Tagovi

Nije gotovo dok punašna dama ne zapjeva

Ili zašto će nakon uhićenja Nadana Vidoševića sve ostati isto

Analiza zakonske osnove postojanja Hrvatske gospodarske komore predstavlja tužan primjer mentalne zaostalosti ili podlosti saborskih zastupnika koji su proizveli i prihvatili zakon o HGK. Nejasno je kako je HGK zamišljena i kakve je točno ciljeve ona trebala ostvarivati, ali je kristalno jasno kako zakon o HGK i njen statut onemogućavaju postavljanje pitanja da li HGK vrijedi novaca koji su uloženi u nju, pošto su njeni ciljevi nemjerljivi. HGK nam je donijela neugodan paradoks u vidu saborom ozakonjenog prava da samostalno određuje visinu članarina, što je sloboda kakvu ne uživaju niti državna poduzeća koja pružaju opipljive sirovine i usluge. Komora je u tom smislu tipična ideološka tvorevina – s jedne strane ubacujete novac, a s druge izlazi metafizička „vrijednost“. Stoga Vidošević, koji je na čelu te institucije proveo 18 godina, niti nije mogao smisliti bolje opravdanje za njeno postojanje od izjave kako ćemo tek po njenom zatvaranju shvatiti što smo izgubili. Zakonska podloga za njegovo šarlatanstvo i neodgovornost se sastoji u sljedećem:

1. Način izbora tijela upravljanja HGK: statut HGK deklarativno predviđa pravo članova na biranje svojih predstavnika u organe Komore, ali odabir članova Skupštine obavljaju “gospodarska vijeća” županijskih ogranaka Komore (Članak 20. Statuta HGK), koja se sastoje od 7 do 17 članova (Članak 41. Statuta HGK). Broj članova gospodarskih vijeća, kao i njihov izbor, određuje i obavlja tijelo koje se osniva samo s tom funkcijom, a sastoji se od po 2 predstavnika iz svake gospodarske grane koja je zastupljena na području županijske komore (Članak 41. Statuta HGK). Ne samo da je velika većina članica ovakvim postupkom udaljena od direktnog izbora članova Skupštine HGK, već je i sastav tijela koje obavlja izbor članova gospodarskih vijeća unaprijed određen: to su predstavnici poduzeća s najvećim prometom i najvećim brojem zaposlenika u pojedinim gospodarskim sektorima županije (Članak 41. Statuta HGK). Dakle, sukladno Statutu, članice HGK ne biraju članove Skupštine HGK, niti članove gospodarskih vijeća koji ih biraju, kao niti članove savjeta koji biraju članove gospodarskih vijeća. Jedine pravne osobe koje imaju ikakvog utjecaja na izbor Skupštine su po jedno najveće poduzeće po prometu te po broju zaposlenih u svakom od sektora u županijama, što HGK čini plutokracijom. Ova nespretna farsa je dodatno zakomplicirana činjenicom da se imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika gospodarskog vijeća obavlja uz suglasnost Predsjednika Komore (Članak 42. Statuta HGK), što znači da Predsjednik Komore kontrolira najmanje dva mjesta (od najmanje sedam, a najviše 17) u svakom od županijskih gospodarskih vijeća. Drugim riječima, Skupštinu bira između 140 i 340 članova gospodarskih vijeća u županijskim komorama, od kojih se 40 ključnih članova biraju uz suglasnost Predsjednika Komore, čime trenutni predsjednik Komore osigurava prednost i neravnopravan utjecaj na ionako suženo biračko tijelo - u Hrvatskoj posluje 116.550 aktivnih pravnih osoba, a izbor Skupštine institucije koja zastupa njihove interese obavlja između 140 i 340 članova više navedenih gospodarskih vijeća. Nadalje, nejasni su kriteriji za određivanje sastava Skupštine, pošto ona broji 77 predstavnika, što nije dijeljivo s brojem županijskih komora (20). Sudeći po javnim istupima članova pojedinih županijskih komora, one nemaju direktnog utjecaja na određivanje broja članova Skupštine iz njihove županije. Uvjeti za kandidaturu i izbor članova Skupštine nisu određeni Statutom.

2. Financiranje Komore: uz standardne ovlasti donošenja Statuta i temeljnih odrednica programa rada Komore, Skupština određuje stopu doprinosa koju članice plaćaju Komori. S obzirom da se radi o porezu koji izravno utječe na makroekonomsku sliku stanja u zemlji, ostavljanje ovakve slobode tijelu koje se bira na ranije navedeni način se čini prilično nesmotrenim i u najmanju ruku bi trebalo zahtijevati odobrenje Sabora. Kao i s većinom drugih spornih odredbi i odluka vezanih za rad HGK, i ova činjenica se gotovo ponosno ističe u javnosti, pa se tako može pronaći i na službenim stranicama HGK: „Skupština Komore ima potpunu slobodu u definiranju i odlučivanju o visinama iznosa članarina i doprinosa.“ Sloboda proizvoljnog nametanja poreza poslovnoj zajednici nije popraćena odgovarajućim obvezama, pa tako godišnji poslovni i financijski izvještaji HGK nisu javno dostupni, a Komora ne odgovara Saboru za svoj rad.

3. Rad Skupštine, Nadzornog i Upravnog odbora: broj mandata članova Upravnog i Nadzornog odbora nije ograničen Statutom, a imena njihovih članova nisu dostupna na službenim web stranicama HGK. S obzirom da Nadzorni odbor kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Komore, trebao bi snositi odgovornost za prihvaćanje izvještaja o radu Komore za 2010. godinu, u kojem je Ured za državnu reviziju našao brojne nepravilnosti. Upravni odbor bi trebao obrazložiti kriterije za odluke o kupnji zgrade za potrebe predstavništva HGK u Bruxellesu (1,8 milijuna eura), kao i o kupnji zemljišta za gradnju stambene zgrade navedenog u izvještaju Državnog ureda za reviziju. Skupštini Komore svakako ne služi na čast što je odobrila završni račun HGK za 2010. godinu u kojem je Ured za državnu reviziju kasnije našao nepravilnosti u financijskom poslovanju. Bilo bi interesantno provjeriti da li je u povijesti Komore ijedan član Skupštine ikada napisao izdvojeno mišljenje, na što ima pravo u skladu s Člankom 23. Statuta HGK. Ukoliko se to nikada nije dogodilo, tada su posljedice ranije opisanog načina izbora članova Skupštine prilično jasne.

4. Odabir Predsjednika Komore: Skupština bira Predsjednika Komore na razdoblje od četiri godine, nakon čega može biti ponovno izabran, bez ograničenja u broju mandata. Nejasno je zašto institucija koja potiče „inovacije“ i poduzetničku kulturu tijekom 18 godina nije bila u stanju odgojiti ili privući dostojnog protukandidata g. Vidoševiću. Ne samo da nije ograničen broj mandata Predsjednika Komore, već nije ograničen niti broj mandata članova gospodarskog vijeća, te bi u tom smislu bilo zanimljivo istražiti promjene u sastavu biračkog tijela HGK od njenog osnivanja. Teoretski, Statut HGK dopušta mogućnost da ista grupa ljudi (ranije navedeni članovi gospodarskih vijeća) već 18 godina bira istu Skupštinu, koja zatim bira istu Upravu i istog Predsjednika. Kako sve ne bi ostalo na neosnovanim sumnjama, niže navodim popise članova Upravnog i Nadzornog odbora HGK iz 2004. i 2012. godine, prema izvještajima iz medija. Bez obzira na najbolju volju i pomoć Internet tražilica, sastav Upravnog i Nadzornog odbora u periodu od 2008-2012 mi je ostao nedostupan.

Upravni odbor HGK 2004:
Zdenko Adrović, Raiffeisenbank Austria d.d.
Božo Jusup, Tankerkomerc d.d.
Vlado Jerbić, Belišće d.d.
Darko Marinac, Podravka d.d.
Željko Mažuran, Kordun d.d.
Zvonimir Radić, Piramida d.d.
Franko Palma, Rivijera Poreč d.d.
Martina Velnić, HGK
Nadan Vidošević, HGK
Zvjezdana Blažić, Kraš d.d.
Vladimir Ferdelji, Elektrokontakt d.d.

Upravni odbor HGK 2012:
Zdenko Adrović, Raiffeisenbank Austria d.d.
Božo Jusup, Tankerkomerc d.d.
Vlado Jerbić, Belišće d.d.
Marin Pucar, Podravka d.d.
Željko Mažuran, Kordun d.d.
Zvonimir Radić, Piramida d.d.
Franko Palma, Riviera Holding d.d.
Martina Velnić, HGK
Nadan Vidošević, HGK
Darko Petričević, Ventilatori Tvus
Josip Boban, direktor AD Plastika

Nadzorni odbor HGK 2004:
Vinko Dumičić, Coca Cola Beverages Hrvatska d.d.
Miljenko Baković, Autohrvatska d.d.
Damir Skender, Saponija d.d.
Ivan Vanja Frančišković, Croatia osiguranje d.d.
Mijo Šimić, Tekstilpromet

Nadzorni Odbor HGK 2012:
Vinko Dumičić, Poslovno savjetovanje
Miljenko Baković, Autohrvatska d.d.
Damir Skender, Saponija d.d.
Ivan Vanja Frančišković, Croatia osiguranje d.d.
Mijo Šimić, Tekstilpromet

Zaključke izvedite sami. Iako se u Narodnim Novinama mogu pronaći odluke HGK o imenovanju nižih dužnosnika (poput odluke o imenovanju Predsjednika Suda časti ili Tajnika Centra za mirenje pri HGK), HGK na isti način (uopće) ne objavljuje odluke o imenovanju Nadzornog i Upravnog odbora. Na kraju vrijedi navesti još jedan mali detalj koje se uklapa u opću sliku upravljanja Komorom: sukladno članku 36. Statuta, Predsjednik Komore u slučaju odsutnosti određuje osobu koja će ga zamijenjivati, za što nisu predviđeni nikakvi kriteriji. To ostavlja prostor za mogućnost da HGK privremeno predstavlja osoba koja nije odabrana niti od jednog izbornog tijela HGK.

5. Osnivanje i rad predstavništava HGK u inozemstvu: sukladno Statutu Komore i Zakonu o HGK, odluku o osnivanju i ukidanju predstavništava Komore u inozemstvu donosi Skupština uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. S obzirom da je nekoliko visokih dužnosnika Komore izjavilo kako je odluku o otvaranju predstavništva HGK u Ruskoj Federaciji donio Predsjednik Komore na poticaj tadašnje Predsjednice Vlade RH, bilo bi zanimljivo provjeriti da li je pri osnivanju navedenog predstavništva ispoštovana procedura predviđena Statutom. Pored toga, Statut ne propisuje kriterije koji se uzimaju u obzir pri odluci o otvaranju predstavništava.

Statut predviđa odgovornost predstavništava HGK Upravnom odboru, ali ne određuje kriterije po kojima se ocjenjuje uspješnost pojedinog predstavništva. Opći uvjeti rada i druga pitanja od značaja za rad predstavništva Komore u inozemstvu uređuju se pravilnikom koji donosi Upravni odbor, ali pravilnik se ne može pronaći na web stranicama HGK.

6. Ostale nepravilnosti: Državni ured za reviziju je u izvještaju o radu HGK za 2010 godinu pronašao niz nepravilnosti, od neodgovarajućeg sustava unutarnjih kontrola, planiranja i računovodstvenog poslovanja, do nepravilno iskazanih prihoda, rashoda i imovine. Između ostalog, Državni ured za reviziju je istaknuo sljedeće nepravilnosti (citat iz nalaza Državnog ureda za reviziju):
- od 2005. do 2009. je nabavljeno 330 umjetničkih slika u iznosu 7.223.977,00 kn, iako je Komora već imala 460 umjetničkih slika, a navedena nabava nema utjecaj na poslovanje Komore.
- započeta je investicija u Stenjevcu za gradnju stambenog objekta, za što je utrošeno 1.552.943,00 kn, a za navedene namjene ne bi trebalo trošiti sredstva članica.

Poseban cinizam predstavlja obavijest o održanoj skupštini u studenom 2012. godine objavljena na službenim stranicama HGK, u kojoj se navodi kako je predsjednik Nadzornog odbora HGK Vinko Dumičić predstavio Izvješće o obavljenoj državnoj reviziji financijskog poslovanja Hrvatske gospodarske komore za 2010. godinu „u kojem je temeljni nalaz pozitivan, a primjedbe su već u velikoj mjeri uvažene do sada...“ Ovo je još jedan školski primjer sofizma koji je ostavljen bez odgovarajuće reakcije – nejasno je koje kriterije g. Dumičić primjenjuje pri određivanju što je „temeljni nalaz“, a što „sporedni“, ili kako bi se već trebao nazvati dio nalaza s opisanim nepravilnostima koje su članovi Nadzornog odbora grubom nepažnjom prihvatili, a sada moraju relativizirati njihov značaj. Javnost također ima pravo znati što točno znači izraz da su „primjedbe ...već u velikoj mjeri uvažene“; to jest, da li to znači da su navedene nepravilnosti u poslovanju ispravljene ili tek da su priznate?

7. I na kraju, HGK je od same transformacije početkom 90-ih godina definirana kao organizacija s neograničenim pravima na financiranje (skupština od 77 članova jednostavnom većinom određuje visinu članarine za sve pravne osobe u Republici Hrvatskoj) i ulogom koja je uvijena u maglu demagogije i napuhanih eufemizama. U nastavku su navedene funkcije koje HGK obavlja u skladu sa zakonom, od kojih gotovo svaka traži dodatno pojašnjenje, a neke izazivaju podsmijeh:

- procjena mogućnosti i uvjeta gospodarskog razvoja (zašto bi pravni subjekti plaćali još jednoj instituciji da obavlja ovu funkciju, kad to već obavljaju Ministarstvo financija, HNB, Ekonomski institut, itd.?);
- unapređivanje razvoja poduzetništva (što znači izraz „unapređivanje razvoja“?);
- poticanje istraživanja, razvoja i inovacija (što ovo točno znači i postoji li ikakva statistika o tome kako HGK potiče istraživanje, razvoj i inovacije?);
- razvijanje informacijskog sustava Hrvatske gospodarske komore i poslovnog informiranja (ovo je očigledan zadatak svake institucije i nejasno je zašto ga se posebno navodi);
- vođenje evidencije registriranih poduzeća i radnji (za vođenje evidencije poduzeća postoji Trgovački sud; nejasno je na koje se točno radnje misli);
- usklađivanje interesa članica Hrvatske gospodarske komore (i najveći magovi političke demagogije mogu samo nagađati što ovo znači, a izraz „usklađivanje interesa“ u određenoj mjeri podsjeća na manipulaciju interesima članica);
- poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, informatizacija gospodarstva i praćenje standardizacije hardvera, softvera i komunikacije (ne moraju valjda pravni subjekti RH plaćati zasebnu instituciju da „prati standardizaciju hardvera, softvera i komunikacija“? Kako HGK potiče razvoj tehnološke infrastrukture i provodi informatizaciju gospodarstva?);
- usklađivanje gospodarskih i društvenih interesa s područja ekologije (na koji način, na temelju koje zakonske osnove, otkuda Komori kompetencije za navedeno područje, koji su rezultati ostvareni?);
- priprema, sklapanje i praćenje primjene kolektivnih ugovora (da li je HGK ikada sudjelovala u pripremi, sklapanju i praćenju primjene kolektivnih ugovora i zašto bi tu instituciju ijedna od stranaka navedenih ugovora smatrala kompetentnom u toj sferi?);
- izdavanje mišljenja o bonitetu svojih članica (ovo bi moglo – da se netko sjetio – postati jedna od najznačajnijih funkcija HGK, po uzoru na američki Better Business Bureau: baza podataka u kojoj bi se registrirale sve eventualne međusobne pritužbe članica kako bi potencijalni poslovni partneri mogli provjeriti postoje li kakve „mrlje“ u poslovanju određenog poduzeća; u Americi i Kanadi je to javno dostupan servis);
- poduzimanje mjera za poticanje i razvijanje dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala (tu se nameće izraz „prvo pomesti ispred svojeg praga“, kao i pitanje kakve su to točno mjere);
- obrazovanje i inovacija znanja kadrova u gospodarstvu (što je to „inovacija znanja“?);
- rješavanje tekućih pitanja od značaja za obavljanje gospodarskih djelatnosti; (bojim se da i ova funkcija traži detaljnije objašnjenje).

Dio Zakona o HGK koji definira njene obveze spada u kategoriju literature koja je istovremeno smiješna, tužna, i uznemirujuća. Kao zakon, ona ne ispunjava niti najosnovnije kriterije jasnosti i spada u kategoriju administrativnog smeća kakvo ne bi prošlo niti u najprimitivnijim društvima (od Hamurabijevog zakona do danas, rijetko ćete naići na ovakve nerazumljive gluposti). Za frustrirane primitivce koji su igrom slučaja došli u poziciju zakonodavaca je tipično da odsutstvo obrazovanja i razuma zamijene demagogijom i dogmatizmom.

Zaključak:
Sustav upravljanja i nadzora poslovanja HGK na grub način isključuje veliku većinu članica (preko 90 posto), kojima ostaje tek obveza financiranja rada HGK. Nepostojanje ograničenja trajanja mandata i jasnih razloga za opoziv članova Upravnog i Nadzornog odbora vodi do zamrzavanja bilo kakvog razvoja poslovanja i pretvaranja Komore u institut koji se financira iz društvenih resursa, a vodi u skladu s odlukama usko ograničenog kruga dužnosnika čiji sastav i kriteriji odabira nisu dostupni javnosti. Nepravilnosti pronađene u izvještaju Državnog ureda za reviziju za 2010. godinu daju tek mali uvid u slobodu kojom raspolažu vodeći dužnosnici Komore, ne snoseći pritom nikakvu odgovornost za grubo narušavanje interesa članica. Bilo bi vrlo tužno kada bi se ustanovilo da je ovakvo stanje stvari nepopravljivo, pošto nedostatak interesa i aktivnog sudjelovanja – ili barem odbijanja obveze financiranja instituta na čije upravljanje nije moguće utjecati – omogućuje pojavu „šokantnih“ korupcijskih skandala ili, u najmanju ruku, neefikasno rasipanje društvenih resursa.

Pored svega navedenog, potrebno je dodati kako se članovi upravnih i nadzornih odbora te ostalih djelatnika HGK na visokim pozicijama koji se iz nekih razloga već više od desetljeća drže za svoje pozicije čine posebno sumnjivima te bi trebali biti ispitani u vezi svih nezakonitih radnji koje su se odvijale pod okriljem HGK. Nakon skandala s Nadanom Vidoševićem, ostavku je dao tek jedan član Upravnog Odbora, što dovoljno govori o njihovim etičkim standardima. S druge strane, poslovanje Komore – njen „demokratski ustroj“, rasipanje novaca bez kontrole, nepravilnosti u otvorenoj suprotnosti sa zakonom i statutom, te konačno najobičnija pljačka – govori o njihovim menedžerskim sposobnostima. Njihove biografije mogu poslužiti jedino kao primjer lošeg upravljanja, a u nekim slučajevima i kao primjer mentalnog oboljenja koje se sastoji od kombinacije pohlepe, gluposti, bezobzirnosti i arogancije.

Komentari

Božo Jusup u Upravnom odboru

Božo Jusup u Upravnom odboru HGK?!

A kad su mu radnici u Tankerkomercu zadnji put dobili plaću?

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Mene su učili

dok sam bio u partiji

da se to zove: otuđeni centar moći

imaš to recimo na HTV-u i još gdjegdje

jer

" bogati se za sebe uvijek pobrinu"

a propos teme

zapazio sam da dva najveća kapitalca u Remetincu dolaze iz Splita, čudo jedno nisu Hercegovci,

da, nisu ni zatucani ognjištari nego neki obrazovani kulturni ljudovi, poštovatelji umjetnosti, poliglote, ekonomisti, stupovi društva jebote

gle čuda čak su i ono ideološki pokrili širok dijapazon ; od katoličke obitelji do partizanskih gena
crvenog Splita i antifašističkog Hajduka

" e kad nas naši budu krali"

sve dobro...

Tko je glasao

Tuđmanov pobočnik i kralj svih krađa

Miroslav Kutle - Široki Brijeg

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Rješenje je tako jednostavno

Rješenje je tako jednostavno - dobrovoljno članstvo.
Isto tako za HRT, HOK, turističku zajednicu i sve slične institucije. Pa neka se onda vidi koliko su te organizacije korisnicima korisne i koliko su za njih spremni platiti.
Naravno, budući da se odgovor unaprijed zna, to se nikad neće učiniti, makar dotad svi ostali pocrkali.

TRŽIŠTE ODMAH!

Tko je glasao

razumije se

i za KC... mislim, ono, dobrovoljno članstvo, ali i članarina :) TRŽIŠTE, hehehe
profesor

Tko je glasao

Slažem se, crkveni porez kao

Slažem se, crkveni porez kao u Njemačkoj. S time da isti princip vrijedi i za udruge, NGO-e i sl.
S obzirom da se KC tako financirala i u komunizmu a i danas uzima donacije i milodare, ne sumnjam da bi preživjela. Za ove ostale nisam siguran.

Tržište bi pokazalo što ljudi trebaju i žele financirati a što su samoproglašena "javna dobra".

Tko je glasao

Uspoređivati Njemačku i RH po

Uspoređivati Njemačku i RH po tom pitanju je najneproduktivnija borba za sekularizam koja može postojati.

Vrlo marginalno, ali znakovito: koliko njemačka država godišnje troši na rehabilitaciju narkomana po glavi stanovnika? Koliko RH? Koliki su omjeri uspješne asimilacije liječenih narkomana kod njih, a koliki kod nas?

Tko je glasao

grof od spinuta

uvatili ste se bidnoga nadana koji je 20 godina guzija dobre pičke, kupova skupe slike, veštite, i napravija par kućica, vikendicu i mali bajbotić, kupija par stotina hektara zemje diljem naše lipe domovine. sram vas bilo, jalnici jedni, krivo vam je što je čovik od yuga 45 za samo dvajeset godina dogura do mercedesa cls, koji ima grijane siceve da mu se jaja ne olade jerbo su izložena velikim naprezanjima. ko je vama kriv šta je čovik nakon završetka ekonomskog fakulteta u jednoumlju bija veliki domoljub i hrvat i posta šef financija dalmacijacimenta, a posli i njegov diretur. nije on to naučija od njegovog ćaće koji je bija bog i batina koji je vedrija i oblačija u svoje vrime, nije on od matere koja je bila iz partizanske obitelji, a nije bome ni od svoje žene koja je iz čestite i skromne familje, to je on naučija od onog lupeža partizanskog genrala tuđmana i onih hercegovaca ustaša šta su došli izvanka. kada smo se oslobodili mrskog komunizma, baka je nastavila štedit, a sin je pomoga u opstojnosti dalmacije nabavom dizel električnih centrala, uspija je plus od stotine miljuna maraka u hajduka pretvori u minus. teško je nabrojat podvige našega đorđa klunija, grofa spinutskog. nasriću to je rijetka i izolirana pojava. ma ne čudi me šta je tako volija pizdu, stari splićani kažu da dlaka od pizde čvršće drži od brodske cime, nije mi čudno šta je volija veštite, dobru spizu i lipe aute, jedino me čudi kako ga je tek sada uvatilo, bem mu miša u duvanu?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  2. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 8
  3. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  4. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  5. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  6. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  7. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  8. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  9. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  10. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  11. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 63
  12. zarobljeni u tuđa objašnjenja od aluzija komentara 0
  13. Od hrvatskih časnih ratnika u ratu, do izdajničkih antihrvatskih političara u miru, za kratko vrijeme od ppetra komentara 26
  14. planetarno... monolog caruje... od aluzija komentara 0
  15. pa ti sad´ razumi milosrdne, od indian komentara 11
  16. HDZ besprizorno trguje hrvatskom djecom da bi ona sutra plutala plićakom od ppetra komentara 8
  17. Hrvatska u čvrstom zagrljaju „najkvalitetnijih“ Hrvata od Feniks komentara 0
  18. Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere od Zoran Oštrić komentara 18
  19. moram biti... kakav jesam... od aluzija komentara 0
  20. Kakvi ljudi nemaju mjesta među serboslavskim parazitima? Evo jedan konkretan primjer. od radnik komentara 0
  21. učiteljsko i profesorsko školstvo je potrošeno od aluzija komentara 0
  22. Blaženi Boris Jokić i Bezgrješna Anka Mrak-Taritaš-Dugoprstanka od ppetra komentara 15
  23. Darwinova nagrada i antivakcinaši od doza komentara 7
  24. Hrvati neka jedu... meso 11 godina staro od aluzija komentara 0
  25. MUŠKARAC I ŽENA od petarbosni4 komentara 13

Tko je online

  • boltek

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 40

Novi korisnici

  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500
  • mAjAdrK1IO