O Islandu, MMF-u, moratoriju na dugove i o porezu na spekulacije

• Dnevnik beatrice12 - Sub, 31/10/2009 - 03:28
• Glasujte
  0 Up Down
• Komentari 3 dodaj komentar

Hrvatska nije jedina zemlja koju su izreketarili svjetski lihvari, i premda to nije neka velika utjeha jer svakog najviše boli vlastita boljka, ipak je korisno znati i razumjeti razrađene mehanizme kojima se ta imperijalna globalna otimačina odvija.
Dok hrvatska Vlada panično mlatara oko sebe, isprepadana pogledom na PC ekrane državne Riznice gdje treperi 00,00 kn,
-dok Šuker zadihano trči kod najozloglašenijega svjetskoga krvopije J. P. Morgana koji ga očinski tapše i u svoj PC ukucava 1 500 000 000$ x 6, 75% kamate na te silne natipkane nule, a mi brojimo da će nas njegov mali izlet koštati najmanje 100 000 000$, u boji koju odabere glavni hrvatski dizajner kamarad Rohatinski;
-dok tekuća premijerka uopće ne razumije značenje pojma ''principi'', pa mnije da je poklanjanje 3 ili 300 ili 3000 ili 30000 km3 državnog teritorija stvar piljaričke nagodbe oko toga što bi se moglo tržiti zauzvrat, ili bijesni zagrižljivi susjed ili maćehinska EU anakonda;
-dok nevidljivi Polančec užurbano gleda kako sa što manjom štetom iskliznuti iz ove ludnice, i tuče se po glavi što nije otišao još ljetos, u sjeni Velikog Odlaska, kako je to tiho i neprimjetno učinio lukavi D. Primorac, ostavljajući iza sebe kaos u MZOŠ, goleme najamne troškove za Todoridevu zgradu Ministarstva na Sveticama, neizvršene programe, mistične projekte, te bujnu floru i faunu desetaka Agencija koje su niknule za njegova mandata s opisom posla da ne rade Ništa;
I tako dalje, jer toj nesvjesti, nesavjesti, neznanju, nedoraslosti i neinteligenciji u Vladi RH ne vidi se kraja…

…dotle
U mnogim zemljama Europe i svijeta raste aktivno nezadovoljstvo i otpor protiv monetarnih perverzija angloameričke financijske mafije.
Ovaj govor članice islandskog parlamenta rijedak je primjer u Europi stvarnih prijedloga za zaštitu vlastitog naroda i nacionalnog suvereniteta.
''Mislite li nas guliti do gole kože u korist velikih i ucjenjivati nekavim EU pristupnicama,'' - poručuje Birgitte Jonasdottir, mi kao najviše zakonodavno tijelo u državi možemo proglasiti mortorij na dugove, i odložiti do daljnjega famozno pristupanje u EU…''
Pitam se, možemo li mi Hrvatice i Hrvati i sanjati danas, da bi netko od tkz. ''naših'' političara-političarki ozbiljno stao iza ozbiljnog nacionalnog programa oslobađanja od parazita?
Izlaganje Birgitte Jonasdottir Islandskom Parlamentu, 5. listopada 2009.
Navedeno prema: Webster Tarpley
Web site: Infowars, 22. listopad 2009
Gospođo Predsjednice. Dragi sunarodnjaci. Moramo se odlučiti i izabrati. Pred nama nikada nije samo jedan put, nije samo jedna mogudnost. Tvrditi tako što bilo bi kao potvrditi nevjerojatno mračnu viziju o stvarnosti u kojoj živimo. Daleko od toga da bismo bili prva i jedina nacija koja se mora boriti s krizom i ekonomskim kolapsom. Ono što možda našu situaciju čini jedinstvenom, jest da smo mi u ekonomskom ratu s nacijama koje koriste svoje pozicije moći da bi iznudile ono što žele. Znači li to da su svi ostali putevi zatvoreni? Postoje li možda i druge mogućnosti, osim da nas se baca u lance s teretima inozemnih zaduženja , do daleke budućnosti?
Ima smisla, jamačno, i to da snizimo naša ugovorna davanja što je prije moguće, no postoji li možda i neki drugi način?
Možemo li razmotriti, ili barem raspravljati, o mogućnosti da proglasimo moratorij na dugove? Cifre koje sam čula o našem nacionalnom zaduženju toliko su goleme i čine toliko golem postotak našega BDP, da upotrijebimo li bilo koji standarnu metodu, mi smo tehnički bankrotirali. Nije li možda bolje suočiti se sa
stvarnošću prije nego bude prekasno? Nije li možda za našu naciju bolje da uzme gorku pilulu odmah sada, nego da se inozemno zaduženje i dalje neprestano povećava? Želimo li našoj djeci ponuditi beznađe kakvo su mnoge nerazvijene zemlje morale ponuditi svojim bududim generacijama? Želimo li biti samo još jedna zemlja više koja ne čini ništa drugo doli plaća kamate na strana zaduženja? Što je to najgore što nam se može dogoditi ako proglasimo moratorij na dugove? Hoće li se nebo srušiti?Hoćemo li skapati od gladi? Ili nam međunarodna zajednica više nikada neće dati pozajmice? Dakako da ne.
Ne slažem se kada naši lideri tvrde kao smo mi narod obvezni platiti dugove koje nismo napravili. Na temelju čega bi to svaki čovjek, žena i dijeti bili prisiljeni platiti 20 000 dolara po glavi? Čula sam da moramo platiti Britancima i Nizozemcima zato što oni koriste svoje jake pozicije kako bi zaustavili naše pozajmice od MMF-a. Čula sam da su njihovi parlamentarci bili bezobrazni i grubi prema našim članovima parlamenta koji su bili u posjeti , prošloga tjedna u Europskome parlamentu, i da su više puta rekli , ako ne platimo da onda nećemo udi u Europsku uniju. Ne znam za vas, poštovani ministri i premijerko, ali ja mislim da je došlo vrijeme da izađemo iz te veze i potražimo druga rješenja.
''Parlamentarni Pokret''podržava sljedeć ideje za akciju, kako bismo se izvukli iz ekonomskih poteškoda u kojima se nalazimo:
Prvo, moramo se osloboditi nazočnosti MMF-a u našoj zemlji koristeći sva raspoloživa sredstva. Europska unija također se neprijateljski ponijela prema Islandu u raspravi oko Icesave banaka, te bi stoga bilo neuputno nastaviti u ovome trenutku s našom prijavnicom za članstvo.
1.
Moramo donijeti mjere za kontrolu špekulativnog tržišta, prvo tako što ćemo uvesti 1% ''Tobin-poreza'' na sve financijske transakcije i profite, uključujudi derivative, dionice, valutne transakcije i špekulacije.
2.
Ove sam godine s prijateljima u Pokretu uvelike razmišljala o tome što bi nas moglo ujediniti, pa da potražimo izlaz iz nevolja. . . Možda bi naša sljedeća velika zadaća trebala biti, pronaći zajednički put kojim svi možemo ići. Trebalo bi misliti i na vrijeme koje dolazi nakon četiri godine mandata.
Možda bismo doista trebali porazgovarati o tome kakva nacija želimo biti. (…) Mnogi ljudi ... nisu sudjelovali u financijskom ''boomu'' proteklih godina, te osjećaju da je nepravedno što ih se sada zove da plate za sav taj nered u kojemu se nisu bogatili. Puls nacije je ubrzan i žestok..
Mi, članovi parlamenta, ovdje smo da bismo predstavljali volju naroda. … Ako ne želimo imati trajnu krizu vlade, važno je da Parlament preuzme ovlasti koje izvorno ima. U ovom trenutku parlament je talac izvršne vlasti. Zdravo je za demokraciju da izvršna vlast odustane od toga da koristi svoje članove parlamenta kao gumeni štambilj za svoje odluke. Vlada bi trebala pozvati parlamentarnu manjinu da radi prema svom uvjerenju, u pogledu aplikacije za Europsku uniju -a to se odnosi , dakako, i na parlamentarnu većinu. Logika preglasavanja i liderska dodvoravanja srozali su nas do dna. Pripazimo da se to ne dogodi ponovno.
Vremena su teška i pred nama je oštra zima, no nemojmo zaboraviti da je najmračniji sat uvijek prije svitanja i da nade ima, ako budemo složni. Da bi do toga došlo, moramo podvući crtu ispod onog što je bilo, i uvesti stvarne promjene. Ako vidimo smisao toga zašto se žrtvujemo, ova nacija može nastaviti činiti mala čudesa i može nemoguće učiniti mogućim, te onda ova depresija možda neće potrajati onoliko dugo kako se u ovom trenutku čini. Nerealno je tvrditi da ćemo već sljedeće godine izaći iz krize. No realno je postaviti ciljeve oko kojih ćemo se svi složiti. Koji su to ciljevi, na vama je da odlučite a na nama da provodimo.
(Icesave afera se odnosi na bančine podružnice koje su otvorile privatne offshore banke sa sjedištem na Islandu, banke Landsbanki i Kaupthing, u dereguliranim bankovnim sektorima Velike Britanije i Nizozemske. Ove podružnice *preuzeli su* (seized) London i Den Haag na vrhuncu panike oko Lehman Brothersa u rujnu-listopadu 2008. Njihove vlade sada,uz potporu MMF-a, traže više od 6 milijardi dolara od islandske vlade kako bi isplatili (bail out) deponente. To je taj pokušaj iznude protiv kojega govori gđa Jonsdottir.
Komentar: Webster G..Tarpley
http://www.rense.com/general87/ice.htm
Ovaj dramatičan poziv došao je od Birgitte Jonasdotir, predsjednice parlamentarne grupacije Althing, ''Pokret'' u islandskom parlamentu. Althing se sastao radi ubrzanog pogoršanja ekonomskog i financijskog
položaja Islanda, godinu dana nakon kolapsa triju offshore banaka (Landsbanki, Kaupthing i Glitnir).
Trenutna premijerka, Johanna Sigurdhardottir, koja vodi koaliciju na izdisaju socijalnih demokrata i lijevih zelenih, pokušala je opravdati svoju politiku financijskog udobrovoljavanja Britanaca i Nizozemaca, iako islandska vlada nije nikad dala garancije za te bankarske operacije, i čak iako su britanski i nizozemski ''regulatori'' bili duboko upetljani u slom Icesave banaka, nakon bankrota Braće Lehman.
Suma koju zahtijevaju Britanci i Nizozemci iznosti oko pola bruto nacionalnog dohotka Islanda, plus takav kamatni obračun koji godinama čini dug sve većim, bez obzira koliko je glavice otplaćeno.
Ako bi islandska vlada pristala na taj financijski aranžman, afera Icesave ubrzo bi postala Iceslave, - komentira W. Tarpley, -s budućnošću u siromaštvu, nezaposlenosti, depopulaciji, i nacionalnom kolapsu Islanda, koji nikada ne bi bio stanju isplatiti zahtijevanu svotu.
Birgitta Jonasdottir postavila je pitanje moratorija na dugove na dnevni red međunarodne zajednice.
Njen hrabar potez pokazuje kako male zemlje mogu pokretati svjetsku povijest i u vremenima krize kada su postojeće institucije sve više paralizirane i korumpirane.
Posljednjih mjeseci, političke snage na Filipinima i Sri Lanki postavile su pitanje moratorija na dugove, a tako i lideri UNCTADA. S Islandom, oformljivanje jednoga kartela međunarodnih dužnika koji će se suprotstaviti Londonu , Wall Streetu i MMF-u, naglo je postalo realno mogućim.

• Dnevnik beatrice12 - Sub, 31/10/2009 - 03:28
  
• Komentari 3
• 1494 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar