Tagovi

Ne dirajte moja... prava

?esto razmišljam o jednostavnoj ?injenici da razli?iti ljudi koriste rije?i s razli?itim zna?enjima, i da se zato tvrdnje ne mogu uspore?ivati bez uzimanja u obzir da su to tvrdnje o razli?itim stvarima.

Za primjer, uzmimo rije? pravo. Ne u smislu bavljenja zakonima, ve? u smislu "prava" nekog pojedinca ili skupine.

Pojam 'prava' je vrlo sklizak. Ve?ina se ljudi slaže da ljudi 'imaju' neka 'prava'. Ali što to uop?e zna?i 'imati pravo'? to zna?i dvije vrlo razli?ite stvari:

  • mo?i u?initi nešto;
  • zahtjevati nešto od nekog drugog.

Ponekad se oba aspekta preklapaju: ?uveno pravo prolaska preko ne?ije tu?e zemlje — pravo puta — zna?i da osoba A može pro?i, a osoba B (vlasnik) ga ne smije ometati. Pritom pod 'zemljom' ne mislim na Sloveniju ili sli?no, ve? na njivu ili dvorište.

Pravo za život zahtjeva od svih drugih da ne ?ine nešto — da ne ubijaju one koji imaju pravo na život. Budu?i da je uvijek mogu?e ne u?initi nešto, to pravo nije toliko teško ispoštovati.

Ali neka druga prava su vrlo, vrlo, dvosmislena: što se to?no smatra pod 'pravom na rad'? Svatko može raditi, nitko vam ne brani da kopate u svoj vrtu ili ?istite po ku?i. Ali to se obi?no ne misli. Misli se da ljudi imaju pravo na zaposlenje i zaradu. Ostvarenje tog prava može biti nemogu?e: ako nema dovoljno posla u državi, ne možete ga na?i ni da se postavite na glavu. Možda se misli i na obrnuto: nitko vam ne smije zabraniti da radite. Pa, naši zakoni brane odre?enim skupinama ljudi (ženama) pravo da se bave odre?enim vrstama rada, i nikom ništa.

Na kraju postoje i nekakva 'socijalna prava'. Iza svih socijalnih prava stoji zahtjev od svih drugih da daju novac. O nivou tih prava se može rapravljati: svatko se slaže da slijepa osoba treba dobiti neku pomo?, ali tko sve još treba dobiti nije posve jasno, i tome se raspravlja stolje?ima. Socijalno pravo je ekonomsko pravo.

I na kraju dolaze 'ste?ena prava'. Ovdje su i vrlo apstraktna prava kao pravo na boži?nicu, doplatak za djecu, godišnji odmor, pauzu za vrijeme rada, razne dodatke — koja su, kada bolje promislite, sve po redu ekonomska prava, dakle netko treba isporu?iti novac.

A tada dolazi do problema, jer je ekonomija ograni?ena stvar. Ono što se dijeli treba prvo proizvesti, i zato je nemogu?e dijeliti više nego što se ima, osim tako da se posu?uje.

Ste?ena prava su zapravo jezik iz prava prelaska preko njive: ako dovoljno dugo prelazite preko njive, i vlasnik se ne buni, možete ste?i to pravo, što zna?i da ?e se upisati u nekakav papir kojim kasnije možete mahati.

Ali to pravo samo zna?i da se vlasnik ne buni. Ne zna?i da vlasnik mora isporu?iti svake godine dvije vre?e krumpira. Ako je vlasniku dosta, prodat ?e svoju njivu, pa neka se netko drugi bak?e s vama i prolaskom.

Ako vam je sve ovo do sada bilo prebanalno i preo?ito, zapitajte se kad se povijesno društva po?inju okretati ekonomskim pravima — i do?i ?ete do jasnog odgovora.

?ovjek koji ima svoju zemlju, brod, imanje, obra?uje je, nešto proda, nešto pojede itd. se ne zanima baš previše za ekonomska prava. Zato u tradicionalnim društvima nema previše takvih prava: imovina je izvor sigurnosti, bila zemlja ili brod.

Tek razvojem radništva — gdje ste jedan dan na poslu, a sljede?i možda bez posla — bitno raste nesigurnost. Oslonac se traži u ekonomskim pravima: ako ostanem nezaposlen, imam pravo na pomo?. Ako ostarim i više ne mogu raditi, imam pravo na mirovinu. Ako ostanem invalid, imam pravo na pomo?. Ako se razbolim, imam pravo na bolovanje i naknadu.

Me?utim, ekonomska prava su relativna: ona nikad zapravo nisu vje?na/ste?ena, nitko zapravo nije dao pravo na naknadu, nego zakon: a zakon se može lako promijeniti. I ako se ne promijeni, ?esto se ne može izvršiti.

Stoljetna mudrost — da nakon debelih godina slijede mršave i tako ukrug — je ?ini se isparila iz suvremenih zahtjeva za pravima. Ono što je sada "mogu?e" (pustimo je li "pravedno") možda za 10 godina ne?e biti, i što onda sa "ste?enim pravima"? Kombinirajte to s demokracijom i populizmom, u kojoj se dijeli šakom i kapom, a obe?ava još mnogo i više — i dobit ?ete zaletavanje bez ikakvog opreza, kao da je svaka cesta ravna od po?etka do kraja, kao da nema rupa i zavoja. A kada do?e vrijeme za ko?enje, ?esto je prekasno i vozilo se zaustavlja na katastrofalan na?in.

Nemojte me napadati kao ultrakonzervativca: sve države, od nekadašnjeg Starog Egipta do SAD-a i Kube, preraspodjeljuju novac — uzimaju jednima i daju drugima. Samo je pitanje mjere.

Komentari

svi smo mi James

svi smo mi James Bond

http://www.youtube.com/watch?v=U1TmeBd9338

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Zbrka sa rijecima je

Zbrka sa rijecima je totalna. Jedino sto postoji je ta zbrka i toga samo treba biti svjestan u svakoj razgovornoj i misaonoj situaciji.
S jedne strane rijeci kao da je puno vise nego stvari i pojava. Sto u zbilji uopce predstavlja rijec pravo, zadovoljan, radoznao, zamjenik,...? Nadalje, s druge pak strane ako se zamislimo stvari i pojava je takoder puno vise nego dostatnih rijeci. Kakvih sve svitanja ima, planina, kamencica, ... jednostavno nema rijeci za to sve.
Covjek ne moze dozivljavati zbilju nego da je modelira, posreduje ili kako se to umno kaze konstruira. Dolazimo do pojma konstruktivizma. Samo navodim.

Ovdje se na neki nacin dotice jedne druge teorije. Teorije pravednosti.
Svakoj pravednosti i raspravama o pravednosti treba pristupiti maksimalno oprezno. Kantova preporuka o kategorickom imperativu je presebicna: "djeluj tako da bi maksima tvojega djelovanja u svako doba mogla postati opcevaljani zakon". Treba nesto slicno, ali uravnotezenije.
Treba se zalagati za takve odnose i uredenje pravednosti za kakvo bi se zalagali gotovo svi kada jos ne bismo bili niti rodeni kada ne bi smo znali u kakvim cemo uvjetima zavrsiti. Tako translatiran treba razmisljati o pravednosti, a ne iz utvrdenih pozicija. Opasnost je tu vecinom upadanje u izbor najvece moguce pravednosti i pravicnosti, koja je nesprovodiva.
Jasno je iz ovoga da samo rodenje nije pravedno. Ne mozes nista utjecati gdje i u kakvim uvjetima, u kojem vremenu i uz kog ces se roditi. Ni kasniji zivot nije bas pravedan, ali ga podnosimo jer nam je jedino dato.

Ekonomija kao bavljenje resursima u sirem smislu nije uopce i uopce ne vuce na pravednost. Ekonomija ima smisla tek kad su resursi u bilo kom smislu oskudni i kada ih treba ekonomijom promatrati. S ekonomijom je uvijek povezana neka nedaca koja onda ekonomijom polako evoluira u drugi oblik nedace i ogranicenja. Zatim se opet poziva ekonomija za tu novo pojavljenu nedacu i onda opet ponovo.

Tko je glasao

Novac je uvijek oskudan,

Novac je uvijek oskudan, uvijek ga ima manje nego što su želje (osim u rijetkim iznimcima, tipa Dubai, Katar itd...)

Tko je glasao
Tko je glasao

Nije tu samo likvidnost

Nije tu samo likvidnost firmi, nego najviše želje za društvenim financiranjem onoga što društvo (trenutno) ne može isfinancirati. Nelikvidnost počinje od države i kupovanja više nego što se ima u novčaniku, zbog čega se vadi "MasterCard' s obveznicama i ide još dalje u kredit. Hrvatska nije ništa uštedjela u pripremi za recesiju, nema nikakvih rezervi. Sve oči su usmjerene na jednu ionako ne baš jako profitabilnu uslužnu djelatnost — turizam — od koje ovisi što će biti najesen.

Užasno smo nestrpljivi. Da dižemo kredite za tvornice itd — OK. Ali ne, za tekuće poslovanje. Kada firma počne dizati kredite za tekuće poslovanje... to je prva faza... zadnja je kad više nema toalet-papira u zahodu...

Tko je glasao

Ja sam dijametralno

Ja sam dijametralno suprotnog misljenja.
Nema boljeg nego kredit i to bas za nas.
Nema nista bolje nego materijalizirati odmah svoj buduci rad. Kredit kao motiv za buduci rad.
Bode oci da smo u principu slabo zaduzeni, bolje bi bilo jos.

Tko je glasao

Ali tko će raditi u

Ali tko će raditi u budućnosti? Jesmo li sigurni da ćemo imati kapacitete za vraćanje dugova?

I ako je tvornica sada od tuđeg novca bolja od tvornice za deset godina od naše ušteđevine, odnosi li se isto i na sportsku dvoranu? Na nove tramvaje? Na Pelješki most?

Zaduženje ne može rasti u beskonačnost, brže nego GDP. Negdje moramo naletiti na zid.

Treba znati da se hrvatska država zadužuje za tekuće troškove, a to su uglavnom isplata plaća i mirovina.

Budući rad, da, ali kad uđemo u EU gomila ljudi će imati veliki motiv iseliti se u neku od obližnjih zemalja tipa Austrija gdje će dobiti mnogo više za svoj rad, a dugove neka vraća tko zna. Ostat ćemo državica s gomilom penzionera i šačicom radnika, to je moj najveći strah.

Tko je glasao

Pitaj Waelsimot-a, Jesu li

Pitaj Waelsimot-a,

Jesu li "ekonomska prava" podijelila Hrvate i u kolikoj mjeri te jesu li ta prava danas jedinica mjere za ljubav prema domovini!?

Tko je glasao

Nisu, ali je istina da je

Nisu, ali je istina da je toj novac u velikoj mjeri utrošen jako daleko od optimalnog. Trošimo gomilu novca na takve stvari a i dalje je gomila ljudi siromašno.

Naprimjer, jedan problem je bolovanje na teret poslodavca. Ispravi me ako griješim, ali to je najveća moguća glupost; to je direktni poticaj poslodavcu da ne produljuje ugovor s nekim tko je na bolovanju. Dakle, za to nema novca, to ide na teret poslodavca. A ima novca za silne povlaštene mirovine, božićnice u javnim službama itd.

Ljubav može imati jako različite aspekte. Hrvati su podijeljeni — kao i svaki narod — uvijek kada nemaju zajedničkog neprijatelja.

Tko je glasao

@Daniel N. Nemojte me

@Daniel N.
Nemojte me napadati kao ultrakonzervativca: sve države, od nekadašnjeg Starog Egipta do SAD-a i Kube, preraspodjeljuju novac — uzimaju jednima i daju drugima. Samo je pitanje mjere.
Tri faze nacionalizacije nakon WW2 bile su preko svake mjere.
Pretvorba, a što je akademski naziv za pljačku, bila je preko svake mjere.
Zaključak:
"Nema promjene društveno-političkog sustava bez povrede prava vlasništva".

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 11
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 1
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 1
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 84
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived