Tagovi

Opet žedni preko vode?

Afera-nezgodan ili neprili?an slu?aj koji odjekuje u javnosti ili se odigrava pred javnoš?u [izazvati aferu; prirediti aferu; imati aferu s kim]; skandal

Gra?ani Hrvatske imaju priliku svako malo „uživati“ u nekoj aferi koju je stvorio ili sudjelovao u njoj netko iz redova vladaju?ih politi?ara. Afere se uglavnom razotkrivaju nakon što su se ve? dogodile i nakon što su nastupile posljedice djelovanja aktera afera. Kad se neka afera napokon razotkrije svima nama koji obitavamo po cyberbespu?ima je onda užitak o tome raspravljati, ispisati stotine, tisu?e dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki dan donose pregršt novih detalja iz afere, televizijske ku?e imaju izvanredne vijesti, reporteri se javljaju s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, sve u svemu cijela zemlja je na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere. A onda ispo?etka mi koji obitavamo po cyberbespu?ima s užitkom raspravljamo, ispisujemo stotine, tisu?e dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki dan donose pregršt novih detalja iz afere, televizijske ku?e imaju izvanredne vijesti, reporteri se javljaju s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, i sve u svemu cijela zemlja je opet na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere.

Ono što je zanimljivo u cijeloj pri?i je da smo svi svjesni kako smo bili svjesni afere još dok se odigravala pred nama, a tako i prili?i jer u definiciji afere je da se odigrava pred javnoš?u. Ali, eto, nismo mogli povjerovati da se to uistinu tako doga?a.
I tako ve? godinama o aferama raspravljamo post festum.

A...mogli bismo i druga?ije. Ako bismo htjeli.

Ovih dana se pred našim o?ima odvija rast prve mladice afere, a sjeme je posijano negdje potkraj 2009. godine.

Po?etkom tjedna smo bili upoznati s natje?ajem Hrvatskih voda u kojem se oglašava prodaja firmi u vlasništvu Hrvatskih voda, a koje se bave izgradnjom komunalnih vodnih gra?evina.
Komunalne vodne gra?evine su po Zakonu o vodama jedina vrsta vodnih gra?evina koje mogu biti u privatnom vlasništvu.
Dakle, vodovodna i kanalizacijska infrastruktura mogu biti u privatnim rukama. Pa ako se i ne proda naša voda, morat ?emo platiti onome kod koga su cijevi. Ili ?emo ostati žedni. I u govnima.
Ali to je samo jedan dio afere. Sjeme.

Mladicu ili drugi dio afere su najavili iz samih Hrvatskih voda. Od tamo su poru?ili da ?e se prodajom firmi zaraditi oko 50 000 000 kuna, a novac ?e se potrošiti na izgradnju objekata za zaštitu od poplava.
Da ?e se to tako dogoditi prisnažio je i ministar ?obankovi? obe?avaju?i za idu?i tjedan predstavljanje 30 investicijskih projekata me?u kojima ?e se na?i i oni koji se ti?u vodnog gospodarstva.
Netko ?e, dakle, od države kupiti firmu koja se time bavi, s državom sklopiti posao u izgradnji objekata, dobiti svoje novce nazad i zadržati firmu. Pojednostavljeno, dobit ?e firmu mukte. Besplatno. Džaba.
A sasvim sigurno nešto i zaraditi.

Ve? vidim izjave predsjednice Vlade kako protiv izgradnje objekata za zaštitu od poplava mogu biti samo protivnici Hrvatske i Andriju Hebranga kako objašnjava kako se to bune ostaci ostataka onih koji nisu prežalili boljševi?ke metode.

Pa ?emo za jedno godinu-dvije mi koji obitavamo po cyberbespu?ima o ovome s užitkom raspravljati, ispisati stotine, tisu?e dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki ?e dan donositi pregršt novih detalja iz afere, televizijske ku?e ?e imati izvanredne vijesti, reporteri se javljati s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, sve u svemu cijela zemlja ?e biti na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere.

A možemo dignuti i graju sad i odmah i pokušati sve da sprije?imo taj scenarij.

Ho?emo li opet žedni preko vode ili ovaj put može i druga?ije?

Komentari

evo- o vodama (i ostalome).

evo- o vodama (i ostalome). Ne znam po kojem članku i stavku, no je li uopće bitno?

http://www.seebiz.eu/hr/burze/skegro-hep%2c-hrvatske-sume-i-hrvatske-vod...

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ne mogu se više sjetiti zašto

Ne mogu se više sjetiti zašto se na spomen Škegre - naježim...?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

I ne samo njega:

Pa, njega očito i ne zanima ništa izuzev što jednostavnijeg krčmljenja preostalih javnih resursa.

Tko je glasao

zadnji put rekao da je kriza stvar individualnog osjećanja

program oporavka je izgleda tema za psihijatriju, tako da bi po tome bilo logičnije da su premijerkini savjetnici programa gospodarskog oporavka psihijatri a ne ekonomist

Tko je glasao

Zar po našem zakonu ne

Zar po našem zakonu ne pripada vlasniku zemlje samo ono što se nalazi do 50 cm dubine. Sve što je dublje u zemlji je nacionalno dobro, i mora se imat koncesija za eksplataciju.

Tko je glasao

Silverci, acinum, itd

Svi ste velikim djelom u pravu.
I dobro je da je napisan ovakav dnevnik da se neke stvari pokušaju raščistiti.
Dobro je da postoje različita razmišljanja.
Ovakve stvari obogačuju pollitiku.

Nego ja bh se osvrnuo na još jedan veliki problem sa vodom, a koji mi nikako nije jasan pogotovo sa pravne strane. ovdje prenosim jedan članak iz nacionala jer o tome govori upravo Štern,
Vrlo je zanimljivo i bilo bi dobro da netko napiše što više može o ovom problemu.

Kopiram članak jer linkovi se baš ne otvaraju te me ne pljujte zbog toga.

"Iz državnih institucija po ovom pitanju nisu se htjeli oglasiti. Jedino je Ružica Ćurić Batan iz Hrvatskih voda izjavila kako je riječ o izuzetno kompleksnom pitanju te da su za odgovore angažirano niz stručnjaka
.
Bivši predsjednik uprave Ine Tomislav Dragičević i Zsolt Hernádi, glavni direktor MOL-aIstražujući satelitskim snimkama 60-ih i 70-ih godina geološke resurse, INA je u Hrvatskoj otkrivala i izvore pitke vode, za koje ekonomski analitičar i nekadašnji savjetnik Ive Sanadera Ante Babić tvrdi da ih ima stotinjak te da bi država koncesijama na njima mogla godišnje ubirati milijarde eura, donosi business.hr u svom tiskanom izdanju.

Prema Babićevim tvrdnjama vodeni resursi INA-e su tokom privatizacije ostali zavedeni u bilanci domaće naftne industrije, pa bi izvore vode trebalo, poput plinskog biznisa, izdvojiti iz Ininog poslovanja i prodati natrag državi.

Babić smatra kako u Hrvatskoj ne postoji ni evidencija izvora vode koji nisu u koncesiji niti procjena vrijednosti tih bogatstava.

"To bi trebalo biti bogatstvo države, no Vlada nema ni znanja ni volje da to bogatstvo materijalizira.", rekao je Babić za business.hr.

Prema zakonu o vodama, vode su opće dobro i ne mogu biti u privatnom vlasništvu, pa tako niti INA ne može biti vlasnik pronađenih izvora. Uz to INA te izvore uopće nije valorizirala i njihova je vrijednost podcijenjena jer su zavedeni samo kao temelj troškova satelitskog praćenja i bušenja i to prema cijenama iz 70-ih godina prošlog stoljeća.

"Vrijednost Inine dionice bila bi 3.000 kuna kada bi ti resursi bili vrednovani na pravi način jer je danas vrijednost flaširane litre vode identična litri benzina", tvrdi Babić koji sumnja u mogućnost povratka ovih izvora u državne ruke jer kako kaže u slučaju sudskog spora bi "s jedne strane bio obični državni činovnik, a s druge dvadesetak specijaliziranih MOL-ovih odvjetnika".

Babićeve navode potvrdio je i nekadašnji prvi čovjek INA-e Davor Štern, koji kaže kako je INA našla vodu tražeći naftu u okolici nekih gradova poput Bjelovara, Virovitice i Koprivnice.

"Nečijom nepažnjom ta je voda šutke prešla u portfelj INA-e i to je velik propust onih koji su vodili njenu privatizaciju. Prije desetak godina zalagao sam se da se taj segment izdvoji iz INA-e i komercijalizira, ali za to nije bilo političke volje", kazao je Štern za business.hr.

Iz državnih institucija po ovom pitanju nisu se htjeli oglasiti. Jedino je Ružica Ćurić Batan iz Hrvatskih voda izjavila kako je riječ o izuzetno kompleksnom pitanju te da su za odgovore angažirano niz stručnjaka.

Iz INA-e su demantirali ove tvrdnje te kažu kako nije točna brojka od nekoliko stotina izvora. Tvrde kako je pronađena voda visoko mineralizirana i oslađena ili je potpuno slatka te kako je sigurno da im ti izvori neće donijeti milijarde eura niti će država biti zakinuta za velike novčane sume. Međutim, iz INA-e su potvrdili kako je na glavnoj skupštini u lipnju ove godine izmijenjen predmet poslovanja društva u koji je dodana djelatnost proizvodnje i prometa prirodnih, mineralnih i drugih flaširanih voda.

Grdi

Tko je glasao

Nacionalizacija

i to je sve !

Provinciopolis

Tko je glasao

Izvori vode kojih je sada INA

Izvori vode kojih je sada INA u posjedu, ne u vlasništvu nisu u eksploataciji. Ina jeste vlasnik cijevi i svog drugog materijala koji je korišten za bušenje na tuđem zemljištu i u svom knjigovodstvu može samo to voditi kao vlasništvo.
Da INA želi pokrenuti biznis s vodom potrebne su joj dozvole za rad a dozvole za korištenje izvora mogu joj dati samo Hrvatske vode na osnovu Zakona o vodama kojim bi INA morala platiti koncesiju i naknadu po m3 izvađene vode kao i svi drugi poslovni subjekti koji se tom djelatnošću bave npr. Kalničke vode koje je kupio Atlatntik ili izvori koje koristi Agrokor ili Jamnica

Zakon o vodama je donesen 2009 godine i INA će se morati ponašati prema Zakonu koji je donio Sabor.
Po tom Zakonu nema mogućnosti vlasništva nad izvorima vode i te izvore će moći koristiti dok bude imala dozvolu Hrvatskih voda tj. Hrvatske države

Nema tu ništa sporno, a moglo bi postati ako netko bude htio koristiti više nego mu Zakon o vodama dopušta. Prema Zakonu o obveznim odnosima INA ima pravo odneti svoju opremu iz bušotina bez naknade.
Ako se nađe netko pametan u politici da bez suda pristane na neke druge pogodbe trebao bi dobiti besplatan smještaj u Remetincu.

Tko je glasao

Isto tako bih Vas molio da

Isto tako bih Vas molio da napišete po kojim članovima Zakona o vodama je mogućno postati vlasnik ili na bilo koji način imati glavnu i prevladavajuću ulogu u distribuciji i naplati voda domaćinstvima i industriji?

Po sadašnjim propisima ništa od toga nije mogućno pa stvarno nerazumijem gdje je ta opasnost?

evo može ovako.. koncesija na eksploataciju recimo INA-i onda kupovanje te koncesirane vode od strane "javnih vodovoda" od INA-e. jel po zakonu?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

nije po Zakonu o vodama

nije po Zakonu o vodama

Tko je glasao

usitinu mi se sad ne da ići

usitinu mi se sad ne da ići gledati taj zakon. No iz iskustva znam da je svaki zakon mnogo fleksibilniji nego što to pošteni ljudi misle. A i dole je netko napisao kako to funkcionira u praksi..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Tehnička a ne pitka voda

Izvori vode kojih je sada INA u posjedu, ne u vlasništvu nisu u eksploataciji. Ina jeste vlasnik cijevi i svog drugog materijala koji je korišten za bušenje na tuđem zemljištu i u svom knjigovodstvu može samo to voditi kao vlasništvo.

INA jest u posjedu, i vlasništvu, određenog broja bunara ali ima koncesiju za exploataciju isključivo tehničke a ne pitke vode. Dobila ju je zato što im je tehnička voda potrebna u tehnološkim procesima a bunare su si izbušili sami.

Činjenica je također da gotovo da nema razlike, osim pojmovne, između tako dobijene tehničke i vode koju uz tek malo kloriranja koristimo kao pitku. Zato se i događalo da INA, tamo gdje joj je prestala potreba za tehničkom vodom ili su bunari većeg kapaciteta nego im je potrebno, istu prodaje lokalnim distributerima a ovi je (kloriranjem) "pretvore" u pitku i dalje distribuiraju potrošačima. Tako je ovdje kod mene a vjerujem da se isto događa i u nekim drugim sredinama.

Činjenica je da INA nema koncesiju za eksploataciju pitke vode ali ima bunare koje bi rado preuzela lokalna samouprava, odnosno lokalna komunalna društva kao najčešći distributeri pitke vode. Međutim, to bi trebalo i masno platiti bez obzira na, kod mene također činjenicu, da je komunalno društvo ionako plaćalo radnike zaposlene na bunarima a sad, koliko se sjećam, ih i preuzelo kao svoje zaposlenike. In INA-i znanih razloga, a ti bi mogli biti u vezi dnevnika, nisu pristajali da se prenese i vlasništvo. Uzaludni su bili pokušaji da se to ishodi preko Vlade RH (Polančec), čak i prije nego su Mađari stekli ovoliki udio.

Dakle, nema razloga za neko "izdvajanje vodnog biznisa" jer taj ne postoji ali ima za bušenjem i gradnjom novih bunara svugdje gdje je lokalna jedinica trenutno oslonjena na INA-u.

Ne znam da li se o ovom pitanju dosad nije vodilo računa namjerno ili slučajno i da li je društvo oko INA-e imalo ili ima zadnje namjere oko pitke vode, ali činjenice su takve i to bi pitanje trebalo pod hitno početi rješavati kako bi se spriječio lov u mutnom. Utoliko je dnevnik koristan poticaj na razmišljanje.

B-52

Tko je glasao

OK, INA ne smije komercijalno

OK, INA ne smije komercijalno koristiti pronađene vode "kojih je u posjedu" bez dozvola države, a može li država bez dozvole INE?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

acinum

Ma jasno je to meni, ali me muči što nosi budučnost.
Smatram da Stern o tome nebi bez veze govorioi i posebno napominjao.
sada će imati prilike i te stvari bolje pojasniti.

grdi

Tko je glasao

Pokušavaju problem prebaciti

Pokušavaju problem prebaciti u politiku da nešto zarade, a ako im to uspije silverici a i gale su u pravu tada prosvjed jer nema nikakve osnove da im politika bilo u čemu izlazi u susret. Zakon o vodama jednako za sve pa i njih.

Tko je glasao

Netko zacijelo zadovoljno

Netko zacijelo zadovoljno trlja ruke. Uložio je koji milijun kn u kupnju firme, a zaradit će koju milijardu eura.
Tko ono reče da nitko neće maznuti lovu na kanalizaciji?

Dnevnik.hr:

U vodnom gospodarstvu predviđena četiri projekta ukupno su vrijedna više od 4,3 milijarde eura, od čega se na 1,9 milijardi eura procjenjuju projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, a investicija u višenamjenski kanal Dunav-Sava procjenjuje se na 950 milijuna eura.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Ja to kažem i tvrdim da niti

Ja to kažem i tvrdim da niti jedna od firmi koje su Hrvatske vode prodale ( manjinske udjele) neće napraviti posla niti za jednu kunu u tim investicijama koje ti navodiš.

Tko je glasao

Ah, ti već znadeš s kim će se

Ah, ti već znadeš s kim će se sklopiti poslovi?

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Da, poznat mi je princip. Sve

Da, poznat mi je princip.
Sve te investicije biti će financirane dio iz proračuna RH dio iz fondova EU i dio iz proračuna gradova i općina , koje će za te investicije dobiti kredit WB ili EBRD-a.
Izbor tehnologija pročišćivanja kao i troškovnike odobrava i daje suglasnost predstavnik EU u Hrvatskoj prije Vincent Degert a sada Paul Vandoren.
Po odobrenju tehnologije i troškovnika provode se međunarodni natječaji jedan od uvjeta u tim natječajima da ponuđač mora imati godišnji promet od minimalno 7 milijuna eura iz te oblasti ( to nema nit jedno poduzeće koje je sada prodano) tako da se na te natječaje javljaju konzorciji firmi iz EU od kojih samo neke za simboličan dio radova uzmu poneko poduzeće iz RH ( još se nije dogodila da je to bilo neko od poduzeća koje sada prodano)
O ovim investicijama sam pisao u dnevniku http://pollitika.com/kolika-je-provizija-vincenta-degerta-i-paula-vandorena

Umjesto afere koje nema oko vode trebali ste pisati a aferi koje ima i ima razmjeru od nekoliko milijardi eura je gradnja kanalizacija i pročišćivača u gradovima i općinama u RH.
Afera nije u tome da će sada te investicije graditi firme koje su prodane , afera je u tome da te firme to nemogu graditi zbog uvjeta natječaja i afera je u tome da postoji još nekoliko tehnologija mnogo jeftinijih od ovih koje mi financiramo i gradimo.
Problem je u tome da je trošak održavanja tih uređaja za pročišćivanje oko 10% investicije i taj trošak će se preneti na jedinice lokalne uprave koje će te uređaje dobiti na poklon a nema sredstava za vođenje i održavanje tih pogona pa će morati poskupiti vodu i odvodnju kao i cijenu priključka na tu infrastrukturu, a istovremeno su svi odgovorni u Hrvatskim vodama imali na stolu tehnologiju koje je 30-40% jeftinija u gradnji i ima troškove održavanja oko 0,5% od vrijednosti gradnje.
S obzirom da je tehnologija dijelomočno domaće znanje nije prihvaćena.
To je afera moj prijatelju, ali zbog nje neće biti demonstracija na ulici, okuipljanja ljudi niti hapšenja odgovrnih u Hrvatskim vodama.

Tko je glasao

afera je u tome da postoji

afera je u tome da postoji još nekoliko tehnologija mnogo jeftinijih od ovih koje mi financiramo i gradimo

S obzirom da je tehnologija dijelomočno domaće znanje nije prihvaćena.

Pretpostavljam da se radi o anaerobnim reaktorima . Poznato je da je njihova primjena u Europi relativno ograničena, a težište je u zemljama u razvoju (uglavnom u tropskom i suptropskom pojasu). Zašto?

EU ne može Hrvatskoj nametnuti tehnologiju koju Hrvatska ne želi. Bez obzira na izvore financiranja, Hrvatska je ta koja daje zeleno svjetlo za sve projekte.

Ono što EU može zahtjevati jest da primjenjena tehnologija osigurava ispunjenje trenutno važećih normi EU legislative koja regulira emisije otpadnih voda u okoliš. Nevjerojatnim i nelogičnim se čini da bi EU gurala (nepotrebno) skuplja rješenja (koja dobrim dijelom ona plaća), samo kako bi osigurala veći obrtaj nekim firmama iz EU. Sve te firme poznaju sve respolozive tehnologije prečišćavanja i nude odgovarajuće rješenja.

The Observer

Tko je glasao

To bi tako trebalo biti ali

To bi tako trebalo biti ali nije.
Zadnju riječ prije natječaja ima predstavnik EU u Hrvatskoj on daje suglasnost.
One poznaju sve tehnologije ali ne vladaju svim tehnologija. Ovo očemu sam pisao još nisu kupili jer čovjek koji ih je izmislio i patentirao ne želi prodati. Radi se o čovjeku koji ima oko 80 godina i nije mu potreban novac i ne želi da ti veliki sustavi njegovu tehnologiju prodaju kao svoju po dvostruko većoj cijeni.
To je razlog zašto ta tehnologija može biti ugrađena u međunarodnoj istraživačkoj stanici na Antartiku i nekoliko privatnih objekata po Evropi i svijetu ali nikako ne može biti tehnologija koja se koristi za javne potrebe.
Ako na bilo koji način ti veliki sustavi ovladaju tom tehnologijom vrlo brzo će se promjeniti i stav Hrvatskih voda i EU a dok je ona djelomično i naša nema mogućnosti za široku primjenu.

Tko je glasao

Zadnju riječ prije natječaja

Zadnju riječ prije natječaja ima predstavnik EU u Hrvatskoj on daje suglasnost.

Koji je to njegov argument, zbog kojega svi u Hrvatskim Vodama odmah "kapituliraju" i prihvaćaju svjesno nešto lošije i skuplje?

I koji bi bio njegov motiv, kao EU birokrata, da nameće loša i neprikladna rješenja? Korupcija? Ili naprosto zloća? Interes EU to ne može biti, jer je njihov deklarirani cilj "rastegnuti" raspoložive fondove na najveći mogući broj projekata, a ne favorizirati jednu usku industrijsku nišu.

Bez namjere da omalovažavam išta i ikoga ( jer pojma nemam o tome), čudim se da je ključ šire primjene predmetne tehnologije (koja je inherentno jednostavna, što joj je i glavna prednost) i javno poznata, a time i bez problema reproduktibilna (izuzev patentnih prava) u nevoljkosti tvog poznanika da dozvoli njenu slobodnu i široku primjenu (ako već ne želi zaraditi na patentu). To bi koristilo i Hrvatskoj i cijelom Svijetu.

Tehnologija je za sada vlasništvo tog gospodina, tako da njeno atributiranje kao "naša" izgleda nelogično.

Sve u svemu, jedna priča s previše "lose ends".

The Observer

Tko je glasao

Možda nisam bio dovoljan

Možda nisam bio dovoljan jasan pa ću ti pokušati odgovoriti protu pitanjem.
Zbog čega tehnologija gospodina Joti Popovski ne može biti dozvoljena tehnologija u natječajevima koji se provode u RH za gradnju pročišćivača na fekalnoj kanalizaciji ?
Po sadašnjim uvjetima natječaja bilo koja fima koja bi se pojavila s tom tehnologijom i nudila bilo koju cijenu ne bi bila prihvatljiva ponuda uz obrazloženje da to nisu predviđene tehničke specifikacije.
Zašto ?
Svi odgovorni u Hrvatskim vodama su vidjeli tu tehnologiju na djelu i imaju kod sebe sve potrebno da i u nju uvrste u dozvoljene tehnologije. Ništa više ni ništa manje ali oni to ne čine.
Nedavno je završen natječaj u Slavonskom Brodu i što će se dogoditi nekakav konzorcij iz Evrope dobiti će posao vrijednosti 36 milijuna eura i napraviti će kolektor i pročišćivač koji će imati troškove održavanja od cca 12 000 000 kuna godišnje i ti troškovi održavanja će biti trošak budućeg korisnika tj. građana grada Slavonskog Broda.
Na tom natječaju nije se mogla pojaviti tehnologija koja omogućava gradnju kolektora i pročišćivača za cijenu od 28-29 milijuna eura i ima troškove održavanja godišnje oko 600 000 kuna.
To je sve u skladu s procedurama Hrvatskih voda i EU i naravno tamo je sve pošteno ali na naš teret.

Tko je glasao

Pa ja ne znam zašto nije

Pa ja ne znam zašto nije dozvoljena (odnosno prihvatljiva). Ti sam nudiš odgovor, a to je da ponude koje su sadržavale tu tehnologiju nisu ispunjavale specifikacije.

Koliko ja znam, zemlja domaćin definira projekte, a EU provjerava jesu li specifikacije (odnosno Terms of Reference), u smislu rezultata pročišćavanja u skladu sa zahtjevima EU legislative. Nisam siguran da se eksplicitno uopće smije specificirati neka odredjena tehnologija, (iako je to moguće), ali onda bi jasno trebali biti navedeni razlozi.

I dalje mi nije jasno, ako je sve tako dobro kako opisuješ, što je to što sprečava primjenu te tehnologije, ne samo u Hrvatskoj, nego bilo gdje u Svijetu. Razlog, naravno može biti taj da nitko ne želi ulagati novac u nešto zašto ne postoje slične i brojne reference da funkcionira u praksi i to u razmjeru veličine slične kao aktualni projekti koji su na natječaju.

Mnogi gradovi u Europi rekonstruiraju svoje uredjaje za prečišćavanje, ali nisam čuo da neki prelaze s aerobnih sistema (aktivni mulj) koji su takvi kakvi jesu i koštaju u pogonu, na ove anaerobne (ispravi me ako nisam u pravu).

The Observer

Tko je glasao

Tehnologija o kojoj pišem je

Tehnologija o kojoj pišem je dobila sve moguće nagrade u zadnjih 10-tak godina u Evropi i Svijetu. Primjenjena na nekih 50-tak objekata i naselja veličine do 30 000 ES u državama Makedonija, Grčka, Ujedinjeni arapski emirati, Kazahstan, Gruzija, Velika Britanija i još nekim zemljama, kojih se sada ne mogu sjetiti, ali se u Hrvatskoj ne može primjeniti. Pročišćena voda iz tog sustava ima mnogo bolje parametre nego voda iz aerobnih sustava.

Starog gospodina već obilaze sve svjetske firme koje se bave ovom problematikom Kesel, Isea i mnoge druge s idejom da oni kupe njegova patentna prava i da on više nikom drugom ne smije ustupiti tehnologiju na korištenje.

U tom poslu su izuzetno snažni lobiji i možeš ti nuditi što god hoćeš ako ideju ne realiziraju određeni lobiji nema od toga ništa niti u jednom gradu jer je to sve povezano.

Tko je glasao

Starog gospodina već obilaze

Starog gospodina već obilaze sve svjetske firme koje se bave ovom problematikom Kesel, Isea i mnoge druge s idejom da oni kupe njegova patentna prava i da on više nikom drugom ne smije ustupiti tehnologiju na korištenje.

Pa zar nije upravo sada on sam koji sprečava široku primjenu? Ako je već izgradjeno 30 objekata, pretpostavljama da je to moralo biti s njegovim pristankom (ako ti koji su gradili ne žele da ih se tuži). Zašto se ne odrekne patenta pa da svi to mogu koristiti. Čeka li on da se pojavi neki Godot ili tko već?

Ukratko, ja jednostavno ne vjerujem da je netko iz čistog mira (ili iz zaštite nečijih interesa - a ne zna se čijih sve dok natječaji za projekte nisu provedeni) stavio veto na primjenu dobre i pouzdane tehnologije u Hrvatskoj, i čini mi kao da ovdje raspravljamo o nečemu bez nekih ključnih činjenica na stolu.

The Observer

Tko je glasao

Ovo nije dnevnik na tu temu

Ovo nije dnevnik na tu temu pa samo krenuli iz sredine.
Natječaji su provedeni u Kralovcu je već i izgrađen skupi sustav a mogli su izgraditi i jefini sustav ali nisu htjeli niti dopiustli da ga netko drugi izgradi.
Sva prevara je u tehničkim specifikacijama.
Nedavno sam o tome pisao pa ću napisati novi dnevnik poslije izgrađenih nekoliko sustava.

Tko je glasao

Mama ja sam Zedan.

Mama ja sam zedan, molimte sacekaj malo jos nije stigla Kumica sa Woodom.
Pa ćemo za jedno godinu-dvije mi koji obitavamo po cyberbespućima o ovome s užitkom raspravljati, ispisati stotine, tisuće dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki će dan donositi pregršt novih detalja iz afere, televizijske kuće će imati izvanredne vijesti, reporteri se javljati s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, sve u svemu cijela zemlja će biti na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere.
========================================================
Cudnovato;
Jasam bio skoro sigursn dace Kapital krenuti najprije na Hranu, a´ ono vidi, oni predomislili
i hoce najprije uzet ljudima W O D U ja woda je cak malo waznija od Hrane.

Koliko je meni poznato skoro unijednoj gradjanski- uredjenoj zemlji u Europi nema Privatnih woda, prije nekoliko godina je jedna Njemacka-Pokrajine prodale welke udjele na njihovim
wodoobskrbnim-systemima Amerikancima gdje su dobili prilicno puno Novca.
Ali dogodilo se sledece;
nakon kratkog vremena so bili P r i s i l j e n i sa velikim gubizima kupiti sve te Udjele od Amis nazad uz naravno veliki Gubitak, ja vjerujem da sigurno nikad vise nece krenuti u takvu Avanturu......
Nas slucaj ce zavrsiti ovako.:
sevi oni koji nemaju vlastiti Bunar, a` ako so usto jos siromasni moci ce 2-3sata koristiti ogranicenu kolicinu vode dnevno.
Sva ce ta privatna obskrba sa Wodom nakon Par godina pomocu (Matije Gupca revoluciom ce propasti)
ali ce onda ostati vrlo losi ili skoro neupotrebljivi Vododobavni System
==========================================================
A možemo dignuti i graju sad i odmah i pokušati sve da spriječimo taj scenarij.
Hoćemo li opet žedni preko vode ili ovaj put može i drugačije,????
====================================================
Sigurno;
Hrvatski narod im samo dvije mogucnosti,
* da kupi cjelokupni Vodosystem od Vladajuce stranke, i onda preuzme vlastitu komandu Istg.
* da spreci Privatisaciju,
ovo drugo ce biti malo Teze, jer u vladi im opet praznih Djepova. dakle stasada,??? Pravi odgovor moze dato samt Hrvatski Suveren..........

zaomije

Tko je glasao

Slaba memorija ili novopronađena pamet

Silverci,

za vrijednost ovog dnevnika posve je nevažno je li moguće rasprodati nacionalno vodno bogatstvo.

Dovoljno je da je za posjeta Egiptu, premijerka nudila investitorima mogućnost investiranja u gospodarstvu, a vezano uz vodu;
a sjećam se kritičkog teksta ili vijesti o tome.

Kako bih istaknula poantu Tvog dnevnika, a primjenjiva je na sadašnje i buduće afere, citirat ću nekoliko Tvojih rečenica.

" I tako već godinama o aferama raspravljamo post festum."

" I tako jedno dva dana do nove afere."

" A možemo dignuti i graju sad i odmah
i pokušati sve da spriječimo taj scenarij."

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Bilo bi graje kad bi bilo

Bilo bi graje kad bi bilo afere, ali nema afere niti može biti pa nema ni graje.

Tko je glasao

Isto to su rekli i za HFP,

Isto to su rekli i za HFP, HEP, HAC itd, itd, itd...

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Možda nisam dobro informiran

Možda nisam dobro informiran pa bih vas molio podatak po kojoj osnovi je mogućno kupiti ili upravljati bar jednim metrom javnog vodovoda, naravno mislim privatnoj osobi ili firmi.
I ako možete navesti bar jedan primjer gdje se to dogodilo ili gdje se priprema takva mogućnost.

Tko je glasao

Komunalne vodne građevine su

Komunalne vodne građevine su po Zakonu o vodama jedina vrsta vodnih građevina koje mogu biti u privatnom vlasništvu.

a sad ubaci u drugu moždanu brzinu i razmisli, ako su komunalne vodene građevine jedina vrsta vodnih građevina koje mogu biti u privatnom vlasništvu , što to sve ne može biti u privatnom vlasništvu.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Kao što rekoh da drugoj temi,

Kao što rekoh na drugoj temi, kakvi ste vi autisti svjedoči slijedeći primjer : http://en.wikipedia.org/wiki/Water_privatization_in_Cuba

Tko je glasao

Nema nikakve afere niti

Nema nikakve afere niti prodaje voda.

Molio bih Vas da napišete koji metar bilo kojeg vodovoda ili izvorišta je ovom prodajom dionica u vlasništvu Hrvatskih voda privatiziran ?

Isto tako bih Vas molio da napišete po kojim članovima Zakona o vodama je mogućno postati vlasnik ili na bilo koji način imati glavnu i prevladavajuću ulogu u distribuciji i naplati voda domaćinstvima i industriji?

Po sadašnjim propisima ništa od toga nije mogućno pa stvarno nerazumijem gdje je ta opasnost?

Tko je glasao

objasnit ću ti ja. komunalna

objasnit ću ti ja. komunalna poduzeća operiraju po principima monopolističkog privatno-javnog partnerstva te stoga imaju licencu za crpljenje, distribuciju i odvodnju vode. Kako neće postojati 10 poduzeća sa distribucijskim sustavom i licencom za crpljenje iste vode u jednu te istu kuću, očiti rezultat je monopol ili ako hoćeš- oligopol nad vodom- u privatnim rukama.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

U jednom mjestu monopol na

U jednom mjestu monopol na distribuciju vode uvijek ima lokalni distributer u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Privatna osoba ili pravna osoba u privatnom vlasništvu na mogu biti vlasnici distriburtivne mreže vodovoda , ne mogu imati koncesiju na crpljenje vode za javnu distribuciju.
Nema nikakve zakonske mogućnosti da privatnik ima vlasništvo nad vodovodnom mrežom, isto tako mreža ne može biti predmet hipoteke, ovrhe, stečajne mase ili bilo koje druge špekulacije.

Niti postoje zakonske mogućnosti da privatna osoba postane vlasnik vodovodne mreže nitti bilo gdje u Hrvatskoj bilo koji privatnik ima bar jedan metar vodovoda vi ipak pišete i upozoravate na monopol privatnika na vodovodnu mrežu - a toga nema niti može biti.

Tko je glasao

nisam čitao zakon. gore

nisam čitao zakon. gore citirano uzeo sam na vjeru u ovom slučaju. kao što bih mogao i ovo tvoje uzeti na vjeru.

budući da sam već više puta čitao razne zakone za koje su drugi imali svoju "pozitivnu" priču, pa čak i Lisabonski sporazum, ovaj puta ću preskočiti. Potpuno je svejedno u krajnjoj liniji je li monopol u privatnom ili "javnom" vlasništvu.

nisam siguran što bi trebao značiti termin privatna osoba.

U svakom slučaju, i "javno" vlasništvo može se dati na upravljanje privatnim ili paraddržavnim institucijama. ako je to slučaj u školstvu, zašto ne bi bio i za vodu. u krajnjoj liniji, čitava Hrvatska država je pod upravljanjem privatnih i raznoraznih hibridnih institucija koje za svoje postupke ne snose nikakvu političku odgovornost

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

upravljati vodom mogu samo

upravljati vodom mogu samo javni distributeri u vlasništvu jedinica lokalne uprave koja svoje udjele u tim poduzećima mogu prodavati samo jedne drugima. Privatne osobe ne mogu biti vlasnici niti dobiti koncesiju na upravljanje vodom i vodovodima - takav je zakon.

Tko je glasao

i kuna je jedino zakonsko

i kuna je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. osim eto valutnih klauzula..
lokalna jedinica lokalne samouprave ne mora "prodati" svoje udjele da bi upravljanje prepustila nekom drugom "društvu za pružanje usluga". lokalna jedinica samouprave može prodati vodno crpilište.

u zakonima postoji toliko rupa da kroz njih voda može bez problema isteći..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Po postojećim zakonima ništa

Po postojećim zakonima ništa od toga nije mogućno niti se bilo gdje u Hrvatskoj dogodilo.
Mi možemo pričati i pisati o aferama kojih nema niti se mogu dogoditi.

Tko je glasao

Sve je moguće, vidjet ćeš..

Sve je moguće, vidjet ćeš..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Molio bih Vas da napišete

Molio bih Vas da napišete koji metar bilo kojeg vodovoda ili izvorišta je ovom prodajom dionica u vlasništvu Hrvatskih voda privatiziran ?
Gdje sam ja tvrdio da jeste?
Ja pišem o nečem drugom.

Isto tako bih Vas molio da napišete po kojim članovima Zakona o vodama je mogućno postati vlasnik ili na bilo koji način imati glavnu i prevladavajuću ulogu u distribuciji i naplati voda domaćinstvima i industriji?
Čitaj:
Pravni status vodnih građevina
Članak 23.
Regulacijske i zaštitne vodne građevine i građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu su Republike Hrvatske.
Vodne građevine za melioracije, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, javna su dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su jedinica područne (regionalne) samouprave.
Komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge ili jedinice lokalne samouprave.
Vodne građevine za proizvodnju električne energije investitor kojih je Republika Hrvatska ili pravna osoba kojoj je Republika Hrvatska većinski udjeličar, dioničar ili osnivač s većinskim pravom odlučivanja, uključivo i prostor akumulacije izgrađen oko javnoga vodnoga dobra u vlasništvu su Republike Hrvatske. Građevina iz ovoga stavka jedinstvena je građevina.
Građevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili lučka uprava, u vlasništvu su Republike Hrvatske.
Pravne i fizičke osobe mogu za vlastite potrebe na vlastitom zemljištu ili na zemljištu na kojem ostvare pravo građenja odnosno pravo služnosti vodova graditi vodne građevine.

Javni isporučitelj je firma koja može biti privatizirana. Ovom prilikom to nije slučaj, ali opasnost postoji.

Ali, čitaj opet o čemu ja u stvari pišem. Ne pišem o prodaji vode. Prodaja vode je ionako na dnevnom redu nakon što se ova druga faza riješi. Za otprilike godinu-dvije. A tada će biti kasno za reakciju.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Pročitajte cijeli Zakon o

Pročitajte cijeli Zakon o vodama pa ćete vidjeti da vlasnik Javnih distributera vode mogu biti samo jedinice lokalne i regionalne uprave, ta poduzeća nije moguće privatizirati

Ograničenja na komunalnim vodnim građevinama

Članak 200.

Komunalne vodne građevine ne mogu se opteretiti založnim pravom, niti mogu biti predmetom ovrhe.

Komunalne vodne građevine mogu biti u prometu samo između osoba iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona.

Komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodne usluge ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije javnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač.

Osoba privatnoga prava ne može steći većinski poslovni udio u javnom isporučitelju vodne usluge koji je ujedno vlasnik komunalne vodne građevine.

I u članku Zakona o vodama koji ste naveli piše da privatne i pravne osobe mogu samo za vlastite potrebe na svom zemljištu graditi vodne građevine.

Stvarno ne vidim gdje vi vidite mogućnost zloupotrebe?

Tko je glasao

čl 23, st 3:

Komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge ili jedinice lokalne samouprave

indirektno imamo "događanja bankarskih ovrha" kakav smo pratili u Zlataru, za koncesiju zainteresirani strani ulagač našao je način da pokuša primorati na spuštanje cijena vodonosnog zemišta gdje po ovom zakonu pravna ili privatna odsoba ima pravo crpiti vodu za svoje potrebe...
što znači kada jedan gradić nema za plaćanje komunalija?
kako je moguće da jedan gradonačelnik uspije ipak pogodovati hypotekama

Tko je glasao

Zašto je teško pročitati

Zašto je teško pročitati cijeli Zakon o vodama pa onda komentirati.

Privatna osoba i pravna osoba mogu samo za svoje potrebe graditi vodne građevine.
Kome se isplati napraviti bunar i dio svoje mreže da bi samo on imao kvalitetnu vodu. Kvalitetnu vodu možete dobiti , bez potrebnog dodatnbog tretmana ili obrade, tek na dubinama ispod masnog sloja gline ili u Slavoniji , bar u mom kraju, 110-150 m, tehničku vodu možete imati na manjim dubinama ali ju ne možete koristiti za piće.

Na komunalnim vodnim građevinama prema Zakonu o vodama nije mogućno provoditi ovrhe, nije ih mogućno opteretiti hipotekama, ne mogu biti dio stečajne mase ako javni isporučitelj završi u stečaju. U svin slučajevima je komunalna vodna građevina izuzeta iz svih mogućih špekulacija i bilo kakvog privatnog preuzimanja.

Sve to jasno piše u Zakonu o vodama , ne razumijem zašto je to teško pročiati ?

Tko je glasao

nije zakon sporan

kao i uvijek sporna je njegova provedba
Zlatar je bio očiti pokušaj tako nečeg, sada je maknuta stranica sa weba, ljudi su mjesecima bili u mraku zbog ovrhe banke gradu, (teoretski onda se možda niti voda nije mogla crpiti)
znači pritisak na ljude da jeftinije prodaju zemlju uništavajući kvalitetu života...ako se dovoljno parcela objedini, imaš korištenje vode za vlastite potrebe što se tom valjda isplati

Tko je glasao

Taman pred koju minutu

odgovorih Krsniku upravo na ovu temu, a usput bih samo nadodao i zamagljivanje u vidu "back up" afera jer dok se zastavomaharilo po Rivi i bralo kestene po ZG, istovremeno se vršila privatizacija koje ono tvrtke !?? Dali je spomenuta šablona šljakala i u slučajevima nekih drugih privatizacija !?
Danas se rastipkavaju prstići i izvješćuje " s terena" odasvuda, a istovremeno se gotovo pa ne spominje privatizacija V O D E !!!!!!!!!
A Krsnik je djelomično bio u pravu pletući po Novopravedniku i Pahorovoj, ali je pogrešno zamaglio raspravu kroz zastavomahanje... Svjesno ili nesvjesno, ne znam...
I dok Novopravednik pred TV kamerama govori Radniku splitskog škvera da je "privatizacija JEDINI izlaz bez kojeg se ne može", Pahorova istovremeno dobiva nagrade žena poginulih branitelja...
Koji je nonsens veći teško je dokučiti, ali zato će Nacionalizacija biti nužnost...
Socijalistička Radnička Partija jedina je koja ju garantira svojom programskom dosljednošću
vezanom upravo uz najvažniji nacionalni interes, a to su građani ove zemlje, srce ovog društva, žila kucavica bez koje se ne može liječiti bolesne niti školovati djecu, a oni nisu ni Talibani ( kako to Novopravednik onomad reče na predizbornom skupu u Remetincu ), ni ustaše ni partizani... Oni su Radnici
Smrt fašizmu - profit Radnicima !
http://pollitika.com/srbija-u-ofanzivi#comment-282060

Provinciopolis

Tko je glasao

ribari

novi biser, a spomenuo ga je samo DuorPula, jest da ribari moraju učiti latinske nazive riba - pa se pitam...

nek se zbudi taj SRP više! što prije to bolje!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci