Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Interventni fond? Može, ali vratite vlasništvo!

Kad je ameri?ki državni rizni?ar Paulson lansirao plan o 700 milijardi dolara kojima bi pomogao posrnulu financijsku industriju ameri?ka se javnost (zajedno s ?lanovima parlamenta) izborila da banke i institucije koje zatraže pomo? iz tog fonda zauzvrat državi daju pravo vlasništva.

I još su managerima koji su zatražili pomo? ograni?ili kako budu?a tako i primanja po dotadašnjim ugovorima. nema bonusa za poslovni neuspjeh.

Tri automobilska diva (Ford, Chrysler i General Motors) ovih dana mole da ih država otkupi (bail out), preuzme, samo da ne idu u bankrot.

Tako treba gledati i na ideju o osnivanju fonda kojim bi hrvatska država jam?ila za obaveze privatnih tvrtki.

Ukratko, ako Todori? ili bilo koji drugi privatni poduzetnik , Kerum, Gavrilovi?, Buljubaši? ... zatraži državno jamstvo, u zalog ima dati svoje dionice, ako ima dovoljnu koli?inu koja još nije pod hipotekom. Ako nema, onda nema više rije?i o zalogu, nego prepušta vlasništvo državi, ako ona uop?e želi preuzeti optere?ene tvrtke.

Protiv genetski modificiranih organizama - sada i uvijek!

Kako imam mnogo raznih interesa, tijekom posljednjih godinu dana manje sam se bavio nizom važnih tema zaštite okoliša. Jedna od takvih tema su genetskih modificirani organizmi, posebno njihova primjena u poljoprivredi i potencijalno katastrofalni utjecaj na okoliš.

Od vitalnog je zna?aja tako?er da su GMO perfidno sredstvo multinacionalnih kompanija kao što je Monsanto, da preko svojih "patentnih prava", uz pomo? odvjetnika koji za sat zarade koliko siromašni farmer za mjesec ili godinu, kontroliraju svjetsku proizvodnju hrane. Pa tako recimo misle da bi indijanci iz Meksika, koji su izmislili kukuruz, trebali njima pla?ati za neke sorte! Zato je važno obratiti pozornost na naslove kao što je "Hrana i demokracija".

Stavovi HNS-a #3

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo posljednji iz serijala tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima.

Prvi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-1
Drugi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-2

III. VANJSKA POLITIKA
Područja: odnosi sa susjedima, regionalne integracije, EU, NATO, UN, međunarodni odnosi.

KAKO ĆETE RJEŠITI OTVORENA GRANIČNA PITANJA, KOJA HRVATSKA IMA GOTOVO SA SVIM SUSJEDIMA?
Pregovori su svakako najpoželjniji put. U slučaju neuspjeha, ili nemogućnosti postizanja sporazuma, potrebno je pokrenuti mehanizme za međunarodnu arbitražu, odnosno za pokretanje postupka pred međunarodnim sudom.
U oba ova slučaja, i arbitraža i sud, potreban je dogovor obiju strana o izboru medijatora, odnosno suda. Ovdje se obično govori o graničnom sporu sa Slovenijom, ali se isti princip mora primjeniti i u drugim slučajevima (BiH, Srbija, Crna Gora).

Granična crta nije zid, ali ni moneta za kupovinu prijateljstva.
DA za granice koje spajaju, a ne razdvajaju.

Da li je GONG dobrodošao na pollitka.com?

Ja sam do sada naivno mislio da je hrvatsko društvo prihvatilo demokratski sustav kao temeljnu odrednicu oko koje postoji najširi društveni konsenzus i da ne postoje aktivne društvene grupe koje bi taj postulat dovodile u pitanje ili na bilo koji način relativizirale. Nakon komentara pojedinih autora na ovoj stranici kojima je sporan baner GONGA i načela kojima se ta udruga rukovodi u svom radu došlo je vrijeme da preispitam tu svoju zabludu.
Naime, dovođenjem u pitanje i prozivanjem GONGA, koji je udruga građana osnovana radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima i nadgledanje samog izbornog procesa dovodi se u pitanje i sam politički proces izbora. Kako je suvremeno poimanje demokracije neraskidivo vezano s procesom izbora predstavnika građana u razna politička tijela time je direktno demokracija osporena kao oblik vlasti koji najbolje odgovara i služi građanima Republike Hrvatske.

Mogu li Englezi sprijeciti izlazak Njemacke iz EU?

Jedan se proces gospodarskog rata vodi iza zavjese, a meni se cini da ni Englezi ne mogu sprijeciti raspad EU i odlazak Njemacke iz iste.
AKSIOMI:
Njemacka je ona drzava koja uvijek pobijedi u nogometu
- izgubi svaki rat koji pocne
- bude najaca ekonomija poslije tog rata.
Trenutno najaca ekonomija zapadne hemisfere lije krokodilske suze oko ekologije, forsira javno ekologiju, eko- energetiku i sl. "proizvodne" projekte da bi si kod kuce osigurala prednost dok se malo poigra u Aziji.
I dok se npr. ostali igraju i razbijaju kako ce se zaduziti za vjetrenjace i sl. stvari, a ne u produktivnost, Njemacka planira novih 7 NE.
Zasto?
To je naj jeftiniji izvor energije i imperativ konkurentnosti.
Za to vrijeme Hans u Pekingu sklapa poslove...
A tamo je bas gadna guzva...
UK koja je od tamo otisla a da je zapravo ostala i ostvaruje utjecaj preko Hong Konga i Singapura, do SAD koje su izgleda odlucili izgubljenu bitku za Kinu kompenzirati Indijom i Njemacka koja dolazi bez prijetnje tamosnjim vladama, ali sa hrpama love i jamstvom nemijesanja u njihova teritorijalna i kastinska pitanja.

Nije gotovo dok punašna dama ne zapjeva

Ili zašto će nakon uhićenja Nadana Vidoševića sve ostati isto

Analiza zakonske osnove postojanja Hrvatske gospodarske komore predstavlja tužan primjer mentalne zaostalosti ili podlosti saborskih zastupnika koji su proizveli i prihvatili zakon o HGK. Nejasno je kako je HGK zamišljena i kakve je točno ciljeve ona trebala ostvarivati, ali je kristalno jasno kako zakon o HGK i njen statut onemogućavaju postavljanje pitanja da li HGK vrijedi novaca koji su uloženi u nju, pošto su njeni ciljevi nemjerljivi. HGK nam je donijela neugodan paradoks u vidu saborom ozakonjenog prava da samostalno određuje visinu članarina, što je sloboda kakvu ne uživaju niti državna poduzeća koja pružaju opipljive sirovine i usluge. Komora je u tom smislu tipična ideološka tvorevina – s jedne strane ubacujete novac, a s druge izlazi metafizička „vrijednost“. Stoga Vidošević, koji je na čelu te institucije proveo 18 godina, niti nije mogao smisliti bolje opravdanje za njeno postojanje od izjave kako ćemo tek po njenom zatvaranju shvatiti što smo izgubili. Zakonska podloga za njegovo šarlatanstvo i neodgovornost se sastoji u sljedećem:

U iščekivanju rezultata izbora

Za razliku od onih koji će se predizbornom kampanjom baviti nakon izbora i koji će u maniri najboljih „generala poslije bitke“ secirati svaki potez stranaka tijekom predizborne kampanje, ovdje ću prije nego izborni rezultati budu poznati iznijeti svoja zapažanja i ocjene napora političkih stranaka da biračima prezentiraju razloge zašto baš njima pokloniti biračko povjerenje.

Gradnja nuklearke ili umiranje u energetskim mukama!

Upravo tom rečenicom moglo bi se označiti sukus predavanja “Nuklearna opcija u Hrvatskoj” održanog danas u organizaciji Hrvatskog nuklearnog društva u Europskom domu u Zagrebu. Najintrigantniji i najzanimljiviji dio bila je upravo prezentacija prof. Danila Feretića u kojoj je korak po korak objašnjeno zašto je potrebno graditi nuklearku. Kako sam marljivo bilježio podatke, mogu odmah krenuti s razglabanjem.

Muke po hrvatskoj energetici

Godišnja potrošnja električne energije za 2005. godinu, iako je projecirana ponešto manje iznosi oko 15 TWh (tera = 10 na 12-tu), dok je projecirana godišnja potrošnja za 2020 godinu prema podacima dostupnim Hrvatskom nuklearnom društvu 22 TWh (naknadno ispravljeno od gospode iz HEP-a na 25TWh), što podrazumijeva godišnji rast potrošnje električne energije od 2,5 % (naknadno ispravljeno od gospode iz HEP-a na 3-4%). Kako se obično rast potrošnje električne energije vezuje na rast BDP-a, brojke iz HEP-a odgovaraju planovima Vlade o stopi rasta.

Samorazumljivost ne treba zapis

Samorazumljive stvari su naprosto samorazumljive. Posljedica samorazumljivosti je da se nitko nikada nije sjetio pisati Ustav o "Samorazumljivosti", odnosno nije bilo potrebe da se takvi pojmovi i pravila zapisuju bas zbog samorazumljive logike koja je do njih dovela.

Tako eto nigdje u Ustavu ne pise da je covjek bice koje moze biti zenskog ili muskog spola, ima dvije noge i ruke, broj prstiju, glavu, srce i ostale sastojke koji su nam uobicajeni. Ne pise ni kako se razmnozavamo. U tim svim Ustavima ne pise mnogo toga. I u redu je tako, ne treba pisati sve dok su pojmovi i pravila samorazumljivi.

O osobnom izboru za Sabor 2011

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci