Tagovi

Nova njemačka vlada nastavlja Energiewende

Prošloga tjedna, njemačke stranke CDU/CSU i SPD završile su pregovore o koalicijskom ugovoru. Ugovor je opsežan i detaljno regulira mnoga pitanja, na kojima su radili timovi stručnjaka. (U Hrvatskoj nikad nismo imali ništa ni približno slično, a da i ne spominjemo ideju da potpisani politički sporazumi nekoga stvarno i obavezuju.) Svi članovi SPD-a glasat će neposredno o prihvaćanju sporazumna, pa ako bude odobren, formiranje nove vlade očekuje se za dva tjedna.

CDU/CSU and SPD Present Coalition Agreement – 55% to 60% Renewables by 2035 and More

Njemačka koalicijski ugovor CDU-CSU-SPDNiz odredbi ugovora odnosi se na energetiku. Naravno, nema odricanja od strateških smjernica Energiewende. Ostaje i zatvaranje nuklearnih elektrana do 2022.. Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG) bit će dopunjen odredbom da 2035. treba biti dosegnut cilj proizvodnje 55-60% električne energije iz obnovljivih (uz postojeće ciljeve 50% do 2030.,65% do 2040. i 80% do 2050.). Dopunit će se tako da se olakša postepeno ukidanje financijskih potpora za obnovljive.

Emisije stakleničkih plinova moraju do 2020. biti smanjene za bar 40% u odnosu na 1990.. U EU, zahtijevat će se taj cilj za 2030.. Smanjit će se cilj za gradnju pučinskih (off-shore) vjetroelektran s 10 na 6,5 GW za 2020. i s 25 na 15 GW do 2030..

Članak na gornjoj poveznici daje detaljni pregled svih mjera na engleskom, s poveznicama na originalni dokument.

[Nasuprot ovome, hrvatski ministar gospodarstva je nedavno objavio kako je europska politika podrške obnovljivima doživjela katastrofu, pa sad i mi hitro možemo s tim glupostima stati.]

Treba još spomenuti da se u koalicijskom ugovoru tehnologija frackinga ocjenjuje vrlo rizičnom, koja zahtijeva još mnogo istraživanja, pa se ne očekuje njena primjena u Njemjačkoj u bližoj budućnosti.

Germany’s Energiewende: From Wunderkind to Troubled Adolescent?

Njemački Energiewende (energetski zaokret, energetska tranzicija) napunio je 13 godina, računajući od donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije (Erneuerbare-Energien-Gesetz EEG; detaljni prikaz na engleskom ovdje; još detaljniji je prikaz na njemačkoj wikipediji). Naravno, EEG nije "pao s neba": prethodio je 1991. Zakon o opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora (Stromeinspeisungsgesetz). Nacrt EEG pripremio je sedmeročlani odbor, u kojem su bili predstavnici tada vladajućih stranaka (socijaldemokrata i zelenih) i oporbenih demokršćana. Kasnije koalicijske vlade na čelu s demokršćanima, do danas, slijede istu strategiju. Vitalan zaokret učinjen je nakon katastrofe u Fukušimi, kad je vlada Angele Merkel donijela odluku o trenutnom zatvaranju osam nuklearnih reaktora, a ostalih 11 do 2022., što je ranje odbijala.

U tih 13 godina, udio obnovljivih u proizvodnji električne energije narastao je sa 6% na 25%. Ključni mehanizam bila je feed-in tarifa (FIT). Pokazala se vrlo transparentna i učinkovita, pa su je uveli deseci zemalja. Danas su se uvjeti znatno promijenili i prilagodbe su nužne. Potreban je novi okvir za slijedeća desetljeća.

Nova vlada neće dovoditi u pitanje strateške smjernice. Ostaju osnovni ciljevi:

  • Smanjivanje emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990. do 2020. godine (godine 2012. zabilježen je pad od 21%);
  • pad ukupne potrošnje energije, u odnosu na 2008., za 20% do 2020. te za 50% do 2050. godine, a električne energije za 10% do 2020. te za 25% do 2050.;
  • udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije (ne samo električne) 18% 2020., 30% 2030., 45% 2040. i 60%. 2050. godine (a u električnoj energiji 35%, 50%, 65% i 80% respektivno);
  • smanjivanje potrošnje primarnih oblika energije za grijanje zgrada za 20% od 2020. i za 80% do 2050.;
  • U prometu, postavljen je cilj smanjenja ukupne potrošnje energije za 10%, u odnosu na 2005., do 2020. i za 40% do 2050..

Kao što je i dosad bilo, FIT za fotonaponske elektrane će se nastaviti smanjivati i biti ukinuta kad ukupno postavljeni kapaciteti dosegnu 52 GW, što se očekuje 2016. ili 2017..

Cijeli sustav FiT će biti preispitan, možda i odbačen. Ne zato jer je bio neuspješan [kako to tumače neki u Hrvatskoj, nažalost dominantni] - nego zato, jer je bio uspješan.

Članak na gornjoj poveznici detaljnije prikazuje i razne druge aktualne probleme, diskusije i planove.

[Zemlje kao Hrvatska, koje su tek krenule tim putem, ne mogu se sad pozivati kako eto Nijemci odustaju, pa ajmo i mi. Njihov program je ušao u pubertet, naš je još u pelenama. Nažalost, njemački zaokret ka održivoj energetici je bio obožavano čudo od djeteta, a naš je, s gledišta dominantnih političara, biznismena i eksperata, neželjeni fačuk.]

The democratisation of green energy that is sweeping Germany (18. studenoga 2013.)

Članak na australijskom sajtu, o jednom od ključnih obilježja njemačkoga Energiewende, koji je lako previdjeti gledajući izvana. Riječ je o tome, da cijela strategija nije razvijena kao nešto što je zamislila mala grupa velikih eksperata i intelektualaca, pa uvjerila političare u Berlinu da donesu neke zakone, nego se još od 1980-ih stvorio snažan društveni pokret, tisuće inicijativa odozdo, da se odbaci nuklearna energija, promoviraju obnovljivi i štednja energije. Milijuni su ljudi rekli da žele takvu strategiju, da su spremni za nju se založiti i uložiti, prihvatile su to lokalne vlasti, pa pokrajine i konačno i federalna vlast.

Većina izgrađenih kapaciteta obnovljivih izvora u vlasništvu je milijuna građana, direktno ili preko zadruga, velik dio u vlasništvu lokalne samouprave, a samo mali u vlasništvu elektroprivreda i drugih velikih kompanija.

Za nas u Hrvatskoj, koji smo s gnušanjem odbacili "samoupravljanje", to izgleda kao priče iz neke daleke galaksije.

Mnoge seoske općine proizvode više struje nego što troše. Sada zarađuju prodajući struju po garantiranim cijenama (feed-in tarifa), a počinju se instalirati spremnici energije, koji će s istekom roka u kojima vrijedi FiT dovesti do toga da proizvodnja ide direktno u lokalnu potrošnju, stvarajući mikromreže i dramatično mijenjajući način na koji električne mreže funkcioniraju zadnjih stotinu godina.

Nije to nešto što se događa slučajno i usput. Nijemci su učinili odabir i znaju što rade. Iz slijedećeg članka: Dubious reports about “Energiewende in doubt” (sajt o Energiewende na engleskom, 18. srpnja 2013.) prenosimo nekoliko rečenica o cilju "Energetskog zaokreta".

»Cilj njemačkog Energiewende nije osigurati nisku cijenu kilovatsata a istovremeno smanjiti ugljične emisije i preći na solarnu. Zparavo, od 1970-ih, cilj je bio dozvoliti građanima i lokalnim zajednicama da proizvode svoju vlastitu obnovljivu energiju. Fokus na niske cijene je mikroekonomsko razmišljanje. Nijemci su odabrali makroekonomsko gleište i žele znati da li je tacijena plaćena velikim korporacijama, strancima ili natrag njihovim zajednicama. Voljni su platiti više cijene potonjima.« [Hrvatska politika, nasuprot tome, i u energetici kao i u svemu drugome podređena je interesu velikih tvrtki, banaka i lobija.]

O istoj temi: I want to live in a baugruppe (14. kolovoza).

Energiewende je društveni napor u kojem sudjeluju deseci milijuna, a veliku ulogu, uz pojedince, imaju zadruge (kooperative), oblik udruživanja koji omogućava da ljudi budu više od atomiziranih pojedinaca kojima kako žele manipuliraju izvanjske sile politike i biznisa. To je "moć zajednice". To je ono što vrlo, vrlo rijetko imamo prilike čitati u masovnim medijima. To je ono što je u Hrvatskoj razoreno, a ljudi s oduševljenjem prihvaćaju da jest razoreno, da zajednice nema, da solidarnosti nema, da protiv moćnika možemo gunđati ali protiv njih ništa ne možemo učiniti.

Ovaj članak je sumaran, daje niz poveznica na izvorne prikaze. Još jedna riječ koju bismo možda trebali zapamntiti: Baugruppe. »Osnovna ideja jest da grupa ljudi radi dirketno s arhitektima i dizajnerima, zaobilazeći developer, da izgradi zajedničko mjesto stanovanja koje kolektivno posjeduju (u osnovi, zadruga). Izbacivanje developera iz slike štedi novac - 25 do 30 posto u Berlinu, gdje su Baugruppen uobičajene - i otvara prostor za mnogo ambiciozniju, inovativnu i održivu arhitekturu. Također pojačava zajednički rad i zajednicu među članovima kolektiva.«

Zaobići razvojnike (developere)? Poduzetnike, inicijatore, ljude koji nas sve hrane?? Baš su šašavi ti Nijemci...

Ipak, i u Hrvatskoj, neki entuzijasti i lokalne uprave pokušavaju preslikati uspješni njemački model decentralizacije i demokratizacije energetike kroz zadruge.

"Ako može Krk, može i cijela Hrvatska" (28. listopada 2013.)

Prva energetska zadruga u Hrvatskoj osnovana je na Krku (vidi: http://ezok.hr/). U Njemačkoj, Danskoj i drugdje, energetske zadruge (kooperative) jedna su od ključnih institucija u razvoju obnovljivih izvora energije, distribuirane proizvodnje generalno i energetske učinkovitosti. Osnivanje ove zadruge nastavak je ekološke brige, koju su Krčani započeli sustavom odvojenog prikupljanja otpada, koji i dalje usavršavaju, a nepobjediva inercija hrvatske birokracije stvara probleme.

Njemačka konzultantska tvrtka IGR d.o.o. napravili su studiju, po kojoj je moguće da Krk postane otok s nultim emisijama ugljičnoga dioksida iz energetike do 2030. godine. 45% smanjenja donijelo bi smanjenje potrošnje, a 55% obnovljivi izvori (vjetar, sunce i biomasa).

Jeda od izrazitih primjera hrvatskog političkog idiotizma jest i to, što je još uvijek na snazi zabrana gradnje vjetroelektrana na otocima i u priobalnom pojasu, donesena uredbom u vrijeme kad je ministrica građevinarstva bila Marina Matulović-Dropulić. Zabrana je bila bez osnova već onda, a teško je shvatljivo zašto još nije ukinuta. Otoci spadaju među najpovoljnija područja za korištenje energije vjetra.

z7-godišnji umirovljeni svećenik Nikola Radić instalirao je na svojem imanju dva solarna sustava, koji snabdjevaju kućanstvo, solarni bicikl i solarni automobil. Nisu u sustavu poticaja. "Kada radite kupaonicu, ne pitate za povrat investicije već je radite zato što vam poboljšava kvalitetu života. Tako bi trebalo biti i sa solarnom energijom", kaže Radić.

Atomkraft aus, Erneuerbare einschalten!Da se vratimo na Njemačku. Raniji tekst na našem blogu posvećen je jednoj dezinformaciji koja se često kopipejsta okolo po Svemrežju: Dobro je znati: Njemačka izvozi električnu energiju u Francusku, a ne obrnuto!

Kritičari Energiewende često spominju da se emisija stakleničkih plinova u posljednje dvije godine malo povećala. slijedeći članak daje neke podatke o aktualnostima u njemačkoj elektroenergetici:

German Solar Energy Development and Growth (7. rujna 2013.)

U naslovu ovog teksta je rekordna proizvodnja solarnih (fotonaponskih) elektrana u Njemačkoj u srpnju, ali donosi i druge korisne podatke o njemačkoj elektroenergetici u prvih sedam mjeseci ove godine te usporedbe s istim razdobljem lani. (Nedostaju međutim podaci o proizvodnji iz biomase, otpada i bioplina.) Proizvodnja vjetroelektrana je manja za 11,9% a rast kapaciteta je 2% (jedan od razloga su problemi s mrežom; u pripremi su, ali kasne, veliki projekti pučinskih VE na Baltiku).

Znatno se smanjila proizvodnja elektrike iz prirodnoga plina (čak za 19%), a povećala proizvodnja iz ugljena. (Potrošnja ugljena, a time i emisija ugljičnog dioksida, porasla ue u manjem postotku, jer su moderne termoelektrane učinovitije.) Razlog je nesigurnost u pogledu cijena prirodnoga pline koji se uvozi iz Rusije, pa možda i same opskrbe, jer se Kina pojavljuje kao zanimljivo rastuće tržište za ruski plin (vidi:
Gazprom and CNPC sign Agreement on major terms and conditions of pipeline gas supply, 7. rujna 2013., o rusko-kineskom ugovoru).

Još o rusko-europskim odnosima u trgovini plinom:

Russia, EU to build common energy market by 2050 (7. rujna 2013.)

Oko 70% ruskog izvoza plina ide u Europu i pokrivaju oko 25% potrošnje prirodnoga plina u EU. Rusija i EU dogovorile su dugoročnu suradnju i postepeno ukidanje svih tržišnih barijera u energetici. Međutim, visoke cijene prirodnoga plina u posljednjih nekoliko godina utjecale su na određeno okretanje ugljenu za proizvodnju električne energije u Njemačkoj i nekoliko drugih zemalja. EU pokušava razbiti Gazpromov monopol, ali nema mnogo drugih alternativa.

Proizvodnja u EU opada i dalje će opadati, kao i uvoz iz Norveške. Rast potražnje iz Kine čini dalji pritisak na rast cijena. Strah od te ovisnosti, uz ekološka i druga ograničenja korištenja ugljena, jedan su od motiva za snažno poticanje obnovljivih, koji bi trebali dovesti do znatnog opadanja korištenja svih fosilnih goriva.

Žestoke, načelne kritike Energiewende često dolaze iz inozemstva, a osobito iz SAD.

Problems with Renewables and the Markets | The Energy Collective (16. kolovoza 2013.)

Američko mrežno sjedište (web site) theenergycollective.com ima mnogo zanimljivih tekstova. Mnogi su međutim izrazito navijački protiv obnovljivih izvora. Ovaj tekst ukazuje na neke stvarne probleme. Međutim, u prvoj rečenici autori piše: »Renewable energy advocates regularly ignore the intermittency of solar and wind energy in their analyses.«

To nije točno. Ne pišemo naravno o tome baš u svakom tekstu, ali svjesni smo, da tu postoji realni problem. Dosad se pokazalo, da je bitno manji nego što se ranije tvrdilo. Tijekom 1980-ih i 1990-ih, kao mantra se ponavljalo da će do ozbiljnih problema sa stabilnošću elektroenergetskog sustava doći kad instalirani kapaciteti iz "interminent" i "nondispachable" izvora (vjetar i sunce) pređu 10% ukupnih kapaciteta). Danas vidimo da i preko 20% ne stvara fundamentalne probleme, a troškovi prilagodbe mreže prijenosa nisu veliki (o čemu svjedoči njemačko iskustvo, ali i analize koje je napravio HEP Operator prijenosnog sustava o mogućnostima uklapanja 1.200 MW vjetroelektrana u sustav).

Anti-obnovljivi autori redovno pretpostavljaju kao samorazumljivo da su subvencije loša stvar (a slobodno tržište dobro) i pritom zanemaruju analize (iza kojih stoje i Inernational Energy Agency i Svjetska banka isl.) da su subvencije za fosilna goriva i danas bitno veće nego za obnovljive, te da postoje i značajne subvencije za nuklearnu energiju.

Američkim anti-obnovljivcima je naravno "trn u oku" Njemačka, te stalno nastoje dokazati da je Energiewende nerealan i strahovito skup. Stoji jednostavna činjenica, da je Njemačka u 15-ak godina uložila golem novac u gradnju VE i SE (kojih danas ima 65.000 MW), a da bi zapravo trenutno instalirani kapaciteti u HE, TE i NE bili dovoljni, da se pokrije trenutna potrošnja. Pa zašto su gradili sve te nove elektrane? To je ulaganje u budućnost, zbog ekoloških razloga i zbog energetske nezavisnosti, koju žele postići do 2050.. Sada ulažu novac (istina je, imaju ga puno i manje uspješne zemlje ne mogu ih jednostavno slijediti u tome), grade stalno novo, a uspješnost neke investicije ne može se ocjenjivati dok investicija još traje. Na slobodnom tržištu vlasnici kapitala očekuju da se novac što brže obrne i razmišljati nekoliko desetljeća unaprijed nije prihvatljivo. Zato treba državna intervencija. Sve zemlje svijeta tako čine, manje ili više uspješno.

O istoj temi piše Amory B. Lovins, glavni znanstvenik Rocky Mountain Institute: Separating Fact from Fiction In Accounts of Germany’s Renewables Revolution. (15. kolovoza 2013.; mitove šire američki protivnici energetske tranzicije).

Komentari

Novosti: dan nakon konstituiranja vlade....

Novi tekst na blogu Ekološka ekonomija" - novosti iz Njemačke.

Europska komisija pokreće istragu o njemačkim subvencijama za tešku industriju

Ova istraga svakako ne dira u strateške osnove, koje su uostalom iste i u EU, a koje je potvrdio i koalicijski sporazum. Ipak nije sasvim sigurno koje se sve odluke od nove vlade mogu očekivati u energetici.

Tko je glasao

postotak

Koliki postotak u cijeni električne energije u Njemačkoj čine subvencije za zelenu energiju ?

AKo želiš drugačije formulirano pitanje:

Ukupna cijena KWh je ?
Cijena subvencija iznosi ?

Tko je glasao

@Kvarner:

Ima na netu točnih podataka iz mjeseca u mjesec. Postoje razne tarife i razni tipovi potrošača. Ono za što vjerojatno pitaš: prosječna cijena za domaćinstva je oko 26 eurocenti/kWh, a od toga u poseban fond za obnovljive izvore i učinkovito korištenje energije (često se ovo potonje zaboravlja, iako je zapravo načelno možda još i važnije od vrste izvora energije - naime, Njemačka planira smanjiti potrošnju električne energije već do 2020. za 10%, do 2050. za 25%, ukupne energije za 50% do 2050. - to znači, malo ispod današnjeg nivoa Hrvatske), a recimo u grijanju zgrada za 80% od 2050..) ide oko 6 eurocenti (ne da mi se sad kopat za točne decimale). Dakle, oko četvrtina.

Slično u Danskoj, koja je ranije uvela isti sustav.

Neki navode samo taj podatak i odmah skaču na zaključak: stravično, grozno, kakvo nevjerojatno traćenje novca! Treba imati na umu u dnevniku spomenuto: oko 20 milijuna ljudi, s druge strane, sudjelujue u vlasništvu nad obnovljivim kapacitetima koji dobivaju FiT plaćanje, dakle, sudjeluju u prihodima od toga!

S druge strane, ljudi razumiju da je to dugoročno ulaganje, sada se ulaže u nove kapacitete bez kojih bi se trenutno i moglo, ali su važni za dugoročnu strategiju Njemačke. Za one koji su osmišljavali i prihvaćali takve strateške ciljeve (a zapravo je počela demokršćanska Koholova vlada od početka 1990-ih), možda je čak i važniji od ekoloških briga bila dugoročna energetska samosalnost (domaće rezerve ugljena se isrcpljuju, sve više zavisnosti od uvoza nafte i plina).

Sporno pitanje nije što domaćinstva imaju povećani trošak, nego, kao što indian dolje navodi, to što je znatan dio industrije oslobođen sudjelovanja u tim troškovima, da bi se održala njihova njihova međunarodnoa konkuretnosti, odnosno profitne stope. Cijena za njih je oko 11-12 eurocenta/kWh, otprilike kao i drugdje u Europi. Tu je točka osporavanja socijaldemokrata, ljevice i zelenih. Na tom oslobađanju najviše je inzistirala FDP, koja je bila u vladi, a sad ispala iz parlamenta . U koalicijskom sporazumu je nejasno formulirano, ali Angela Merkel je nedavno u jednom govoru najavila da će se krug poduzeća koja uživaju izuzeće suziti samo na ona koja stvarno izvoze. Međutim, postoje i optužbe iz EU i šire da se tu radi o mjerama dampinga, koje krše pravila WTO.

Tko je glasao

indian — Pon, 08/07/2013 -

indian — Pon, 08/07/2013 - 19:13.
priča iz života...

...prošlog mjeseca je BDEW, asocijacija koja okuplja 1800 njemačkih firmi koje se bave prozvodnjom i distribucijom električne energije, toplinske energije, plina i vode, izračunala da će ove godine ukupni porezi, pristojbe i nadoplate za zelenu energiju u Njemačkoj porasti za trećinu na 31,6 milijardi € (koliko ono je hrvatski BDP?) što je u odnosu na stanje odprije desetljeća povećanje X10...od toga pristojbe koje građanstvo plaća kroz račune će iznositi 20,4 mlrd€, što je pripadajuće za prosječnu četveročlanu obitelj 1000€ godišnje.
Ali njemačke male potrošače posebno ljuti što skoro sami nose teret obnovljive energije dok su energetski zahtjevni gospodarski sustavi dobili od Vlade izuzeća iz tih plaćanja, e da bi održali konkurentnost. Te firme su lani platile tek četvrtinu pripadajućih troškova za zelenu energiju.
A poslije otklona od nuklearki, bez obzira na pad veleprodajnih cijena energije, planirane maloprodajne cijene za domaćinstva za sljedeću godinu su više, vele u BDEWu...

Tko je glasao

http://www.poslovni.hr/startu

http://www.poslovni.hr/startup-i-vase-price/crowdfunding-za-solarnu-ener...

Osnovna škola Ostrog iz Kaštel Lukšića odlučila se okrenuti solarnoj energiji te je pozvala građane iz Hrvatske i svijeta na donacije.

Naime, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Energetska zadruga Kaštela pokreću donatorsku kampanju prema crowdfunding principu s namjerom da OŠ Ostrog, poznatu po svom botaničkom ...

Dalje nema teksta, strogo biznis insajderska spika...

Sreća ne ovise o takvima. :)

Tko je glasao

offtopic

Za nas u Hrvatskoj, koji smo s gnušanjem odbacili "samoupravljanje"
Moćan spin.

Do 1990. je u Hrvatskoj medijski bila vrlo razvijena kritika samoupravnog socijalizma.

Od 1990. je kritika umrla, te se više nigdje ne daju pročitati negativni komentari na samoupravljanje, mogu se pronaći samo pozitivni osvrti.

Tko je glasao

Da posićemo sve šume i umisto

Da posićemo sve šume i umisto stabala posadimo vjetrenjače to nebi bilo niti blizu količini potrebne energije. Volija bi vidit koliko bi Njemci zagovarali takve oblike energije da opremu moraju uvozit. Kako bilo, solarne ploče i vjetrenjače su samo prelazni oblik stvaranja energije i pohvalan pionirski pokušaj smanjivanja utjecaja na okoliš.
Budućnost u dobivanju energije ipak će ostat nuklearna energija, pogotovu za industrijske potrebe, ali u obliku hladne nuklearne fuzije. Glavna prednost takvog oblika energije je šta nema radijacije i uopće ne sumnjan da ćemo u ne baš tako dalekoj budućnosti imat reaktore na hladnu fuziju koji stanu u bateriju veličine one od daljinskoga za televiziju. Nedavno san pročita da se okupija međunarodni tim znanstvenika koji će radit na nuklearnoj fuziji u do sada najnaprednijin i najpovoljnijin uvjetima.

Tko je glasao

@kurir: a da umjesto pisanja napamet, proučiš temu?

Možeš recimo krenuti od mog bloga i fb stranice "Ekološka ekonomija", ima dosta informacija za laike!

Da posićemo sve šume i umisto stabala posadimo vjetrenjače to nebi bilo niti blizu količini potrebne energije.
Možeš li nam dati konkretne brojke o računicama, koje si napravio za ovaj zaključak? Tko smo "mi"? Koje područje imaš u vidu? Kolika količina električne energije misliš da je "potrebna"? A tko milsi 100% dobivati samo iz vjetra? Nemoj se skanjivati upoznati nas s brojkama, neki od nas iako smo laici možemo to razumjeti!

Volija bi vidit koliko bi Njemci zagovarali takve oblike energije da opremu moraju uvozit.
Velik dio i uvoze. Čini mi se da do tebe nisu doprle vijesti o trgovinskom ratu između SAD, EU i Kine o solarnim panelima? Naravno, njemačka industrija puno i izvozi.

A je li to da se nešto uvozi - najviši argument? Je li to JEDINI argument? Za Hrvatsku recimo, opremu za termoelektrane opet velikim dijelom uvozimo. I uvozimo plin i ugljen, a s VE i SE to ne trebamo.

Kako bilo, solarne ploče i vjetrenjače su samo prelazni oblik stvaranja energije
Ne razumijem što znači ovo "prelazni oblik"? Kolio je meni poznato, električna energija je uvijek ista, jedan kilovatsat kao svaki drugi.

ali u obliku hladne nuklearne fuzije (...) edavno san pročita da se okupija međunarodni tim znanstvenika
Opa, za to davno nisam čuo da spominju! Molim te, daj poveznice za projekte koji su u tijeku, sigurno ih znaš! S "vrućom" fuzijom ne ide baš, direktor ITER-a kaže ništa od komercijalne fuzije bar do 2040... :-(

Tko je glasao

Aj kad oćeš bit čimavica evo

Aj kad oćeš bit čimavica evo ti na!

Možeš li nam dati konkretne brojke o računicama, koje si napravio za ovaj zaključak?

Podaci samo za grad New York koji inaće glasi za jedan od "najzelenijih" gradova u USA.

http://engineering.mit.edu/ask/how-many-wind-turbines-would-it-take-powe...

Ja ću prevest samo jednu rečenicu - " ... farma vjetrenjača koja bi bila dovoljna za pokrivanje potreba za energijon ciloga grada New York prostirala bi se na 4000 km2 kopna. Područje, ugrubo, jednako površini polovice Yellowstone Nacionalnoga Parka".

Ne razumijem što znači ovo "prelazni oblik"?

Sad se praviš blesav! Prijelazni oblik u ovon slučaju znaći pravljenje energije bez utjecaja na okoliš (ako ne računamo ravnanje buldožerima za potrebe gradnje vjetrenjača i postavljanje solarnih ploča) dok tehnologija ne omogući efikasniji način koji će dotadašnji (u ovon slučaju vjetrenjače i ploče) učinit zastarjelin odnosno neefikasnin.

Opa, za to davno nisam čuo da spominju! Molim te, daj poveznice za projekte koji su u tijeku, sigurno ih znaš! S "vrućom" fuzijom ne ide baš, direktor ITER-a kaže ništa od komercijalne fuzije bar do 2040... :-(

http://www.independent.co.uk/news/science/one-giant-leap-for-mankind-13b...

Godina 2040. je čak i bliska budućnost. U ovome članku spominju i 2022. godinu.

Tko je glasao

@kurir: New York? To je ono kao tipični primjer? :-)

Pa evo ti je kradem dolje već odgovorio (iako pretjeruje s potrošnjom New Yorka). Ogroman grad, sjedište svijeta zaboginje! Potrošnja energije zaista manja nego što bi čovjek očekivao, ali ipka triput veća nego Hrvatske.

Treba imati na umu i to, da "4.000 kvadratnih kilometara" ne znači, da je stvarno zauzeto cijelo područje i nepristupačno za druge aktivnosti. Svaki vjetroagregat je jedan stup zabijen u zemlju, postolje je otprilike kao za obiteljsku kuću, okolo je prostor raspoloživ za druge namjene. Ne za stanovanje, naravno, zbog buke, ali za poljoprivredu i drugo.

Za SAD, toliki broj vjetroagregata je sitnica. Članak spominje 20.000 MW, a danas ih u SAD ima 60.000. U Njemačkoj nešto više od 30.000. I bit će ih i više. Ali granica postoji, naravno. Mi ekologisti smo jako svjesni da SVI resursi imaju granicu.

Inače, da se ne ovisi o prenošenju novinskih članaka, metodologija izračuna tog potrebnog prostora za vjetroelektrane data je u knjizi www.withouthotair.com/, koja je dostupna on-line. Autor je nedavno posjetio Hrvatsku i održao predavanje na FER-u. Za konkretne izračune, pak, postoje razni računalni programi. Ovdje je jedna diplomski rad na tu temu: http://www.ieee.hr/_download/repository/ZR09TBenkovic.pdf

Kad bismo mi izgradili vjetroagregata kiliko ih danas ima Njemačka, proporcionalno veličini teritorija, njihova proizvodnja pokrila bi otprilike 2/3 današnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. To otprilike odgovara procjeni jedne novije studije (http://powerlab.fsb.hr/neven/pdf/Planning%20for%20a%20100%20independent%...), i to samo za elektrane na kopnu, dok one na moru mogu doprinijeti još otprilike toliko.

Sad se praviš blesav! Prijelazni oblik u ovon slučaju znaći pravljenje energije bez utjecaja na okoliš (...) dok tehnologija ne omogući efikasniji način

Ne pravim se blesav, stvarno nisam razumio što si htio reći. To pak što tvrdiš je tvoje osobno mišljenje, otprilike kao što je mišljenje barda Tamburiksa o njegovom talentu. :-)

Možemo očekivati efikasnije vjetroelektrane i solarne panele u budućnosti. S "hladnom fuzijom" si se naprosto zaletio - dizala se buka par godina, ali davno je zaključeno da to ne postoji - case closed.

Glede "vruće fuzije", možda ćemo se složiti da je direktora ITER-a najkompetentniji za procjenu? Da pogledamo što piše na sajtu ITER-a, a ne u novinskim člancima? :-)

http://www.iter.org/newsline/270/1612

Tko je glasao

koje sa dvrazje buke od

koje sa dvrazje buke od vjetrenjaca.. pa nema ni mjesec dana kako si tvrdio da one ne smetaju sumskim zivotinjama i da je bas zgodno da budu na otocima, i blizu mora.. tamo isto valjda nemaju kome buciti..

posebno ako sve zivo sa usima napusti ta podrucja

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

farma vjetrenjača koja bi

farma vjetrenjača koja bi bila dovoljna za pokrivanje potreba za energijon ciloga grada New York prostirala bi se na 4000 km2 kopna.
Uz ufanje
Bogu i svecima
Molimo zdušno
Da potrebe za energijom
Republike Hrvatske
Ikad budu
Jednoj desetini potreba
Današnjeg New Yorka
Molimo Te
Računajući kako nas je Šuvar učio:

1 ha = 0.01 km²
Šume u Rh: 2.485.611 ha = 24.856 km2
24.856/4000 = 6,2

Što će reći da RH kad bi napravila to što veliš bi u svakoj sekundi proizvodila energije za potrebe 62 Republike Hrvatske.

Tko je glasao

Ja neznan di si ti učija

Ja neznan di si ti učija matematiku ali čoviće nemoj se sramotit.

Po navedenomu članku potrošnja New Yorka je 60 TWh (terra watt hours) godišnje.
Po podacima http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_in_Croatia potrošnja cile Hrvatske je 17.5 TWh (terra watt hours) godišnje.
Znaći da sami New York troši ka 3.4 Hrvatske.

4000km2 / 3.4 = 1176km2 (zaokruženo)

Područje pod šumon u RH iznosi nešto više nego si ti napisa bar po wikipediji http://en.wikipedia.org/wiki/Croatia i to 25 090.

25 090 / 1176 = 21.33

Znači ka bi sasikli sve hrvatske šume, uključujući i ona područja di samo koza može pristupit, mogli bi na vitar pravit energije za 21.33 Hrvatske pod pretpostavkon da ovo predstavlja idealne uvjete (brzina vitra) na cilome području.
Nego, stvar je u tome šta ja nisan mislija samo na potribe Hrvatske i samo naše šume nego na cili planet. Sam traži koliko je šume na svitu i koliko se struje troši pa nađi nekoga da ti izračuna ako i ti oćeš bit čimavica. Samo, šta ćemo tamo di je sezona tajfuna? Izgulilo bi ne samo onu propelu nego i postolje skupa s betonon na koji je postavljen. Šta ćemo tamo di je pustinja? Odlično, netriba sić šume!? Funkcionirale bi te vjetrenjače do prve pješčane oluje šta će ih izbrusit i zaštopat turbine pa nakon toga potrošit još energije (nafte) za to odnit na otpad. Saudijska Arabija ima samo dvi lokacije di je moguće odnosno isplativo gradit vjetrenjače. Možda di mi sasićemo svoje hrvatske šume pa njima prodajemo struju?
Ovo mi pari isto ka ona šema s vegeterijancima. Ah, baš je cool i eko osviješten bit vegeterijanac. Kad bi svi ljudi na svitu postali vegeterijanci to bi bila katastrofa kako za biljni tako i za životinjski i ljudski svit. Nemoraju svi bit vegeterijanci?! Ma jeli i ja bi tija bit cool. Koliko šume bi tribalo tek onda sasić i staništa uništit za posadit toliko GMO biljne hrane. Da ne govorin o kemikalijama koje bi tribalo usut da se osigura zadovoljavajući prinos.

Na kraju mi se pari da od ove priče s vjetrenjačama i solarnin pločama nebi ništa bilo da korporacije koje ih proizvode u tome ne vidu zaradu, zaboli njih za okoliš, dok traje ovo kako san već reka prijelazno razdoblje odnosno da se ima šta prodavat kad se potroši nafta i plin. Neman ja ništa protiv smanjenja zagađivanja okoliša, dapače, ali iman protiv prodavanja priče o vjetrenjačama i pločama ka o idelnome, osvještenome i konačnome riješenju za smanjenje zagađenja.

Tko je glasao

Ja neznan di si ti učija

Ja neznan di si ti učija matematiku ali čoviće nemoj se sramotit.
Pogriješio sam jer sam mislio da misliš na RH, a naveo sam da računam kako su potrebe New Yorka 10 puta veće od potreba RH.

Matematički sam odigrao besprijekorno, samo što ti ne razumiješ tu znanstvenu disciplinu, kao ni logiku. Jer da razumiješ logiku, onda mi ne bi zamjerio da se "sramotim"

Žišku? Ovaj moj komentar je logičan i zaključak mu je da ti u svom komentaru ideš taktikom kako je napad najbolja obrana jer jednostavno drugačije ne možeš opravdati besmisao posta koji započinje priču o planetu koji se opskrbljuje energijom samo iz vjetra.

Tko je glasao

Aaaaah! Sad ja opet moran

Aaaaah! Sad ja opet moran spamirat na ovakve komentare!

ideš taktikom kako je napad najbolja obrana

Ništa drugo nego odgovor na tvoj komentar i izračun o potrebama RH. Kako to tvoj rezultat pa makar i logički ima veze s tin jesan li mislija ili nisan samo na RH. Ako si ti logički zaključija da izraz "Ja neznan di si ti učija matematiku" automatski znači da ja mislin kako si matematički pogrješija e vidiš tu ti je zajeb kod logike. Makar pogrešna logika ti neće ekspodirat u facu a pogrešna matematika oće osin ako se ne radi o matematičkoj logici ali to sigurno nećeš upotrebit kod izračuna količine baruta za petardu. Kad bi iša napast nečiji komentar s logikon pa iznija trostruko pogrešan rezultat meni je logično da bi se osramotija. Bolje mi je u ton slučaju mučat. Žišku?
Ti ako oćeš moj logični zaključak o tome da nebi našli ni približno prostora za zadovoljit energetsku potribu planeta energijon iz vitra makar posikli sve šume na planetu komentirat logičkin računon pa makar ovi put falija deseterostruko samo izvoli ja te više neću napadat.
Ja iden ća leć jer više me zabolila glava od logike, matematike, filozofije i ovakvih komentara.
.
besmisao posta koji započinje priču o planetu koji se opskrbljuje energijom samo iz vjetra.

A šta je ovi dnevnik nego hvalospjev o energiji iz vitra? Da nije možda o energiji iz prdeža? Autor dnevnika nije ništa napisa o drugin oblicima izvora "čiste" energije, o tome koje su mane vjetrenjača i ploča te da to nikako nije idealno ni konačno riješenje na globalnoj razini. Ništa tome da se iza toga možda krije želja za profiton od prodaje te tehnologije pogotovu onima koji bi se morali didatno zadužit kod njih da bi to kupili od njih. Ja nebi komentira ništa jer u tome slučaju bi bilo besmisleno.

Tko je glasao

Ništa drugo nego odgovor na

Ništa drugo nego odgovor na tvoj komentar i izračun o potrebama RH. Kako to tvoj rezultat pa makar i logički ima veze s tin jesan li mislija ili nisan samo na RH. Ako si ti logički zaključija da izraz "Ja neznan di si ti učija matematiku" automatski znači da ja mislin kako si matematički pogrješija e vidiš tu ti je zajeb kod logike. Makar pogrešna logika ti neće ekspodirat u facu a pogrešna matematika oće osin ako se ne radi o matematičkoj logici ali to sigurno nećeš upotrebit kod izračuna količine baruta za petardu. Kad bi iša napast nečiji komentar s logikon pa iznija trostruko pogrešan rezultat meni je logično da bi se osramotija. Bolje mi je u ton slučaju mučat. Žišku?
Riječ je o "sramotematici", zbog nje reagiram logikom.

Tebi nije jasno da nisam iznio "trostruko pogrešan rezultat" nego točan rezultat uz zadane pretpostavke.

Pogrešan rezultat se dobije kad se matematički pogriješi u proračunu i to jedini način kako se može "osramotiti u smislu di si učia matematiku". To je pogrešna matematika koja je katastrofalna za punjenje baruta, ona kad ti km2 ima 1000 ha ili ti je 5/4 = 3.

Moj rezultat je točan isključivo zbog toga što sam naveo zadane parametre. Moj rezultat je više nego točan zato što, ovo je najvažnije, točnost moje konstatacije o višestruko premašenim potrebama RH s njenom šumskom površinom jeste dokazan.

Matematički i logički je trebalo samo dokazati da je rezultat veći od 1. To je znak da tvoja teorija pada u vodu.

Ja sam u svom točnom proračunu prema pretpostavci da su potrebe RH 10 puta manje od potreba NYC dobio kako se umjesto šuma može dobiti 62 potrebe RH.

Zbog prevelike zadane tolerancije (koju sam sam samcat uopće uveo u priču, mogao sam oholo niti ju unositi nego se osloniti samo na dokaz da je rezultat > 1 - ovo mi je ključna "znanstvena" pogreška) koja je bila mjerena kao desetorostruko, samo sam trebao proguglati, i

u proračun krenuti s 3,4 umjesto 10

čime bi dokazao da si

fulao ne za 6200%, nego samo za 2100%.

A šta je ovi dnevnik nego hvalospjev o energiji iz vitra?
U mom komentaru si previdio najbitniju riječ: samo.

Tko je glasao

Dodatak (još jedan tekst sa bloga energytransition.de

O subvencijama u energetici:

Energy subsidies: more honesty, please

Kao i svake godine, sredinom listopada četiri njemačka elektroprivredna poduzeća objavila su procjenu cijene koju će potrošači morati plaćati tijekom slijedeće godine za naknare prema Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG). Sa ovogodišnjih 5,28 eurocenta, povećat će se na 6,24. To je izazvalo jauke u javnosti zbog potpore obnovljivima. Ali obično se zaboravlja da fosilna goriva i nuklearke i danas primaju mnogo veće subvencije.

Na to je upozorila rezolucija G-20 2009. godine. Međunarodna energetska agencija (IEA) izvještava da su globalne subvencije za fosilna goriva 2010. godine iznosile 523 milijardi USD - šest puta više nego za obnovljive. Od toga, samo 8% je išlo u korist najsiromašnijih 20% stanovništva. Najviše koristi imali su bogatiji slojevi, koji obično koriste više energije.

Subvencije za fosilnu energiju nisu ni ekološki, ni ekonomski ni socijalno održive.

Dok god je ona umjetno jeftina, najuspješniji globalni instrument za uvođenje obnovljivih su garantirane feed-in tarife, kakve je uveo EEG, iako i taj sistam danas treba reformirati. Ovaj članak Matthias Ruchser iz Njemačkog insituta za razvojne politike (DIE) analizira uzroke nekih aktualnih problema.

Jedan od razloga je veliki broj poduzeća izuzetih od plaćanja naknada, na čemu je inzitirala FDP, koja je sada ispala iz Bundestaga. U nedavnom govoru pred Industrijskim savezom rudarstva, kemijske industrije i energetike, Anglea Merkel najavila je da će se zadržati izuzeci samo za industrije koje su suočene sa međunarodnom konkurencijom.

Tko je glasao

zanima me

da li se može raspisati referendum da Hrvatska bude 14 savezna država Njemačke? možda bi nam tada kako treba krenula privreda, poljoprivreda i ostalo.

w. ;)

Tko je glasao

medalja ima i drugu stranu

Prošli petak, 29.studenog, u organizaciji Njemačkog društva za vanjsku politiku (Deutsche Gesellschaft für Auswärtige Politik ) i najveće njemačke oil&gas kompanije Wintershall, održana je energetska konferencija u Oslu, pred 130 eksperata iz biznisa i politike. Glavna tema konferencije je bila: US shale gas kao game-changer, a zajednički moto konferencije

Efikasnost je moguća jedino s prirodnim plinom

Nekoliko navoda iz govora Herr Rainer Seele-a, CEO Wintershalla
Doba fosilnih goriva je daleko od kraja.Trebamo ih da osiguramo budućnost. Najveći doprinos tomu će dati shale-gas revolucija u USA.
Ipak, kaže Herr Seele, ta racionalnost nedostaje Njemačkoj.
Mi ovdje sanjamo. Mi bi voljeli živjeti samo od sunca i vjetra.
Vlada stvara pritisak sa ekspanzijom obnovljivih izvora na masivnoj skali, dajući velike subvencije., dok se konvencionalne elektrane gase ili im se ne dozvoljava da budu u pogonu.

Neke od tih dileme se prelamajui preko nesretnog LNG-a na Krku, Gazprom ofanzive, Kataraca, Ukrajine i Europske unije, Rusa, INE,.....
a čini mi se da bi vjetar i sunce mogli biti suočeni sa velikim izazovima.

Tko je glasao

Nije to "druga strana medalje"

To je dio cijelokupnog zbivanja.

Neke od tih dileme se prelamajui preko nesretnog LNG-a na Krku, Gazprom ofanzive, Kataraca, Ukrajine i Europske unije, Rusa, INE,..... a čini mi se da bi vjetar i sunce mogli biti suočeni sa velikim izazovima.

Nesumnjivo! Gore sam prikazao tekst u kojem se spominje "adoloscencija". Tek sad slijede pravi izazovi!

Što se tiče "shale gas" (plina iz škriljevca/šejla), koji se dobiva tehnologijom frackinga, spomenjem gore da su članice koalicije nepovjerljive prema toj tehnologiji. Ona je skupčana s rizicima za okoliš, a Njemačka je deset puta gušće naseljena od SAD, dakle i sadašnji pritisci na okoliš su puno veći i novi teže prihvatljivi.

Tko je glasao

Doista si se potrudio,

Doista si se potrudio, hvala.

Lijepo bi bilo znati da i u ovoj zemlji vladajući imaju ikakvu viziju za bilo što 2020., ...2050.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci