Tagovi

Ne razumijem smisao drugog stupa

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Mirovinski fondovi moraju platiti svoje ljude, ostvariti dobit, anulirati gubitke iz vremena recesije i povećanjem vrijednosti kapitala poništiti utjecaj inflacije.
Može li ovo biti održiv model? Što će biti ako ja odem u penziju u vrijeme recesije i pada vrijednosti dionica? Kolika će mi biti mirovina?

Država misli da će reformom odgovornost sa svojih leđa prebaciti na leđa pojedinca, ali stvar je u tome da je u dobrim vremenima svima dobro, novca ima i država i gospodarstvo i građani, a u vrijeme krize je svima teško.
U vrijeme krize bi se mogli smanjiti prihohi penzionera koje primaju iz drugog stupa, to bi smanjilo potrošnju pa samim time i rast gospodarstva i smanjenje prihoda od poreza, a moglo bi dovesti i do socijalnih nemira te prisiliti državu da intervenira pomaganjem i većim socijalnom davanjima građanima.

Ima li boljeg načina za rješenje pitanja mirovinskog sustava?
Je li nam je potrebna drugaćija reforma?

Komentari

ono što je još

ono što je još zanimljivije je činjenica da ako recimo imaš tridesetak godina, očekivana mirovina u času kada odeš u penziju će ti biti veća iz drugog stupa nego iz prvog unatoč tome što u prvi ide 3x više novaca

Tko je glasao

Očekivana mirovina, je li

Očekivana mirovina, je li to ono kao i očekivani rast BDP-a od 7% ili očekivano primanje u EU 2009. ili ...

Ljudi su kod nas radili desetljećima uplaćivali u mirovinski fond i očekivali pristojnu mirovinu, očekivali su da će im se mirovina računati prema prosjeku od deset najboljih godina, a kod je došlo vrijeme za mirovinu odjednom promjena pravila i izjave da za njih nema dovoljno novca. Hoće li se isto dogoditi meni kad dođe moje vrijeme za mirovinu.

Možda stari sustav nije funkcionirao jer je prosjek godina našeg umirovljenika 51 godina, jer ima puno povlaštenih mirovina, jer puno ljudi radi na crno ili dio plaće primaju na ruke, jer su se problemi sa zaposlenicima iz propalih poduzeća slali u prijevremene mirovine pa je osim većeg opterećenja mirovinskog fonda i mnoštva mladih umirovljenika sve manje onih koji rade i plaćaju doprinose.

Ako novac iz drugog stupa ide na državne obveznice onda opet proračun financira mirovine i to na teret radnika koji plaćaju poreze.

Ako se novac iz drugog stupa ulaže u dionice, tražit će se od tvrtki dovoljno velika dobit da se nemire potrebe mirovinskih fondova. znači opet će biti opterećeni radnici (rezanje troškova, ukoliko naši ljudi postanu preskupi pogoni se sele vani).

Tko je glasao

Kao nezaposlena, uplaćivala

Kao nezaposlena, uplaćivala sam sama sebi poljoprivrednu mirovinu i tako jedne godine primijetim da su se svi brojevi žiro računa promijenili, i da umjesto HZMO piše državni proračun. I ne bje mi jasno kamo sad to moji novci za penziju idu. Odem ja pravo u HZMO da čujem od savjetnika što je to. I pitam, ako mi novac ode direktno u proračun, odakle mi garancija da će mi biti priznata uplata za penziju. A savjetnik reče otprilike ovako: ja radim ovdje, i ne znam, kad dođe red na mene da idem u mirovinu, hoće li mirovine uopće biti. Eto, ako se izgubi u prvom stupu (ugine, npr.), može bit će ona iz drugog stupa preživit?

Tko je glasao

Može biti, ali zar bi

Može biti, ali zar bi trebali uplaćivati u drugi stup jer zbog državne birokracije možeš ostati bez zaslužene mirovine?

kod mirovina je ista stvar kao i kod poljoprivrede i brodogradnje i mnogih drugih slučajeva.
Sistem na koji se sada radi ne valja, a odgovorni ne znaju, ne žele i nemaju volje stanje popraviti, već jednostavno puštaju da propadne ono o čemu bi se morali brinuti ili kopiraju tuđa rješenja. Tako od umirovljrnika, škverana, poljoprivrednika stvaraju socijalne slučajeve.

Tko je glasao

Individualnost. Po tome se

Individualnost. Po tome se sustav razlikuje od onog do 2002. Unaprijed znaš koliko novca imaš na računu, znaš da ćeš ukoliko odeš u prijevremenu mirovinu dobiti crkavicu, a ne mirovinu (53-65 kn mirovina za one koji su već otišli u mirovinu, izvor: Moj novac portal), te da će ti mirovina ovisiti o visini uplate.
Oni kojima su to premali iznosi, primaće tzv. zaštitnu mirovinu (izvor: HZMO) od nekih 1800 kn za 40 godina staža. Manje staža, manja mirovina.
Ulaganje u obveznice, novčane fondove isl. štiti te od inflacije, a nekoliko menagera krade puno manje od par stotina političara.
Usporedi broj zaposlenih u HZMO (koliko ono tisuća ?:=) i u drugom stupu (ukupno manje od stotinu u RH) pa će ti biti jasna razlika u troškovima.

Profesionalac

Tko je glasao

Ulaganje u obveznice,

Ulaganje u obveznice, novčane fondove isl. štiti te od inflacije, a nekoliko menagera krade puno manje od par stotina političara.

tko garantira kamatnu stopu veću od stope inflacije? koji to fond?

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

I po starom sustavu se moglo

I po starom sustavu se moglo izračunati kolika bi bila mirovina, i onda je mirovina ovisila o visini uplata. Hoće li i kad dođe moje vrijeme za mirovinu reći da nema novca jer smo u recesiji ili jer sam uplaćivao u fond koji je sad u problemima pa nema novca za mene.

Prije se je s 20% osim mirovina moralo financirati i zaposlene u HZMO, a danas se s istih 20% mora platiti i one u HZMO-u i one u mirovinskim fondovima.

Tko je glasao

Sve nadgradnje imaju svoj

Sve nadgradnje imaju svoj smisao. Ako po EU to nije svima jasno, kod nas bi trebalo već u predškolskom uzrastu.

Nadgradnje služe za naprednije rješavanje stvari, to što nešto koštaju više i što se radi ono što se inače nikad nigdje ne radi da se to ne radi, manje je bitno, jer se usvijek više dobiva nego što košta, dodatna iskustva i znanja a ne samo osnovni ciljevi. Da nije toga većina toga bi se poslovalo kao nekad ili kao u neekim diletantskim sredinama, gdje nadgradnje nadgradnji nisu toliko nadgrađene, gdje su čak degradirane na prilično primitivne i jednostavne tehnologije.

Naš šaht je je već odavno bio 7 x složeniji i napredniji nego ostali evropski šahtovi, ili da isti podaci i papiri idu naa što više mijesta što se više troši na informatičku tehnologiju. Sada su te razlike između njih i nas smanjene, ali to ne znači da će se kod nas tek tako popuštati, slijede se provjerene niti i smjerovi.

Tako da se smisao stalno potvrđuje, oko puno toga skoro dnevni plebiscit svih naprednih snaga. I sada je udarno "trebamo", "mora", "ne možemo zaostajati" ... Tako da j pitanje smisla odavno prebačeno u područje nužnosti, pa bi bolje bilo pitanje "ima li smisla" promjeniti u "da li je nužnost nužnosti tako nužna, do stupnja nužde" (ili je bronhi, lakše se diše).

Tko je glasao

Eh da, stalno je nešto

Eh da, stalno je nešto nužno i stalno moramo nadoknađivati zaostatke i slijediti trendove.
Valjda su uspješni, uspješni zato što su razmišljali svojom glavom i tražili riješenja za svoje probleme, a ne kopirali i slijedili druge.
Što bi se dogodilo da nekim čudom uhvatimo korak s Europom?
Sigurno bi napredak stao jer da slijediš EU trendove moraš uvijek zaostajati. Pa ne mogu oni koji su ispred drugih slijediti trendove, kako slijediti nekoga tko je iza tebe?

Gdje bi bio ovaj svijet da su veliki mislioci i znanstvenici samo slijedili druge, da nisu mislili svojom glavom, misleći da je sljedbeništvo jedini i nužni put napretka?

Tko je glasao

Da nije drugog stupa ne bi

Da nije drugog stupa ne bi bilo hrpe imperijalnih zgrada sa jako puno raznih ljudi u pogonu, puno auta koji kruže, informatike, papira, obrada tržišta, uspjeha.

Da nije bilo sličnog odavno ne bi bilo također hrpe zgrada, većine javnih ljudi koje poznajemo ...

A da su ljestvice visoko podignute i da se slijedi nužnost, zamisliti samo u grubo koje impresivne borbe se vode i potom samo baciti pogled na slike
http://www.globus.com.hr/Clanak.aspx?BrojID=266&ClanakID=7380&Stranica=4...

Sada tio je sigurno lakše kada osjetiš da ni većini toga nije lako, prevelike razine, prevelika nužnost nužnosti koja uopće nije nužna, estetika uspjeha koja obara s nogu i najjače.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci