Tagovi

NO COMMENT!

Splitski Županijski sud otvorio je istragu u aferi Brodosplit
i odbio zahtjev Državnog odvjetništva za pritvaranje trojice prvoosumnjičenih, posrednika i konzultanta Drage Mačeka te bivših čelnika splitskog brodogradilišta Gorana Vukasovića i Ante Luetića. Trojka se tereti da je Brodosplit oštetila za $4,7 mil. u poslu gradnje četiri broda, a Državno odvjetništvo će tražiti i svjedočenje predsjednika NO-a Brodosplita, ministra gospodarstva Branka Vukelića, kojeg se u medijima prozivalo za odgovornost u ovom slučaju. (HTV )

Armenska tvrtka Suron poduzetnika Are Abramiana prodala je većinski udjel
u hotelima Haludovo na Krku britanskoj tvrtki Bismass Limited International House, registriranoj na otoku Manu. Suron je u zadnjih petnaestak godina bio treći vlasnik Haludova, koje sve te godine uzaludno čeka obnovu. Očekuje se da se s planovima predstavi novi vlasnik, ukoliko se ne radi samo o taktičkom prijenosu udjela--- (Jutarnji list )

Gubitak ACI-ja 6,4 mil. kuna uz 18,5% više prihode:
Adriatic Croatia International Club (ACI), društvo koje upravlja nizom od 21 marine na hrvatskoj obali, u prva je tri mjeseca zabilježilo neto gubitak u poslovanju od 6,4 milijuna kuna, pokazuju financijski izvještaji koje je to društvo proslijedilo Zagrebačkoj burzi. Gubitak je za gotovo 4,5 milijuna kuna viši nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvaren je usprkos porastu ukupnih prihoda sa 17,6 na 20,9 mil. kuna. Rast gubitka posljedica je gotovo 40%-tnog porasta ukupnih rashoda koji su dosegnuli 27,2 mil. kuna u prva tri mjeseca. Uprava ACI-ja objašnjava…(Banka Magazin )

T-HT sutra u štrajku solidarnosti
02/05/2007 HST pridružit će se sutra štrajkom solidarnosti unutar T-HT Grupe velikom štrajku "Minuta do dvanaest". DT-ovi sindikati traže poništenje plana menadžmenta kojim bi do 2011. bilo ugašeno 32.000 radnih mjesta. HTV

Privredna banka Zagreb u prvom je tromjesečju po neto dobiti nadmašila
Zagrebačku banku. PBZ je ostvario 36,7% veću neto dobit nego u istom lanjskom razdoblju, od 276,16 mil. kuna. Zaba je prošli tjedan za prvi kvartal objavila 254 mil. kuna neto dobiti, što je bio rast od 51,2%. PBZ je ostvario neto prihod od kamata od 394,8 mil. kuna, dok su Zabini kamatni prihodi bili 463 mil. Kuna... (Jutarnji list )

HAAB isplaćuje 125,8 mil. kuna dividende matičnoj banci.
Hypo Alpe-Adria banka (HAAB) isplatit će 125,8 mil. kuna dividende matičnoj banci, austrijskoj Hypo Alpe-Adria-Bank International, saznaje se iz poziva na Glavnu skupštinu HAAB koja se održava u srijedu 2. svibnja. HAAB je lani ostvarila 151,1 mil. kuna dobiti, od čega će u rezerve izdvojiti 65,8 mil. kuna, a ostatak od 85,3 mil. će biti izdvojen za dividendu. Uz to, za dividendu će se izdvojiti i dio ostalih rezervi (38,6 mil. kuna) te dio zadržane dobiti (1,9 mil.). Na Skupštini bi također trebao biti potvrđen prijedlog o povećanju temeljnog kapitala…(Banbka Makazin)

DZS: prosječna neto plaća za veljaču 90 kuna manja nego za siječanj
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za veljaču iznosila je 4.649 kuna, što u odnosu na siječanj predstavlja nominalni pad od 1,9 posto, a realni za 2,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu na prosjek za siječanj, koji je iznosio 4.739 kuna, prosječna je neto plaća isplaćena za veljaču tako bila manja za 90 kuna…(Banka Magazin)

U ožujku blagi rast broja zaposlenih:
U ožujku ove godine u Hrvatskoj je zabilježen blagi porast broja zaposlenih na mjesečnoj razini - u trećem ovogodišnjem mjesecu u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.461.135 zaposlenih, što je 0,4 posto više nego u veljači, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je u pravnim osobama u ožujku bilo 1.161.751 zaposlenih, što je 0,4 posto više nego u veljači, a u odnosu na ožujak prošle godine porast za 1,5 posto. Statistika po djelatnostima pokazuje da je u pravnim osobama u ožujku u odnosu na veljaču u postotku najviše povećan broj zaposlenih u hotelima i restoranima…(Banka Magazin)

Smanjenje prometa od trgovine na malo u veljači:
U ožujku ove godine u Hrvatskoj je zabilježen blagi porast broja zaposlenih na mjesečnoj razini - u trećem ovogodišnjem mjesecu u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.461.135 zaposlenih, što je 0,4 posto više nego u veljači, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je u pravnim osobama u ožujku bilo 1.161.751 zaposlenih, što je 0,4 posto više nego u veljači, a u odnosu na ožujak prošle godine porast za 1,5 posto. Statistika po djelatnostima pokazuje da je u pravnim osobama u ožujku u odnosu na veljaču u postotku najviše povećan broj zaposlenih u hotelima i restoranima…(Banka Magazin)

HND i SNH u povodu Dana slobode medija
02/05/2007 U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, HND i SNH upozorili su na loš profesionalni položaj i nesigurnost novinara u hrvatskom društvu. SNH poziva da novinari sutra s "Pet minuta gromoglasne tišine" upozore na sve lošije uvjete rada. (HTV )

ODBIJENICA BEOGRADU
Latin odbio primiti nagradu srbijanskih novinara: Denis Latin odbio je povodom Svjetskog dana slobode medija primiti u Beogradu nagradu Zora za doprinos slobodi medija koju mu je namjeravao dodjeliti ratni huškač Nino.. Večernji list .

BENEFICIJE Činovnicima MUP-a veća plaća, pištolj i ovlasti
Glasnogovornici u policijskim upravama, profesori na Policijskoj akademiji, prevoditelji, činovnici koji rade materijalne, kadrovske i financijske poslove, ali i drugi zaposlenici MUP-a koji nemaju veze s policijskim poslom ove su godine... Jutarnji list

Nemam komentara!

Komentari

veljača ima tri dana manje

veljača ima tri dana manje od siječnja ili ožujka, pa ti je to objašnjenje pada plaće odnosno pada prometa u maloprodaji

Tko je glasao

Hm, anyway - pomaci su

Hm,
anyway - pomaci su minimalni i kad se to korigira, jer u tom dijelu su nam šanse na razini "trkača olovnih nogu".

Ali one dvije gornje teme:

Bankarstvo koje jedino bilježi fantatsične skokove (pa čak i izvoz kapitala u Austriju što jer posebno zabrinjavajuće - mi bismo trebali očekivati da se takvi fantastični skokovo reinvestiraju tu u Hrvatsku - a HAAB nije jeidni koji je to učinio). Većinu tih banaka smo prodali za možda jednogodišnje izvlačenje kapitala.

Privatizacija koja bilježi i dalje negativne posljedice u THT i Haludovo. Zna li doista itko tko je bio onaj prvi vlasnik Haludova:
Početkom devedesetih u vlasništvo Haludova preko tvrtke iz Liechtensteina ušao je Božidar Andročec koji je prepolovio smještajne kapacitete i ništa nije investirao.
To je značajan detalj HFP tehnologije ali o njemu nitko ništa ne zna, a Internet je nemoćan!!??

Tko je glasao

vjerujem da ti ta dva-tri

vjerujem da ti ta dva-tri dana točno odgovaraju postotku smanjenja (ako uzmeš u odnos broj radnih dana)

nego, jučer je u večernjem izašao jedan tekst (u manageru) uz kojega je jedna zanimljiva tablica koja kaže kako hrvatske tvrtke imaju cca. jedan cijeli godišnji BDP u financijskoj imovini, pri čemu je velika većina novca u danim kreditima

to ti ukazuje da se tvrtke koriste za plasman novca umjesto banaka i to u vrlo značajnom iznosu

to je jedan od ventila koji nije niti može biti pokriven HNBom, a koji potencijalno može kreirati puno problema i koji je ujedno jedan od odgovora na pitanje zašto se puno investira a stope efikanosti investicija nisu odgovarajuće

a sve skupa ukazuje na strukturni problem koji je u domeni rješavanja naše vlade koja nakon tri i pol godine i dalje nije pokazala svoju ekonomsku ili gospodarsku politiku osim "ne talasaj" koncepta

Tko je glasao

Vidiš, ovo o bankama,

Vidiš, ovo o bankama, jednom sam dotaknuo kuriouznu temu u postu "Neprincipijelna koalicija". Naime, državi je kratkoročno više u intresu da se višak novca izvozi, jer ga se onda mora oporezovat, a to je onda ekstra porezni prihod države, koji bi izostao kad bi se išlo reinvestirati u nekakve projekte, kojima treba vremena da zažive.

S kratkoročnog i kratkotrajnog interesa državnog proračuna je to zamamno, ali sa dugoročnog i razvojnog nacionalnog interesa nije dobro, jer se gube financijski prihodi države na duži rok, pa se tapka na mjestu.

Ovako gledajući, nešto tu nije kako treba, a u tom svjetlu treba sagledati i ove druge indikacije, u kojima ipak praktički nema bitnog pomaka.

Ovo o Andročecu bih malo proširio ono što znam iz iskustva: Jedno vrijeme je FOND (u vrijeme Penića i Kovača) dijelilo tvrtke bez novaca, po brku i rodijačkim vezama, pa su neki okretniji to uspjeli poslije platiti uglavnom iz prihoda - što je krimen. No neki kao on, nisu uspjeli pa je Fond s njime raskinuo ugovor i prodao nekome drugome (vidi HR Business).

Haludovo nije jedini primjer takve rabote, sama činjenica da ovo poduzeće praktički ne radi, a da ga se trži na burzama je nonsens s burzovnog stanovišta - burze obično prodaju firme kad im poratse tzv. goodwill-a, koji ovdje ne postoji, ali se trži samo radi vrijednosti nekretnina koje stalno rastu, pa svatko to kroz malo vremena proda dalje i stavi razliku u džep.

To što država gubi jer tvrtka ima izuzetni potencijal (naime turizam raste, ali naročito radi velikog obrtanja prometa i troškova i zaposlenosti stvara velike fiskalne potencijale) ali te tcrtke ipak ne radi što je šteta za čitavo društvo.

I danas se može naći dosta drugih "mrtvih kapitala", naročito u turizmu, samo u Dubrovniku imamo Kupare, Hotele Srebreno, dijelom Hoteli Plat, razna odmarališta, vojni objekti na Pelješcu) koji imaju jake potencijale i siguran plasman na tržištu (bez obzira na trenutne teškoče u turizmu), ali nema pomaka jer ih se čuva za nekoga.

Tko je glasao

I danas se može naći dosta

I danas se može naći dosta drugih "mrtvih kapitala", naročito u turizmu, samo u Dubrovniku imamo Kupare, Hotele Srebreno, dijelom Hoteli Plat, razna odmarališta, vojni objekti na Pelješcu) koji imaju jake potencijale i siguran plasman na tržištu (bez obzira na trenutne teškoče u turizmu), ali nema pomaka jer ih se čuva za nekoga.

Potpuno si u pravu. To je doista "mrtav kapital".

Međutim, dvoumim se oko toga da li je dobro ili loše što je još u vlasništvu države.
Imamo li u vidu malverzacije oko Sunčanog hvara, Liburnije i sl., u kojima centralno mjesto ima ova vlada i njeni eksponenti, možda je dobro da "mrtav" kapital još neko vrijeme takav i ostane.

B-52

Tko je glasao

Ah, to je vrtnja u krug -

Ah,
to je vrtnja u krug - kao ova država ne zna ništa prodati kako treba pa stalno mulja, pa onda je bolje da ne prodaje ništa!?

To nije dilema! Prioritet države je pokrenuti mrtve kapitale na opću korist, što znači da se na javnim tenderima odabere vlasnik koji treba odmah prići stavljanju mrtvih kapitala u funkciju, a ako prekrši ugovorne obveze onda raskinuti ugovor na njegovu štetu.

Recimo, u Crnoj gori je sada na redu revizija nekih takvih situacija u kojima su vlasnici dobili zadnju opomenu, pa rade kao sumanuti, da ne bi dobili otkaz na svoju štetu. Kod nas toga još nema.

Smisao privatizacije nije da se nađe vlasnik kao takav, bilo kakav, nego da se neupotrebljeni potencijali upute u rad, i to odmah. Da objasnim na primjeru Haludova. Kad je taj "zgubidan" stvarno preuzeo tvrtku, trebao je već u nju uložiti, onda zaposliti ljude, zaposliti dobavljače, organizirati plasman - i eto poreza i doprinosa za državu. Ovako nitko nema ništa.

Država mora znati koji su njeni prihodi - iz davanja koja se ostvaruju na osnovu živog rada i zaposlenosti ljudi. No svi natječaji u turizmu su bili namještzeni, i mnogi stvarni strani investitori su se ljutili, a ugled države srozavao na ljestvicama korumpiranosti.

Bio sam tužan nekidan čuti naivnost jednog Jurčića, inače odličnog ekonomiste i možda budućeg premijera: on kaže da treba Fond zadužiti za rad s tvrtkama u državnom vlasništvu jer ovakvi politizirani nadzorni odbori nisu djelotvorni - a to je kao da dadeš jagnjad vukovima da ih čuvaju. Možda da, ali najprije ih zamo sve treba razjuriti, a neke sigurno pozatvarati, a onda Fonda napraviti jedan državni holding naseljen visoko stručnim i moralnim ekonomistima, ali i to za jedno kratko prijelazno razdoblje, dok se sve ne proda - ali proda pravim a ne falsim investitorima.

Tko je glasao

Ma potpuno se

Ma potpuno se slažem.
Oduvijek su me zanimali ugovori s onima koji "privatiziraju" na temelju obećanja datog tijekom javnog natječaja i koja se kao alibi često ističu.

Nikad mi nije bilo do kraja jasno kako se može dogoditi da netko dobije "nešto" samo zato što je obećao puno, a da kasnije nije nepravio niti dio od toga. Zašto se ne izvadi ugovor iz ladice i postavi pravo pitanje tipa "molim lijepo , niste ispunili obvezu iz ugovora, on se raskida, a penali su takvi."

Iz ono malo dostupnog je vidljivo da klauzula o tome "što ako" zapravo i nema. Zato sam da se razjure oni koji tako rade i dovedu novi ekonomisti i pravnici koji će doista štititi intares države a ne, kao do sada, neke druge, najčešće privatne.

Ovi trenutni, na temelju primjera o kojima smo pisali, ne daju mi nadu za vjerovati kako bi s njima išta moglo biti drugačije.

B-52

Tko je glasao

negdje na cnnovom blogu

negdje na cnnovom blogu imaš ugovor između države i Orcoa oko sunčanog hvara

unutra vidiš kako su se takvi ugovori pisali i kome idu na štetu ili u korist

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci