Tagovi

Što su istarski politi?ari u?inili za Istru?

Ovako je to izgledalo 8. prosinca 1947. kada su prvi put izabrani istarski zastupnici u Hrvatski Sabor kojima se obratio narodni zastupnik Vladimir Nazor:
"Ovo II. zasjedanje našeg republikanskog Sabora donosi nam novost, koja uvelike diže njegovo zna?enje. Me?u nama, na ovim klupama sjede danas i narodni zastupnici zemlje Istre, grada Rijeke i Zadra, i to ne više kao gosti, ne više kao rodoljubi, kojima bi se htjelo a ne može se još dati sva prava koja im pripadaju, nego su sada oni tu kao ravnopravan, integralan, neotcjepljiv dio našeg politi?kog tijela i naše narodne duše. Visoki sabore! Ja ne?u sada nabrajati što su sve Hrvati iz Istre, ti marljivi poljodjelci, sto?ari, mornari i rudari pretrpjeli ve? od davnih vremena pod patrijarhima u negdašnjem gradu Ogleju, pod duždevima u Veneciji, pod habsburškim vojvodama u Gracu, pod austrijskim namjesnicima u Trstu i kona?no pod fašisti?kim režimom u Rimu (...) Kazat ?u samo jedno: sve su se te jake sile srušile u prah, nema više ni patrijarha, ni dždeva, ni nadvojvoda, ni namjesnika, ni fašista, a gdje su se jednom dizali zamci i tvr?avice tu?inskih grofova i baruna, istarski seljak ore sada plugom ili pase svoje stado. Sve nestade, a negda prezreni i zapušteni istarski Hrvat ostade živ i zdrav, ostade u srcu vjeran svojoj materi zemlji. I sada (...) kao slobodan ?ovjek bira napokon i on, na slobodnim izborima, svoje narodne zastupnike i šalje 1229 ih (...) u Zagreb, u ovaj naš republikanski Sabor da dijele s nama sve sre?e i eventualne poteško?e naših naroda. Osamljen, zapušten i sku?en, istarski je Hrvat u prošlosti mnogo pretrpio, ali ga je ipak ta osamljenost, ta zapuštenost, ta sku?enost koješta i nau?ila. Izme?u našeg življa u Istri nije nikad bilo bogatih veleposjednika, nije bilo bahatih ?inovnika, nije bilo umišljenih mudrijaša, visokih industrijalaca i bankara, pa je kod Hrvata vladao ve? odavno duh što ga mi zovemo demokratskim duhom. Jest, iako još nije svjesno, naš je istarski živalj bio prirodan, narodan, demokratski, i tome moramo biti harni što u Istri – izme?u naših ljudi – nije bilo petokolonaša, nije bilo izdajica, koji poti?u tu?inca da nam zlobi i da nam pravi štete svakojake. ?isti su, dakle, Istrani od takvih grijehova. Oni su bez ružnih tradicija, bez i?ega ?ega bi se morali sramiti u svojoj prošlosti. Oni su ro?eni demokrati, politi?ki odgojeni samo od poštenih rodoljuba kao što bijahu biskup Dobrila u Pore?u, Vitezi? i Trinajsti? na otocima, Laginja u Puli, Spin?i? i na?elnik Jeluši? u Kastvu, Kureli? u Pazinu, Matko Mandi? u Trstu te napokon Viktor Car Emin, dugogodišnji tajnik Družbe sv. ?irila i Metoda, u Opatiji, koji je od te ?asne garde jedini još u životu. Takvi dolaze Istrani k nama, da uživaju naše najve?e povjerenje (...) Ve? s toga gledišta moramo sada ovdje kliknuti: Dobro nam došli, bra?o Istrani! Dobro nam došao grade Rijeko i grade Zadre! Ali ima još nešto lijepo, što nam Istrani donose. U Istri, uz hrvatsku ve?inu, ima i jedna talijanska manjina (...) U Istri je, vo?ena zloglasnom Giuntom u Pore?u, talijanska manjina stajala iznad ve?ine naroda. Uz parole nacionalizma, liberalizma, i regentizma i fašizma zanemarivala je hrvatski živalj (...) širio se prezir i mržnja, i žalosne su se stvari zbivale u austrijskoj, a zatim talijanskoj pokrajini Istri, pa i na Rijeci i u Zadru. Me?utim, vremena su se promijenila. Ne stoji više u Istri i na Rijeci Hrvat prema i protiv Talijana, no stoji jedan do drugoga; razlika jezika prestala je biti uzrok nepovjerenja i sva?a izme?u ljudi (...) Narodna ve?ina i narodna manjina u Istri i na Rijeci kao da su to odmah uvidjele. Pružile su jedna drugoj ruku, stvorile su zajedni?ki demokratski narodni front (...) Ta ?emo dva izraza: ve?ina i manjina brisati iz našeg politi?kog rje?nika. Svi smo jedno, svi smo ljudi, svi smo vezani uz istu zemlju, uz jednake politi?ke, ekonomske i socijalne potrebe".

Jedan od novoizabranih zastupnika Josip Šestan obratio se Saboru ovim rije?ima: "Visoki sabore! Mi stojimo pred jednim važnim trenutkom, kad ?emo mi predstavnici Istre kao punopravni ?lanovi Hrvatskoga sabora položiti prisegu svome narodu i svojoj domovini (...) Dugo je trajala borba da se mogao oživotvoriti ovaj trenutak, ovaj veliki dan. Stotine i stotine godina patio je naš istarski narod i borio se da napokon do?e do tako dugo o?ekivane slobode (...) Mi smo u svojim srcima ve? odavno položili prisegu svojemu narodu".

Prisje?aju?i se po?etka stavaranja države 90-tih godina pa do današnjih dana, a stalno uz to povezuju?i povijesne promjene u Istri koje su umnogome utjecale na mentalitet i razmišljanje ljudi, ne mogu se sjetiti i ustvrditi jedno ime koje ?e u povijesti ostati zapisano kao povijesno i pozitivno za povijest Istre zadnjih 20 godina. Sjetim se tako bivših i aktualnih saborskih zastupnika (vjerojatno su neki i nenamjerno presko?eni): Ivan Pauletta (IDS), Ivan Jakov?i? (IDS), Damir Kajin (IDS), Valter Poropat (IDS), Marin Brkari? (IDS), Dino Debeljuh (IDS), Boris Mileti? (IDS), Valter Drandi? (IDS), Nevio Šeti? (HDZ), Milan Meden (HDZ), Marino Golob (HDZ), Lino ?ervar (HDZ), Tanja Vrbat (SDP), Dino Kozlevac (SDP), Lucija Debeljuh (SDP), Silvano Hrelja (HSU), Luciano Delbianco (IDF), Jadranka Katarin?i?-Škrlj (HSLS), Furio Radin (talijanska manjina).

Istra je dala velika povijesna imena koja su obilježila i hrvatsku povijest, ponajviše crkvenu i politi?ku: Matija Vla?i? Ilirik, Matko Laginja, Juraj Dobrila, Vjekoslav Spin?i? i Božo Milanovi?. To su ljudi koji su donijeli promjene, nove poglede na svijet, isticali ?ovjeka i njegove vrijednosti, promicali znanost i kulturu govora i pisanja. Oni su ?uvali i o?uvali jezik, nacionalnu svijest i napa?enu istarsku povijest.
Teško je i nemogu?e usporediti važnost i ulogu jednog Laginje ili Milanovi?a s npr. sadašnjim zastupnicima Mileti?em ili Šeti?em. Zastupnici od 90-te do danas gotovo po ni?emu ne?e ostati zapam?eni. Oni su u Saboru isklju?ivo zbog svojih interesa, a ne onih koji su ih izabrali i odmah se pokajali. Nemogu?e je uspore?ivati politi?ku uloge ljudi iz ova dva vremena, nema nijednog kapitalnog projekta koje su „moderni“ zastupnici pokrenuli. Bili su u Saboru i osigurali svoje mirovine, mjesta na fakultetima, veleposlani?ke pozicije, me?unarodne poslove, privatna sela i novce, važna mjesta u državnim poduze?ima (osiguranaju?e ku?e i telefonske kompanije), neki su postali i vatrogasci, a neki su pak „izbrisani“, nestali s javne scene po nalogu onih koji su ih tu i postavili.
Godinama ve? živimo pod krinkom lažnih parola: „Istra je najrazvijenija turisti?ka regija“, „Država je kriva“, „Sav novac ostaje u Zagrebu“, itd. Nije teško podsjetiti se kako su svi nabrojani bili na vlasti, a neki od njih ?ak ministri i državni tajnici. Oni se nisu usudili, a sve zbog ?uvanja svoje fotelje dovesti hotele visoke kategorije u Istru, a mogli su. Nisu izgradili studentski kampus, a mogli su. Nisu izgradili prometnice, a mogli su. Nisu doveli škole u jednu smjenu, a mogli su. Nisu izgradili bazen u Puli, a mogli su. Nisu uredili gradske plaže, a mogli su.
Lako je zaklju?iti kako politi?ari u Istri pušu u isti rog i IDS i HDZ i SDP. Jedni drugima daju komplimente na otvaranju „kapitalnih projekta“ u Istri, a medijske se tuku rade?i tako pozornicu na otvorenome ra?unaju?i kako ljudi vole komedije i sretne završetke po uzoru na ameri?ke i meksi?ke sapunice.
?ekamo nove Laginje, nove Milanovi?e koji ?e, kako re?e zastupnik Šestan, „oživotvoriti ovaj trenutak“ i po?eti misliti na „male“ ljude, a ove „velike“ ionako smo ve? zaboravili.
Pula, 24. rujna 2010.

Komentari

Filipe, dobrodošao na

Filipe,

dobrodošao na Pollitiku svojim zanimljivim dnevnikom u kojem si nas podsjetio na povijest Istre.

Za one koji su je davno učili poput mene, te zapamtili osnovne činjenice, ali ne i imena istarskih patriota kroz ne tako davnu povijest, bit će to osvježenje.

Tvoja kritika suvremenih istarskih političaram meni iz Rijeke, a vjerujem i ostalim pollitičarima; čija je pozornost fokusirana na Zagreb i
cirkus, koji se na visokom nivou odvija tamo; pružit će sliku koju iz šturih vijesti o monadama župana Jakovčića ili ostalih ne možemo steći.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Čekamo nove Laginje, nove

Čekamo nove Laginje, nove Milanoviće koji će, kako reče zastupnik Šestan, „oživotvoriti ovaj trenutak“ i početi misliti na „male“ ljude, a ove „velike“ ionako smo već zaboravili.

a jel? zato se vaš lider ponaša kao ni manje ni više nego - boss, a ne narodski čovjek. vaše ideje su ok, Ladonjci, ali lider vam je monopolist. a znaš kako se kaže: "vuk mijenja dlaku, ali ćud nikada."

Jakovčić se nakon svih kriminalnih djela i perverzija sada izvlači na ludilo, ali danas se prvi put slažem s njegovim bezobrazlukom u novinama upućenom vašem lideru: "...Istarska županija će voditi posebnu brigu o onima kojima je najteže i koji su najosjetljiviji u socijalnom smislu, ali nećemo prihvaćati nikakve lažne brige o navodnim štednjama i racionalizacijama pa da onda to bude povod još većem bogaćenju onih koji su ionako već dovoljno bogati."

Jakovčić laže čim zine, ali je ovime išao u sridu zašto ljudi ne vjeruju Ladonji, bahatom vođi i još bahatijim članovima koji se međusobno ne mogu smisliti u utrci tko će biti bliže vatri...

Tko je glasao

@veli jože

Očito da Veli Jože ima loših iskustava s Ladonjom i time propušta shvatiti i prihvatiti osnovnu ideju vodilju Ladonje. Sličnu stvar , zbog isticanja vlastita super alter ega , zbog kojg Veli Jožica ne trpi stranački stegu i hijerarhiju. Veli Jože je sprčkao vlastite stavove i postulate pristupivši stranci rada-hrvatskim Laburistima kojima je predsjednik bivši sindikalista g. Lesar da bi navedenu stranku ,nakon svega nekoliko mjeseci, demonstrativno napustio. Taj animozitet i netrpeljivost se osjeća i spram predsjednika Ladonje, kada svoje komentare upisuje Veli Jože. Demokratsko je to je pravo Velog nam Jožice s kojime se u osnovi , po ovom pitanju, ne slažem.
LADONJA nije stranka već Udruga građana, građana koji su se okupili kako bi se, u pravilu, s različitim političkim svjetonazorom, suprotstavili bahatosti IDSa koja proizlazi iz dvadesetogodišnjeg vladanja Istrom, Veli se Jože izgleda ni u Ladonji ne bi najbolje snašao mada tvrdi da Ladonja ima dobre ideje ali iskazuje netrpeljivost jedino spram predsjednika.
Ladonja okuplja, nadasve, mlade i stručne ljude koji ne žele djelovati unutar ponuđenih stranaka na političkoj sceni u Istri i u Hrvatskoj zbog partitokracije te korupcije i umiješanosti političke elite u niz afera koje su Hrvatsku bacile na koljena. Naprotiv, isti ti mladi ljudi ne žele okretati glavu na drugu stranu jer znaju da se vladanjem vlastodrpidržaca direktno određuje sudbina naše djece i unuka, dakle budućnosti našeg društva. Ladonja djeluje lokalno u mjesnim odborima, malim općinama i gradovima a među njima je svijetli primjer općina Bale gdje stranke ne odlučuju i nemaju nikakav utjecaj već se većina važnih odluka donosi uz pomoć referendumskih pitanja , dakle, neposrednom demokracijom.
Nije li to dokaz da su članovi Ladonje, pa samim time i predsjednik, samo ljudi iz naroda koji dišu i žive s tim istim narodom. Činjenica da je predsjednik Ladonje jedan od većinskih vlasnika Adris grupe ne umanjuje političke napore Ladonje da omoguće drugačije obnašanje i ponašanje dužnosnika kojima je osnovna dužnost da služe svojim sugrađanima.
Ostaje praksa IDSa, posebice predsjednika Jakovčića da po savjetima Mangiure, čije se usluge nota bene, plaćaju proračunskim sredstvima da svaki napor i uspjeh Ladonje stavlja u kontekst:„neprihvaćanja nikakve lažne brige o navodnim štednjama i racionalizacijama pa da onda to bude povod još većem bogaćenju onih koji su ionako već dovoljno bogati."
Pritom se zaboravlja činjenica da Istarska županija, kao uostalom i cijela država, treba uvesti racionalizaciju troškova poslovanja, bitno smanjiti korupciju, mešetarenja s političkim predznakom, napose pod hitno promijeniti način obnašanja vlasti uz obavezno uvođenje odgovornosti za javne poslove koji se čine u ime građana, za njihove potrebe, a za korist budućim generacijama.
Ono što ni jedna politička stranka u Hrvatskoj , pa samim tima i IDS, ne može i ne želi prihvatiti jeste odricanje u svim javnim i javno - privatnim partnerskim poslovima od potrebe za bilo kakvom političkom podobnosti, već da se navedeni poslovi dobivaju i obavljaju samo na bazi stručnih kvalifikacija.
Na koncu postavljam pitanje Velom Joži:
dali je uputnije prodati Arenaturist i Istarsku banku te na tisuće kvadratnih kilometara istarske zemlje strancima ili nasuprot tomu izvršiti privatizaciju tvrtke koja se zvala Tvornica duhana Rovinj, u kojoj su svi uposlenici pa čak i portiri postali vlasnici dionica tvrtke i time osigurali svoju budućnost i budućnost svoje djece? Takva uspješna ,po zakonima ove države, provedena privatizacija, koja je u portfelj uspješne hrvatske tvrtke uvrstila i bivši Jadran turist, sada Maistra, nedavno je otvorila hotel Montemulin a trenutno se gradi još jedan hotel s 5 zvjezdica . U tim hotelima radi ili će raditi veliki broj naših sugrađana. U tom se hotelima gostima nude domaći prehrambeni proizvodi i tome jača hrvatsko gospodarstvo kroz najunosniju granu-turizam.
Dovoljno je usporediti gospodarenje i odnos prema djelatnicima u Arenaturistu i nasuprot tome odnos prema djelatnicima i gospodarenje u Maistri odnosno Adris grupi.
Naposljetku posebice želim istaknuti Zakladu Adris koja svake godine dodijeli velikom broju potrebitih, raznim udrugama, kulturnim institucijama i projektima, pojedincima,darovitim đacima , studentima i znanstvenim novacima, velike novčane iznose. Donacijama koje godišnje iznose preko 3.000 000,00 kuna dodjeljuju se na vrlo transparentan način. Pravila natječaja je osmislio Predsjednik Zakladne uprave Zaklade Adris, nažalost pokojni, Dr.sc. Jadranko Crnić.

svakim danom sve više znam da ništa neznam

Tko je glasao

Dupeuvlakaštvo nikad nije

Dupeuvlakaštvo nikad nije bilo moja jača strana.

Tko je glasao

G. Antunović,

G. Antunović,

posljednjim riječima meni dragog Sokrata,
završili ste zaista zanimljiv i informativan tekst o Ladonji, Istri i prilikama koje tamo vladaju; na čemu Vam iskreno zahvaljujem.

Zasićena poplavom informacija sa interneta i naših jadnih TV kuća, nisam imala prilike doznati važne događaje iz Istre.

Napominjem da sam Istru kao dijete i djevojka češće posjećivala; pa su slike ostale žive.
Na radu u Toskani, daleko od obitelji te su me slike iz mladosti, vraćene u realnost pogledima na krajolik, radovale i hrabrile u osami.

Informacije koje sam doznala od Vas, dale su mi sliku suvremene Istre sa drugog aspekta, različitog od senzacionalizama.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci