbolje pouzdati se u one koji izravno ne ovise o ishodu naših izbora, dakle MMF.
Oni svojim izvještajem Šukeru lijepe šamarčinu, naše birače upozoravaju da ne vjeruju HDZ-ovoj Goebelsovštini a daju za pravo Jurčiću koji bi zaduženje trošio na proizvodne investicije.
Baš me zanima kako će izvještaj MMF-a komentirati HDZ-ov propagandni tim.
Mogućnosti su razne, MMF nije dobro informiran, MMF nije uzeo sve u obzir pa ćemo im skrenuti pažnju, uputit ćemo im prosvjedno pismo, posrijedi je međunarodna urota protiv HDZ-a i Hrvatske, strani centri moći nastoje umanjiti impresivne rezultate ove Vlade, interesi krupnog kapitala nastoje odvratiti ovu Vladu od toga da bude socijalno osjetljiva,....
Što će odabrati?
Meni nekako miriši da će ovo o tome da MMF stvari u Hrvatskoj ne promatra kao cjelinu, odnosno da su prenaglasili problem rasta državnog duga a nisu uzeli u obzir uspjehe na drugom planu.
Ako je izvjestaj tanji od
Ako je izvjestaj tanji od proslogodisnjeg nema se sto komentirati.
O velikom gospodarskom
O velikom gospodarskom uspjehu ove Vlade reći ću samo ovo:
MMF: Hrvatskoj prijeti financijska kriza
Zemlje jugoistočne Europe poput Hrvatske i Bugarske, kojima je vanjski dug prešao 80 posto BDP-a, u većoj su nevolji od azijskih zemalja prije velike krize 1998. MMF upozorava kako tim zemljama prijete obustava dotoka stranih ulaganja i financijska kriza.
Prijašnje ekonomske krize, navodi Financial Times koji donosi izvješće MMF-a, izrodile su mnoge lekcije za "posuđivače" u jugoistočnoj Europi: veliki deficit nosi rizik od naglog "zamrzavanja" stranih kredita, velika zaduživanja povećavaju razlike u valutama i kamatnim stopama, povećanje kredita generira "loše" dugove, i te nejednakosti mogu voditi u "zlokobni začarani krug povećanja deficita i opasnosti za likvidnost ovako krhkih gospodarstava".
MMF u svojem izvješću piše i kako je vrijeme da vlade zemalja jugoistočne Europe zaustave ovakvo "pregrijavanje" u dizanju kredita u stranim bankama, deficitu, vanjskom dugu i posudbama u stranim valutama, kako bi smanjili rizik od financijske krize.
Veliku prisutnost stranih banaka u tim zemljama, navodi se u izvješću, mnogi promatrači mogu protumačiti kao znak snage, međutim, to može predstavljati opasnost jer velike multinacionalne skupine znaju podcijeniti rizik u malim državama.
Ulazak u Europsku uniju, navodi MMF, umanjuje rizik za zemlje JI Europe povezan s velikim deficitom i zaduživanjem, no upozoravaju da ni to ne može riješiti sve probleme jer su ondje ekonomske institucije manje razvijene u odnosu na starije, napredne članice.
"Da bi pobjedilo zlo dovoljno je da dobri ljudi ne rade ništa"
Da, da,
Da, da, MMF....
youtube.com/bijesdrugi
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog
Ulazak u Europsku uniju,
Ulazak u Europsku uniju, navodi MMF, umanjuje rizik za zemlje JI Europe povezan s velikim deficitom i zaduživanjem
Sto znaci da od snova o prelazenju razine duga preko 3% GDP, nebu bilo - nis .
MMF u svojem izvješću piše i kako je vrijeme da vlade zemalja jugoistočne Europe zaustave ovakvo "pregrijavanje" u dizanju kredita u stranim bankama, deficitu, vanjskom dugu i posudbama u stranim valutama, kako bi smanjili rizik od financijske krize.
Naravno, samo MMF ne razmislja da se ovdje vec dugo drzi prenapuhana i zacementirana kuna.A zaduzivanje u domacoj kuni i da otvoreno kazem stancanje iste, moze jedino izazvati infalaciju i kaos kod svih kojima u kreditnim ugovorima pise napomena pri dnu ugovora maaaaaaalim slovima da je "kredit vezan za tecaj €/$/Sfr."
To opet znaci da je rasprodaja resursa jedina alternativa.
Btw. Bugarska je nedavno odlucila prestati glumiti gljivu. Uvodi od 1.1. 2008. flat tax od 10% !
Okrenula se liberalnoj ekonomiji kakva nije vidjena ni u Estoniji. Rezultati ce se vidjeti brzo:
The budget surplus exceeded 2,000 million leva as at June 30, The shortfall in the collection of VAT has been overcome and VAT revenues are 20 per cent up the target figure, Oresharski further said.
Economy and Energy Minister Peter Dimitrov explained that by reducing the tax burden by 3 per cent as of October 1 the Government meets its commitment stipulated in the 2007 National Budget Act.
In his view by introducing a flat tax for individuals' incomes the ruling coalition gives a clear signal to foreign investors for simple taxation of citizens' incomes. This will undoubtedly stimulate foreign capitals and will result in having more jobs and higher incomes, Dimitrov further said.
The macroeconomic framework of the 2008 budget includes, as approved Sunday, economic growth of 6 per cent, inflation of 3.7 per cent, current account deficit of 17.2 per cent, revenues of 24,500 million leva, which accounts for some 42.5 per cent of the gross domestic product and expenditures of 23,000 million leva.
In 2008 salaries in the public-financed sector will be increased by up to 10 per cent for a second consecutive year. A possibility for additional growth of incomes will be provided by optimizing the administrative structures, the governmente said.
The government's priorities for next year include increase of the capital expenditures for upgrading the infrastructure and a more adequate income policy. Health care and education will also be among the priorities.
Sorry, ja sam izgleda linkao
Sorry, ja sam izgleda linkao tvoj članak i komentirao ga dok si ga ti autorski kopirao cijelog.
Nisam ja to pisala - samo
Nisam ja to pisala - samo sam pročitala i copy/paste ovdje jer podcrtava upravo ono što ja mislim o HDZ-ovoj gospodarskoj politici
"Da bi pobjedilo zlo dovoljno je da dobri ljudi ne rade ništa"