Tagovi

Bobu bob, popu pop, kritičaru terorist

Jesam, ateist sam. I antiteist. I, priznajem odmah, sprdam se mantijama (bez obzira na vrstu), pogotovo ako imaju i smiješene kapice na glavi. Ne govorim o vjernicima, svatko ima nesporno pravo svoj život živjeti kako želi (ne i tuđe živote), nego o onim profesionalcima koji svoju karijeru grade upravo na uzmanju novaca od tih vjernika. Znate, oni koji su to čak i automatizirali. Ekrančić, slot za kovanice i lampica koja glumi svijeću - ne piše da li ima i zvučni "ka-čing" efekt ili se očekuje od vjernika da to kaže.

Erich Fromm - Sequel Frederikovog "Requiem" posta

Opet mi se dogodilo da mi se svidjelo - pa se nadovezujem na Frederikov post. Oni koje zanima iskljucivo politika i samo su zbog toga na ovom portalu, mogu odmah odustati od daljnjeg citanja. Ja osobno pak volim svijet promatrati kao mozaik gdje svi djelici razlicitih boja daju veliku i bogatu sliku, i svaki od njih je u odredenoj mjeri vazan za razumijevanje detalja prizora koji gledamo. Jucer sam prerostala svoj arhivski disk gdje su pohranjeni dijelovi knjiga koje sam u svrhu ovladavanja tipkovnicom svojevremeno prepisivala usporedo s citanjem - ovo je nesto u cemu vjerujem da cete i vi uzivati. Ako nadete pogreske u tipkanju, zanemarite - oglusit cu se na svaki komentar takve prirode LLOLL - tako je kako je.

Jedna mala šala(2)!? Kreativno čitanje Marxa!

Dugujem drugi dio posta koji je jednim dijelom ispao namjerno nekonzistentan u tekstu, i s naslovom koji je neadekvatno stršao. To naravno zaslužuje dodatno objašnjenje (što sam u nekoliko sam navrata čak obećao).

Radilo se o mojem „pred-prvomajskom“ prigodničarskom uratku u kojem sam se malo poigrao, te doslovno prepisao 95% teksta iz Glave I „Komunističkog Manifesta“ , te programatske knjižice Marxa i Engelsa , koju su objavili još daleke 1848 godine, uoči Pariške revolucije.

Povodom Prvog svibnja!

U povodu pročitah:

Prvi svibanj predstavlja simbol borbe radnika za svoja prava, za solidarnost, za postizanje zajedničkih ciljeva i napose za poboljšanje radnih uvjeta. Ta je borba međunarodna, bez geografskih a kamoli socijalnih barijera. Već polovicom 19. stoljeća, sindikalni pokreti industrijskih zemalja Zapadne Evrope i Sjedinjenih Država energično zastupaju poboljšanje neljudskih egzistencijalnih i radnih uvjeta velike većine radnika, a središnji zahtjev predstavlja uvođenje osmosatnog radnog vremena. Posebno odlučnu borbu za osmosatno radno vrijeme povele su američke radničke organizacije. Država Illinois prva uvodi osmosatno radno vrijeme, 1866., ali zakon je sadržavao velika ograničenja koja su praktički onemogućavala njegovu primjenu. Prvog svibnja 1867. trebao se početi primjenjivati taj zakon, pa je na taj dan organizirana velika radnička manifestacija u Chicagu. 1884. je "Federation of Organized Trades and Labour Unions" označio 1. svibanj 1886. kao krajnji datum, nakon kojeg će američki radnici odbijati raditi duže od osam sati dnevno. Tog 1. svibnja 1886. dogodio se veliki štrajk diljem SAD-a. U samom Chicagu štrajkalo je 80000 radnika koji su i sudjelovali u uličnoj manifestaciji.

Kyoto Protocol Backgrounder: Put u bolju budućnost popločen je tuljanima krznašima

Tekst ovog dnevnika je uklonjen jer je autor dnevnika prestao sudjelovati u kolaborativnom blogu pollitika.com te je prilikom napuštanja bloga sa sobom ponio svoja autorska djela.

Temeljem pravila pollitika.com autori tekstova zadržavaju autorska prava na svoje tekstove te s njima mogu slobodno raspolagati. S obzirom da autor ovog dnevnika ne raspolaže autorskim pravima na komentare korisnika koji su sudjelovali u raspravi ispod dnevnika ne bi bilo korektno iskoristiti jedinu moderatorsku ovlast koja je dana korisnicima: brisanje cijelog dnevnika i cjelokupnog sadržaja ispod njega.

Umjesto toga, uklonjen je tekst dnevnika, a komentari su ostavljeni.

Autor se ispričava korisnicima čiji su konstruktivni doprinosi na ovaj način ostali bez konteksta.

Za informacije i tekstove koji su originalno objavljeni ili preneseni na pollitika.com autora je moguće kontaktirati preko matičnog bloga.

Opinioiuris, studeni 2009.

Ivica Račan - čovjek posebnog kova

Smirenost,veliko političko iskustvo,ljudsko i političko poštenje,staloženost i samozatajnost bile su odlike ovog čovjeka.Malo koji političar ostavlja iza sebe tako bogato političko nasljeđe, kao što ga ostavlja Ivica Račan.
Od samoga početka njegova retorika,njegov smiren nastup i civilizirani izgled kao i prazna,ali dopadljiva socijalna retorika označavali su čovjeka koji dolazi.
Račanovo političko djelovanje na čelu SDP-a može se podijeliti u nekoliko faza.
1.paraliza na političkoj sceni nakon propasti SKH/SKJ, odbacivanje stare ideologije
2.konsolidacija i transformacija 1993-1995 SDP gradi image umjerenog lijevog centra

REQUIEM

REQUIEM ili kako spojiti smislene riječi od Svetog Pavla , preko Karla Marxa i Sigmunda Freuda sve do mog omiljenog Ericha Fromma ). To može biti prezahtjevan posao, avantura koja nosi sve rizike mogućih nesporazuma, nerazumijevanja, zamjeranja. Uzdam u zaštitnika bloggera Svetog Pavla (kao zaštitinika javne riječi – tj. pisaca, novinara, glasnogovornika, je isto tako i bloggera) da mi nitko neće uzeti za zlo išta od ovdje napisanog.

Nagrada Zora Denisu Latinu

Citam jucer kratki tekst:
ZAGREB - Denis Latin, odlukom Izvršnog odbora Udruženja novinara Srbije, dobitnik je ovogodišnje nagrade Zora, koja se dodjeljuje novinarima za osobite zasluge u širenju slobode medija u regiji.

Nagrada će mu biti uručena 3. svibnja na svečanosti koja će se održati u Beogradu.

Naizgled lijepa vijest no vrag ne spava i ako ne poznajemo medijsku sliku Srbije moze nam se dogoditi da zadovoljno konstatiramo o uspjesima nasih medijskih pregalaca.
Prije svega moramo znati tko stoji iza Udruzenja.
do 2000 godine udruzenje je vodio Milorad Komrakov nakon njega palicu preuzima Nino Brajovic. Sve ljepse od ljepsega prva pera miloseviceve TV Bastilje pokusavaju oprati savjest dodjeljivanjem nagrade Denisu Latinu. Misle mozda da su sve vrpce s njihovim izvjestavanjima s Vukovarskog ratista izbrisane da nitko vise ne pamti sto se onda pricalo i na koji nacin. Kako se sirilo lazi i klevete i nevine zrtve proglasavane ekskluzivno pripadnicima jedne nacije. Uglavnom njih dvojica su skoro pa najgori sljam prostituirane televizije onog doba. Pisem skoro pa jer ima mnogo kandidata za tu prestiznu titulu.

Istraživanje: Da li se glas samo broji ili se i sluša

U sklopu ovogodišnje akcije Fairtrade u Hrvata 2007 koju samostalno provodim uspješno izbjegavajući svaki javni interes - poželio sam saznati što o problemu Poštene trgovine misle hrvatske parlamentarne stranke i njihovi eksponirani predstavnici .

Kratki tečaj FairTradea:
Kava koju ste upravo popili ili čokolada koju ste jučer kupili svojem djetetu potječe od sirovine koju u nekim dalekim zemljama za koje ste možda jednom čuli - beru DJECA. Na žalost, nerijetko ta djeca ROBUJU.
Drugim riječima, farmer koji uzgaja kavu, čaj, šećernu trsku, banane ili kakaovac prisiljen je koristiti dječji rad, izrabljivati nerijetko i sebe i svoju obitelj jer veliki igrači na svjetskom tržištu njegov proizvod kupuju enormno jeftino, a vama ga prodaju uz ogorman profit. Kad iduci put naručite kavu sjetite se da su vam je ubrala, osušila i u vreće spakovala djeca od 11 godina koja nikad neće ići u školu i koja neće doživjeti svoje četrdesete. Kad vam se nepcem slijedeći put razlije ona poznata meka slatkoća čokolade - probajte zaboraviti da dijete koje je obradilo kakaovac u njoj ima 12 godina, ožiljke od baratanja mačetom ili premlaćivanja i da nikada u životu nije probalo čokoladu. I neće.

Živio nam Prvi Maj!

Eto praznika na vratima. Dočekala radnička klasa da se Njome bavi svekoliko pučanstvo. Intenzivno i čitav jedan dan. Podsjeća me to na nekadašnja slavlja 8. marta. Međunarodni dan žena slavili su svi rukovodioci, svi važni drugovi, svi pijanci i svekoliki radni ljudi i građani. U čast žena i njihovih prava. To je bio dan kad su se i žene mogle lagano podnapiti, a bez da izazovu pretjeranu javnu sablazan. Devetog ožujka stvar je već bila sasvim drugačija. I uobičajena. Znalo se tko kamo spada. Osim Milke Planinc, koja je spadala u CK.

Za naš Prvi maj (svibanj, da budem precizan) slavimo dan radničke borbe za radnička prava, slavimo rad i odajemo počast radničkoj klasi. Onima koji rade. Od iste je nekih 400 000 nezaposleno, odnosno u radničku klasu spadaju samo po opredjeljenju i želji, a funkcija im je da se vlade i ministri, aktualni i potencijalni, nadmeću u tome tko će njihov broj brže reducirati i preveseti ih u one koji stvarno rade.

Novi dnevnici

  1. diktatura profitiranja od aluzija komentara 0
  2. Slatke brige domaćih ljevičara od Tko je John Galt komentara 6
  3. Ključ života ili odmak od politike od grdilin komentara 15
  4. Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada! od Zoran Oštrić komentara 0
  5. Medijski hologram od Buddha komentara 2
  6. Ništa novo: Država financira socijalističku propagandu od Tko je John Galt komentara 25
  7. Caru carevo, Bogu Božje! od Buddha komentara 18
  8. Hrvatska na prekretnici od vkrsnik komentara 90
  9. Principi vs Banditi od Buddha komentara 11
  10. Jedna morbidna ideologija i nemogućnost ekonomske kalkulacije unutar iste od Tko je John Galt komentara 33
  11. čovjek (gladan) sisavac od aluzija komentara 0
  12. Suprutni trendovi na ljevici i desnici od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Highway to hell od Buddha komentara 5
  14. Oda mladosti od Atomos komentara 14
  15. Kapetan Amerika protiv klime od robot komentara 27
  16. Autokratska demokracija od Buddha komentara 3
  17. Dio hrvatskih Židova i naših prijatelja - kao led? od Ljubo Ruben Weiss komentara 9
  18. Neoliberalni kapitalizam - Babaroga moderne ljevičarske elite od Tko je John Galt komentara 74
  19. „Ljudi“ koji šire toleranciju mržnjom i nasiljem od ppetra komentara 134
  20. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 20
  21. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 55
  22. MOLovanje od Feniks komentara 12
  23. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 9
  24. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 15
  25. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 14

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • boltek
  • Buddha
  • lignja
  • Mirtaflora
  • vkrsnik
  • zaphod
  • Zoran Oštrić

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • abakus
  • Tko je John Galt
  • caye
  • mislavru
  • Jura