Tagovi

Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu

Jesam li socijalist? Pa, osobno se tako ne izjašnjavam, ali ovisi o definiciji. (Naravno, ako riječ koristite kao etiketu, do definicija vam nije stalo.) Prije bih rekao, ako baš moram, da sam "socijalni liberal". (Ne, nije "drveno željezo", kako su neki tvrdili još 1989. kad se osnivao Socijalno-liberalni savez; pojam postoji još od prije 1SR.) To je kombinacija snažne usmjerenosti, s jedne strane, na važnost osobne slobode ("sloboda" u jednini" kao osnovno svojstvo i sposobnost homo sapiensa) i prava na njeno ispoljavanje (razne slobode: govora, organiziranja, prosvjeda idr.), te s druge na priznanje da društvo ipak postoji (nasuprot efektnoj frazi M. Thacher).

U ekonomiji, zalažem se za optimalnu kombinaciju tržišne, državne i društvene regulacije - tri mehanizma odlučivanja o ekonomskim problemima (proizvodnja, raspodjela i potrošnja). Neke probleme u društvu (u "gospodarenju" u širem svimslu riječi, ne samo u ekonomiji) razrješavamo kroz konflikt i takmičenje, a neke kroz suradnju i uzajamno potpomaganje. Je, znam da je to dosadno, bit negdje u sredini, ni vrit ni mimo. :bang:

Globalno mi je blizak njemački "ordoliberalismus" (razvijen na tradiciji "kameralizma" iz 17-18. stoljeća). Mislim da je nama. s obzirom na tradicije i mentalitet, njemačka tradicija (također u austrijskoj varijanti, zemlja koja nam je bliska po veličini pa se izbjegavaju neki problemi usporedbe s divom) bolji primjer za ugled nego skandinavski model (iako nisam siguran u pogledu dogme o nezavisnosti nacionalne banke) ili recimo francuski, koji je hrvatskim ustavotvorcima 1990. bio najbliži (snažna centralizacija države, jaka birokracija, državna intervencija dekretima, snažna društvena konfliktnost nasuprot mentalitetu sporazumijevanja, koji je Njemačka razvila nakon 2SR). Njemačka (do 1990. Zapadna) je, na temeljima iskustava i grešaka prethodnih 75 godina (od ujedinjenja do pada nacizma), pod prilično dobrohotnom okupacijom, nakon 2SR razvila uspješan model "socijalnog tržišnog gospodarstva" koje je u posljednjih 20-ak godina dopunjeno u "Ekološko-socijalno tržišno gospodarstvo" (Ökosoziale Marktwirtschaft).

"Kapitalizam" je vladavina kapitala; kapital je društveni odnos i umišljaj (vrijednost novca, koja postoji samo u ljudskim glavama), a ne neka stvar ili supstanca. "Socijalizam" je ime za vladavinu društva (lat. societatis, njem. Geselschaft). "Komunizam" je ime za vladavinu zajednice (njem. Gemainschaft); nije slučajno da je stranka koja je u Hrvatskoj na vlasti zamijenila komunističku u imenu imala "zajednica": utopija zajednice zasnovane na klasi zamijenjena je utopijom zajednice zasnovane na naciji (u oba sučaja, pojmovi koji pripadaju u apstraktnu sferu umišljaja, Geselschaft, pokušavaju se preobraziti i apsorbirati u proširenu sveru svakodnevlja, Gemainschaft).

"Demokratski socijalizam" nastoji spriječiti da kapital vlada nad ljudima a da se ipak ne uništi mehanizam tržišne konkurencije. Zasad imamo kompromise, uspone i padove.

Postoji i jedna važna "kvaka 22" u anarhokapitalističkoj utopiji: neograničeno slobodno tržište zakonido dovodi do ukidanja slobodnoga tržišta; naime, konkurencija dovodi da slabiji propadaju, oni koji su jači sve više jačaju i bez van-tržišnih (političkih, društvenih ili zajedničarskih) ograničenja sve više mrzve slabije, te na kraju nstvaraju monopol ili oligopol, koji spriječava konkurenciju da se čak i pojavi ili da naraste preko dozvoljene margine. Korporacije, neumitnom zakonitosti vlastitoga kretanja tržišne konkurencije, postaju autoritarne države i ukidaju tržišnu konkurenciju (a opstati mogu korporacijski ratovi); takva mračna budućnost (distopija) tema je brojnih "cyberpank" SF priča. U takvom društvu vladaju bezlične sile kapitala, a ne pojedinačni kapitalisti. Da bi se slobodno tržište održalo, država mora stalno i snažno intervenirati, kroz zakone protiv trustova i drugim mjerama.

Tu je vrlo važna, osim tržišta i države, ova treća komponenta, društvena, Pojam "društvenoga partnerstva", Sozialpartnerschaft: opća usmjerenost, institucionalna i proceduralna rješenja, mentalitetna nastrojenost, želja i spremnost za suradnju, dogovor, kompromis, konsenzus: između radnika i poslodavaca, lokalnih i središnjih vlasti, poduzetnika i ekološkog pokreta itd.. (Usput: ovo je jedan od primjera kad je važno pogledati izvore na drugom jeziku osim engleskoga. Stranica na engleskoj wikipediji "Social Partnership" daje tekst isključivo o Irskoj. Također su vrlo važni primjeri iz Latinske Amerike, za što bi trebalo moći pratiti literaturu na španjolskom i portugalskom) Ne onaj lažan poziv na "kompromis" sa stajalista jačeg, koji podrazumijeva da slabiji treba odustati od svojih stavova u zamjenu za par fraza i poneku kozmetičku promjenu.

Spremnost da se popusti i prihvati kompromis nikako ne znači, da se od svojih načelnih stavova i zahtjeva treba odustati. Dijalog će se uvijek obnovljati. Važno je da svi sudionici uvijek ostaju otvorenog duha prema drugim sudionicima, otvorenog uma prema mogućim promjenama koje budućnost donosi, i da su spremni učiti od prošlosti. tako se revolucije mogu provoditi postepeno, bez nasilja i s malo prisile. U najuspješnijim europskim zemljama, takav se složeni (dijalektički) pristup odnosi ne samo na institucije, nego postaje i dio mentaliteta.

Među inim institucionalnim rješenjima, tu je i snaga sindikata; pa snaga i uobičajenost zadruga, "kooperative" kao normalan dio ekonomije (nasuprot primitivnoj derački koja se digla kad je ORaH to bio spomenuo: "bando komunistička, idite u Venecuelu ako ste protiv privatnog vlasništva!"). Poljoprivredne zadruge su od vitalne važnsoti u gospodarstvu Austrije, Njemačke, Danske idr.. Hrvatska je naslijedila model zadruga i PIK-ova iz socijalizma, koji je bio dobra osnova da se unaprijedi i prilagodi novim uvjetima; umjesto toga, model je uništen i zamijenjen ekonomsko i socijalno manje uspješnim, "pajtaško-kapitalističkim".

Njemačka ima više od 1000 energetskih zadruga s oko 10 milijuna članova, koje posjeduju većinu novoizgrađenih kapaciteta elektrana na obnovljive izvore, koje ukupno proizvode bar 5× više nego sve elektrane u posjedu HEP-a. Uz to su i poljoprivredne zadruge također veliki vlasnik, zatim i pojedine obitelji koje posjeduju fotonaponske krovne sustave (oko 1,5 milijuna). Tako se većina novca, koji se izdvaja preko naknade za poticaje obnovljivih izvora i učinkovite kogeneracije, vraća građanima (također su veliki vlasnik i jedinice lokalne samouprave). To je važan čimbenik stabilnosti, zbog kojeg nema značajnih prosvjeda protiv visoke cijene električne energije. (U Hrvatskoj, paradoksalno, sad velik dio tog novca odlazi Hrvatskoj elektroprivredi i to je glavni razlog povećanja naknade!) To komentatori s anglosakonskog jezičnog područja obično ispuštaju iz voda. Također važnu ulogu, već oko 200 godina, imaju k lokalne banke odnosno šedionice (Sparkasse) koje nemaju kao jedini motiv maksimaliziranje profita (a nisu ni državne).

Tu je mislim prevelika usmjerenost na konflikt problem američkoga društva - mentaliteta i institucija, a također i mediteranskih društava.

Ideja, da u društvu svi trebamo biti prvo partneri, a tek onda suparnici (na tržištu i drugdje). To također i u Aziji, tradicija konfucijanstva, "azijski ekonomski model" koji je blizak "rajnskom" (ali funkcionira, npr. u Kini i Singapuru, i bez političke demokracije odnosno stranačkog pluralizma: za razliku od Europe, uspijevaju održati deliberativnu racionalnost i pluralnost unutar stranke ili pokreta koji imaju monopol političke vlasti).

Staljinistički model (koji je on preuzeo od ljevičara iz 1920, nakon što ih je likvidirao) apsolutizira državu. Samoupravni socijalizam je apsolutizirao "samoupravno dogovaranje i sporazumijevanje" (ali zadržao monopol jedne stranke). Oba modela ne daju optimalne rezultate i ne funkcioniraju na dulji rok, kao ni anarhokapitalistički koji apsolutizira tržište. Nema jednostavnih recepata; ne samo da nema "ili-ili", nego nema ini nekakve logične aristotelovske točke "zlatne sredine", jer sve je stalno u pokretu. Nema čak, ni načelno, nekog čvrstog "trećeg puta" jer i staze se stalno račvaju i mijenjaju, svakim korakom koji učinimo.

Da, takva slika može izgledati deprimirajuća; ali ona je realistična - iako je dio realnosti i to, da ljudi moraju imati neke iluzije. S ovakvim pričama, nitko ne bi mogao pobjediti na izborima i time doći u poziciju da stvari mijenja. .

Komentari

Primjedba

Suvremena civilizacija nema pojma o tome što je dobro a što loše, ne ralikuje ih čak ni po instinktu, a niti po nekoj savjesti. Mi smo izgubljeni. Samospašavanje počinje upravo sa tom spoznajom - da smo izgubljeni.

Tko je glasao

Pravi kpitalizam

Primitivni kapitalizam podrazumjeva vladavinu živih vlasnika nad kapitalom nekog poduzeća a njegov retardirani oblik ničim kontroliranu vladavinu managera. Pravi kapitalizam podrazumijeva vladavinu zakona kojim se kontrolira efikasnost rada gospodarskih i društvenih ili političkih managera. Takav kapitalizam za sada ne postoji kao realna pojava. Primitivni kapitalizam je vladavina slučajno dobrih vlasnika ili političara, njegov degenerirani oblik je vladavina loših managera, a pravi kapitalizam bit će vladavina kapitala (umjetnog vlasnika) kojem će biti u interesu da dobro vlada i čiji če rad štititi zakon.
Socijalizam kojeg smo preživjeli bio je nezreli i propali pokušaj. To je bila ona prva lasta koja je prerano došla pa se smrzla.
Pravi "socijalizam" nastati će kad laste donesu sunce sa sobom. To će biti nomokratsko društvo, a njime će vladati onaj umjetni vlasnik.
Današnji ljudi ne razlikuju više lijevo od desnoga. Nikakva šteta, jer takve razlike ne postoje ni u stvarnosti, niti su važne tamo gdje postoje. Važno je razlikovati ono naprijed od nazad. No to je jako teško i u tome se premnogi ljudi prevare.

Tko je glasao

Pomalo zastarjelo

@Zoran Oštrić
Nemam ništa protiv tvog razmišljanja o socijalizmu i kapitalizmu.
Sam sebi često u posljednjih godinu dana postavljam pitanje:
- U čemu je razlika između socijalizma i kapitalizma DANAS?
- Pogledajmo što čine jedni i drugi kad dođu na vlast.
- Ima li razlike? ( osim u javno objavljenim svjetonazorima bilo lijevim ili desnim)
- Osjećaj da su izgubili orjentaciju što je lijevo a što desno postaje sve veči.
- Da li je kapitalizam zaista vladavina kapitala?
- Da li je socijalizam vladavina društva?
- Sjeti se samo koliko smo puta u samoupravno soc. psovali one koji ne znaju i ne žele delati? Na istom radnom mjestu je kao i ja i prime plaću kao i ja a nesmeš mu dati otkaz.
Hrvatska današnjica jasno i glasno govori o KORPORATIVNOM kapitalizmu, koji određuje vlade i ljude vodećim mjestima, odgovorne korporacijama poput Agrokora. Pevec nio bil tak mudar , pak su ga vlovili za jajca, Ovome tepaju.
Ni socijalizam ni kapitalizam nisu kaj su negda bili.

Tko je glasao

- Da li je socijalizam vladavina društva?

- Da li je kapitalizam zaista vladavina kapitala?
- Da li je socijalizam vladavina društva?

Kapitalizam i nije bogznakaj,
...ali je socijalizam uvijek i svugdje bio vladavina kulta...ovog, onog ili nekog trećeg kulta...

Tko je glasao

@boltek:

- Da li je kapitalizam zaista vladavina kapitala?
- Da li je socijalizam vladavina društva?

To su definicije pojmova. Pitanje je, kakvo je realnno stanje? Svakako ono ne odgovara nikakvim čistim pojmovima, tako nikad nije ni bilo. Ali pojmovi su korisni vodič da razumijemo zbilju (moramo "konceptualizirati").

"Korporativizam" je također koristan pojam, ali mislim da nije dovoljan. Više po mom sudu daje pojam "crony capitalism", što se po smislu na hrvatski može prevesti kao "kumovski kapitallizam".

Tko je glasao

Komunjarizam se preselio na Zapad i ugrožava demokraciju

Tko je glasao

imam jednu malu, isto tako

imam jednu malu, isto tako dosadnu primjedbu na ova tvoja "Neka dosadna razmišljanja..."
Ponudio si ovdje all-you-can-eat ponudu,
...svega tu ima,
...tu je i "socijalni liberal" i "drveno željezo", i osobne slobode i "sloboda" u jednini" homo sapiens i prava, i razne slobode: govora, organiziranja, prosvjeda, i ekonomija, i tržišne, državne i društvene regulacije, i proizvodnja, raspodjela i potrošnja,
...i konflikt i takmičenje, i suradnja i uzajamno potpomaganje,
...i skandinavski model i nacionalne banke i francuski model, koji je hrvatskim ustavotvorcima 1990. bio najbliži, snažna centralizacija države, jaka birokracija, državna intervencija dekretima, snažna društvena konfliktnost, i . Njemačka i nacizam, i model "socijalnog tržišnog gospodarstva" i "Ekološko-socijalno tržišno gospodarstvo" (Ökosoziale Marktwirtschaft),
...pa "Kapitalizam", pa tu je i "Socijalizam" i neizostavni "Komunizam", ima tu i utopije, ima i distopije, nacije, klase, Geselschaft, Gemainschaft, "Demokratski socijalizam", mehanizam tržišne konkurencije, kompromisi, usponi i padovi.
... institucionalna rješenja, tu su i sindikati; pa snaga zadruge, "kooperative", pa "društveno partnerstvo", Sozialpartnerschaft, Azije i konfucijanstva,...
...
Stvarno, solidna ponuda all-you-can-eat.
Svega baš tu ima.
Osim što nedostaje pojam "istinitosti" u bilo kojoj izvedenici....
Toga u cijeloj tiradi nema.
Kao da je potpuno nepotreban.
Čak niti kao probavni enzim (Digestive Enzyme) potreban da se sva ta silina ponuđenih teških masnoća lakše probavi.

Tko je glasao

@indian:

Ponudio si ovdje all-you-can-eat ponudu,
Nisam. Ima jako puno stvari koje ja ne mogu "pojesti", ili, u duhu našeg jezika, "probaviti".

Spominjem razne stvari, koje su dio svijeta u kojem živimo. Također, spominjem povijesna kretanja. Širina pogleda u prostoru, vremenu i prostoru ideja je, smatram, korisna za spoznaju svijeta, pa dapače i za izbor valjanih koraka.

Osim što nedostaje pojam "istinitosti" u bilo kojoj izvedenici....
Ne znam koje sve "izvedenice" pojma "istinitosti" imaš na umu. Ako je smisao ove primjedbe da ja pričam samo o svojim fantazijama, onda se meni čini da govorim o realnosti, dakle da se moje misli poklapaju sa stvarnosti. Je li npr. "eko-socijalna tržišna privreda" u ovoj ili onoj izvedenici pojma "istinta"? Pa, uistinu postoji - taj termin označava nešto stvarno. Nekakvo metafizičko razmatranje o poklapanju bića i bitka ili tako nešto ovdje, priznajem, nije tema. Postoj jedna ontološka pretpostavka o čovjeku kao po bitku slobodnom biću.

Shvaćam da je mnogim ljudima teško tako misliti, da se svi aspekti uzmu u obzir. Dapače, da često iritira. Kako rekoh, s time se ne mogu dobiti izbori. Prekomplicirano je, za izbore se mora pojednostavljivati. Čak i u najnaprednijim demokracijama.

Tko je glasao

...moglo me je zasmetati i

...moglo me je zasmetati i što ti se u tekstu ne pojavljuje pojam "koala" ili metnimo "troglodit"
...i ti pojmovi nedostaju u pretežno svim tekstovima posvuda
No, ne smeta me. Jer nisu egzistencijalno bitni za razumjevanje većine onoga o čemu razmjenjujemo misli.
No, niti tu, među gomilom pojmova i tematskih poticaja, niti u golemoj većini drugih umotvorina na koje nailazim se ne pojavljuje ključni zahtjev, pojam, kriterij, koji je vrlo, vrlo bitan za komunikaciju...
pojam, zahtjev, kriterij "istinitosti".
Nije to zaborav koji se samo tebi dešava u žaru javnog osvješćivanja.
Nisi ti bitan, niti ja kojem se izvoljelo to zasmetati sad´ i ovdje.
Bitno je ono što iznosimo. I zahtjevnost koja iza toga stoji.
Bitno je da "istinitosti" nema mjesta kao kriteriju i cilju, kao pojmu u komunikaciji koji ne može doći do daha ni izražaja pored svih silnih hipokritičnih ideoloških pojmova i povjesnih taloga u našim diskursima. Za pojam "istinitosti" kao temi se redovito treba ispričavati zbog nepristojnosti što ju se poteže u boljem društvu.
A za nekakve bjedne "socijalizme", "kapitalizme", "nacionalizme", "socijalno tržišna gospodarstva" i "ekološko-socijalno tržišna gospodarstva", ... "institucionalna rješenja", "sindikate"; pa " zadruge", "kooperative" i kojekakve trice i kučine za koje se nitko ne osjeća pozvanim da u kontekstu političke teme opravdava prisutnost. Sve je samorazumljivo.
Ali, za eventualnu prisutnost "istinitosti" ili neke njene izvedenice u tekstu je potrebno pobliže objasniti potrebu. To nije samorazumljivo.

Tko je glasao

mali dodatak...

... dodao bih i ovo (kad već o značenju riječi). Na svim ovim prostorima nakon raspada bivše države je u svim novonastalim državama zavladala - demokracija. Sve dotijedne države su imale višestranačje i demokratske izbore (za razliku od pljuc bivših totalitarnih režima).

Kako je skoro između svih izbio rat - može se reći kako je ovdje riječ o žrtvama demokratskih režima.

Eto, ne valja vako, ne valja nako...

Tko je glasao

Opasnost- laži u zaphodovom komentaru

Kako je skoro između svih izbio rat - može se reći kako je ovdje riječ o žrtvama demokratskih režima. Izbio je rat između Srbije i Slovenije, Srbije i Crne Gore protiv Hrvatske, Srbije i BiH, Srbije i Kosova,Srbije i NATO-a, a da nije bilo SAD-a izbio bi i između Srbije i Makedonije.
Još da je Srbija bliže Vatikanu, napala bi i Vatikan..)))

Protiv koga nije ratovala Srbija?

I ti pišeš da je izbio rat između svih demokratskih "režima" , a ono Hrvatska nije ratovala protiv Slovenije, niti protiv Kosova, niti je Slovenija ratovala protiv Kosova, niti protiv BiH, niti su ratovali Slovenija i Kosovo, niti je RH ratovala protiv BiH (osim britanskog podmetanja) i kao posljedica rata Srbije protiv BiH, jer su Srbi protjerali stotine tisuća muslimana na teritorij s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Tko je glasao

mali tečaj logike

Ako kažem da su sve žrtve ovih prostora "žrtve demokratskih režima", to ne znači da su svi demokratski režimi bili u ratu.

Naime, iz rečenice: "Kad jedem onda i dišem," na proizlazi i "Kad dišem onda i jedem".

Dakle - i dalje stoji moja tvrdnja, svi sukobi na ovim prostorima su bili IZMEĐU država kojima je uređenje demokratsko, stoga su sve žrtve "žrtve demokratskih režima".

Zar to nije šaljivo? Imamo žrtve totalitarnih režima i žrtve demokratskih režima.

Tko je glasao

Veliki tečaj čitanja,razmijevanja i veliki tečaj logike

Kako je skoro između svih izbio ratOdnosilo se na ovaj dio tvoje rečenice, što bi bilo jasno i osnovnoškolcima, a tebi očito treba veliki tečaj iz logike i čitanja s razumijevanjem.

Dakle komentirala sam o ratovima"između svih"!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Vrijeme je za istinu od Feniks komentara 0
  2. Izvanredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji 8. lipnja od Zoran Oštrić komentara 2
  3. porezna sjekira od aluzija komentara 0
  4. ŠEF tko je... od aluzija komentara 0
  5. Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Peticija protiv porezne reforme-protiv Poreza na nekretnine hrvatskih građana od ppetra komentara 17
  7. Plenković, čovjek od slame od Mucke komentara 14
  8. Ćirilica u Vukovaru od acinum komentara 7
  9. djevojka... puteno je prvi put... od aluzija komentara 0
  10. Komentar križnog puta i Rimu od petarbosni4 komentara 0
  11. novčani promet kupaca od aluzija komentara 0
  12. DORH i pravosuđe su osnovni i najteži problem Hrvatske, koji zajednički produbljuju MOST i najdetuđmanizatorskiji vrh HDZ-a od ppetra komentara 8
  13. Agrokor je potvrdio... ŠEFovanje ŠEFova je potrošeno od aluzija komentara 0
  14. USA i Rusija u ŠEFovskom sukobu od aluzija komentara 0
  15. imati svoj... zaključak od aluzija komentara 0
  16. afere, skandali, zločini - crna kronika od aluzija komentara 0
  17. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 0
  18. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 3
  19. Igra (valjda) počinje, ishod neizvjestan od Feniks komentara 25
  20. ŠEFovi hoće tehnoMudrolije bez radnika od aluzija komentara 0
  21. Vrijeme "svirke" je isteklo, valja "sviralu za pas zadjenuti" od Feniks komentara 16
  22. konstante ŠEFizma... NE zaboraviti od aluzija komentara 0
  23. Za Agrokor- napad na RH odabrali su trenutak-u kojem RH ima za "premijera" jedača srpske čokoladice iz ruke četnika Vučića od ppetra komentara 30
  24. Zašto Agrokor ne smije preuzeti Plenkovićev povjerenik od sm komentara 14
  25. Koprivnički lapod od bosancero komentara 2

Tko je online

  • laufer

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 42

Novi korisnici

  • talk500
  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall