Tagovi

Endemske vrtirepke ili nepostojeća "zelena opcija" u Hrvatskoj

Ono što bi se svi trebali složiti sa mnom jest da je Hrvatska zemlja izuzetnih prirodnih ljepota u trojakoj podjeli na more, planine i ravnicu. Ono što ćete se također vrlo vjerojatno složiti sa mnom jest da bi upravo iz tog razloga trebala biti arhetip brige u okolišu. No, istu ovu zemlju nastava nekoliko vrlo zanimljivih endemskih vrsta iz roda "vrtirepki", a to su: zelene stranke.

Zelena opcija u Hrvatskoj

Na jednom od ekoloških, bioodrživih ili biorazgradivih seminara imao sam prilike upoznati Mirelu Holy, teoretičarku ekoloških pokreta i uvaženu ekofeministicu (iako mi pojam "uvaženi ekofeminist" zvuči otprilike kao i "cijenjeni trbuhozborac", dakle netko koga ni u ludilu ne bi trebalo suviše ozbiljno shvatiti). Ta ista osoba ima svoju kolumnu na portalu ZaMirZine, a u jednom od svojih članaka osvrnula se i na "virtualno nepostojeću" zelenu opciju u Hrvata:

Duh iz boce

Tko se još sjeća veljače 2006. g. i početka velike akcije čišćenja Hrvatske? Naime, početak veljače bio je označen kao start utrke za okoliš bez plastičnih boca. Sav ostali otpad, onaj krupni i onaj nešto sitniji, tada je bio u drugom planu. Krenulo se u lov na ''blago'' nazvano PET ambalaža. A čistilo se zdušno! Kopalo se, oralo i ronilo i sve s istim ciljem – sakupi što više; sakupi sve, kao da skupljaš slike Pikachu-a.
Naši su marljivi ljudi preko noći postali osviješteni građani koji cijene okoliš u kojem žive. Čistilo se i preko granice Lijepe naše, pa su vodenim putem kao po splavi, pristizale boce iz BiH a bome i iz Srbije.

Državne firme na veliko krše zakon o javnoj nabavi

Prije dva tjedna pokrenuli smo priču o Konzumovim bonovima koji su podijeljeni zaposlenicima Zračne luke Zagreb. Kao reakcija na taj tekst javilo se još nekoliko ljudi koji su ustvrdili da se Konzumovi bonovi nisu podijelili samo u Zračnoj luci već i u HEP-u, INA-i, Vjesniku itd. Što je zajedničko svim tim firmama? Jedan od vlasnika ili potpuni vlasnik je država.

Prema zakonu, jednom godišnje radnik ima pravo biti isplaćen u robi protuvrijednosti do 400 kn. Upravo na taj iznos glase bonovi Konzuma. Za sad sve štima i sve je po zakonu. Slijedeći korak je, nabava tih bonova. Postupak je slijedeći… Firma uplati Konzumu određenu svotu novaca za koju onda oni dobiju te bonove. Idemo to pretočiti u brojke.

Koncepcije na putu preporoda

Hrvatske koncepcije su teški ovisnici ili ih nema, iako se pretpostavlja stalni sukob različitih uigranih koncepcija. Globalni je dojam da se sukobljuju razvojne i stagnirajuće koncepcije, pri čemu su obično razvojne one koje potroše više novca i stvore veće dugove a stagnirajuće one koje rade s manjom potrošnjom. Osnovni pregled oko toga kontinuirano zasjenjuju uobičajene sporedne stvari. Usklađivanje RH sa EU već duboko teče i izgleda nije bitno. To usklađivanje pojednostavljeno sadrži sve više i više izdvajanja pojedinih pitanja u nadležnost nezavisnih regulatornih tijela i beskrajnog sustava propisa i smanjivanje upravljanja na tek nešto malo, dio prostora i vremena, za nas posve ograničeno. Umiranja podsjećaju na nedostatke oko koncepcija a živi šute, nema veze. Takvi raskoraci su razumljivi. U području smo na raskrižju, bilo je šta je bilo. Ali danas? Vlada uvjerenje da se zna šta treba, samo da je pitanje sposobnosti vodstva i razlika u sređivanju stanja i razvoju. Turizam, ne apartmani nego nositelji razvoja, hoteli, golf tereni i slično, da li je to koncepcija? Poljoprivreda, približno što više Todoriću, nešto vinograda i maslinika. Gospodarstvo, zahuktava takmičenje oko programa, kojih još nema, baš kad je s EU već usklađeno da nema arbitriranja u gospodarstvu. Komparativnih pregleda nema, npr. šta s INA-om i djelovima. Npr. u kakvoj su vezi s gospodarstvom koncepcije gradova i sela, pa i bilo čega, tzv. infrastrukture. Veliki projekti u prostoru. Potpuno smo uvjereni da se tu zna, a nitko ne zna ni jedan veći projekt koji odgovara koncepciji, koje nema. Čak i uspješno provedeni projekti, npr. autoceste. Uspješno je rješeno sve herojski i iz petnih žila. Mala Slovenija to isto bez pompe i normalno je. Za kratko razdoblje Napoleonova prodora je realizirano više i stabilnije. Ovo naše još nije u osnovnim podacima a niti dovršeno, u tijeku još manje. Veliki projekti u Zagrebu i drugdje, u tijeku i pripremi, da li netko zna osnovne podatke o njima i o koncepciji u koju se uklapaju, Bandić poslovođa a Ljuština sve drugo? Nekretnine. Trgovina. Financijski sektor. Tko o tome pozna i tragove koncepcija, a beskrajne milijarde plešu.

Prava dvojba je: neovisna ili kolonizirana Hrvatska!

Protueuropejstvo ili euroskepticizam postalo je u našem političkom životu najomraženije i najozloglašenije ultradesno stajalište. Sukladno tomu, gleda se i piše o svim onim strankama i pojedincima koji javno iskazuju sumnju u korist članstva u tzv. zapadnobalkanskoj zoni slobodne trgovine, ili čak članstva u Europskoj uniji.
Tako postavljena dvojba europejstvo ili protueuropejstvo obična je krivotvorina i zamagljivanje biti stvari. Prava opreka glasila bi – kolonijalizirana, ili neovisna i suverena Hrvastka. Na temelju opisane krivotvorine kod nas se etiketiraju ljudi i poneke stranke, a to osim novinara i političke elite često čine i pojedini profesori, od kojih bi trebalo očekivati određenu znanstvenu objektivnost. Tako se primjerice HSS prikazuje kao ultradesna stranka, koja je, kako kažu, u antieuropejstvu desnija od pravaša. Prema toj logici Švicarska ili Norveška, koje odbijaju i samu pomisao na članstvo u Uniji, bile bi ultradesničarske države bez premca. Ti ljudi koji javno optužuju euroskepsu, obično varaju narod riječima: «Pa valjda će se naši građani odlučiti za civilizirani život kakav se živi u Europi.» Ali, to se ne nudi i o tomu nije riječ. Jer, svi u Hrvatskoj, pa tako i euroskeptici izjasnit će se za europsku kulturu i civilizaciju i sve ono što zovemo europskim vrijednostima. Nije sporno da Hrvatska treba usvojiti europsko zakonodavstvo od građanskog do kaznenog prava, od zemljišno – knjižnog do hipotekarnog prava, kao i opće demokratske standarde ponašanja. To mora učiniti radi sebe same. Zagovornici hrvatskog članstva u EU zato lažno optužuju euroskeptike da su protiv europskih vrijednosti, demokratskih standarda i civiliziranog društva općenito. Pravi spor vodi se oko pitanja:

Skandalozni ustupci Carle del Ponte Beogradu

Današnji Jutarnji list donosi ekskluzivno obraćanje sir Geoffreya Nicea, glavnog Miloševićevog tužitelja, hrvatskoj, a samim time i svjetskoj javnosti sa skandaloznim priznanjem u kojemu optužuje svoju bivšu suradnicu Carlu del Ponte da je činila ustupke Srbiji. – Ukoliko se pokaze istinitim da je Carla del Ponte napravila nagodbu koja nije imala "nikakvu pravnu osnovu" i koja je išla samo Beogradu u korist da prikrije dokaze o umješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ( goliko god on to bio, tj. ne bio! ) i od javnosti, taj isti Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije je funkcionirao na principu nepravednosti i sve presude koje su donešene trebaju se staviti pod upitnik, pogotovo presuda u kojoj je BiH izgubila u sporu sa Srbijom, a Carla del Ponte bi, svakako, trebala odgovarati za ovaj dogovor sa Srbijom u kojemu nije omogućeno pošteno suđenje kakvo se očekuje od Međunarodnog suda pravde. – Pismo Geoffreya Nicea glasi:

Pobuna sjevera - tražim REFERENDUM!

O odluci Državnog zavoda za statistiku (DZS) kojom je Hrvatska podjeljena u tri (statističke) regije (NKPJS = nacionalna ksasifikacija prostornih jedinica za statistiku) kao opasnoj podvali već sam pisao.
Po toj odluci, Hrvatska je podjeljena u tri regije: Panonska, Jadranska i Sjeverozapadna.
U sjeverozapadnu uz Grad Zagreb uvrštene se i Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županija.
I dok u Panonskoj i Jadranskoj regiji ova odluka nije ni primjećena, u Sjeverozapadnoj regiji nastala je prava pobuna. Svih pet županija usprotivile su se ustroju u kojem su u zajedničkoj regiji s Zagrebom. Ako se radi samo o statističkim regijama čemu ova pobuna?

Vragovi Interneta u Centru za socijalnu skrb

Cveba za početak: Ako je vaša socijalna radnica Mara Marić, njezino korisničko ime je mmaric a šifra mara.

Centar za socijalnu skrb Zagreb dobio je pristup Internetu na vrlo zanimljiv i nadasve kreativan način. Administrator Saša, o čijoj inteligenciji neću raspravljati, prvo je pri spajanju ljudima pogubio pola postojećih dokumenata s isprikom "Eh tako je to ponekad s kompjuterima". Onda je u drugom pokušaju zeznuo instalaciju pa se sada Windowsi smrzavaju dva-tri puta dnevno, i javljaju grešku. Zatim je "uveo internet".

Kada su djelatnici preko Googlea pokušali potražiti Udrugu defektologa, socijalnih radnika, Fakulteta edukacijsko rehabilitacijskih znanosti ili bilo što potrebno za posao, naišli bi na "Server not found".

Vermeer Terrain Leveler T855

Boreći se za svaki centimetar medijskog prostora, Ivo Sanader (premijer hrvatske, op. a.) jučer je samouvjereno i ponosno (kako to samo vozači mercedesea linije 124 znaju) pokrenuo veliki žuti bager. Naravno, ne radi se o bilo kakvom bageru nego niti manje niti više o "Vermeer Terrain Leveler T855", a sve skupa u okviru kontinuirane proslave sedamnaestogodišnjice HDZa koju HDZ slavi eto već drugu godinu (valjda im je ta brojka važna iz nekog razloga).

Vermeer Terrain Leveler T855 je pravi pravcati bager, pa i više od toga, dugačak je punih 10 metara, težak 40ak tona i širok 2.5m te je spreman na pritisak gumba iskopati rupu široku 2.5m i duboku 81.2cm i to u praktički bilo čemu. O svemu se raspisao i javno.com pa tako izdvajam slijedeće:

gospođa smrt

Mnogo se dogodilo otkad ne pisah, i vrijeme je da se čuje moj glas. Jučer se dogodilo nešto (u više navrata) o čemu jednostavno moram pisati. Moj momak radi kao vozač u firmi za distribuciju tiska. Postoji smjena (za one koji slučajno ne znaju) u kojoj se svakoga dana od cca. 19:30h do cca. 21:00h dostavlja sutrašnji tisak glavnim punktovima u gradu (Autobusni, Glavni, Trg...) i koja često i mene zapadne (umjesto romantičnog spoja). I jučer, tako, kao i mnogo puta prije toga, slažem tisak za dućan na Glavnom, kad, dignuvši pogled, shvatim da se znatiželjna masa naginje, naviruje, čak mi i bezobrazno kuckaju po staklu (valjda da im okrenem novine).

Novi dnevnici

  1. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  2. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 52
  3. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 35
  4. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 39
  5. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  6. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  7. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  8. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  9. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  10. Vargate od Weteran komentara 16
  11. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 66
  12. ona i mi od aluzija komentara 0
  13. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  14. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 87
  15. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  16. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  17. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 59
  18. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  19. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 142
  20. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  21. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  22. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 207
  23. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  24. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  25. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 34

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • boltek
  • bube
  • Feniks
  • Jura
  • Laganini
  • laufer

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom