Tagovi

O ravnoteži među zvijezdama

Kažu da nema smisla plakat za prolivenim mlijekom. Ipak, kako je manje vremena Saboru trebalo da jedan čitav zakon progura kroz čitavu proceduru nego meni da napišem dnevnik na pollitici, nešto plakanja za već donesenim Zakonom ipak je neizbježno.U bitnom, tvrde ministar Mrsić i podržavatelji Zakona o poticanju zapošljavanja kako već dugo, ako uopće ikada, na ovim prostorima nije bilo ovako dobre, djelotvorne i efikasne mjere stabilizacije države, poticanja gospodarstva i povećavanja statistike o zaposlenosti. Nakon, iz očigledno isključivo mazohističkih pobuda, odgledane saborske rasprave o predloženom (i sada donesenom) Zakonu, mogu jedino zaključiti da je naš Sabor nažalost pun ljudi koji sa stvarnim životom nemaju niti najmanje dodira. Primjerice, kaže ministar kako nema razlike između ekonomista koji položi stručni ispit nakon rada u javnoj upravi i onoga koji ga položi nakon rada u privatnom sektoru. Ooo, itekako ima i potvrdit će to bilo koji poslodavac iz privatnog sektora. Kažu podržavatelji Zakona kako provedba Zakonom određenih mjera neće narušiti cijenu rada. Ooo, itekako hoće jer dio posla kojega bi radio "redovno" zaposleni radnik odrađivat će ovako zaposleni pripravnik. Ljuti se ministar Mrsić na one koji takvo pripravništvo definiraju kao volontiranje. Ako se sjetimo nekih drugih teorija, možda se može uvažiti i takvo relativno gledište, a budući da takav rad (a i pripravništvo je, bez daljnjega, rad) sa stajališta poslodavca je volontiranje.

Činjenice su sljedeće:
- postoji problem visoke stope nezaposlenosti uopće, i visoke stope nezaposlenosti među mladima
- postoji problem dugotrajne nezaposlenosti
- postoje visoki kriteriji poslodavaca pri odabiru zaposlenika.
U pogledu nezaposlenih mladih osoba, činjenice su sljedeće:
- stopa nezaposlenih mladih osoba relativno je visoka
- stopa nezaposlenih mladih osoba bez ikakvog radnog iskustva također je visoka.

Navedene činjenice treba promatrati kroz prizmu "sve je relativno". Nezaposlenost mladih je visoka jer radnih mjesta jednostavno nema. Dok pišem ovaj dnevnik, HZZ kaže kako trenutno ima preko 310 000 nezaposlenih te niti 5800 radnih mjesta. To znači da bi, da je situacija nešto bolja, svaki 50. nezaposleni imao radno mjesto. Pedeseti. Ne peti, ne deseti, nego pedeseti. Možemo razgovarati o tome da li je problem u radnicima, da li je problem u radnom stažu ili nedostatku istoga, da li je problem u lošoj biometeorološkoj prognozi, ali činjenica je kako radnih mjesta naprosto NEMA.
Nadalje, u pogledu statistike nezaposlenosti mladih, treba imati na umu kao prvo da nezaposleni mladi nisu samim time poslovno nesposobni niti trebaju biti pod skrbništvom države. Oni su mladi, odrasli ljudi koji mogu i moraju preuzeti odgovornost za sebe i svoj (ne)rad. Sad kad smo to pitanje pokrili, možemo pogledati istini u oči. Poslodavci ne preferiraju radnike s radnim iskustvom zato što oni bez iskustva smrde. Poslodavci traže radno iskustvo jer, trrrrr, TO MOGU. U situaciji u kojoj, i statistički i stvarno, na jedno radno mjesto dolazi 50 potencijalnih kanadidata (koji pri tome ispunjavaju formalne uvjete!) posve je logično da eto ta sitnica poput toga da si nekad actually radio taj posao može biti shvaćena kao komparativna prednost.

U svakom slučaju, ono što idealisti s Markovog trga žele postići je dati mladim nezaposlenim ljudima mogućnost da steknu nekakvo radno iskustvo, a bez da budu teret poslodavcima. Bez da uopće ulazim u pitanje korektnosti takvoga odnosa poslodavac-pripravnik, za istaknuti je da financijski teret ove mjere u cijelosti snose porezni obveznici. Rezultat mjere nije, kako predlagatelji i podržavatelji smatraju, stvaranje radnih mjesta. Nije da poslodavci ne zapošljavaju jer im nitko nije rekao da ima nezaposlenih mladih ljudi nego zato što to ne mogu isfinancirati. Stoga, poslodavci će ovu mjeru koristiti dok im ista ne bude teret, odnosno dok ju budu financirali porezni obveznici. Također, pripravnici koji su beneficijari ove mjere u 90% slučajeva (ovih 10% su oni koji će se uhljebiti u javnim službama u kojima su odradili pripravništvo) nakon isteka pripravništva ponovno će se naći na HZZ-u i ponovno će stajati, bok uz bok, sa svojim kolegama na razgovorima za posao. Tada, kad se na oglas za radno mjesto ponovno javi 50 nezaposlenih, poslodavac neće odabrati onoga tko ima prednost od godine dana radnog iskustva; odabrat će onoga tko ima dvije. Margina komparativne prednosti nije se ništa drugo ne pomaknula ljestvicu više.

Stoga, usuđujem se reći da je za ovaj Zakon, iz razloga iznesenih u ovom i prošlom dnevniku (http://pollitika.com/volontiranje-za-160000-kn) glasovalo 80-i-nešto naivčina. Realni efekti ove mjere su:
- nova rupa u državnom proračunu iz kojega se financira poznata naknada od 1.600,00 kn te drugi dodaci,
- nešto veći prihod od poreza na dobit jer će se smanjiti troškovi rada dijelu poslodavaca
- privremeno poboljšanje statistike o nezaposlenosti.
Svakako, naglašavam kako je jedna od utješnih činjenica kako je i sam ministar Mrsić više puta ponovio kako je riječ o mjerama privremenog karaktera i kako će iste biti ukinute. Neću biti zločesta pa pitati zašto bi se išlo na ukidanje mjere koja je dobra (a valjda ne bi predlagali mjeru koja nije dobra, ili?).
Na svoj je način podršku modelu koji se proširuje ovim Zakonom dao i Predsjednik RH raspisavši natječaj za pripravnike pod istim uvjetima i prije nego što je izglasani Zakon objavljen u Narodnim novinama, a kamoli prije nego što je stupio na snagu.

Neovisno o konkretnim nuspojavama ovih mjera za poticanje zapošljavanja, moja misao dana tiče se prolivenog mlijeka. Ova Vlada dosad je donijela čitav niz odluka koje se itekako tiču naših života, i to kako kratkoročno, tako i dugoročno. Koraci kojima se krećemo su veliki, pri čemu ima i koraka naprijed i koraka nazad. Vjerujem da se Vlada neće dobrovoljno usporiti. Naprotiv, najavljuju se "zakonodavne oluje". To je i logično budući da će kod nas očigledno i redovna zakonodavna procedura postati tek "relikt starih vremena". Redovna zakonodavna procedura postala je, a što je protivno svim demokratskim načelima, hitna procedura. Javna rasprava - nula. Struka - nula. Uopće promišljanje kao takvo - nula. Krajnji je rezultat neki ofrlji zakon u kojemu se definira što bi pisac želio reći, dok se čitav niz pitanja ostavlja na milost i nemilost prakse. Ovih je dana u hitnoj proceduri bio zakon o poticanju zapošljavanja. Sutra će biti neki drugi. Ukoliko se mi kao građani ne aktiviramo i lobiramo za svoje ideje u onom najpozitivnijem smislu, cjelokupna regulativa ostat će, od početka do kraja, u rukama prekobrojnih sa Markova trga koji nemaju dodirnih točaka sa stvarnošću.

Komentari

"Tempirana bomba za socijalni rat"

http://www.nacional.hr/clanak/130649/nezaposleni-i-mladi-oni-ce-rusiti-b...

"Nedavno je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izrekao surovu istinu procjenjujući da bi broj nezaposlenih u Hrvatskoj mogao doseći brojku i od 350.000 registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Tek potom bi se mogla očekivati promjena tog negativnog trenda. No prema profesoru Ivanu Lovrinoviću s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, i ta hrvatska evidencija o nezaposlenosti je površna i optimistična."

"Podaci UN-a nedavno su otkrili da je ova svjetska kriza, čiji je formalni početak označen 15. rujna 2008. godine propašću američke investicijske banke Lehman Brothers, zabilježila kao vjerodostojan podatak brojku od čak 75 milijuna nezaposlenih mladih ljudi. Ne ohrabruje ni UN-ova procjena da promjenu trenda porasta nezaposlenosti ne treba očekivati prije 2016. godine."

"Apsurdno je da će najveći doprinos padu nezaposlenosti u Europi omogućiti demografski razlozi jer će se do 2050. godine broj stanovnika smanjiti za 80 milijuna."

crno nam se piše.. još 4 godine, pa još 34 i našoj djeci..

Tko je glasao

nis se ne brini za svijet.. i

nis se ne brini za svijet.. i visegodisnju buducnost

mi imamo puno puno puno veci problem, sada i odmah..

Brutalna stvarnost
Industrijska proizvodnja u travnju pala za 9,4 posto: koliki će biti pad BDP-a?

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Industrijska-proizvodnja-u-t...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

cini mi se da je problem s

cini mi se da je problem s ovom mjerom neselektivnost korisnika i da ce zbog toga biti skuplja dara nego mara. svileni bi, siguran sam, zaposlio na taj nacin svih 300k s burze - boli ga kiki, ne placa on. ovo jedino ima smisla s malim i srednjim tvrtkama u privatnom vlasnistvu, kojima je zaposljavanje nove osobe (sa ili bez iskustva) poprilican rizik (danas pogotovo). a za lovu poreznih obveznika nauce nove zaposlenike nesto korisno (sto je prakticno zagarantirano s obzirom na velicinu tvrtke - u roku keks dobice za radit nesto relativno odgovorno, s obzirom da su tamo zaposlenici preoptereceni). velikim tvrkama je trosak zaposljavanja (i rizik) za par zaposlenika generalno kikiriki i ne utjece bitno na cijenu proizvoda. posebni je idiotizam volontiranje u drzavnom aparatu (gdje ce ekipa uglavnom nauciti radit kavu), pa pretpostavljam da je dil isao "super ideja, al ajmo mi to malo nabrijati, tako da istovremeno smanjimo nezaposlenost". racunam da ce u kompletu financijski rezultat biti negativan (tj sva ekstra lova koju mali i srednji naprave zbog volontiranja ce porezima otici na privremeno smanjenje nezaposlenosti).

Tko je glasao

komentar

griotta

pišeš, argumentiraš i stojiš iza onog što si rekla
dobar korak prema boljem društvu bio bi kada bi se političari
a osobito vlast naučili da stoje iza svojih odluka
dakle, da bude moguće, za godinu dana, kad učinak zakona bude jasan
pitati onog tko je potpisao, tko je stojao iza ove ideje
za komentar

luka

Tko je glasao

Ekonomist

Ekonomist u javnoj upravi je po prirodi stvari birokrata, a ekonomist koji radi u privatnoj firmi kusa svoje znanje i dokazuje se jer se to od njega očekuje.

Tko je glasao

slažem se; i vrijedi i za

slažem se; i vrijedi i za druge struke.
to je još jedan od niza dokaza da ekipa s markovog trga doticaja sa stvarnošću nije imala ili ga je vrlo brzo potisnula.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Nerazumijevanje činjenica

Tko je glasao

Odličan dnevnik.

Odličan dnevnik. Osobito:

...budući da će kod nas očigledno i redovna zakonodavna procedura postati tek "relikt starih vremena". Redovna zakonodavna procedura postala je, a što je protivno svim demokratskim načelima, hitna procedura. Javna rasprava - nula. Struka - nula. Uopće promišljanje kao takvo - nula. Krajnji je rezultat neki ofrlji zakon u kojemu se definira što bi pisac želio reći, dok se čitav niz pitanja ostavlja na milost i nemilost prakse.

Problem je prije desetak godina javno prepoznao još tadašnji predsjednik VSRH Ivica Crnić, nazivajući ga "zakonodavnim optimizmom" - vlasti se ponašaju kao da je samo potrebno donijeti hrpetinu novih zakona, i izmijeniti sve redom postojeće, i to što je moguće prije, preko noći, i sve će biti riješeno. Nažalost, "proizvodi" te besmislene vladine i saborske frenezije u praksi se najčešće - naravno - pokazuju manjim, većim ili čak potpunim promašajima.

Evo samo jednog primjera. Pogledajte kako se sada u praksi, u sudskim odlukama, navodi Ovršni zakon:

...Ovršnoga zakona ("Narodne novine" br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 125/11, 150/11, 154/11 i 12/12)...

Da bude jasnije što želim reći, podsjećam - ovrha je posljednji, krajnji stadij građanskog sudskog postupka, kada stranka ne želi izvršiti pravomoćnu sudsku odluku, nego se to mora učiniti i provesti silom. Grubo rečeno, bez učinkovite i brze ovrhe, cijeli sudski postupak bukvalno ništa ne vrijedi.

Sad pogledajte koliko je to zakonskih izmjena. Dodajte da se svaki pojedinačni ovršni postupak vodi prema inačici zakona prema kojoj je pokrenut. Izbrojite, četrnaest, pobogu, dakle taj sudac zapravo mora znati ne jedan, nego četrnaest različitih zakona, i to samo u ovršnom pravu i ovršnom postupku. Što smo dobili? Nažalost, ono što je pred nama svaki dan - krajnju pravnu nesigurnost. Česte pogrješke pri odlučivanju, čak u nizovima. Sporost pravosuđa, beskrajno trajanje sudskih postupaka, nezadovoljstvo građana, nepovjerenje u sustav koji ne funkcionira. Koma :-(

I što ćemo sad? Pa naravno, u hitnoj proceduri preko noći ćemo donijeti jedno 123 nova zakona i promijeniti sve redom postojeće, i nakon te, više ne znam koje po redu "zakonodavne oluje", odmah će nam svima poteći med i mlijeko. Majko božja, kao da smo zamorci u kavezu, u eksperimentu grupe ludih znanstvenika... :-(

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

da kod nas se to rješava

da kod nas se to rješava previše na osoboj razini na razini pojedinca, i sva odgovornost se pokušava svaliti na njega, i da se svak sam za sebe treba pobrnuti i da je svak sam odgovoran za svoje probbleme, a država tu eventualno može pripomoći pojedincu.

važno je shvatiti da je to puno širi problem, problem cijele zajednice, kolektiva i kao takvog ga se mora rješavati ma što o tome mislili protivnici svega u što se uključuju riječi kao što su kolektiv i kolektivno.

nešto slišno tvome dneviku sam i ja htio napisati u svom lošem dnevniku http://pollitika.com/mit-o-deficitarnim-zanimanjima-i-prekvalificiranju .

a vrijedi i pogledati što jedan poduzetnik i Merike govori o svojoj klasi i tome tko stvara poslove
http://www.youtube.com/watch?v=CKCvf8E7V1g

Tko je glasao

@griotta,

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci