Tagovi

Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.

Na mrežnom sjedištu agora-energiewende.org objavljen je izvještaj o aktualnoj situaciji njemačkoga programa energetskog zaokreta (Energiewende) na kraju 2014. godine.

Energiewende ciljevi 2050Program zaokreta prema održivoj energetici, koji je pokrenula vlada socijaldemokrata i zelenih 2000. godine, strateški je osmišljen za razdoblje do 2050. godine. Sama činjenica da se planira na tako dugi rok spektakularna je novost u odnosu na ono što je bilo uobičajeno ranije, kad se deset godina smatralo dalekom budućnosti. Danska je bila prva koja je počela na taj način planirati energetiku, od početka 1980-ih kad je odustala od gradnje nuklearne elektrane (vidi: Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)). Kasnije vlade nastavile su provoditi strategiju, a diskusije su se vodile o taktici.

Druga je velika novost bila odustajanje od predviđanja budućnosti na osnovu trendova iz prošlosti (ako je potrošnja struje rasla 3% godišnje, pretpostavi se kao prirodno stanje nastavak rasta, pa se modificira raznim pretpostavkama, da možda može biti i samo 2,5% isl.). Planiranje je krenulo od "kraja", tj. od situacije koja se smatra poželjnom, pa se onda razrađuju koraci da se to ostvari. Globalni cilj se raščlanjuje na posebne, zatim se postavljaju etapni ciljevi i razrađuju koraci, mjere i konkretni rezultati koje je potrebno postići svake godine. (Umjesto da se postavi nekakav daleki, apstraktni cilj, i onda "strategiju" stavi u ladicu i na nju zaboravi.) Strategija se stalno provjerava i po potrebi prilagođava, imajući u vidu hijerarhiju ciljeva. Tako su prošle godine donesene znatne zakonodavnje promjene, sustavne promjene ali ne i promjene načela, na kojima se sustav zasniva; to je nazvano "Energiewende 2.0.".

Još jedna vitalna stvar, na koju ovdje valja upozoriti, je opći ekonomski problem odnosa između tržišne konkurencije i državne intervencije u ekonomiji. Sve napredne zemlje imaju neku kombinaciju jednog i drugog. Apsolutno slobodno tržište nigdje u svijetu ne postoji. Ekonomija svuda i uvijek (osim u prvobitnoj zajednici) sadrži tri čimbenika: društveno dogovaranje, političko odlučivanje i tržišnu konkurenciju.

Slijepa je ulica natezati se samo oko toga kolika treba biti uloga tržišta, a kolika države. Ne radi se o kvantiteti, nego o kvaliteti. Radi se o tome, na koji se način tržište i država kombiniraju; a uz to onda i društveni sustav i mentaliteti, da bi se ostvario pozitivna sinergija i time optimalni ekonomski razvoj. (Vidi o tome: Nije naš izbor “tržište ili socijalizam”. Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno.

Treba imati na pameti, iako trenutno nije operativno, da će se aktualni kapitalistički sustav, iako danas izgleda da nema alternative (pa se rvemo čak i s manjim promjenama unutar sustava, da se smanji moć podivljalih financija koje razaraju realnu ekonomiju umjesto da je podržavaju - vidi o tome članak Globalni kapitalizam i Europska unija), s vremenom, vjerojatno, pokazati neodrživim, te će trebati bitne promjene. Zasad, moramo se snalaziti unutar odnosa kakvi jesu, iako postoje i vrlo važne nove institucije koje uspješno funkcioniraju i treba ih poticati i razvijati. (Vidi npr.: Kooperativna ekonomija: s onu stranu kapitalizma?. )

Vlasništvo nad obnovljivima u Njemačkoj

Njemačka ima tradiciju uspješnog kombiniranja države i tržišta još od ujedinjenja 1870. godine. Važan je pojam "ordoliberalizam", uređeni liberalizam, za razliku od "neoliberalizma" koji apsolutizira značaj tržišne konkurencije. Sustav, koji je Njemačka izgradila nakon Drugog svjetskog rata, nazvan je "socijalna tržišna privreda", a u novije doba "eko-socijalna tržišna privreda" (öko-soziale Markwirtschaft). Pokazao se uspješnim, a uključuje i vrlo bitan čimbenik društvenoga dogovaranja i sporazumijevanja (suupravljanje, mitbestimung, u poduzećima, tripartitni dijalog u lokalnoj samoupravi i državnoj upravi) - čimbenik, koji je bio apsolutiziran u u jugoslavenskom "samoupravnom socijalizmu".

Snagu društva nasuprot države i kompanija pokazuju i zadruge (kooperative) u energetici, koje imaju više od osam milijuna članova i posjeduju više od pola sagrađenih kapaciteta elektrana na obnovljive izvore. S druge strane, preobrazba elektroenergetskog sustava čini nužnim promjenu poslovnog modela koji je vrijedio stotinu godina (vidi: Preobrazba elektroenergetike: kako miševi mogu ubiti slona i druge članke u kategoriji "ekonomija"). Decentralizacija proizvodnje električne energije daje više moći pojedincima i lokalnim zajednicima, nasuprot velikim centrima ekonomske i političke moći (vidi: Obnovljivi izvori, komprimirani zrak i demokracija.

Sam pojam Energiewende skovale su grupe antinuklearnih aktivista početkom 1980-ih; dobili su podršku javnosti i danas oko njega postoji konsenzus svih parlamentarnih stranaka. Liberali, jedini koji su izražavali sumnju, ostali su na parlamentarnim izborima 2013. ispod praga. To pokazuje izvanrednu moć koji mogu postići ideje, kada zahvate mase (a sve kreće s grupicama čudaka).

Naravno da sve to košta. Njemačka je i 2014. mogla zadovoljiti aktualne potrebe za električnom energijom na osnovu deset puta manjih ulaganja u klasične izvore, nego u gradnju 75.000 MW na obnovljive izvore; a da i ne spominjemo trošak ranijeg zatvaranja nuklearnih reaktora. Ali nije poanta u tome da oni mogu trošiti, jer imaju novca. Prava, strateška i dugoročna pouka jest, da imaju novca (kao i druge uspješne zemlje) jer troše (tj. ulažu) na pravi način.

Njem- BDP i PEE 1990-2014Postojanje zdravih načelnih i sustavnih temelja osnova je uspješne razrade i provedbe dugoročnih vizija i strategija. Također, od vitalnog je značaja da zdravi temelji sustava i mentaliteta omogućavaju harmoniziranje različitih ciljeva i različitih strategija, uz sinergiju a ne konflikt (npr. između zaštite prirode i zarađivanja). Osim što se ulaganjem u "clean energy" direktno otvaraju brojna radna mjesta (neka se, naravno, i ukidaju), to znači velika ulaganja u znanosti i tehnologiju. Ostvaruje se golem broj inovacija, u procesu od fundamentalnih istraživanja, preko primjenjenih ka razvoju tehnologija i širenju industrija. Oni koji potiču inovacije napreduju i stiču tržišne prednosti, nasuprot konvencionalnoj "zdravorazumskoj" "mudrosti" da je ulagati u istraživanje i razvoj preveliki rizik, pa treba fino pričekati da drugi razviju nove tehnologije i kupiti nove patente (kako mi u Hrvatskoj radimo već 50 godina i super nam, je li, ide).

Čitatelj iz Hrvatske treba imati na umu da su ovo vijesti s druge planete. Kod nas temelji ne postoje, a dokumenti zvani "strategije" su sprdačina; ne samo u energetici. Grupice "libertarijanaca" i "socijalista" se jalovo i patetično natežu oko apstraktnih načela, predsjednik vlade je idiot, čelnik oporbe govori o ratu umjesto o radu, a ljudi za takve glasaju i u svakodnevlju se uzdaju u nekog svog "kuma Luku", u patronsko-klijentelističke veze da pomognu sebi i svojima. Većina se i dalje kojekako snalazi i preživljava, ali cjelina nazaduje. Uništavamo supstancu, u energetici i drugdje.

January 2015 - Analysis : Turnaround for the Energiewende

Na gornjoj poveznici možete pročitati kratki prikaz na engleskom, te skinuti prezentaciju na engleskom i kompletan izvještaj na njemačkom. Još jedan kratki prikaz na mrežnom sjedištu ip-journal: 2014: A Pivotal Year for the Energiewende.

Proizvodnja el en u Njem 1990-2014

U provođenju zaokreta na području elektroenergetike postignut je značajni napredak tijekom 2014. godine. Porasla je proizvodnja iz obnovljivih izvora, smanjena potrošnja, smanjena emisija ugljikovog diksida, smanjene su cijene proizvodnje u elektranama na obnovljive izvore. (O prethodnoj godini, vidi: Električna energija u Njemačkoj 2005.-2013.-2020.)

Vlada velike koalicije CDU/CSU-SPD sad usmjerava više pažnje na drugi front: učinkovitost. To je tematika, koja je za energetski zaokret još i važnija: prvo je pitanje kako se energija troši, za što je potrebna i gdje se potrebe mogu smanjiti, a tek onda iz kojih se izvora ta energija dobiva. Dugoročni je cilj do 2050. smanjiti ukupnu potrošnju ukupne energije za 50% u odnosu na 2000. godinu, te 60% dobivati iz obnovljivih izvora, a električne energije smanjiti za 25% i iz obnovljivih dobivati 80%. (Po stanovniku, to bi značilo potrošnju ukupne energije od oko dvije tone ekvivalentnog ugljena po stanovniku godišnje, koliko Hrvatska ima danas - također Kina - a električne energije oko 5.000 kWh/stan./god., dok Hrvatska danas ima oko 4.000.)

Krajem godine, vlada je donijela niz mjera za poticanje energetske učinkovitosti. Novi program trebao bi smanjiti emisije ugljika za 62 do 78 milijuna tona do 2020.. Uvode se porezne olakšice za obnovu sustava grijanja i tople vode u postojećim zgradama, te se predviđaju ulaganja od 40 milijardi eura iz javnih i privatnih program. Ukupna dodatna ulaganja u energetsku učinkovitost do 2020. g. trebala bi iznositi 70 do 80 milijardi eura.

Vlada Angele Merkel je također konačno jače pritisla energetski sektor, dajući im obvezu da smanje ugljične emisije za dodatnih 22 milijuna tona smanjivanje potrošnje ugljena.

Tim mjerama vlada je ponovo osvojila podršku društvenoga pokreta koji postoji oko Energiewende, čiji su sudionici počeli sumnjati u njenu iskrenu podršku.

Prošle su godine, u pregledu proizvodnje električne energije po izvorima, obnovljivi prvi put na prvom mjestu sa 27,3% (računajući kameni i smeđi ugljen odvojeno). To je znatan porast u odnosu na 2013., kad je udio iznosio 25,0%.

Godine 2014., u odnosu na 2010., godišnja prizvodnja električne energije iz urana smanjena je za 43,7 TWh, iz plina za 30,8 TWh, te iz kamenoga ugljena za 7,1 TWh (povećanje 2010.-2013. za 4,7, a onda 2014. smanjenje za 11,8). Povećana je proizvodnja iz lignita za 10,1 TWh, a iz obnovljivih za 52,6 TWh.

Vrlo je značajno međutim i to, da je ukupna potrošnja električne energije smanjena za 39,1 TWh (sa 615,4 TWh 2010. na 576,3 TWh 2014.). Proizvodnja je smanjena znatno manje, pa je neto izvoz električne energije iznosio 34,1 TWh odnosno 5,6% proizvodnje. Njemačka je najveći izvoznik u Europi. Drugi najveći izvoznik je Francuska, a Njemačka je 2014. u Francusku izvezla neto 5,9 TWh. (Vidi: Dobro je znati: Njemačka izvozi električnu energiju u Francusku, a ne obrnuto!).

U izvještaju se osobito ističe, kao značajan uspjeh strategije, da više ne postoji korelacija između potražnje za električnom energijom i ekonomskog rasta (a već odranije je bilo jasno da je nestala ta veza kad se radi o ukupnoj potrošnji energije). Od 1990. BDP je povećan za 40%. Rast se potiče ulaganjima u racionalnu potrošnju energije, područje u kojem postoje brojne inovacije, te su ukupna ulaganja u svijetu čak veća nego u obnovljive izvore (zajedno, govorimo o "clean energy"). Smanjiti potrebu za električnom snagom za jedan megavat ima isti učinak kao da je sagrađena elektrana od jedan MW, koja uopće ne utječe na okoliš i ne troši nikakve resurse - dakle, još bolje od obnovljivih. Za takvu se uštedu koristi izraz "negawatt", "negativna snaga".

(U Hrvatskoj, nažalost, čak se i aktualna Strategija energetskog razvoja, prihvaćena u Saboru 2009. godine, zasniva na starim metodama prognoze na osnovu projekcije trendova iz prošlosti, uz dogmu da BDP ne može rasti ako ne raste potrošnja energije. Po toj projekciji, rast potrošnje električne energije 2008.-2020. iznosio bio oko 50%, te bi Hrvatska do 2020. stigla ili prestigla Njemačku u potrošnji po stanovniku. To se naravno neće dogoditi, jer potrošnja je zapravo opala. Nažalost, za razliku od Njemačke, ne kao rezultat strategije i politike, ne kao rezultat tehničkih i organizacijskih inovacija, nego zbog opće ekonomske recesije.)

Proizvodnja i potrošnja el en u Njem 2000-2014Iz obnovljivih je 2014. proizvedeno 157,4 TWh. Od toga 20,8 TWh u hidroelektranama, 48,9 TWh iz biomase i biogenog otpada, 52,4 TWh iz vjetra te 35,2 TWh iz sunca. Proizvodnja z obnovljivih je u posoljednjih deset godina (2004.-2014.) utrostručena, tj.porasla je za oko 100 TWh godišnje (to je šest puta više od ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj).

U nedjelju 11. svibnja između 12 i 14 sati obnovljivi su pokrivali 80% tekuće potrošnje električne energije.

Istovremeno, elektroenergetski sustav je postao fleksibilniji. To je očtio iz broja sati, kad je tekuća cijena električne energije na tržištu bila negativna (zbog proizvodnje iz vjetra i sunca, koja premašuje trenutnu tražnju). To se dogodilo u 64 sata tijekom 2014., što je jednako kao i 2013., iako je udio vjetra i sunca u proizvodnji znatno povećan. Sada je potrebno manje konvencionalnih elektrana da se stabilizira nepostojana proizvodnja iz sunca i vjetra, nego što je to bilo prije dvije godine. Fleksibilnost će se i dalje povećavati tehnološkim i regulatornim mjerama.

Velika i dobrodošla vijest jest da je, nakon rasta u prethodne dvije godine, smanjena proizvodnja elektrike iz ugljena. (Vidi: O termoelektranama na ugljen u Njemačkoj i Kini i Fleksibilne TE na ugljen kao dio sustava zasnovanog na obnovljivim.) Glavni je razlog tomu rast proizvodnje iz obnovljivih; oni su prvo s tržišta potisnuli TE na prirodni plin, a sada počinju istiskivaiti i kameni ugljen.

Zbog visoke cijene prirodnoga plina, proizvodnja električne energije iz novih kombi TE na prirodni plin (kombinacija plinske i parne turbine), usprkos visokoj učinkovitosti od 58%, odranije je već skuplja nego proizvodnja u starim termoelektranama koje koriste (domaći) lignit (uz učinkovitost 33%), a od 2012. također je skuplja nego proizvodnja u starim TE koje koriste (uvozni) kameni ugljen (uz učinkovitost od 35%).

Cijena kamenoga ugljena na svjetskom tržištu opada od 2009. godine. Kako je cijena nafte rasla, a cijena prirodnoga plina većinom je povezana s cijenom nafte, to je i u drugim europskim zemljama dovelo do smanjivanja korištenja prirodnoga plina, uz rast proizvodnje iz ugljena i obnovljivih. [Isto je i u Hrvatskoj, čak i radikalnije, jer dvije najveće termoelektrane u Hrvatskoj, Sisak i Rijeka, od 2009. gotovo uopće nisu u pogonu. Hrvatska je uspješno iskoristila pad cijena električne energije na europskom tržištu.] Pad cijena nafte mogao bi sad dovesti i do pada cijena prirodnoga plina.

Ukupna emisija stakleničkih plinova u Njemačkoj (svi sektori) znatno je opala: 2013. iznosila je 951 milijuna tona ekvivalentnog ugljičnog dioksida (tj. svih stakleničkih plinova ukupno, izraženih tako da se emisije metana i drugih plinova pomnože s odgovarajučim faktorom zbog njihovog većeg učinka u odnosu na CO2) a godine 2014. pala je na 920 milijuna tona. Godine 1990. emisije su bile 1.249 milijuna tona. Ipak, još se dosta treba učiniti do 2020., da bi se dostigao cilj od 747 milijuna tona.

Cijena osnovne (baseload) električne energije na tržištupala je na 33 €/MWh, dok je 2013. iznosila 38 €/MWh.

Zaustavljen je trend rasta cijena električne energije za potrošače, te će cijene kako za domaćinstva, tako i za komercijalni i industrijski sektor 2015. godine padati, zbog sniženih cijena koje distributeri plaćaju proizvođačima i zbog smanjenih doprinosa za financiranje obaveznog otkupa iz obnovljivih.

Ove godine u proljeće bit će zatvorena nuklearna elektrana Grafenrheinfeld.

Očekuje se znatan rast proizvodnje električne energije iz vjetra, jer se očekuje da će tijekom godine na mrežu biti priključeno oko 2.400 MW pučinskih (ffshore) elektrana, a tijekom 2014. je priključeno 3.400 MW kopnenih vjetroelektrana, koje će naravno tek ove godine biti u punom pogonu.

Očekuje se da će proizvodnja iz lignita ostati visoka, a prizvodnja iz kamenoga ugljena i plina ovisit će o kretanju potražnje i neto izvozu.

Komentari

Energija vjetra u svijetu - aktualne vijesti

Ako vas zanimaju obnovljivi izvori energije, članak na blogu "Ekološka ekonomija" donosi pregled vijesti o energiji vjetra u svijetu, objavljenih tijekom ožujka.

Vjetroelektrana - shema* Vjetar u svijetu 2014. 51 GW novih kapaciteta
* Promašaji prognoza iz 2000-ih: eksperti podbacili, Greenpeace najbolji
* Vjetar u Danskoj 2014.: 39%
* Teksaški grad 100% na sunce i vjetar
* SAD u 2015: pola novih elektrana bit će na vjetar
* SAD: Iz vjetra 10% struje 2020., 35% 2050. g.
* Pučinske VE: 20 GW do 2020. - temelj za dalji razvoj
* Kina: više struje iz vjetra nego iz urana
* Njemačka: uspješno balansiranje u mreži
* Umjereni rast u Francuskoj
* Značajni planovi u Alžiru

Tko je glasao

http://en.m.wikipedia.org/wiki/Butterfly_effect

Vjerojatnost je mala; smijemo li ju ignorirati ?

Tko je glasao

Smog u Kini

Nasuprot Njemackoj i EU Kina je jos uvijek u proslom stoljecu (bila?).
Strateski planirati energetski razvoj je prilicno kompleksno.
Vjerujem da je i Njemacka imala smog 1960.
Skupi software (CFD isl) je za prognoze i planiranje zivotno neophodan.
Neprijateljima ne prodajete najmoderniju tehnologiju, samo zastarjelu.
Koliko je klima kompleksna govori Schmetterlingstheorie: zamah krila leptira u EU moze izazvati
Hurrican u Americi.

Tko je glasao

Turbine na vjetar 1989

1989 bilo je predavanje na FSB u o turbinama na vjetar. Vodeca je tada bila Holandija
i da nije bilo rata, one bi i kod nas bile vazne.
Menadzer Elina, koji grade hidroelektrane, mi je prije 10 godina rekao da potpuni prelaz na energiju vjetra znaci
totalni poremecaj klime.
Zato su pri instalizaciji vazni i metereolozi i poljoprivreda i saobracaj itd.

Tko je glasao

1989 bilo je predavanje na

1989 bilo je predavanje na FSB u o turbinama na vjetar. Vodeca je tada bila Holandija
Ja sam 1986. držao jedno predavanje na FER-u, gdje sam i tu temu spominjao.

Krivo si zapamtio: vodeća je bila Danska, koja je tada proizvodila veliku većinu svih vjetroelektrana na svijetu. Dio je bio instaliran u samoj Danskoj, a dio u SAD, najviše u Kaliforniji. Danska je i danas u vrhu, tvrtka Vestas je prva ili druga globalno.

Menadzer Elina, koji grade hidroelektrane, mi je prije 10 godina rekao da potpuni prelaz na energiju vjetra znaci totalni poremecaj klime.
Nije u pravu. Utjcaj na klimu može postojati kod vrlo velikih polja turbina, kao one u spomenutoj Kaliforniji, lokalno, nekoliko stotina metara oko samog polja.

Robot je tu priču spominjao u kolovozu prošle godine, jer su priču potegli konzervativni političari u UK 2012, pozivajući se na jednu studiju napravljenu u Kaliforniji 2010.. Potražio sam podatke o tome i brzo našao da se radi o čestoj metodi da se pogrešno prikazuju podaci pojedinih studija, što je sam autor potvrdio. Tekst o tome: Kako se pozivati na znanost, a lagati..

Na Svemrežju pak možete naći i druge članke o utjecaju vjetroelektrana na lokalne vremenske prilike. Jedan noviji pregled istraživanja: tekst u "Scientific American" 7. veljače 2014..

Zato su pri instalizaciji vazni i metereolozi i poljoprivreda i saobracaj itd.
Naravno. Zato se rade studije utjecaja na okoliš. Dozvola za gradnju VE Fužine je bila odbijena zbog neadekvatne lokacije. Ja sam se tada bio doduše razišao s nekim lokalnim anti-vjetrenim aktivistima, koji su energiju vjetra načelno osporavali, ali bilo je prilično jasno da je lokacija neadekvatna, što je na kraju potvrdila struka. Moj članak (2. rujna 2013): Vjetroelektrana Fužine neće se graditi zbog štetnog utjecaja na prirodu Lokacija je bila na brdu, usred šume. Tri kilometra dalje, u polju, lokacija je s kojom ne bi bilo problema (ali očekivana proizvodnja bi bila manja).

Tko je glasao

Topla voda

I najobičnije zgradarstvo ima utjecaj na lokalne vremenske prilike, a nisam čula da se netko baš uzrujava što će gradnja nekakvog poslovnog tornja utjecati na snagu ili smjer vjetra i sve posljedice koje iz toga proističu.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Nula komentara?

komentara "o" za sada. Još prije godinu dvije povela bi se i diskusija, ali sada smo se toliko udaljili od ostatka svijeta da je prevladala apatija. Da neka zemlja, kao npr Danska, može u danima s dobrim vjetrom proizvesti i 70 posto struje iz vjetra, to je za nas science fiction, na žalost ne onakav koji pobudi inicijativu i akciju, nego dojam da se to dešava "tamo negdje...."
MOL diktira tempo prema svojim interesima u nafti i plinu, HEP se uglavnom bavi uvozom struje, a vlada se u ništa ne miješa, i to se zove energetska politika

Tko je glasao

@hlad: da, nažalost

Još prije godinu dvije povela bi se i diskusija, ali sada smo se toliko udaljili od ostatka svijeta da je prevladala apatija.
Da, nažalost. Rekao bih (koristeći laički neke termine iz psihijatrije) da se radi o razvoju kolektivne histerije, za koju je karakteristično sužavanje svijesti. Zajednica naprosto nije više u stanju razmišljati o više stvari paralelno (što pak uspješna zajednica, kao Njemačka npr., ili Danska, mora).

To je problem koji sad ima ORaH, s produciranih 25 "sektorskih politika". Iako su dokumenti često očito neujednačene kvalitete, to je hvalevrijedan napor, koji je kod nas inačen nepostojeći. Ali neće na to dobiti više od 0,1% glasova. (Takvi dokumenti su važni da ih članovi prihvate i razumihju, naravno ne sve jednako, ali da oni, koji budu negdje izabrani ili imenovani gdje imaju vlast, moć, utjedaj, znaju da postoji podologa onoga što bi morali zastupati, a ne da sve budu samo besmisleni listovi papira, tipa "Plan 21"; ako se vidi da ne ide, pravi se revizija, ali nemati nikakvu strategiju gore je nego imati lošu strategiju.)

Nema "deliberativne demokracije". Uopće ne dođemo ni do toga, da uistinu važne teme budu u javnoj raspravi. Evo u SAD je npr.l sad žestok sukob predsjednika i republikanske većine u Kongresu oko gradnje naftovoda Keystone XL, koji je predmet žestokih kontroverzi veći godinama. Imaju problem polariziranih stajališta - Nijemci imaju bolju tradiciju u stvaranju komproimsa. Ali, to barem zaista jeste vezano uz neka fundamentalna pitanja razvoja.

Spominjem povremeno, kad prenosim ovakve vijesti iz Njemačke, Kine, Francuske, Japana, Kazahastana, Saudijske Arabije, Perua, Maroka itd., i pozivam se na dokumente moćnih globalnih institucija, da hrvatski čitatelj mora imati u vidu da su to vijesti s druge planete. Nas se to ne tiče. Kod nas se "clean energy" naravno ne isplati, to nikome ne treba, nas se klimatske promjene ne tiču, mi smo prerasli zadruge kao komunističku izmišljotinu...

Tko je glasao

Zanimalo bi me...

da ti, ili netko tko se time bavi i bolje razumije problematiku predstavi ovu ideju naftnih platformi po Jadranu, u svjetlu naše orjentiranosti turizmu, načičkanosti našeg mora otocima (i ljudima), zaokreta svih normalnih zemalja obnovljivim izvorima, pada cijena nafte, gašenja domaćih rafinerija...

S obzirom na (po meni) katastrofičnost ideje naftnih platformi, kako objasniti mlakost i sporadičnost reakcija javnosti, pa i zelenih? Naime, čini mi se da se oko cijele ideje više uzrujavaju EU zeleni, od domaćih.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

kod nas čim

udariš krampom ili štihačom negdje u zemlju postoji vjerovatnost da naletiš na neeksplodiranu granatu ili minu

ako mina eksplodira u podmorju..pobit će nešto ribe... naftaši budu imali za večeru..hehe

a ako izbije plin..SUPER našli smo naftu..

sve dobro...

Tko je glasao

, kao npr Danska, može u

, kao npr Danska, može u danima s dobrim vjetrom proizvesti i 70 posto struje iz vjetra,...gdje valja primjetiti da je danski Vestas svjetski lider u proizvodnji i montaži i održavanju i instaliranju wind-turbina s trenutačnim svjetskim market shareom od 13%, dok je još 2007g. imao učešće od 28%. Sada vele da imaju oko 17000 zaposlenih po svijetu.
Dakle, korist mnogostruka od tog vjetra,
...da ne velimo, koliko tih povremenih 70% ´letrike iz vjetra ima globalne marketinške vrijednosti za samu firmu i time posredno za fiskalne prihode Kraljevine gdje su poreski obveznici.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • hlad
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 29

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron