Zadnje desetljeće predstavljalo je vrhunac snova za svakog dovoljno beskrupuloznog i povezanoga igrača na svjetskom nivou. Zahvaljujući što korupciji, što općoj nekompetenciji vlasti, bankarski sustav sa partnerima osigurao je oazu opakog bogaćenja.
Deviza je bila – rizik vaš, profit naš.
Zaleđe koje je svakog tko je bio u igri jednostavno tjeralo na pronevjeru tuđeg novca, jer takva je bila igra. Logika je jednostavna. Dat ću lovu koju mi nećeš moći vratiti, ti ćeš je okrenuti par puta da ne mogu naplatiti potraživanja. Ja ću bankrotirati, a država će uletjeti sa lovom poreznih obveznika. (ok, Island je odbio ovu igru)
Naravno, kasnije ćeš mi kompenzirati prema dogovoru. To nećemo napraviti samo nas par, već ćemo rasporediti na cijeli establishment, jer pobogu radi se o najvećoj pljački u povijesti i treba nam ekipa za zataškavanje što košta. Govorimo o 14 trilijuna dolara. Preko 2 000 $ po svakom stanovniku na kugli zemaljskoj. Uključujući naravno i gladnu Afriku što preživljava s 1$ dnevno.
Prekrasna igra financijske oligarhije koja nam je osigurala procvat novog sporta, mega yachtinga. Broj novoizgrađenih mega yachti zahvaljujući ovim igrama eksponencijalno raste, dosta ekipe je osiguralo generacije iza sebe.
Uglavnom, nakon što je vlast na svjetskom nivou kroz snažne lobističko-korupcijske mreže osigurala ove bizarne zakone poticanja opće financijske pronevjere, države i oni isti političari koji su potpisivali te zakone i koji su odgovorni za takve radne okvire, uzeli su lovu od svojih građana kako bi podmirili nastala dugovanja kroz ovu veselu igru.
Tako je Obama bez trzaja dao 700 mld dolara poreznih obveznika FEDu s tim da se odriče prava da ima uvid u situaciju s obzirom da se prošli puta nisu baš pokazali.
I tu sada ulaze u igru mediji, agenti provokatori i zataškavanje cijele priče. Umjesto da se zahtijeva politička odgovornost za pronevjeru najveće novčane mase u povijesti, tema se prebacuje na konfuzne ideološke parametre. Spominje se kriza kapitalizma, potreba za promjenom ekonomske paradigme, uvode se radikalne ideologije koje osiguravaju podjele u narodu i impotenciju mase, potiču se masovni pokreti utemeljeni na neartikuliranim fantazijama.
Dobro plaćeni ekonomski kritičari establishmenta glume oporbu pričajući o Marxu ili Friedmanu, bitno je što dalje otići od najjednostavnijih načela koje nemaju veze niti sa jednom ekonomskom doktrinom (rizik vaš profit naš), već isključivo sa političkom korupcijom.
Pa tako, kada vidim velike naslove o povratku Marxa, o krizi kapitalizma, o radikalnim ideološkim promjenama bilo kojeg oblika, kada se ne spominje odgovornost za konkretne zakone koji su uzrokovali podlogu za ovu pljačku, pitam se jedino koliko dobije love autor tog članka od nepoznatih izvora.
Jer šteta igrat za ekipa koja sada gušta u dobro odrađenom poslu, zataškavati jednostavne parametre za tu istu ekipu, a ne pokupiti niti malu pinkicu.
Šteta brate.
ps. nisam ekonomist, samo znam tablicu množenja do 100
pps. molim faktografske ispravke, s obzirom da je tekst rađen po sjećanju
Kada iznesem tvrdnju da za
Kada iznesem tvrdnju da za krizu nisu krivi korumirani, zlocesti i pokvareni ljudi vec dobri i radisni, netko bi na prvi pogled mogao pomisliti da crnu stvarnost gledam ruzicasto. Upravo je obrnuto ovo je gledanje na stvar jos puno crnje i tegobnije.
Zapad, razvijeni istok, imaju sve te alate, nove tehnologije, znanstvenike - vojske znanstvenika, gomile koje na najrazlicitijim mjestima promisljaju, rade i zive sve o cemu pricamo, a nisu uspjeli sprijeciti pojavu globalne krize.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoovim komentarom si me potsjetio na bracu i seku
To nije stvar odgovornosti ove gradske uprave nego je to činjenica koja je zahvatila evo cijeli naš planet
http://www.youtube.com/watch?v=FatwXHp3agA&feature=related
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoTi pak mene na razinu koja se
Ti pak mene na razinu koja se smatra pamentima i ne nakaradnima kako to pripisuju Kerumima. Puno strasnije je to nego Kerumi.
Kako u Splitu tako u u Zagrebu. Kako u Zagrebu, tako i u Hr.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone govorim o tebi
(ako nisi jedan od onih koji je u zadnje desetljeće uspio zgrabiti podosta naše love za ustostručavanja vlastitog imanja)
samo me komentar asocirao na ovo
kriza naša je malo drugačija od svjetskih - samo se ova naša kriza opravdava Velikom svjetskom krizom - koja je to na drugi način, ali nikako nije uzrokovana promjenom sustava u smislu društveno=moje preko noći
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoKralju :))
pps. molim faktografske ispravke, s obzirom da je tekst rađen po sjećanju
A za ostalo kaj se tiče Dnevnika nema smisla ponavljati se. Trubim u prazno :)
Provinciopolis
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaojedna od glavnih postavki
jedna od glavnih postavki neoliberalne ideologije je trzisna ekonomija sa sto manjim ( gotovo minimalnim)uplivom drzave u to trziste.
jedan od bitnih uvjeta naseg pristupanja eu bilo je (kroz monitoring je i dalje prisutno kao uvjet!) prihvacanje tog neoliberalnog stava kroz tzv. "trzisnu konkurentnost" kojom se od drzave trazi da se odrekne svoje pomoci posrnulim poduzecima, pa makar ona bila i u vlasnistvu te drzave.
brodogradnja je jos uvjek nerijesen problem (i pod monitoringom eu) i najvjerojatnije ce ona skoncati sa likvidacijom svih hrvatskih brodogradilista koja nisu profitabilna i kao takva spremna za "trziste"!
zasto sad o ovome pricam?
prvo, zbog toga sto je citava neoliberalna ideologija o "slobodnom trzistu" obicna floskula, jer se zakondavstvo duznickih drzava prisiljava na usvajanje pravila koja jedino pogoduju korporacijskom kapitalu.
drugo, jer sanacija svjetskih banaka gdje je drzava javnim novcem pomogla da se privatni kapital izvuce iz bankrota koji je svojom pohlepom sam izazvao i ova prica oko nasih brodogradilista, sasvim jasno govori o postojanju dvostrukih parametara na tom "slobodnom trzistu" i o kakvoj neoliberalnoj podvali se tu radi!
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoznaci, ne govorimo uopce o
znaci, ne govorimo uopce o ideologiji, vec sarenoj lazi za naivce.
gpgale blog
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoStisnite se ljudi
Ajmo probati pisati kraće uvode za naslovnicu, evo ja pokušavam već zadnjih par blogova zauzimati manje mjesta:
http://pollitika.com/blog/papar
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoZanima me kolika je bila tvoja pinkica ;)
Ovaj tvoj upis je tipični primjer opravdavanja jedne propadajuće doktrine tezom kako ista propada upravo zato što nije "pošteno" ispoštovana, što dakle povlači za sobom zaključak kako je doktrina u redu, a svi koji je dovode u pitanje i zagovaraju tzv. "promjenu paradigme" samo zamagljuju neku svoju plitku agendu. Sve u svemu, zgodan pro-capitalism pamflet, popločen tzv. dobrim namjerama.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaohttp://gpgale.wordpress.com/2
http://gpgale.wordpress.com/2011/12/11/marx-cnn-antikapitalisti-i-inform...
gpgale blog
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMisliš - kako dalje ??
To je barem jasno - "nešto novo, nešto staro, nešto posuđeno i nešto plavo" !
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaokorupcija bez pranja je nebitna
bit je u velikom izvlačenju love
kapitalnim gradnjama pogotovo
ali i famoznim JPP, (kod nas npr. famozni Ho-to, odnosno sprega reketarenja love impulsima i materijalizacija te love kroz gradnju i preprodaju)
http://www.jutarnji.hr/znanstvenici-tvrde--gradnje-najvisih-nebodera-naj...
“Postoji nezdrava povezanost između izgradnje najviše zgrade na svijetu i pojave financijske krize”, tvrdi se u izvješću u kojem se ispituje povezanost između gradnje 18 najviših zgrada u proteklih 150 godina i 10 najvećih recesija u istom razdoblju….…Empire State Building u New Yorku dovršen je 1931., u doba Velike depresije. Burj Kalifa je dovršen 2010., u isto vrijeme kad je emirat došao na sam rub financijske propasti. Isto je bilo i s nekadašnjim Sears Towerom u Chicagu. Izgrađen je 1973., kad se naftni šok poklopio s krhkim ekonomskim stanjem i odveo SAD i svijet u recesiju. Idući primjer je Petronas Tower u Kuala Lumpuru. Završen je 1998., nakon čega je uslijedila ekonomska kriza u toj regiji koja je izazvala kolaps azijskih valuta…….Isto je i s Britanijom, unatoč činjenici da njeni neboderi nisu u rangu s onima kakvi niču u Aziji, SAD-u ili na Bliskom istoku. ….Lawrence ima objašnjenje za taj fenomen. Prema njegovu mišljenju, građevinski sektor, ponukan ekonomskim boomom i mogućnošću da dobije povoljne kredite, kreće u gradnju megalomanskih projekata. U trenutku njihova dovršetka realnost kuca na vrata i dolazi naplata.
Ovdje bi trebalo dodati par zapažanja
Jedan je projektiranje krize, odnosno kako bi Naomi Klein rekla: doktrina šoka – učešće snosi cijelo društvo, lagano je nagovoriti masne pohlepne mozgove “elita” – iskusna bagra calta i giba, manje ribe spuše (kod nas su vječni i iskusni, ali sad će ostati kratkih rukava pred svjetskim raljama)
Velika Britanija je tu najstabilnija iz jednostavnog razloga što je u početku pronalaska armiranog betona odbijala plaćati autorska prava francuzima (masovnija primjena armiranog betona počinj koncem XIX st. zahvaljujuću francuzima Coignet i Henebique koji za svoj patent sitnorebričastog stropa, pilotiranja i drugo traži lovu)
i sami francuzi su dobro prošli zahvaljujući Eifelovom tornju koji je zacementirao na dugo svojim autoritetom promjenu vizure francuske metropole - dakle neboderi se nisu gradili
svjetska kriza je u padanju tih barijera - odnosno u enormnoj (demokratskoj) svijesti: gradim i izvlačim, prodao ne prodao, manje bitno
odnosno danas, svuda čak i u Parizu se grade enormni neboderi (doduše 30 km dalje od centra) a novi patent za doktrinu šoka plaća 99% ukupnog stanovništva. Dubai je samo jedan gnojni prišt (koji je napokon pukao) - uopće te relacije, jedno noćenje u Burj Al Arab je i 50.000€, od pustinje sagrađen mega grad za koga i za što? - kako bolje i sigurnije oprati enormne količine nego izgradnjom nečeg što se ne može održati - najslikovitiji su umjetni otoci u obliku karte svijeta koji tone .... recimo da je to "oaza" za ove s lovom ... ."Krupna riba" - oni su samo mamac za onu sitnu a uslužnu ribu koja će se tu naći na suhom.
krize će se prerpetuirati, da ili ne praćene ratom u onoliko koliko šire društvo bude lagano nasankavano na ljepilo.
odnosno
čovjek je mjera svih stvari
a sama mjera se u takvom mjerilu pogubila
postavile su se astronomske mjere
ok
ali malo prebrzo a da ne bi došlo do strahovitog sloma
a onda astronomske mjere u odnosu na što
za koga
što znači "osigurati" svoje nasljednike?
pa odavno se zna da tako najbrže dolazi do dekadencije, baš time nasljednicima radimo o glavi (pogledati razne povijesne primjere)....
zašto je ego taj koji je jedini ostao "krupnim ribama"
zašto ga sitnije i još sitnije ribe slijede kao uzor?
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasao3031- Donesi casu hladne vode
- odgovori
- show
-
- 1 vote
Tko je glasaozbrzao si
- odgovori
- show
-
- 0 votes
Tko je glasaoali sve jedno .... sad je sve čisto od pa,eti, pa je lakše
- odgovori
- show
-
- 1 vote
Tko je glasaošto znači "osigurati" svoje
što znači "osigurati" svoje nasljednike?
pa odavno se zna da tako najbrže dolazi do dekadencije, baš time nasljednicima radimo o glavi (pogledati razne povijesne primjere)....
zašto je ego taj koji je jedini ostao "krupnim ribama"
zašto ga sitnije i još sitnije ribe slijede kao uzor?
U prirodi je čovjeka da uvijek teži ka "brže, više, jače". Kako je sport pokleknuo i u svrhu toga se preplavio različitim vrstama dopinga, tako je pokleknulo i "sitnozubanstvo" pa dopingom u vidu kredita krenulo osiguravati potomke. Filozofija "a što ću ja ostaviti svojoj djeci" je pridonijela tome da se pristajalo na lihvarske uvjete kreditora i poput štuka zagrizalo sjajne mamce poput 2% niže kamate u švicarcima. Tome je došao kraj. Nema više ni za "krupnozubane" a kamoli za nas sitnijeg zuba.
Pristalica sam onoga da se potomke uči kako loviti ribu a ne loviti im je za desetljeća unaprijed. Iako se ista da smrznuti i konzervirati, za neko će se vrijeme ipak pokvariti i usmrditi.
Vrijeme triježnjenja je došlo. Za one koji su navikli to s novim mirogojčekom dolaze crni dani. Mirogojčeka je sve manje i treba se okrenuti jeftinijem i učinkovitijem rasolu. Čini mi se da nekako i trezvene se sve manje gleda kao na čudake.
B-52
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaoto bi bio onaj prirodni neki raspored tijeka života
potomke uči kako loviti ribu
kad roditelj ulovi ribu za potomkov siguran život, zapravo im oduzima taj život, da li kao životnost ili stvarnost manje je bitno - ali ego roditelja lovca je napuhan do povijesnih granica u njegovoj glavi
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaokad vec pricate o ribi, stara
kad vec pricate o ribi, stara japanska poslovica kaze kako prijatelju u nevolji ne smijes pomagati tako da mu das ribu, vec ga uz darovanu udicu trebas nauciti kako da je ulovi"!;)
slican je princip i kod djece!
kad roditelji sebe "zrtvuju" radi materijalne sigurnosti svoje djece, u pravilu se radi o lijecenju vlastitih frustracija iz vremena njihove "oskudice" i racionalizaciji vlastite potrosacke (ne)svijesti i pohlepe, koja kroz ovakve oblike javno- "humane" prezentacije o njihovoj navodnoj skrbi za vlastitu djecu, ima drustveno prihvatljivo znacenje.
pogotovo u drustvu koje je i samo bolesno!
jedini je problem sto tako tretirana djeca brzo pojedu tu ribu, rekli bi japanci!:))
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoZnati povući granicu
Gledao sam neki dan prilog na jednoj od televizija o učinku povećanja PDV-a i promjenama poreznih razreda. Jedan je govorio da ne zna što će i da ne zna kako će izgurati mjesec do kraja, prevrtao je razne uplatnice po stolu. Umjesto da ga slušam, ja sam gledao okoliš. Stan ili kuća, nemoguće je bilo razaznati, u dvije etaže, masivno drvo, kupljeno na kredit.
Po meni, loš primjer. Trebali su naći sugovornike iz okoliša bližeg prosjeku stanovništva, podstanare i sl. Ovako je bilo kao kad Papa ili biskupi propovijedaju o skromnosti.
Bezuvjetna roditeljska ljubav bi također negdje trebala imati granicu. Ja ju vidim otprilike tamo gdje se djeci kaže da dok smo živi da mogu računati na našu pomoć, da će kod nas uvijek imati krov nad glavom i što jesti a da će se za ostalo, u količini i vrsti onoga što volimo zvati kvalitetom života, dakako uz pomoć ali i u našim realnim granicama, morati pobrinuti sami. Ne vidim svrhu zadužiti se do grla samo da bi nam dijete, ako ne već kao punoljetnik ili student, odmah kada se oženi ili osamostali imalo vlastiti kvalitetan i opremljen stan, auto i sve što se podrazumijeva kao "uspjeh u životu". Na takav se način nepotrebno stvaraju određene vrste invalidi pa ispada da dugoročno zapravo štetimo onima koje želimo zaštititi. Pogrešno je da djecu štitimo od svih problema, pogotovo uključimo li "sitnicu" poput realnog života, jer priroda nije kao pravilo predvidjela da ih nadživimo kako bi ih po svim pitanjima osiguravali "od kolijevke pa do groba".
Nemam ništa protiv da oni koji mogu i žele rade drugačije, nikome ne namećem ovaj svoj stav, ali s vremena na vrijeme svjedočim razgovorima mladih koji otprilike idu u pravcu "ne mogu se ženiti jer nemam vlastiti stan ili kuću" ili "plaća mi je nikakva, ne mogu dobiti kredit da si kupim dvosobni stan ni od pišljivih pedesetak kvadrata" ili "kako da idem tamo raditi kad ću morati plaćati podstanarstvo i zašto rate kredita nisu takve da za te novce mogu otplaćivati vlastiti stan, radije ću pričekati da ovdje nađem neki dobar posao".
Moj je stav uvjetovan činjenicom da sam s punoljetstvom otišao iz roditeljskog doma, između ostalog i kako bi njima bilo lakše. Braća i sestre slično. Sin otkako je otišao na faks također ne živi s nama i podstanar je, u čemu ne vidi ništa loše. Ne znam postotak ali puno ljudi u bogatoj Evropi su podstanari i ništa im ne fali, uopće se ne opterećuju s time već životna zadovoljstva traže izvan gomilanja nekretnina.
Nije recept ali ne vidim kako bi danas roditelji djeci mogli baš sve osigurati unaprijed, ta nije nam društvo baš toliko postalo bogatije. A to što imamo tajkuna i tajkunčića koji to mogu, ne spada u ovu priču.
B-52
- odgovori
-
- 9 votes
Tko je glasaosm tebe peru neki kompleksi
sm tebe peru neki kompleksi iz djetinjstva i sad pereš vlastitu savjest jer se i ti prema svome potomku odnosiš isto kako su se tvoji roditelji prema tebi. no ne krivim te, ti si tako naučio i misliš da je tako najbolje jer za drugačije i ne znaš.
ova priča o pecanju mi je smiješna i ne mora biti pravilo. djeca koja su rođena kao lovci ili ribiči to će i ostati, oni koji nisu da im daš sto štapova u ruke neće ništa uloviti/upecati.
Pecati iz čamca npr. ( kojega si naslijedio od oca) nije isto pecanju s obale možda čak i bez ribičkih čizama.
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasaoHvala mojim roditeljima
Neizmjerno sam sretan što me ne kriviš. :)
Kako znaš da tkogod ne bi čak i poželio biti "kompleksaš" poput mene i da ga sad, kako ti kažeš, grize savjest što mu potomak, po tvome također uvjetovani "kompleksaš", doktorira na prestižnom evropskom institutu prije 29-te godine i što tako jadan i "prerano odbačen iz roditeljskog gnijezda" mora trpiti tlaku dobro plaćene pozicije u staroj evropskoj metropoli?
Naslijediti je jedno, ali mi govorimo o drugom, neumjerenoj težnji roditelja da unaprijed materijalnim dobrima osiguraju svoje potomke, pa i potomke njihovih potomaka.
Vrlo jasno sam napisao zašto mislim kako mislim, kao i da to nije pravilo koje namećem drugima.
B-52
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaoNe, ne..nemoj sad izvrtati.
Ne, ne..nemoj sad izvrtati. poanta tvoga upisa je navodila na to da npr. tvoj sin ne bi ostvario uspjeh koji je ostvario da si ti kao roditelj kupio sebi stan (i to kreditom u švicarskom franku kojega sada jedvice otplaćuješ), u želji da mu nešto ostaviš u nasljeđe.
Možda se to ne vidi samo iz ovog tvog komentara, ali je jasno kad se pročitaju i ostali što misliš o onima koji su "srljali" u kredite zbog 2pb niže kamatne stope ;)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJa uopće ne govorim o
Ja uopće ne govorim o kupovanju sebi, tema je unaprijed zbrinjavanje djece.
Iako da sam spušio na švicarcima moj sin ne bi mogao mjesečno dobivati koliko je dobivao, za njegov uspjeh je prvenstveno zaslužan on sam, zato što je bio sposoban završiti to što je završio pa iza toga odgoj. Nema tu nikakve filozofije.
Na pamet mi sad pada jedan primjer gdje je dvoje mladih, uz ponos, odobravanje i potporu njegovog oca, on s dobrim poslom a supruga mu frizerka također, do tada podstanari, odlučuju uzeti švicarce i kupiti vlastiti frizerski salon na elitnoj lokaciji. Posao krenuo, promet bio dobar, pa uz njegov i dalje dobar posao i zaradu od salona odlučiše se na nove švicarce za kupovinu kuće kako bi izbjegli da s tako dobrim poslom i obrtom budu podstanari.
Uglavnom, jer nakon nekog vremena nisu mogli vraćati oba kredita, prvo su prodali salon a žena se srećom ponovo zaposlila kod bivše joj šefice ali za mizernu plaću, potom u kući s centralnog na plin prešli na drva, i sad daju cca 90% njegove još uvijek solidne plaće za drugi kredit. Žive od male suprugine plaće i uz pomoć oca. Sve u svemu, gotovo sve što njih troje zarade ode banci.
Otac iz ove priče se na mene ozbiljno naljutio zato što sam se "drznuo", nakon što mi se jadao cca sat vremena, ne kukati zajedno s njim i ne psovati banke i sve druge osim njega, njegovog sina i snahe, već ovlaš primijetiti da bi im možda bilo lakše da nisu odmah poslije salona uletili i u kredit za kuću.
Moj preveliki grijeh se sastojao u tome da kako to potcijenjujem njegovog sina koji si je "samo" htio kupiti kuću "kao što si i svi drugi kupuju stanove i kuće", i da valjda ne mislim da njegov sin "manje vrijedi" ili treba "biti gori od drugih", te da sam "ako već ne mogu drugačije pomoći, barem mogao reći da mi je žao".
Od tada u sličnim slučajevima, čim mi se netko počne jadati, unaprijed izrazim žaljenje i nastojim što manje slušati i sudjelovati u razgovoru jer uvijek ispadne da moje mišljenje manje vrijedi zato što "nikada nisam uzeo veliki kredit" i "ne znam kako je to kad si mlad čovjek želi osigurati nekretninu, kao što sad svi mladi čine".
Zato ni s tobom ovaj puta neću dublje ulaziti u raspravu.
B-52
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoJa znam za još ekstremniji
Ja znam za još ekstremniji slučaj prezaduženosti, ali ja ne govorim o ekstremima već o onoj većini od 42% građana fizičkih osoba koji su si stambenim kreditom željeli riješiti problem stanovanja i to još vezivanjem uz švicarski franak.
koliko sam primjetio ti oko toga ne praviš nikakvu razliku, odn. do sada je nisi pravio već si sve stavljao u isti koš i onda si zaključio kako su svi pogriješili i kako je to zbog našeg balkanskog mentaliteta i što ti ja znam.
No s obzirom da pratim jednu zanimljivu raspravo o nekretninama na drugom portalu, slobodan sam ti prenijeti samo neke činjenice koje demantiraju tu našu balkanštinu odn. opsjednutost nekretninama.
U usporedbi s Amerima i europljanima, mi smo doslovno pičkin dim po zaduženosti per capita za kupovinu nekretnina:
California
> Mortgage debt per person: $313,749
> Credit card debt per person: $6,434
> Median household income: $57,708
Hrvatska
> "Mortgage debt per person": €3,894 (ukupan dug stanovništva per capita 2010.)
> "Mortgage debt per person": €1,900 (od toga samo stambeni krediti stanovništva per capita 2010.)
> Median household income: €11,800 (prosječni dohodak po kućanstvu 2010.)
http://247wallst.com/2012/01/23/ten-states-with-the-worst-mortgage-debt/...
http://www.globalpropertyguide.com/Europe/Iceland
forum.hr
---------------------------
ps.
izvinjavam se vlasniku dnevnika na offtopicu i vlasniku portala na reklamiranju konkurencije.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoTako jednostavno
Odličan komentar @sm. Neuspješno sam pokušao objašnjavati nekim svojim prijateljima svoje stavove koji se u potpunosti podudaraju sa tvojim tekstom. Odustao sam veoma brzo.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaou ovome što si napiso je sva bit NAŠE osebujne krize
uz ispravku, da ono što nazivaš bezuvjetna roditeljska ljubav - na žalost je možda nešto sasvim drugo
dijete je tu statusni simbol, kao kućni ljubimac - što vozim, što imam u stanu kući, što sam djetetu dao (misli se na prvu na nekretnine, pa opremu, pa auto...) - i to je ono što ja jesam ovdje na ovom našem "balkanu" ala Kusturica
u tom imanju vila, odijela, auta, žena... - u tom smislu onaj "tito" nije umro, onaj isprojektirani "tito" koji je naročito oživio njegovom smrću - i taj nam je, za razliku od Tita, popriličan teret
e to je sve pomalo osjetljivo
ali u tome treba tražiti ovu našu ovisnost o nekretninskoj imovini po čemu smo postali omiljena zemlja za uništavanje bilo čega drugoga
u tome sudjeluje 3/4 društva
evo upravo sad mi je tu bio neki stari investitor koji je u raznim problemima, da ne nabrajam
došao je sa djecom na desetak minuta (troje, vrtićke dobi) za tren su mi razne stvari ispregledali i ispričali šta oni svega sve lijepoga nemaju (jedino ne znaju da je pod ovrhom) - e to je taj tužni dio
znači i kad su ovi nešto pokušali raditi, i jesu - umjesto skromnije i upornije, upecali su se na podmetnuti morašjersvakabudalaima standard
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoJebo vas Tito.
- odgovori
- show
-
- -1 votes
Tko je glasaoDa nisi spomenuo riječ Tito...
- odgovori
- show
-
- 3 votes
Tko je glasaonije on bio toliki apsolutist
- odgovori
- show
-
- 3 votes
Tko je glasaoUzdizanje krvoloka i diktatora za mene nije pizdarija!
- odgovori
- show
-
- 0 votes
Tko je glasaomisliš da je ostavio ne krvoloke pavelića, hitlera, musolinija..
- odgovori
- show
-
- 2 votes
Tko je glasaonaučene mantre
U prirodi je čovjeka da uvijek teži ka "brže, više, jače
Da si napisao : u prirodi je civilizacije da podanike (pripadnike) tjera ka "brže, više, jače", bio bi na tragu istine.
Ovako (kao dobar i civiliziran učenik ) propovijedaš naučene mantre....
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoUstrajat ću na tome da se
Ustrajat ću na tome da se radi o prirodi čovjeka a ne civilizacije jer nju čine ljudi.
Koliko se sjećam, psihologija ponešto o tome govori u okviru lekcije o motivima i težnji pojedinca za afirmacijom u kolektivu. No ovdje o tome sigurno ima i boljih učenika od mene.
B-52
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao3103, Dubai je samo jedan
- odgovori
- show
-
- -1 votes
Tko je glasaousljed krize cijene su nešto izgleda "pale"
- odgovori
- show
-
- 0 votes
Tko je glasaoPusti ti Wikipediju, jedna
- odgovori
- show
-
- -1 votes
Tko je glasaoa ako je tako "nisko" pala cijena
- odgovori
- show
-
- 3 votes
Tko je glasaoBrojček, Samo za
- odgovori
- show
-
- -1 votes
Tko je glasao- Shauinsland reisen:Burj el
- odgovori
- show
-
- 0 votes
Tko je glasaomislim da najdalje dogodine možemo doći tamo gratis
- odgovori
- show
-
- 2 votes
Tko je glasaonjemu će povjerovati kad im ispriča...
- odgovori
- show
-
- 2 votes
Tko je glasaoMožda splića dogovori i kakav
- odgovori
- show
-
- 0 votes
Tko je glasaoTeta Pusić, referendum je minuo - rejting može dolje
Ona je svoju guzicu osigurala...
http://www.vecernji.hr/vijesti/na-placu-sabora-dobivaju-jos-1200-eura-br...
Croatia- junk i bez ocjene
http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/kreditni-rejting-izgubljen-vec-smo-smece
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoTata-mata Karl Polanyi
Ovo što si napisao je idealan primjer "dvostrukog kretanja" kako ga opisuje Karl Polanyi u Velikoj preobrazbi (Great Transformation, toplo preporučujem).
S jedne strane financijaši govore o liberalizaciji, a onda sami iznude ne-tržišnu mjeru "bail out" spašavanja banaka javnim sredstvima. To kretanje prema i od slobodnog tržišta Polanyi naziva dvostrukim kretanjem, a takva kretanja nastaju kad god se zbog interesa udruže dva od tri sektora društva (javni, privatni civilni). U ovom slučaju jasno je da su javni i privatni sektor u željeznom klinču.
Pogledajmo na primjer američki dug. Dug je došao do gornje granice i pokušalo se tu granicu pomaknuti. To nije prošlo, pa su se zato koristile mjere poskupljenja dugovanja snižavanjem kreditnog rejtinga Americi. Tko je uopće dopustio da privatne rejtinške agencije određuju koliko će kome biti cijena posuđivanja novca? Naravno zakonodavci.
Današnji svijet prepun je takvih primjera i takvim dvostrukim kretanjima mogu se objasniti mnogi ratovi i nemiri. Prevrati se događaju kad se sektori društva drugačije udruže ili odbiju dosadašnju suradnju.
A o krizi kapitalizma, Polanyi bi bio vrlo oprezan. Kriza je uloge kapitalizma kao znanosti o racionalnom izboru, a ne kao metodologiji korištenja resursa. To jest, Polanyi bi rekao da je kapitalizam na mjestu dok se koristi u sferama kojima je namijenjen, a to je upravljanje proizvodnjom i prodajom dobara i usluga koje su proizvedene za tržište. Rad, zemljište ne spadaju u tu kategoriju zato što nisu proizvedeni za tržište.
Apsurdi primjene kapitalizma gdje mu nije mjesto jesu i europski fondovi. Mnogi od njih bave se poticanjem "proizvodnje" javnih dobara, poput kulture i čistog okoliša, ili kvalitete života, a u prijavama se moraju navesti pokazatelji kako će se mjeriti očekivane koristi ili procjene nominalnih koristi (da bi se osigurao dobar odnos uloženog i dobivenog). Primjerice, koliki slikari za života nisu donijeli nikakvu korist (benefit) društvu, ali sada tisuće ljudi živi od restauriranja, konzerviranja, pokazivanja, opisivanja i proučavanja njihovih djela.
Živio.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoPogledajmo na primjer
Pogledajmo na primjer američki dug. Dug je došao do gornje granice i pokušalo se tu granicu pomaknuti. To nije prošlo, pa su se zato koristile mjere poskupljenja dugovanja snižavanjem kreditnog rejtinga Americi.
Nije mi jasno kako su mjere poskupljenja dugovanja mogle doprinijeti smanjenju američkog duga? No bez obzira spomenute mjere snižavanja kreditnog rejtinga Amerima ( i državi i građanima) nisu poskupile zaduživanje, dapače...kamatne stope padaju jednako i javnom i privatnom sektoru.
http://www.bloomberg.com/markets/rates-bonds/key-rates/
Ameri su pribjegli drugoj taktici, štampanju svježih dolara, koju su, da bi stvar zabašurili širem auditoriju prozvali Q.E. ( Quantitative Easing)
Iz onog linka što je dao Indian vidimo da su istu taktiku primjenile sve ključne centralne banke.
Ono što mene ljuti u svemu tome je što i naša centralna banka na čelu s drugom Rohatinskim nije primjenila istu politiku ( ili nedajbože islandsku) već se poput slijepaca držali naputaka koje su im zacrtali oni koji ih se sami nisu pridržavali.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoKakvo smanjenje duga??
Mislim da je do sada jasno da se dugovi nikad ne smanjuju, nikome, pa tako ni Americi. Zato ja nisam ni govorio o smanjenju nikakvog duga. A da će privatni investitori u Američke obveznice uživati u višoj kamati, činjenica je.
Nema privatnog biznisa do financiranja državnih dugova, čiju kamatu određuju privatne kompanije, a prisilnu naplatu MMF kojem se zemlje same podaju.. divota od posla.
Kako to izgleda u praksi??? Ima jedan moj prijatelj Amerikanac, ima x milijuna koje mu je tatica uplatio u fond nad kojim je dobio kontrolu kad je navršio 21 i svake godine na računu ima stotinjak tisuća $ kamata. Uživa u sumi novaca koju dobar broj amera može samo sanjati kao godišnju plaću, a prstom nije mrdnuo.
Slušaj samo kako se govori o snižavanju rejtinga. Kažu: BIT ĆE NAM SKUPLJE ZADUŽIVANJE!!, a ne da im nitko neće htjeti posuditi. Pa zar ne bi trebalo biti obrnuto? Ako smo 'smeće' zašto bi itko kupovao naše obveznice? Nešto tu gadno smrdi.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaonaravno da smrdi, jer su sve
naravno da smrdi, jer su sve bonitetne agencije za procjenu državnog rejtinga američke.
kud ces bolje kombinacije, nego kad plasiras novac u drzavne obveznice i onda svako malo saljes svoju agenciju koja kaze..-jebga decki, opet vam je pao rejting i kamata vam ide gore!:))
nedavno je njemacki ministar za vanjske poslove guido westerwelle, ne bez razloga izjavio kako je europi potrebna vlastita i nezavisna revizorska kuca kako bi se sprijecile spekulacije.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaobtw, u cetvrtak nam dolazi
btw, u cetvrtak nam dolazi americka revizorska kuca fitch od koje se vladajucima tresu gace?
ajmo organizirati neke prosvjede tipa.. fuck off fitch?:))
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOno što mene ljuti u svemu
Ono što mene ljuti u svemu tome je što i naša centralna banka na čelu s drugom Rohatinskim nije primjenila istu politiku ( ili nedajbože islandsku) već se poput slijepaca držali naputaka koje su im zacrtali oni koji ih se sami nisu pridržavali....neka te ne ljuti,
da u nas pakiraju CDOe kao kolateral budućnost bi nam tek bila beznadna....
There’s not much transparency or detail on the ECB balance sheet, but this is what it looks like at present, €2.7 trillion in assets against €81 billion as capital and reserves, leveraged 35 -1.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaojako zgodnačka ilustracija,
...ali malo prevelika za prenijeti...
http://demonocracy.info/infographics/eu/debt_piigs/debt_piigs.html
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasao