Tagovi

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (II dio)?

Dok sam razmišljao kako napisati članak, najviše me mučilo s kojim iznosima treba raditi usporedbu? Što si zapravo
Hrvatski građanin (ili ofca za šišanje) s minimalnom, prosječnom plaćom ili plaćom iznad prosjeka može priuštiti? Naime i sam imam stambeni kredit, mogao sam birati u čemu ću ga uzeti, kao i način otplate. Pri tom odabiru, sam uzeo EUR i otplatu na rate i tim odabirom, kako sada vidimo sam još uvijek ide kako treba. Prema pisanju različitih novina, ljudi nisu imali izbora i bili su forisrani uzeti kredite vezane za švicarce. Vratimo se iznosu, kada sam uzimao kredi, banka mi je rekla kako je ograničenje da mi rate kredita smije biti 1/3 mojih primanja. Dok sam s druge strane saznao, kako prije nastanka registra svih dužnika taj omjer bio i veći pa je prelazio i 1/2 primanja dužnika.

Uzmimo onda, tri sloja (iznosi su netto, okvirno uzeti po statistikama) Iznosi iza 1/2 i 1/3 predstavljaju iznose anuiteta/rata koje dužnik smije imati kako bi i dalje mogao "normalno" živjeti u odnosu na svoja primanja. Prema tome, ako imamo:

  • Minimalna plaća: 2200 kn, 1/2 = 1100, 1/3 = 733
  • Srednji prosjek: 6400 kn, 1/2 = 3200, 1/3 = 2133
  • Gornji sloj 8% : 9900 kn, 1/2 = 4950, 1/3 = 3300

Ok, sada imamo iznose što može podnjeti naša plaća jednog člana u obitelji. Uobičajeno su supružnici međusobno jamci, pa se taj iznos može udvostručiti. Idemo sada vidjeti što ćemo kupiti. Cijela priča se vodi oko stambenih kredita. Cijena kvadrata u ZG oko 2004-2007, bila je lijepo napuhana (kao i svugdje u svijetu) i iznosila je za

  • Nove stanove 1800 - 2500 ojra po kvadratu
  • Stare stanove 800 - 1500 ojra po kvadratu

Do švicaraca ćemo doći malo kasnije. Naš zakon, kaže kako je jednom čovjeku dovoljno 20 kvadrata za život, te ajmo uzeti kako se radi o obitelji s jednim ili dva djeteta. Promatrati ćemo kupovinu:

  1. "garsonjere" od 40kv (oznaka A)
  2. Stana od 60kv za obitelj od 3 člana (oznaka B)
  3. Stana od 80kv za obitelj od 4 člana (oznaka C)

Što znači kako imamo sljedeće iznose (prvi iznos je u EUR, drugi u zagradama je u CHF). Srednji tečaj 01.01.2005, CHF je bio 4,95, a EUR je bio 7,65. Za usporedbu, danas je CHF - 7,35, a EUR - 7,69.

  • Novi stanovi
    • 1800, A - 72.000 (111.273), B - 108.000 (166.909), C - 144.000 (222.545)
    • 2500, A - 100.000 (154.546), B - 150.000 (231.818), C - 200.000 (309.091)
  • Stari stanovi
    • 800, A - 32.000 (49.455), B - 48.000 (74.182), C - 64.000 (98.909)
    • 1100, A - 44.000 (68.000), B - 66.000 (102.000), C - 88.000 (136.000)
    • 1500, A - 60.000 (92.727), B - 90.000 (139.091), C - 120.000 (185.455)

Znači imamo iznose od 32.000 - do čak 200.000 ojra ovisno o veličini stana, te cijene kvadrata. U analizi ćemo gore
navedene kredite uzimati na 10, 20 i 30 godina. Znam kako je 10 godina "malo" i nerealno za današnje uvjete, no cilj je pokazati kretanje kamate ovisno o iznosu glavnice (ciljane vrijednosti iznosa kredita), duljini otplate kredita, te iznosu kamate. Samo za usporedbu, ako građani ne kupuju stanove, nego automobile što bi to točno značilo po klasama automobila (izvor Wikipedia)? Prvo su HRK, pa EUR, pa CHF.

Niska klasa
Škoda Fabia, 79.757, 10.426, 16.113
Niža srednja klasa
Renault Clio, 104.400, 13.647, 21.091
Srednja klasa
VW Golf, 174.368, 22.793, 35.226
Viša srednja klasa
Mazda 6,278.992, 36.470, 56.362
Viša klasa
Audi A6,550.040, 71.901, 111.119
Luksuzna klasa
Mercedes S-klasa,1.374.200, 179.634, 277.616
Sportski automobil
Porsche,2.184.510, 285.557, 441.315
Minivan
Renault Espace,295.155, 38.582, 59.627
SUV, terenci
BMW X6,896.556, 117.197, 181.122

Napomena; Krediti za automobile i nenamjenski krediti, uobičajeno imaju veću kamatu (dva i više posto) od stambenih kredita. S time, prema podacima banaka ti krediti se daju uobičajeno do 20.000 EURa, pa naravno ostaje pitanje od kuda toliko vozila srednje, više, luksuznih i SUV vozila na cestama.

Ostaje nam za odabrati kamatu, fiksna ili promijenjiva. Napisati ću što banke nude danas (N najvećih, najpoznatijih), jer moram priznati kako podaci što su nudili prije tj. u doba nastanka problema baš nisu dostupni (ili ih ja nisam našao). Stranice HNBa izgledaju kao da ih je radilo dvogodišnje dijete i očigledno služe za što ne-jednostavnije pronalažanje podataka.

Zagrebačka banka (ZABA, Unicredit grupa, Italija)
Nude kredite vezane za EUR, 5.34% (do 30 god), te HRK, 5.09% (samo do 10 god).
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima i ratama. Kreditni kalkulator postoji.
Ne postoji mogućnost odabira kredita u HRK u samom kalkulatoru.
Privredna banaka (PBZ, ISP grupa, Italija)
Nude kredite vezane za EUR 5,61-5,37(do 30 god).
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima i ratama. Kreditni kalkulator postoji, nevjerojatno kako ako želiš možeš napraviti stvar jednostavno i dobro. Ne postoji mogućnost odabira kredita u HRK u samom kalkulatoru.
ERSTE (Austrija)
Nude kredite vezane za EUR, USD, CHF (jedina banka koja ima tu mogućnos u svom kalkulatoru), te HRK (ima
mogućnost fiksnih kamata). Omogućuju otplatu samo u jednakim anuitetima i ratama (piše u .pdfu banke). Kreditni kalkulator postoji, ali klijent sam treba upisivati podatke o kamatama, te računa samo anuitete. Broj zaštita banke pri uzimanju kredita je tako velik, da ne mogu vjerovati kako se netko odlučio uzeti takve kredite.
RBA (Austrija)
Nude kredite vezane za EUR, 5.75% (do 30 god).
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima. Kreditni kalkulator postoji, moraju se unositi kamata.
Ne postoji mogućnost odabira kredita u HRK u samom kalkulatoru.
HYPO (Austrija)
Nude kredite vezane za EUR, 5.60% (do 30 god).
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima. Kreditni kalkulator postoji, moraju se unositi kamata.
Ne postoji mogućnost odabira kredita u HRK u samom kalkulatoru.
Splitska banka (SG-SB, Societe-General grupa, Francuska)
Nude kredite vezane za EUR, 4.70% (do 30 god), HRK 5,09 (do 20 god). Postoji opcija fiksne kamate za EUR i HRK. Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima. Kreditni kalkulator postoji. Ne postoji mogućnost odabira kredita u HRK u
samom kalkulatoru.
HPB (Hrvatska)
Nude kredite vezane za EUR, 5.45% (do 30 god), HRK 5,96 (do 30 god).
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima. Kreditni kalkulator postoji, sav izračun je u HRK.
OTP (Mađarska)
Nude kredite vezane za EUR, 6.49% (do 25 god), te EUR (fiks 2g po 6,49)
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima. Kreditni kalkulator postoji, moraju se unositi kamate.
Sberbank (Rusija)
Nude kredite vezane za EUR, 5.75% (do 30 god).
Omogućuju otplatu u jednakim anuitetima. Kreditni kalkulator postoji.

*Napomena: Nisu popisane sve vrste kredita (gledani su "obični" stambeni). Kamate ovise i o vrsti kredita, načinu otplate, te dužini otplate kredita (EKS nije uzet u obzir). Za sve detalje najbolje je otići na stranice pojedine banke, te se poslužiti njihovim kreditnim kalkulatorom. Najbolji i najpregledniji kalkulator je od PBZa, sve ostale banke mogu sjest i plakati - to samo pokazuje koliki je cilj transparentnost u poslovanju kod ostalih banaka, te dostupnost informacija samom klijentu prije odlaska u banku.

Pozitivna pohvala ERSTE banci, kako 2x godišnje omogućuje besplatno (bez naknade), smanjenje "glavnice" kod stambenih kredita. Nisam tražio da li ostale banke imaju takvu mogućnost jer nije vidljiva "odmah" (spomenuta) pri opisu kredita.

Osim toga što piše koje kredite, kamate i zaštite svaka banka nudi, ta banka si i dalje uzima diskrecijsko pravo, bez
obzira što smo mi svi jednaki građani, svaki jednak građanin može dobiti svoje uvjete - ukoliko ima dobru poziciju ili
sposobnosti za pregovaranje (učešća, veze u banci, veze u politici) itd.

Znači, trenutna vrijednost promijenjivih kamata u RH za stambene kredite se kreće između 5 i 6% za valutnu klauzulu u EURima. Osim kod Splitske banke gdje je manja od 5%, te OTPa gdje je veća od 6%. Fiksne kamate su u principu veće za 1% od promijenjivih kamata. Kad su se zaključivali krediti u švicarcima, kamata je bila oko 4.5%, dok je u to vrijeme kamata za ojre kretala iznad 7 ili 8 posto. Razlika u kamati u odnostno na ojro je sigurno bio jedan od presudnih kriterija zašto je problem u švicarcima nastao. Znamo banke su kamate isto tako mijenjale prema gore, kako je tečaj švicarca rastao. Ako to nije dokaz, za ekstra profitom od zarade na kreditima, ne znam što točno je? Isto tako nemojmo zaboraviti, kako su banke jedne od malobrojnih firmi koje su kroz cijeli niz godina krize u Hrvatskoj - iskazivale dobit.

Tako da ćemo gore navedene iznose, promatrati kroz razmjer kamata od 1% do 10%, u razmacima od 1 do 5%, u razmacima od 0.25% do 6.5%, te od 0.5% do 10%. Znam, puno računanja, puno brojeva. Kako ovaj editor za pisanje članaka ne dopušta stvaranje tablica, probat ću generirati slike iz .xlsa kao i grafove koji prikazuju koliki je to udar na klijenta koji je uzeo kredit, a kolika je zapravo zarada banke s promijenom tečaja i kamate.

Istina, uvijek sam mislio kada je kamata niska onda predstavlja stabilnost i povjerenje, a kada je kamata visoka predstavlja rizik. Tako je baram u slučaju obveznica koje neka država plasira ili u pitanju kredita i kamata po kojoj se posuđuje novac. Moglo reći kako je u prošlosti kamata an kredite u RH bila visoka, zato što je postojalo nepovjerenje prema dužnicima i njihovoj sposobnosti vraćanja kredita, te danas je ona manja jer je ta sposobnost već i rizici banke su manji. No, onda je definitivno enigma kamata vazana za EUR jer HNB štiti HRK u odnosu na EUR. Ne bi li onda ta kamata trebala biti, između 1 i 3 posto kao što je u Euro-zoni? Tko kome tu zapravo vjeruje/nevjeruje, mulja i zarađuje, te šiša ofce u Hrvatskoj?

Kraj drugog dijela.

p.s. Valjda će treći dio uspjeti složiti do kraja vikenda ili u nekom razumnom vremenu, ipak se radi o 18 različitih kamata za 15 iznosa, za dvije valute, za dva načina otplate (sitnica)....

Komentari

Kako sam 0 za financije

Reći ću Ti samo; svaka Čast
i smijem li pitati: može li Švicarska svojim financijskim manipulacijama izazvati bijes u Zemlji Blitvi
i tako srušiti Vladu?
Hvala

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  2. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  3. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  4. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  5. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  6. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  7. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  8. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  9. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  10. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  11. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  12. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  13. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  14. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  15. gospodari naši od aluzija komentara 0
  16. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  17. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  18. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  19. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  20. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  21. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  22. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  23. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  24. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  25. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron