Tagovi

Otok Billa Gatesa II: Jadrankina škrinja

Danas je bombasti?no objavljena informacija kako vlada sprema veliki zaokret u privla?enju investicija u informati?ku tehnologiju. Ulagat ?emo u IT kao Finska, dovest ?emo Google u Hrvatsku!

Prava sre?a za našu vladu predstavlja ?injenica da je Google ve? u Hrvatskoj, jer je registrirao tvrtku 15. travnja 2009., a svoj brand zaštitio je ve? i ranije. Doduše, Google u Hrvatskoj nikog ne zapošljava, a jedina investicija koju je napravio osniva?ki je ulog od pola milijuna kuna.

U isto vrijeme, Google iz Hrvatske izvla?i milijune i milijune dolara, pri ?emu u Hrvatskoj ne pla?a nikakve poreze, doprinose ili davanja iole vrijedne spomena. Sada, naša vlada (dosta naivno) Googleu nudi porezne olakšice, kako bi se internetski div smilovao i udijelio nam kakvu investiciju i zaposlio par desetaka ljudi.

Jako smiješno. Prije svega, Hrvatska bi trebala uvesti „Google porez“ – porez na izvla?enje dobiti iz zemlje bez ikakve investicije, infrastrukture, zaposlenih ili pla?anja poreza. ?im bi se to najavilo, Google bi brže bolje u Hrvatskoj imao ured i desetke zaposlenih, milijune dolara prometa, sve bez korištenja ikakvih poreznih olakšica. Ovakav pristup, naravno, nisam ja izmislio ili patentirao – samo sam ga kopirao od onih koji znaju – Britanaca, koji su upravo ovakvom politikom „privukli“ Googleova ulaganja. O?ito i predobro, jer danas hipertrofirani Googleov ured u Londonu vedri i obla?i europskim tržištem, uklju?uju?i i našu sirotu domovinu, na kojem primjenjuje upravo one kriterije po kojima u Britaniji nije mogao poslovati.

Zaklinjanje u svetost investiranja u informati?ke tehnologije, Finsku, Švedsku, Kaliforniju i Silicijsku dolinu nije nikakva novost u Hrvatskoj. Ve? smo bili svjedoci strategija, ideja i svakojakih nakana – od zazivanja Billa Gatesa kojeg bismo umilostivili poklanjanjem otoka, do mitskih sposobnosti hrvatskih hakera i otvaranja tisu?a i tisu?a radnih mjesta u informatici i „programiranju“.

Svatko iole upu?en zna da mnoge velike internacionalne informati?ke tvrtke imaju svoje podružnice u Hrvatskoj. Brzo ?ete se sjetiti Microsofta, IBM-a i Cisca, Hewlett-Packard i Oraclea. Interesantno, Apple se nije odlu?io za direktno predstavljanje, bez obzira na vrlo dugu tradiciju prisustva u Hrvatskoj.

Direktno predstavljanje svakako je hvale vrijedno i predstavlja pokazatelj brige i interesa za tržište. Me?utim, ono ne jam?i nikakve bitne investicije ili preveliku korist za zemlju doma?ina, ve? puno ?eš?e služi osiguravanju korporativnih interesa i nadzoru izvla?enja kapitala. Ako mislite da je pla?anje izrade prijevoda vlastitog softverskog paketa investicija, ili da investiciju predstavlja sustav obrazovanja i certificiranja inženjera isklju?ivo za potrebe održavanja vlastitih aplikacija – prevarili ste se.

Op?enito, sva ulaganja u razvoj usluga, kao što su centri za podršku, skladišta, finalizacija proizvoda i sl. prvenstveno imaju svrhu služenja samom sebi, odnosno prodaji vlastitih proizvoda i usluga. Osim toga, takve investicije mogu biti vrlo kratkog daha, jer kao što je pokazao primjer Irske, ?vrsto ne vežu ulaga?a i on relativno lako i za sebe bezbolno može od njih odustati.

No, Hrvatska je daleko od bilo kakvog raja za ulaga?e. Porez na dobit je zaista nizak i konkurentan, ali davanja na pla?e iznimno su visoka i potpuno nekonkurentna. Tu su i poznati problemi kao korupcija, nefunkcioniranje javne uprave i pravosu?a (tzv. pravne države), svakodnevno – ?ak i retroaktivno mijenjanje propisa. Osim toga, naša infrastruktura, ne samo informati?ka, upitne je kvalitete. Iako imamo solidnu penetraciju interneta, ponuda i penetracija širokopojasnog interneta nije konkurentna. Cijene simetri?nih veza i dalje su visoke i nekonkurentne, a brzine nespektakularne (dovoljno je pogledati ponudu, cijene i statistike za Sloveniju i sve ?e vam biti jasno).

Meka za ulaga?e ne postaje se tako što se na udicu natakne pe?enog janjca i ?eka da ulaga? zagrize, ve? tako što se stvore povoljni i prosperitetni poslovni uvjeti za sve. Nakon toga, ulaga?i do?u i sami. Tu su i objektivni parametri poput veli?ine i lokacije tržišta, povezanosti s drugim tržištima, kvaliteta radne snage (u ?emu smo loši) itd.

Naravno, kada (poput vlade) obe?avate ulaganja, tada morate imati i jednu jako važnu stvar – novac. Ako nemate novca, sve pri?e o ulaganjima i privla?enjima investicija nisu ništa drugo do prodaja magle. Ako želite biti konkurentni, prije svega morate imati konkurentnu državu i konkurentnu radnu snagu. U radnu snagu, u pravilu, morate ulagati sami. Naš školski sustav je pred raspadom i dobrim dijelom proizvodi kadrove koji ?e svoje prvi „staž“ stjecati na burzi. Nitko vam drugi ne?e besplatno obu?avati ljude, i to morate napraviti sami. Ovo nije nimalo lako. Mi se ponosimo udaranjem u informati?ke talambase i prepla?enim ECDL te?ajevima od par dana ili eventualno tjedana, a u Finskoj (u ?ije se svete informati?ke tekovine naša vlada o?ito kune) samo obrazovanje za poslužitelja stroja (zapravo supermodernog robota) za kr?enje šume traje dvije godine! Ako se ve? ho?emo uspore?ivati s Finskom – Nokia tamo zapošljava preko 20 tisu?a ljudi, što je više od cijele hrvatske informati?ke industrije zajedno, i u tim kategorijama u Hrvatskoj, Nokiji bi mogla "konkurirati" jedino – država!

Komentari

Nokia i Finska su samo

Nokia i Finska su samo primjer iz zivota.
Zivot ima i svijetle i tamne trenutke.
Hrvatska bi mozda trebala biti nova Finska, a biotehnologija podrucje kao sto je prije 15tak godina bilo podrucje mobilnih telefona.
Nokia je danas suplja i pred nestajanjem, no mi biotehnologije gotovo ni nemamo. No moze se promijeniti.

Tko je glasao
Tko je glasao

Čovječe, bojala sam se da od

Čovječe, bojala sam se da od "Don't be evil" neće ništa ostati!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Poštovani gospodine

Poštovani gospodine Carić,

sjećam vas se još iz 90 ih godina kada sam gutao časopise poput buga a pogotovo byte-a koji je tada bio avangarda. Uvijek sam vas rado čitao, kao i gospodina Dvoraka koji je velika faca i redovno ga čitam, iako ne pratim više tehnologiju toliko. Moje mišljenje je da je svejedno da li google radi u Hrvatskoj ili ne, jer Google monoplolist i on ni u jednoj državi neće plačati poreze, jednostavno zato jer ima takvu poziciju. Dobili bi par stotina radnih mjesta, koja bi opet bila plaćena jadno, po hrvatskome običaju, a doveli bi u državu ispostavu američkog NSA-a, google city view i ostale najmodernije špijunske tehnologije koje google razvija. Da se razumijemo, googleova tražilica je super stvar, page rank algoritam je revolucija koja je umnogočemu uredila internet , ali ja mislim da je pitanje da li će google otvoriti urede u Hrvatskoj ili ne, potpuno nebitno. Mislim da je temeljni problem hrvatske inforamtike, ipak dječja bolest a to je nikakva inforamcijska struktura infrastruktura, i dok god to nemamo ne možemo ni očkivati nekakav značajan porast na tome području. Najveći problem poslovanja u Hrvatskoj su ogromni porezni nameti, toliki da se ljudima više ispalti biti nezaposlen, a poslodavcu zapošljavati na crno. Srdačan pozdrav

Tko je glasao

Danas smo bili u emisiji

Danas smo bili u emisiji HRT-a u koju su zgurali dvije teme koje na prvu loptu nemaju veze jedna s drugom, ali dobro oslikavaju našu realnost. Oni na vlasti u pravilu kardu, a kad ne kradu dolaze s bombastičnim idejama koje nemaju nikakvog smisla. I što sad? Zabraniti ljudima da rade ono jedino što znaju?
Dođe mi ponekad da ih pustim na miru.

Tko je glasao

Da, danas je bilo dosta interesantnih tema...

Bilo bi dobro da se nešto stiglo reći i o hitro.hr i izglednom krahu tog projekta, što je danas pisao Večernji. Ah, ta nestašna informatika... :-)

Tko je glasao

Google au revoir

Evo u jutarnjem link koji potvrđuje tvoj dnevnik, iako si ti puno bolje i konkretnije opisao probleme i stuaciju u IT sektoru.

http://www.jutarnji.hr/google-pobjegao-iz-hrvatske-zbog-nase-birokracije...

Tko je glasao

Koliko znam, to je samo dijelom točno

Google nikad nije imao nikakve velike planove sa Hrvatskom - pogotovo ne u smislu razvoja i istinskih investicija.

Mislim da sada Google (ili netko) koristi novi razvoj situacije da nam dodatno natrlja nos, pri čemu se planovi ili navodni planovi nerazmjerno napuhuju.

Mnoge moderne firme na tržišta ne ulaze preko ureda predsjednika države ili vlade, već preko odvjetničkih ureda, malim i probnim potezima kojim procjenjuju situaciju. Time ništa ne riskiraju, ne stvaraju obveze ili ozračje da neke obveze postoje, te se mogu brzo, lako i tiho povući ako vide da stvari ne idu kako su planirane.

Tko je glasao

Mnoge moderne firme na

Mnoge moderne firme na tržišta ne ulaze preko ureda predsjednika države ili vlade, već preko odvjetničkih ureda, malim i probnim potezima kojim procjenjuju situaciju.

Štoviše, kad bi ulazili preko predsjednika ili vlade neke konkretne države, to bi odmah bio pokazatelj moguće korupcije. Ovakvim bombastičnim pozivima koji se ne temelje na stvarnim uvjetima za poslovanje, naša Vlada, zapravo daje zeleno svjetlo za to da se business u Hrvatskoj i dalje odvija as usual.

nemesis

Tko je glasao

Privlačenje investicija u Hrvatskoj

Kako se u Hrvatskoj "privlače" investicije, možete pogledati u ovom članku:
http://www.vecernji.hr/vijesti/krah-hitro-hr-a-otvaranje-tvrtke-opet-tra...

Inače, mislio sam pisati o toj temi, ali je onda vlada reciklirala otok Billa Gatesa.

Gluposti birokracije i ponižavanju građana nema kraja. Ono što u članku Večernjeg ne piše, ime tvrtke može biti na hrvatskom ili latinskom. Tako će naša domovina imati više latinskih naziva nego i sam Vatikan. A da ćemo slavu hrvatskog businessa svijetom pronijeti koristeći hrvatski jezik - pa baš nekako nisam siguran. U čanku ne piše jasno da ako vam jedan sudac preliminarno "odobri" ime, drugi nema obavezu to odobrenje poštivati :-)

Ako postoji već briga za hrvatski, onda bi samo trebalo pogledati kako izgleda jezik koji se koristi po javnim medijima, kako izgledaju prijevodi i sl.

Tko je glasao

novi zakoni su sve

novi zakoni su sve represivniji prema radu i poduzetništvu. postaje sve teže i teže raditi a u toj sili zakona više nisi niti siguran kako poslovati, što ti sve točno treba. liberalniji odnos prema radu i poduzetništvu je uvjet svih uvjeta za otvaranje radnih mjesta a u jeku krizu mi i dalje donosimo sve strožije i strožije zakone.

što se tiče IT sektora jedino što država zna raditi je slati državni inspektorat i naplaćivati kazne od 100000 kn ukoliko nemaš licencirani neki softver.

Tko je glasao

Pa nije ovo banana država!

Pa nije ovo banana država! Mora i BSA Vukmir nekaj zaradit!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Trebali bi najprije odlućiti,

Trebali bi najprije odlućiti, kao u prostornom planu, želimo li biti industrijska ili turistička zona. Oboje ne ide. Što se tiče davanja na plače, ona mogu biti visoka u postotcima, ali su niska u apsolutnim iznosima.
Drugo je pitanje pomenuta korupcija..

Tko je glasao

moram priznati da konkretno o

moram priznati da konkretno o IT investicijama znam vrlo malo do ništa,
ali jednostavno moram reći da je generalno ono što ja doživljavam kao velik problem općenita pravna nesigurnost.
investirati bilo gdje znači praviti neke dugoročne planove u toj zemlji.
kod nas se propisi donose preko noć, stupaju na snagu često i bez vacatio leglis, a uglavnom bez optimalnog vacatio leglis, vrlo često se primjenjuju i retroaktivno.
ja prva ne bih dala ni jednu lipu svog novca investirati u zemlji u kojoj kad legneš spavati ne znaš koji, kakav i na koji način će se propis na tebe primjenjivati.
(u temu neefikasnosti, birokracije i sl da ni ne zadiremo.)
ok, imamo gro problema i treba ih krenuti rješavati odmah. ali bez onih institucionalnih, strukturnih problema pomaka nema i neće ga niti biti.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Lijepa naša...

Naš školski sustav je pred raspadom...

Moj stariji sin učenik je petog razreda osnovne škole. U razredu je oko 25 učenika. Izborna nastava je (između ostalog) vjeronauk, ali i informatika.

Vjeronauk se održava zajedno s ostalim predmetima, a pohađaju ga gotovo svi. Točnije, satove vjeronauka ne pohađaju dva učenika.

Satovi informatike održavaju se u suprotnom turnusu i pohađa ga oko 15 učenika.

:)

Premijerkina želja da dovede Google je, po mom skromnom mišljenju, fantastična. Ali, ne bi li bilo bolje da je poželjela da nestane gladi u svijetu, ili, eto, da barem prestanu svi ratovi? Možda je ova nova najava borbe protiv vode s okusom marelice prvi korak na tom dugom i plemenitom putu?

Tko je glasao

Neke zemlje su predlagale

Neke zemlje su predlagale slične poreze za Google poput Francuske, a vjerojatno će i isti prijedlozi ići i prema Facebooku kad se razvije i počne u većoj otimati oglašivački prostor . Međutim, kako se radi o uvozu usluga takav porez bi bila diskriminatorska protekcionistička mjera. Centralno mjesto zauzima Google Ireland ( zapravo postoje dve kompanije u Irskoj a o tome kasnije), on bere sav međunarodni prihod. Tako da mi se čini da ništa ne ide preko Google Hrvatska ( u 2009. imali tek 840 tisuća kuna prihoda, a samo HTZ daje milijune Googleu za oglašavanje) nego po istom principu kao što uvozimo gaće iz Kine, tako ovdje uvozimo uslugu oglašavanja iz Irske.
Irska je odabrana jer se radi o državi u anglosferi, od svih europskih država najbliža je Americi, državi niskih poreza, državi sa visokim udjelom visokoobrazovanog( ujedno tržišno orijentiranog) stanovništva. Hrvatska toga nema. Američke kompanije neće zbog promjene porezne politike seliti svoj IT sektor iz Irske u Hrvatsku. Osim toga, nije samo stvar u niskom porezu na dobit(12,5%) koji Irska ima nego i u cakama irskog poreznog sustava. Google kao i dobar dio multinacionalnih kompanija koristi Double Irish sistem. Da preskočim detalje, profit se transferira u Nizozemsku, zatim na Karibe u offshore tvrtku i tako kompanije ne plati ni tih 12,5%, odnosno plati ga na puno niži iznos. Što onda Irska ima od toga? Ima 2000 visokoplaćenih radnih mjesta koja su posebno bitna jer su financirana iz izvoza što onda ima i značajan multiplikativan efekt itd..
Potpuno je dakle nerealno očekivati da će se iz Irske seliti u Hrvatsku pa makar im poklonili cijelu obalu. Postoje i druge porezne oaze u svijetu no IT tamo nije prisutan. Što se ovog dijela svijeta tiče, utaborili su se u Irskoj i neznam što bi se moralo dogoditi da se otamo presele .
A što se razvoja IT sektora tiče, svakako ga valja poticati. Radi se o poslovima visoke dodane vrijednosti i daleko je oportunije trošiti proračunski novac za to nego na poljoprivredu ili brodogradnju.

Tko je glasao

Točno

Na isti način posluju mnoge firme, ali čak i bend U2. Svojevremeno su Bonu natrljali na nos baš korištenje tih poreznih oaza.

Problem je da se puno novca slijeva u Google bez PDV-a, ali i bez poreza po odbitku koji bi se trebao plaćati na usluge oglašavanja.

Porezi prema Googleu nisu primijenjeni, jer gdje god se o tome počelo pričati, Google je otvorio ured. Najočitiji je primjer kada su o tome pričali britanski zastupnici...

Otoci Billa Gatesa i slične gluposti proizvod su ljudi koji nemaju pojma o informatici i poslovanju internacionalnih mega-kompanija. Među ostalim, čak i kada bi Google došao kod nas i odjednom tražio tisuću ili dvije ljudi - vjerojatno ih ne bi dobio, ili bi izazvao tektonske pomake na tržištu rada. Da ne kažem da ne možemo isporučiti internet veze i struju za jedan solidan Googleov data centar.

Što se isplativosti IT investicija i "investicija" tiče - i da i ne. Irci danas pate, među ostalim, i zato što se dosta informatičkih firmi povuklo iz Irske ili smanjilo operacije. Ako se investira u proizvodnju, u ključnu infrastrukturu i podršku ključne infrastrukture - OK, tu si možda siguran. Ali svi poslovi usluga tipa podrške, call centara i sl. - što se kod nas vodi kao vrhunska mudrost i tehnologija - tu ostaneš na suhom za doslovno pet minuta.

Tko je glasao

Mjesto gdje caruje mašta i budućnost

Među ostalim, čak i kada bi Google došao kod nas i odjednom tražio tisuću ili dvije ljudi - vjerojatno ih ne bi dobio, ili bi izazvao tektonske pomake na tržištu rada. Da ne kažem da ne možemo isporučiti internet veze i struju za jedan solidan Googleov data centar.”

Nije baš za komparaciju no, npr. San Francisco uz koncentraciju kapitala ima koncentraciju visokoobrazovanih. Po jednoj kvadratnoj milji tamo je 7.138 diplomanata i postdiplomanata. Zato ljudi to i zovu mjestom gdje “caruje mašta i budućnost” .

Kod nas caruje politika i većinom prevarantski biznis. Mladi ljudi, jedini mogući u IT, koji su nešto znali već su otišli put bogatijih i zelenijih pašnjaka

Tko je glasao

mamljenje investitora

Ako sam dobro shvatio prijedlog - sada bi strani IT investitor - da bi dobio 10 godina oslobođenja od poreza na dobit - trebao zaposliti 50 djelatnika, umjesto dosadašnjih 75.

Dakle - ako privučemo 3.000 stranih investitora x 50 djelatnika - evo nam 150.000 novih radnih mjesta.

Inače, odličan je bio komentar jednog klinca danas na nekom portalu: "Dovući Google u Hrvatsku? Hm, pa u čemu je problem, ja ga već imam na svom laptopu." :)

Tko je glasao

Kada sam pročitao vijest koju

Kada sam pročitao vijest koju komentiraš, moram priznati da mi je prvo na pamet palo imenovanje Damira Krstičevića za savjetnika Jadranke Kosor. Jest da je on kao za branitelje, iako HDZ ima već ima svoj jedan ogroman, ali ne trebamo zanemariti poslovno okruženje iz kojega dolazi.

Jedino čega sam se u kontekstu Vladine najave mogao dosjetiti je veća narudžba informatičke opreme od firme za koju se s raznih strana već dugo tvrdi da ima ionako povlašteni položaj u poslovanju s državom. Možda još nekih tečajeva, spomenuo si ECDL, i ničega više.

Bit će da kao kod drugih najava Jadranke Kosor, i ova služi samo za mazanje očiju manje upućenih i skretanje pažnje s činjenice da nezaposlenost i dalje raste, da Martina Dalić kreće po nove kredite i da već dugo (opet) nema konkretnog pomaka u jačanju pravne države.

A možda je Jadranka Kosor mislila na one Googleove bicikle što idu i snimaju? Koliko bi se za vožnju njih tek čobana moglo zaposliti, a pili bi samo običnu (ne s okusom marelice)vodu? Možda nas Vlada uskoro i o tome obavijesti.

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci