Tagovi

O građanskom i civilnom društvu

Potaknut diskusijom koja se povela uz dnevnik Osnovna Svrha Volontiranja Za Civilno Društvo Je... Koja?, prenosim dio jednog svojeg rada iz ožujka o.g. (elaborat, nije objavljen). Tu predlažem neke pojmovne distinkcije, za koje smatram da mogu biti korisne u nastojanju razumijevanja društvene stvarnosti. u kojoj živimo.

Društvo je u Hrvatsko i dalje snažno zavisno od države, prema kojoj je usmjereno najviše pogleda i očekivanja. Problem međutim nije jaka država, nego slabo društvo.

Pojam "civilno društvo" danas je u širokoj upotrebi. Brkaju se termini "građansko" i "civilno" društvo, ne uvažavajući važnu distinkciju koja je uvedene prvo u njemačkom jeziku 1980-ih godina. Ukratko, uz razlikovanje društva i države, korisno je napraviti slijedeću distinkciju na dva tipa društva: klasični pojam "građansko društvo" označava danas sferu privatnoga interesa, konkurencije i brige o zaradi (uvjetovanog ponajviše tržišnom privredom; "privreda" je dobra riječ, jer ukazuje na privređivanje), a "civilno društvo" sferu javnoga interesa, solidarnosti i brige o vrednotama. (Govori se npr. o "ekonomiji sućuti", koncept važan u Europskoj uniji.)

Takvo razlikovanje sukladno je onda i terminologiji o "tri sektora": država, privreda i "treći sektor". Pritom uvijek treba imati u vidu da ne postoje apsolutno čisti oblici (npr. unutar jefnog poduzeća, zaposlenici mogu graditi razne oblike solidarnosti, a u udrugama se zapošljavaju ljudi koji tako zarađuju i stvaraju karijeru). U praksi uvijek ima nejasnih i prelaznih oblika, ali to nas ne smije dovesti u pomutnju da odbacimo jasno načelno razlikovanje (kao što npr. nećemo objasniti razlikovanje biljaka i životinja zato jer postoji euglena).

U takvoj razlikovanju, lokalna samoprava, kao različita od države, institucija je civilnoga društva. Staovništvo na nekom odručju trebalo bi unutar lokalne zajednice diskutirati, odlučivati, pomagati jedni drugima, zadovoljavati zajedničke potrebe.

Ljudi često ne razlikuju što je državna uprava, a što lokalna samouprava - sve su im to neka strana, birokratska tijela. Često i jest tako: država je snažno centralizirana (fascinacija Francuskom), lokalna uprava marginalizirana (i pritom nerazumno usitnjena u mnoštvu premalih općina, a u Zagrebu jedva da i postoji, jer vijeća četvrti imaju ovlaštenja samo mjesnih odbora). Izlazak na lokalne izbore znatno je manii nego na nacionalne, a pritom na odlučivanje često utječu teme koje s lokalnim izborima zapravo nemaju veze. Stranke, koje su kruto organizirane i centralizirane, obično nisu dovoljno fleksibilne da bi lokalni ogranci mogli razvijati ssamostalne politike, pa je to na lokalnim izborima 2005. i 2009. donijelo uspjeh mnogim nezavisnim listama.

Prisutna je na mnogo načina prevelika orijentacija na državu, prevelika očekivanja, da država riješi razne probleme. To je shvatljivo s obzirom na nasljeđe ne samo socijalizma, nego i 1990-ih godina, ali je ozbilja kočnica društvenome razvoju. Naizgled paradoksalno, država se nalazi pred problemom preopterećenosti očekivanjima, strukturalno istoj krizi koja je pogodila najrazvijenije "države blagostanja" 1970-ih godina.

Poseban problem su sindikati, organizacije koje po gornjem razlikovanju strukturalno pripadaju sferi građanskoga društva (zastupaju osobne interese svojih članova, brigu o njihovim zaradama), ali po logici djelovanja sferi civilnoga društva (naglasak na solidarnost i vrednotu socijalne pravde). Oni vrlo suzdržano koriste tradicionalne metode radničke borbe, da i ne govorimo o mogućim oblicima poput zauzimanja tvornica isl.. ČInjenica da radnici pristaju mjesecima raditi bez plaće, a sindikati su pasivni, pokazuje na ozbiljni poremećaj osnovnih društvenih vrijednosti. Postoje tek neki nagovještaji da bi se situacija mogla početi mijenjati.

Važno je spomenuti da je građansko društvo sfera interesa i konkurencije, ali da svi njeni sudinici mogu razviti razne zajedničke interese u suradnji, oko definiranje zajedničkih "pravila igre" i "meta-ciljeva", u kojima postoji i solidarnost i orijentacija na vrednote (npr. donošenje pravila raznih profesija kao što su odvjetnici ili novinari, prihvaćanje etičkih povelja, standarda kvalitete i zaštie okolša u industriji isl.). U Hrvatskoj, takvo izražavanje zajedničkog interesa premalo je zastupljeno; a to pomaže jakima ("hobotnica") da nametnu svoje interese, nasuprot slabijima (radnici, mali seljački posjedi, mali i srednji poduzetnici isl.).

U „krizološkoj“ literaturi s područja društvenih znanosti 1980-ih godina, govorilo se o „blokadi društvenih potencijala“ (Josip Županov i dr.), do kojeg dolazi zbog sukoba demokratskog i autoritarnog načela (samoupravljanje i partija), pri čemu potonji, srastao s državom, redovno prevladava kad dođe do konflikta,s te općenito „kolonizira“ javni prostor, blokirajući sposobnost društva za promjene. Usprkos promjeni političkog režima 1990., pa i drugoj važnoj promjeni 2000., možemo reći da se ta dihotomija nastavlja.

Samostalne organizacije divilnoga društva (za ljudska prava, mir i nenasilje, feminističke, ekološke isl.) igrale su važnu ulogu tijekom 1990-ih godina, djelujući "antisistemski", van tadašnjeg režima koji je imao snažna autoritarna svojstva. Male grupe aktivista, često "veterana" društvenih borbi iz razdoblja prije 1990., dobivali su političku i financijsku potporu izvana, neukorijenjeni u širu zajednicu (jedna nedavno objavljena knjiga Srđana Dvornika naslovljena je "Akteri bez društva"). Osuđivane često kao neprijateljstke prema državi, postepeno su, krajem 1990-ih, počele dobivati i potporu države i lokalnih vlasti, kao i nekih poduzeća. Važna prekretnica bila je kampanja "Glas 99" pred parlamentarne izbore 2000. godine.

Tijekom slijedećeg desetljeća, udruge su prihvaćene kao normalni dio društvenog života, kao partner i korektiv javne vlasti. Dolazi međutim i do otupljivanja njihovog anti-sistemskog potencijala u promoviranju vizija i globalnih alternativa. Dinamika "novih društvenih pokreta" smirila se u statici "Trećeg sektora", u okviru prevladavajuće neo-liberalne kostelacije i diskursa. Struktura je, još jednom, pojela pokret (kao što se to recimo dogodilo u Jugoslaviji 1970-ih u odnosu na dinamizam 1960-ih), što su neki akteri "civilne scene" jasno artikulirali oko 2000.-2005. g..

Društvena je baza ostala krajnje uska: lideri udruga rijetko uspješno komuniciraju sa širom publikom i mobiliziraju masovniju podršku; uz vlastite slabosti, suočene su s raširenim cinizmom i apatijom. S druge strane, lokalne prosvjedne inicijative često ne nalaze potporu etablinranih udruga. (Naznake novih kretanja pojavljuju se otprilike od 2008. godine. Kampanja oko Cvjetnoga trga u Zagrebu primjer je uspješne masovne mobilizacije, ali i tu je bilo problema i lutanja. Suprotni primjer potpunog neuspjeha u obrani prostora u gradu od privatnih porfiterskih interesa je Split: usprkos izraženom masovnom nezadovoljstvu, prosvjedne akcije nisu okupile više od nekoliko desetaka sudionika.)

Udruge uglavnom imaju vrlo usku bazu samostalnog financiranja. Ovise o domaćim i stranim institucionalnim donatorima i to stvara neminovni učinak otupljivanja volje za promjenom, sposobnosti stvaranja vizija i spremnosti za rizik. (Jedan od rijetkih primjera sustavno građenog samostalnog financiranja je udruga "Prijatelji životinja".) To znatno ograničava potencijal udruga da se stvarno nametnu kao relevantan čimbenik političkoga života nasuprot prva dva sektora. (Tu situaciju prikazala je npr. studija "Civilno društvo u Hrvatskoj", Bežovan i Zrinšćak, 2007., iako njihov pristup smatram manjkavim.)

Kao dio ne-stranačke scene, koji je snažno politički profiliran, treba spomenuti anarhističku tradiciju, koja ima kontinuitet već skoro 20 godina (danas je najaktivnija Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja, MASA), radikalnije lijeve grupe Crvena akcija i Radnička borba (potonja je članica Četvrte internacionale), te mlade antifašiste.

Masovna manifestacija novih gibanja je Nezavisna studentska inicijativa, koja je tijekom 2009. dvaput organizirala blokade fakulteta. Oko dvije tisuće studenata uključilo se u razne aktivnosti, a plenumi se i dalje redovno sastaju na Filozofskom fakultetu Zagreb i nekim drugim. Potaknuta je i značajna teorijska produkcija, koja daje perspektivu za novi suodnos promišljanja zbilje i njenog mijenjanja (vidi točku 4).

Sve su to zasad još marginalna, ali značajna društvena gibanja, koja bi mogla biti baza i za značajne promjene u hrvatskome društvu slijedećih godina.

Treba imati u vidu i znatnu ulogu udruga koje brane tradicionalne vrednote (fokus na crkvu, obitelj i državu). One također izražavaju snažno nezadovoljstvo društvenom situacijom, djelovanjem državnih institucija i političkih stranaka. Unutar civilnoga društva postoji polarizacija političko-društvenih koncepcija, koju prikazujem u slijedećoj točki.

Komentari

Vidim da od ideje javne

Vidim da od ideje javne rasprave i koristenja interneta kao temeljne komunikacijske baze zazires u spominjanju trendova. Zbog cega je tome tako?

Tko je glasao

@Gale: gdje ti vidiš neko "zaziranje"?

Ovo nije doktorska dizertacija, nego dio jednog elaborata od osam stranica. Ima i mnogo drugih stvari, koje tu nisam spomenuo.

Tko je glasao

ZATO ŠTO NIJE KAD JE

Zato što onda nestaje cjelokupna paradigma državnog/proizvodno/civilnog društva sasjeckanog na 3 trećine. Onda se odjednom pojavljuje Društvo - a s njime polu revolucionari ne znaju što bi - jer su asimilirani i prilagođeni, a ne divlje neukroćeni nezauzdani.

Civilno društvo pretvoreno u uredne uredovne brzorastuće srednjeprofitabilne business-e. Odari se lijepo svoj civilno društveno aktivni posao - i ajmo doma. Dva sata okrugljavanja oko nekih stolova - pa to ni vitezovi nisu imali više. Demokracija civiljnjaka do nivoa paradigme srednjevjekovlja. Kneževi (il carevi) ne doniraju direktno, nego se to lijepo prepusti da drugi odrade(kao). Forma drumom, suština šumom.. a u šumi nit vuka, nit šume, samo crvena kapica sjedi na panju i čeka Pana.. jer jednostavno takvo je doba.

Pušiona iznutra uopće ne izgleda gustom dimčinom zamagljena.
Izvana je to lijepo vidljivo - ali za izvana pogledati treba izaći vani - a to je doista ZAHTJEVNO.
Svekoliko zahtjevno - od odbacivanja misaonih konstrukata knjigopisaca tvrddoukoričenih a i mekih.. pa do imanja svekolikih znanja o tome kako na fizičkom nivou preživjeti stanje NULA NIČEGA NIGDJE.

DuorPula@gmail.com
* urbanima je to gotovo nemoguće .. jer je Priča samo u intelektu..
a onda je tu uvijek POLOVIČNO nešto , što je jednako kao i CJELOVITO NIŠTA..
Točka. RUKE SE TRAŽE. RUKE KOJE MISLE.

Tko je glasao

U biti to je i razlog zbog

U biti to je i razlog zbog cega sam postavio pitanje, s obzirom da forsrianje podjela odgovornosti i politickih procesa koji su dovelu u stanje u kojem je ne samo Hrvatska, nego i Zapad ne vodi nigdje. Iliti, biti tumac procesa koji je na samrti, stvar je namijenjena za historicare, ne za aktiviste.

No, da ne bi bilo slucajno zabune s moje strane, zelio sam cuti jasan razlog zbog cega se Ostric ne osvrce na nove trendove.

Tko je glasao

Da, cinizam i apatija !

U nas je izgleda, po tvojoj definiciji, jako razvijeno samo građansko društvo!
U se, na se i poda se !
A civilno društvo praktički opstoji samo na razini Crvenog križa i Caritasa.
Dakle smo jadni.
Ne znam jedino zašto je uzet naziv Civilno društvo za sadržaj koji zapravo obuhvaća
socijalne odnose ( "sferu javnoga interesa, solidarnosti i brige o vrednotama")
i "ekonomiji sućuti" a ja bih dodao i empatiji.
Civilno društvo u našem jeziku više asocira na ne-vojno društvo unatoč
izrazu civilizacija koji je svima "razumljiv".
Unatoč sadašnjem animozitetu prema izrazima tipa "socijalistički"
mislim da bi izraz socijalno društvo bio prikladniji iako je taj izraz
sada, kod nas, zapravo oksimoron :-)))))
A koliki je to oksimoron najbolje ti kazuje broj komentara na ovaj dnevnik !
Drugi put barem spomeni komunizam pa češ vidit komentara :-))))
A možda i ovaj moj komentar inicira lavinu !

Bert

Tko je glasao

potraga

Civilno društvo u našem jeziku više asocira na ne-vojno društvo unatoč
izrazu civilizacija koji je svima "razumljiv".

http://video.google.com/videoplay?docid=-4471880477833508296#

Osnovno pitanje arheologije je, da li je rat pokretač civilizacije. Ovaj dokumentarac nudi neočekivan odgovor !

Tko je glasao

Bravo za link,

super je. Odgledao 50 minuta kao da je 5.

Tko je glasao

zapadnjačka civilizacija

zapadnjačka civilizacija temelji se samo i isključivo na predatorstvu, dakle nasilju. najbrži, najlakši i najjeftiniji put osvajanja resursa (modernog lova) je definitivno rat. Civilizacija ne nudi suradnju već potlačenost većine koju se manipulira i drži u neznanju, a od strane manjine (hijerarhija - slaba - komunikacija = nasilje).

Tko je glasao

Nasilje je modalitet koji

Nasilje je modalitet koji postaje privlacan kada su sredstva ogranicena, a potrebe velike. Znaci, ako hoces nenaslilje, morat ces napraviti jednu militantnu sektu asketa koji ce eliminirati sve koji imaju natruhu hedonizma, kako potrebe ne bi predstavljale problem. I bez radjanja previse djece naravno.

Bez toga, kultura mira, ljubavi, suradnje ne funkcionira s obzirom da joj kontekst ne omogucava opstanak.

Tko je glasao

@Veli Jože: Kad smo već pokrenuli tu filozofsku temu...

zapadnjačka civilizacija temelji se samo i isključivo na predatorstvu, dakle nasilju. najbrži, najlakši i najjeftiniji put osvajanja resursa (modernog lova) je definitivno rat. Civilizacija ne nudi suradnju već potlačenost većine

U prvoj rečenici spominješ "zapadnjačku civilizaciju", a u drugoj civilizaciju općenito. Vidiš li neku razliku između "zapadnjačke" i "istočnjačke" civilizacije? Koje sve civilizacije/kulture spadaju u prvu, a koje u drugu skupinu? Civilizacije starog Egipta i Mezopotamije npr., gdje spadaju? A danas - koliko vidiš civilizacija? Nešto kao Huntington, osam-devet koliko se sjećam, ili manje?

Svakako ne mislim, da se bilo koja civilizacija "temelji isključivo na predatorstvu/nasilju", odnosno da "ne nudi suradnju". Civilizacije, one najstarije spomenute gore u dolinama velikih rijeka, nastale su na suradnji, jer je trebalo koordinirati velik broj ljudi, da se ostvari kontrola duž cijelog riječnoga toka. To je bilo povezano naravno sa stvaranjem hijerarhije, ali suradnja i hijerarhija nisu proturječni termini. Uostalom i "predatarstvo", dakle lov, čime su se naši preci bavili milijune godina, zahtjeva suradnju. A i rat također, po definiciji - vojska je suradništvo!

Tko je glasao

generali

A i rat također, po definiciji - vojska je suradništvo!

Da, kada su generali , vojskovođe i vlastodršci skupa sa vojskom u rovu !

Tko je glasao

ostricu, koliko mi je

ostricu, koliko mi je poznato(a sigurno je) egipatska, mezopotamijske i sve ostale najstarije "civilizacije" nastale su u okvirima robovlasnickog drustvenog uredjenja koje se nije trudilo ni prikriti svoje predatorstvo i nasilje!
o cemu ti pricas?
mislis li da je i stara grcka civilizacija olicenje demokracije!?:)

Tko je glasao

@edi3: pogrešno ti je poznato

koliko mi je poznato(a sigurno je) egipatska, mezopotamijske i sve ostale najstarije "civilizacije" nastale su u okvirima robovlasnickog drustvenog uredjenja
Nisu. Ropstvo je postojalo, ali nije bila institucija od fundamentalne važnosti. Nisu robovi gradili piramide. O odnosu suradnje i nasilja gore sam jasno rekao.

Tko je glasao

odlicno ostricu, djaba bio

odlicno ostricu, djaba bio moj magisterij jer da mi ti nisi rekao da grijesim, umro bi u zabludi da nesto znam!
pozdravi mi egipatskog ministra faruk hosnija i njegovog voditelja vrhovnog vijeca za starine, zahi havasa i zahvali im na tom senzacionalnom otkricu kako piramide nisu gradili robovi, vec placeni majstori kojima je valjda, njegov predak faruk svaki dan za dorucak servirao bureke u zlatnim tanjirima!:)))
u toj "majstorskoj" teoriji o 10 000 placenih majstora, fali im samo brojka od 90 000 robova!?
pretpostavljam da bi uskoro i berlusconi mogao izaci sa slicnom teorijom kako se u gladijatorskim igrama nisu natjecali robovi, vec placeni cirkusanti moire orfei!?:)))
cisto onako, da se amerikanci bolje osjecaju kad pohode te starine!

Tko je glasao

@edi3: ne znam iz čega imaš magisterij...

.. ali evo prenosim iz svojih bilježaka citate nekih ljudi koji imaju doktorat - prvi je profesor egiptologije u Zagrebu: O piramidama, obradi zemlje, suradnji i prisili.

Zastarjela su, ali nažalost još živa shvaćanja kako je Egipat bio mračna zemlja puna robova prisiljenih na težak rad. »Društveni procvat, pa i graditeljstvo, pokretali su snažni religiozni nagoni. (Uranić, 2002:47) Zajednički rad na obradi zemlje organizira se u ovo doba bez direktne vanjske prisile, jer su koristi svima očite. Također, bez očite prisile organiziranja je i gradnja piramida, pothvat koji je u sudionicima izazvao euforično odobravanje. (O tome Mumford, vidi u fajlu "Civilizacija - Moć vs spolnost". Možda ne baš bez prisile, bar u prvo doba, ali umjereno, u odnosu na kasnije standarde.) Ona "pranaivnost", uvjetovana nedostatkom negativnih iskustava, s kojom su Egipćani ušli u povjesnost, počela se narušavati u doba gradnje Kefrenove piramide. (Eggebrecht idr, 1980/1987:66-67) To konačno dovodi do urušavanja Stare države, koje se može objasniti samo revolucionarnim ustankom. (Mumford, 1966/1986:259) (...) U deltu Nila krajem III. tisućljeća prodiru pljačkaši iz Azije, međutim pad carstva izazvan je uglavnom unutrašnjom dinamikom. Moć faraona naglo slabi, visoki činovnici sve samovoljniji i odbijaju poslušnost centralnoj vlasti, upravitelji pokrajina jačaju i njihova služba postaje nasljedna, niži slojevi sve buntovniji, dolazi do privrednog sloma. Konačno se raspada centralna vlast, s njom i sistem navodnjavanja, što dovodi do pada životnog standarda.

Naravno, za tako složen poduhvat bili su potrebni kvalificirani majstori. Nekvalificiranu radnu snagu davali su seljaci u doba poplave, kad nema poljskih radova. Rad je bio obaveza (kao danas plaćanje poreza - ako tri mjeseca moraš raditi za državu, isto je kao da 25% prihoda moraš dati državi kao porez), ali postojala je i plaća. Čak i ako su dio posla obavljali robovi, to nije fundamentalna činjenica koja govori o suštini civilizacije.

Gradnja piramida uz vrlo jednostavne alate. U prve dvije dinastije malo građevina od kamena, zatim nagla ekspanzija na gradnji grobnice faraona Đosera, osnivača 3. dinastije, koja u nekoliko etapa postaje sve veća, pod upravom graditelja Imhotepa, koji je shvatio velike mogućnosti vapnenačkog kamena kao građevinskog materijala. »Značajan porast produktivnosti, koji predstavlja temelj mnogo većih pothvata u doba gradnje piramida, zasniva se na sve savršenije organiziranom radu i sve široj radnoj kooperaciji po u osnovi jednakim sredstvima proizvodnje.« (Eggebrecht idr, 1980/1987:34) (...) Na gradnji Keopsove piramide moglo je raditi 50.000 ljudi plus 20.000 u kamenolomima, opskrbi radnika idr. Radili su tri mjeseca godišnje, osim manjeg broja stručnjaka kamenorezaca koji rade cijele godine. (Proračun neki K. Mendelsohn.) (Eggebrecht idr, 1980/1987:37-38) (...) Pitanje je da li su piramide uopće bile grobnice. (Uranić, 2002:38) Možda je gradnja piramida bila neka vrta mitološko-povijesne obaveze faraona. (Uranić, 2002:47)

Evo, kad već pregledavam te svoje bilješke uz literaturu, o etičkim savjetima vezira Ptahotepa (oko 2450. p.n.e.) - o pravilima diskutiranja.

Poštovanje znanja. Ispravan govor. Ispravna diskusija. Ptahotep podučava »božjim zakonima ispravnoga govorenja«. Zato su prvi savjeti o postupanju sa znanjem, govoru i diskusiji. Prvo upozorenje je da ne treba biti umišljen zbog svoga znanja i da ga treba dijeliti jer »znanje nema granica i ukupnu istinu nitko još nije dosegao. Riječ istine rijeđa je i od smaragda, a katkad se nađe čak i na ustima robinje.« (cit. iz Uranića; Višić, 1993:161. Višić prevodi nešto drugačije.) (...) Slijede upute za raspravu ili prepirku sa govornicima u raznim situacijama, ovisno da li je ravan, mudriji ili po mudrosti ispod tebe. U raspravi treba obuzdavati svoje srce, tj. kontrolirati se, jer srce je za Egipćane sjedište uma. Ne treba govoriti previše, ne treba u raspravi biti agresivan. Kasnije se kaže: »Ljutit govor, bilo da ga je izgovorio netko moćan ili netko malen, ne treba ponavljati jer on izaziva gnušanje duha.« ("Duh" je Ka, zbir principa duha i vitalnosti.) Dalje: »Ispravan govor je umijeće veće od svih drugih koje se uči od mudraca.« "Ispravan govor" ovdje je mišljen u sokratovskom smislu; Ptahotep izričito odbacuje svaku sofistiku.

Uz Uranića, citiram Marka Višića, "Književnost drevnog bliskog istoka". aktualno i danas, ha? :) Mislim da bi Mrak mogao lijepo coppy/paste to za pravila diskusije na pollitici. :)

Tko je glasao

Dodatak uz prethodno

Gore sam coppy/paste svoje stare bilješke. Zatim sam, ,kako mi vrag ne da mira, utipkao u google "Egipat piramide robovi", i gle, cijela serija prenesenih vijesti iz siječnja ove godine, čak i video - na što onda nisam obratio pažnju (često cijeli tjedan ne pogledasm TV ni dnevne novine; ali zato svaki tjedan pročitam bar jednu knjigu.). Vidi čuda - citiraju tvog prijatelja Hawassa? :) Eto, nije ti još javio o novim otrićima... :((

Grobovi otkriveni u Gizi idu u prilog teoriji da su velike piramide gradili slobodni radnici (...) 'Ovi se grobovi nalaze tik uz kraljevsku piramidu, što jasno govori da ti ljudi nisu mogli biti nikakvi robovi', rekao je Zahi Hawass, šef egipatskog Vrhovnog vijeća za starine (...) Grobovi su pripadali radnicima koji su gradili Kufuovu i Kafreovu piramidu, a Hawass je na zidovima radničkih sobica već prije pronašao grafite u kojima se sami opisuju kao 'Kufuovi prijatelji', što je još jedan od dokaza da ti radnici nisu mogli biti robovi. (Kefu je Keops. Uz tekst tu je nekakav video, ali loš. Teza da se "do sad smatralo da su ih gradili robovi" odnosi se samo na popularnu predodžbu, ne na ono što su znanstvenici već zaključili, što citati navedeni u prethom komentaru dokazuju.)

Evo nešto iz National Geografic:

Contrary to some popular depictions, the pyramid builders were not slaves or foreigners.

Internet je moćan, ali prava moć za stjecanje znanja je u kombinaciji surfanja i stare dobre metode - čitanja knjiga.

Pazi: vjerujem da u egiptologiji ima i onih, koji brane teoriju kako je stvarno uz onih 10.000 majstora na gradnji radilo i 90.000 robova. Drugi međutim kažu, da su to bili slobodni seljaci; koliko vidim, ti danas prevladavaju. Ja nisam stručnjak, samo sam pažljivi čitatelj. U okviru ove naše opće filozofske rasprave o tome što "civilizacija" jest, svakako mi se čini bitnim naglasiti da ona sasvim sigurno nije samo "predatorska", nije samo nasilje; to stoji, čak i ako robovski rad jeste korište i čak ako je određenog stupnja prisile bilo. Nastala je kao složena kooperacija, kad stari oblici suradnje više nisu bili dovoljni. To dovodi do napretka, koji naravno može biti i sporan. U doba ujedinjenja Egipta procjennjuje se da je u dolini NIla živjelo samo 150.000 ljudi, u doba Ramzesa II moglo je biti pet milijuna. U svim periodima, postojali su ljudi koji su uzdisali za "dobrim starim vremenima".

Tko je glasao

Zorane,

ovaj tvoj odgovor zahtjeva tri dana pisanja, a nisam spretna u uploadiranju skeniranih dokumenata na Pollitiku jer to dosad nisam radila. Stoga, kako bi shvatio svoju zabludu, ostavljam ti link koji će ti biti koristan i kao pripadniku Zelenih (bila sam jučer na tribini, preporučujem):

http://www.profil.hr/index.php?cmd=show_proizvod&proizvod_id=33852

Tko je glasao

Ah, opet Slavko Kulić :)

Nisam čitao ovu njegovu najnoviju knjigu, ali jesam nekoliko ranije, kao "strategija nasilja kao...", hm kako ono bješe točan naslov? Sve pet, ali Kulićev fokus je suvremena civilizacija i to u nekim njenim aspektima, a ne civilizacija uopće. U sažetku sadržaja, koji daješ, govori se o "novom civilizacijskom ustroju" - koliko shvaćam, to znači "novi ustroj civilizacije" a ne rušenje civilizacije (ili "zapadnjačke civilizacije"). Novi ustroj se bazira na nekim dostignućima civilizacije.

U mnoge svoje tekstove, koje objavljujem, recimo u zadnje četiri godine na blogu (otkad blog vodim pod svojim imenom) uloženo je 30 godina, a ne tri dana.

Ako je problem "civilizacija" uopće - što je rješenje? Povratak u društvo primitivne poljoprivrede i lova? Ili i lov zabraniti?

Tko je glasao

Voljela bih s tobom o tome.

Voljela bih s tobom o tome. Daj dođi 11.12. na susret. Bilo bi mi drago upoznati te, a kako knjigu imam kod sebe, mogu ti je donijeti!

Problem je što sa svim akademskim znanjem ne uspijevaš probiti okvir, a to moramo postići ako ne želimo sami sebi presuditi. Tribina se odvila u našoj općini jer imamo veliki civilizacijski problem - otpad (o Rockwoolu i Plominu da niti ne počnem). I kroz taj problem podigli smo diskusiju na višu razinu, razinu suštine i principa funkcioniranja čovjeka u odnosu na drugoga, u zajednici, te u odnosu na prirodu. Možda je za tebe preveliko odricanje prihvaćanje činjenice da je politički determinizam drugorazredno razmišljanje koje nas je dovelo gdje jest. Ja ipak mislim da nije i da bi imali o čemu razgovarati. Tim više što ja ni po čemu nisam indoktrinirana već instinktivna osoba koja zaključuje na osnovu promatranja. I kako mi misao sazrije, tako mi se dogodi da naiđem ili na ljude ili na literaturu koja mi pomogne u artikulaciji. Ono što je interesantno i što primjećujem na ovom portalu (a tako je i u društvu), da se situacije, događaji i problemi raščlanjuju do atoma, do zadnje brojčice i sa što više brojki barataš, to si veći frajer. A u stvari (sorry na direktnom izričaju), to si veći idiot jer ti promiče suština stvari, ona viša razina razumijevanja stanja na planeti, iliti kako neki to vole reći - većina od stabla ne vidi šumu. :)

Tko je glasao

@Veli Jože: Stekla si krivi dojam o meni!

Problem je što sa svim akademskim znanjem ne uspijevaš probiti okvir
Ma kakvo akademsko znanje - ja sam 90% samouk, ni fakultet nisam nikad završio - jer sam cijeli život student. I studiram "uz rad" odnosno aktivizam. :) Prva eko-kampanja u kojoj sam uzeo udjela (tako da sam poslao jedno pismo čitatelja, objavljeno u Vjesniku), 1985., bila je vezana uz Istru - zahtjev, da se uz TE Plomin II, koju se tada počelo planirati, izgradi uređaj za odsumporavanje.

Tribina se odvila u našoj općini jer imamo veliki civilizacijski problem - otpad (o Rockwoolu i Plominu da niti ne počnem).
Je li to vezano uz odlagalište Kaštjun? Poznato mi je, iako tamo nisam bio. U Potpićnu jesam (i tamo skupljao potpise protiv gradnje NE u Dalju na Dunavu, na suprutnom kraju Hrvatske!). U Plominu više puta, raznim povodima, vezano uz TE i drugo. Kao i u Koromačnom (prosvjed protiv cementare), u Puli (rt Kamenjak, otočić Katarina), pa prosvjed u Opatiji protiv radara na Učki...

instinktivna osoba koja zaključuje na osnovu promatranja (...) promiče suština stvari, ona viša razina razumijevanja stanja na planeti, iliti kako neki to vole reći - većina od stabla ne vidi šumu.
Meni se čini da su ove dvije stvari u proturječju. na osnovu instinkta i promatrnaja vidjet ćeš upravo samo puno stabala. Da sagledaš cjelinu, trebaju ti teorijski okviri. A poželjno je da ih je više od jednog, jer nema te teorije koja cijelu šumu može obuhvatiti! E sad, naravno, onda se opet možeš izgubiti u šumi teorija... Zato je meni trebalo 30 godina, da se u posljednje 2-3, PMSM, uzdignem do nekog višeg (neću reći najvišeg) razumijevanja.

Tko je glasao

:)))

ma znam, znam ja dosta toga što si rekao i baš si mi zato zapeo za oko ovdje! vidimo se 12.11.!

da, Kaštijun!

i zašto svi potpisi ovoga svijeta nisu dovoljni?!

to smo jučer sve raspredali...ovo je trenutno knjiga koju moraš pročitati.
(by the way, znaš li ti kako se uploadaju skenirani dokumenti na Pollitiku?)

http://yfrog.com/f/epslavkokuliuvodnidioj/

http://yfrog.com/f/09slavkokuliuvodnidio1j/

Tko je glasao

@Bert: pa je, mogla bi se možda smiisliti bolja terminologija...

... ili svakako provokativnija, kako si predložio! :) Ovo je uobičajena, njemaćki "Zivilgeselsaft", pa je 1980-ih i kod nas ušlo u upotrebu. U praksi, koriste se oba izraza, "građansko" i "civilno", u raznim smislovima; ja sam tu uveo distinkciju dva termina.

Moglo bi se recimo reći "ekonomija orijentirana na zaradu" i "ekonomija orijentirana na potrebe". Sjetimo se, kod Aristotela "oekonomia" nema veze s zarađivanjem - to je briga o kućanstvu, domaćinstvu, gazdinstvu. A Marx kaže "svakome prema potrebama" - to radimo u "ekonomiji sućuti". Samo ipak, to ne obuhvaća sve, ima i posve neekonomskih tema.

Ja spominjem "solidarnost", ali i "brigu o vrednotama". Naime, da budem pošten, razmišljajući o vlastitim motivima, zašto pomažem razne inicijative koje me se ne tiču (sda se sačuva neka močvara gdje nikad nisam bio, da radnice Kamenskog dobiju plaću isl.), zapravo mislim, da u pitanju nije altruizam - briga za tuđe dobro; zapravo se zalažem za ideje (vrednote, načela) koje smatram ispravnim. Ima nas takvih koji smo po strukturi ličnosti "ideolozi", imamo naravno razne ideje.

Nisam ni očekivao puno diskusija, tema je teorijska. 13 pluseva je iznenađujuće dobro! Ajde deca još dva! :)

Tko je glasao

Eto ti :)

Po mom su misljenju i građansko i civilno društvo kod nas još u povojima (ah, zakaj kod nas ta infantilnost tako dugo traje?!) - postoje samo mnogobrojne građanske i civilne udruge.

Tko je glasao

s obzirom da na svijetu još

s obzirom da na svijetu još nije bilo ni socijalizma ni komunizma, društava budućnosti čije ostvarenje ne ovisi o fizičkoj revoluciji i uspostavi nekakvog režima, već pretpostavlja svijest čovjeka i brigu o drugome, ništa krivo nisi rekao. a tko je limitiran, limitiran je - njegov problem!

Tko je glasao

Zorane, odličan tekst! Sve je

Zorane, odličan tekst! Sve je dobro raščlanjeno i definirano, ali ja tu još ne vidim neka značajnija gibanja. Sve je jako rascjepkano, svako se bori samo za svoje sitne interese...

Tko je glasao

@daisy: to je dio teorijske analize...

... koja je pak podloga za dalje djelovanje. Ja ipak vidim neka značajna gibanja, koja spominjem u tekstu. Ne ide tu ništa preko noći. Evo jedan komentar anonimnog korisnika podsjetio me na dnevnik O građanskom društvu i aktivnosti građana, prije godinu dana, suradnice koja se kasnije nažalost nije javljala na pollitika.com, koji ukazuje na taj problem "mentaliteta" građanske pasivnosti. Ja sam zato, kad smo osnivali stranku Zelena lista (koja je sad praktički izgubila svaki zeleni legitimitet), predložio u Programskim načelima termin "Aktivna demokracija" na prvom mjestu (podrazumijevajući ne samo formalne mogućnosti građana za participaciju u odlučivanju - od čega je referendum samo manji dio! - nego i obrazovanje i poticanje građana na građansku aktivnost).

Jedna od potrebnih stvari je obnova kritičke struje društvene teorije, koja bi mogla ponovo uspostaviti odnos s praksama. To je bila poanta mog elaborata, iz kojeg je ovo dio. Jedna takva struja, ljevičarska, mlađih ljudi uglavnom dobro povezanih sa svjetskim gibanjima, nedavno je počela izdavati u časopisu "Novosti" prilog "Aktiv, prilog za teoriju prakse". Oni su lijevo orijentirani, uvelike marksistički - politički, vezano uz ono što je danas nazivano "lijevim" u Europi (European Left). Ja bih htio razvijati nešto slično, ali politički više orijentirano uz politički zeleno (European Green Party). Naravno nikako ne svedeno na stranački i politički rad, naprotiv, pridonijeti da se ne udavimo u dnevnoj operativi političkih kampanja i društvenih inicijativa, nego nešto kao "Fabian Society" u Engleskoj.

Tko je glasao

Rasčlamba trenutnog stanja

Rasčlamba trenutnog stanja kao i obično na visokom nivou. Naravno gospodine Zorane da je civilno društvo u krizi identiteta, pa molim vas pogledajte u kakvom su nam stanju stranke (mislim i na svoju), jer niti jedna stranka nije profilirana u područiju svoga djelovanja. Svaka stranka zadire u sve i svašta, bilo to u sferi njihovog interesa ili ne. Kada bi gledali izvana, slušali javne istupe ne bih razaznali koje su lijeve, a koje desne provicijencije. Naravno dok se ne počne o partizanima i ustašama, ali mislim na konkretne političke programe.

Tko je glasao

pogotovo je u krizi

pogotovo je u krizi indetiteta moderna "ljevica", a narocito ova nasa socijaldemokratska!:)
u cemu je danas uopce razlika izmedju desnice i ljevice(oko politickog centra)!?
jedino sto postoji, postoji svjetonazorska i kulturoloska razlika i nista vise!
svi su se upregli u sluzbu kapitala!:)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  2. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  3. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 22
  4. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  5. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  6. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 77
  7. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  8. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 96
  9. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  10. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  11. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  12. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  13. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  14. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  15. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  16. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  18. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  19. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  20. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  21. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  22. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34
  23. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  24. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 48
  25. Cunning plan od magarac komentara 7

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Fantom47
  • indian
  • janus
  • Skviki
  • tomyslav
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • data miner
  • greg0rynash
  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson