Tagovi

Nasilje u školi, Parkinsonov zakon

Roditeljima O.Š. Oton Iveković kap je prelila čašu i odlučili su nešto poduzeti protiv sustava koji ne štiti njihovu djecu od nasilja u školi. Njihova djeca su žrtve nasilja.

Država ima solidan zakonski okvir koji bi to trebao spriječiti, postoji Protokol kako se postupa kod pojave nasilja, ali stvari ne funkcioniraju. Postoji nulta stopa tolerancije prema nasilju u školama, ali stvari ne funkcioniraju. Dok se neki od roditelja ne primi posla. Onda se odmah nađe rješenje.

Prošao sam kroz sustav. Diskretno. Djeca su u pitanju. Ali razumijem ove roditelje koji su odabrali drugačiji pristup.

Problem je, kako sam ga ja vidio, klasični birokratski, opisan jako dobro Parkinsonovim zakonom.

A rješenje je...nema ga.

A savjet je, da vodiš brigu o svom djetetu i ne boriš se protiv sustava preko djetetovih leđa nego promijeniš školu. Pametniji popušta, a kad su djeca u pitanju, treba biti pametan.

Idemo redom.

U proteklih deset godina broj učenika u osnovnim školama se smanjio za 63.000!!! Dakle moglo se ugasiti oko 150 škola velikih kao škola u koju idu moja djeca. 15 škola godišnje. Barem tri u Zagrebu.

U sedam godina od 2004/05. do 2011/12. broj učitelja se povećao za 2.500.

Dakle posla je manje, a izvšitelja je više.

Klasično, prema Parkinsonovu zakonu funkcioniranja birokracije, rad se uvećava da bi se popunilo vrijeme potrebno za njegovo izvršenje. A to u praksi često znači da se problemi uopće ne rješavaju.

Iako je sustav u mogućnosti riješiti problem promptnom akcijom. I riješi ga trenutno kad mora.

Ali birokrate ne vole da ih se uči pameti. Jer su u strahu. Za vlastitu egzistenciju. I jer se sustav bavi samim sobom. Pa to nije dobro rješenje. Jer to stanje traži permanentno bavljenje sustavom.

A to nije rješenje. Jer bi obrazovni sustav morao biti onaj dio birokracije koji je djeci uzor. A to je u uspostavljenim odnosima kad roditelji preuzmu stvari u svoje ruke neizvedivo. Jer je poruka drugačija. Da tamo ne postoje vrijednosti koje treba usvojiti. I to je točno, samo to nije svrha. Time se ne dolazi do cilja. Barem smo tako mi procijenili.

Komentari

Za početak bi trebalo

uniformirati učenike.. od 1 . osnovne do 4. srednje.

Dečki: plave hlače i bijele košulje. Kravate, svaka škola svoju. Bedževi na prsima s nazivom škole. Na lijevom džepu bluze, jakne ili košulje pločica sa imenom i prezimenom.

Djevojčice isto to samo umjesto hlača suknje.

Onda, stroge sankcije, ostajanje poslije nastave u tzv. " reštu", nekoliko dana zabrane dolaska u školu gdje se evidentiraju neopravdani sati i sl.

Disciplinski "sudovi" vijeća - sastavljeni od učenika škole, jedan iz razreda pod ravnanjem pedagoga i sl. gdje je razrednik tužitelj, tj. onaj koji prijavljuje nedisciplinu.

Sankcije : od opomene do isključenja iz škole pa nek tata traži drugu školu.

Za materijalnu štetu roditeljima odmah sjesti na plaću ili dr. prihod.

Najagresivnije odmah u popravni dom.

Svako jutro prije nastave postrojeni razredi s dežurnim redarom i razrednicom / kom ispred škole gdje se na razglas pušta himna i poslije himne po razredima, lijepo uredno u stroju idu do svojih učionica.
Naravno, na jarbol se diže zastava koju diže najbolji učenik, redom iz razreda po prijedlogu učitelja/ ce. Svaki dan drugi i to je nagrada- privilegija.

Reda, rad i disciplina. Bez toga bude sve gore.

Naravno, ukinuti ovu Milu Jelavić i kojekakve izmišljotine poput plavih telefona i sl. gluposti.

Roditelja koji je zaista ozbiljan zlostavljač osuditi na dugogodišnju zatvorsku kaznu.

U školi zabraniti mobitele.

Učenika koji napadne učitelja/ cu odmah u popravni dom.

sve dobro...

Tko je glasao

Mnoge od ovih

stavki potpisujem!

Npr. svjedočila sam "odijevnoj problematici" u razredu svoga djeteta..... Dovoljno je u razredu imati jedno dijete iz neke "nouveau riche" snobovske sredine koja školu doživljava kao modnu pistu, pa da među dječurlijom nastane pravi kaos! Školska djeca bi MORALA IMATI PRAVO da barem u školi ne budu uvučena u sustav socijalnih NEJEDNAKOSTI, i zato bi bilo vrlo zdravo da nose školske kute!

Ako za engleskog princa nije sramota da u školi bude u uniformi, onda ni za bilo koje hrvatsko dijete ne bi smjela biti sramota da nosi školsku kutu! Kuta je SIMBOL da smo pred ZNANJEM svi jednaki, da su nam svima dane JEDNAKE ŠANSE!

Slažem se i glede mobitela, i podosta drugih stvari..... Nasrtaj na nastavnika bi morao biti tretiran jednako kao nasrtaj na policajca.....

Tko je glasao

kretenarije

Nasrtaj na nastavnika bi morao biti tretiran jednako kao nasrtaj na policajca.....

Helou, pričamo o djeci! Od sedam godina nadalje!

Tko je glasao

:)

... ali i o papanima od 17, 18, 19 godina koji me mogu pojist u dva zalogaja :)))))
profesor

Tko je glasao

Ne, u ovoj

rečenici sam, halo!, imala u vidu nasrtaj RODITELJA na nastavnika, jer - i toga je bilo.... A teško je vjerovati da toga samo tak više ne bude.....

Tko je glasao

logika

Da, iz @drvine rečenice "Učenika koji napadne učitelja/cu" se fakat odmah zaključi da pričaš o roditeljima.

Kako to da prije nije postojao tak stav "učitelj = milicioner" pa opet nitko nije nasrtao na učitelje/ice (da i ja budem rodno ravnopravan)?

Tko je glasao

"Prije"

mnogo toga nije postojalo.... pa je onda nastalo.....

"Prije" je postojao sustav društvenih vrijednosti, tzv. "pozitivnih vrijednosti", dočim je danas zavladala moda da se svaka naznaka nečega takvoga naziva "društvenim stereotipima" koje, dakako, vrijedi jedino "dekonstruirati".....

Dakle, "prije" nije bilo takvoga i sličnih "diskursa", a danas, eto, postoje takvi "diskursi"..... A promjena "diskursa" uvijek sa sobom nosi i neku promjenu "kursa".....

Tko je glasao

Kao sto ti je vec odgovoreno

Kao sto ti je vec odgovoreno upravo je socijalizam dekonstruirao upravo sve sto se dekonstruirati moglo- od arhitekture do gospodarstva. Danas bi se s obzirom na proklamiranu vaznost tradicionalnih vrijednosti, moglo ocekivati upravo suprotno od onoga sto se dogadja u drustvu. Medjutim, ako bivsi gradonacelnik Splita kod posvecivanja kriza govori da on moli i pijan, je li to povratak tradicionalnim vrijednostima ili je to moda razbijanja drustvenih stereotipa gdje se molimo samo trijezni? Ako se danas uz sve novoizgradjene crkve, raspada duplo vise brakova nego prije dvadeset godina, sto je to- povratak tradicionalnim vrijednostima ili razbijanje stereotipa?

Tko je glasao

1. Na temelju čega

si stekao dojam da bi meni pijani Kerum bio orjentir za bilo što? Ili to i opet nije do mene - nego do tvojih genijalnih pred-umišljaja kada se uhvatiš komentirati moje upise?

2. Zato postoji "vid" i "privid" stvari..... Intelekt teži tome da raskrči "privid" e da bi shvatio "vid"....

3. To što si napisao opet dokazuje da krucijalne razdjelnice već odavno ne počivaju na tradicionalnom ideološkom pred-umišljaju o "lijevom" i "desnom", nego negdje drugdje! Bilo bi dobro da se toga sjetiš svaki puta kada iz tog "lijevo-desno" pred-umišljaja staneš pisati trivijalne i dozlaboga stereotipne stvari!

4. Tko svoj misaoni rad želi svesti na raspravljanje i dokazivanje toga "tko je kriv" - prosto mu bilo! Međutim, postoji i jedan mnogo teži, ali i vrijedniji misaoni rad: da se shvati što je to što nam se svima ZBILJA DOGAĐA.

5. Ovime sam i na tebe potrošila sve svoje riječi.

Tko je glasao

ne bih se baš složio

Naime, zar nije socijalizam, recimo, izrazito puno radio na "dekonstrukciji" (uvođenje samoupravljanja, dekonstrukcija starih "klasnih" odnosa, dozvoljavanje razvoda, građanski brakovi i sl.) - ali je, usprkos dekonstrukciji - uspio (i to prilično dobro) izgraditi vrlo čvrste pozitivne vrijednosti (učitelji, vojska, policija, pristojno ponašanje)?

Zar ne živimo danas u sustavu koji je, na neki način (nije ovo bitno za tezu) - "korak unatrag", tj. jači naglasak na obitelj, katoličke vrijednosti i slično? Zašto se onda ne uspijevaju ugraditi te društvene vrijednosti, zapravo se ne uspijevaju postići niti one iz starog sustava?

(I zašto me ovo podsjeća na ... jel se film zvao "Vrijeme za ljubav"? - onaj bunkerirani? Ljudi, očito, imaju veliku potrebu za kontriranjem... kada im "narediš" da svi imaju biti drugovi i drugarice - onda svi krenu upisivati klavir i dvoranske plesove... kada im "narediš" da svi budu uzoriti vjernici i domoljubi - onda svi počnu slušati narodnjake, tući učitelje i bježati iz zemlje...)

Tko je glasao

Ljudi imaju potrebu za svrhom

Dovoljno je samo baciti pogled oko sebe i zaključiti da su znanje i poštenje u borbi za dobar život prilično nisko na ljestvici korisnih alata. S druge strane možda najkorisnija u tom smislu baš je jedna krilatica iz starog sustava koja je glasila "Snađi se, druže!" (iako je i to zasigurno samo parafraza narodne mudrosti stare kao čovječanstvo).

Mnogi su se drugovi eto snašli pa su preko noći iz brižljivih branitelja socijalističkih klasnih odnosa u starom sustavu postali pobožni kršćani te u silnoj brizi za duše svojih sugrađana lišili iste svih iskušenja ovozemaljskog bogatstva. Iako priznajem da stvarno ne znam kakve su bile kritike ili demantiji na ovaj prilog HRT-a (i je li ga možda sastavila neprijateljska tajna služba), meni je i kad sam ga prvi put vidio i danas onako - zanimljiv.

http://www.vecernji.hr/vijesti/video-pogledajte-kratku-povijest-najmocni...

Zapravo bi se s dosta velikom sigurnošću moglo reći da je ekipa koja je drmala pretvorbom i privatizacijom dobrim dijelom uspješno usvajala znanje, poslovne vještine i etiku te norme društvenog ophođenja baš tijekom tog starog sustava (npr. Kutle, Gucić).

No kao ni danas ni u ono vrijeme nisi baš mogao samo "obrazovanjem do zvijezda". Recimo moj stari bez obzira na iskustvo i stručnost svojedobno nije mogao postati šef kirurgije jer je uvjet za to bila partijska knjižica. On je eto bio malo čudan po tom pitanju (nije bio ni nacionalist ni politički nastrojen, ali malo mu je loše sjela nacionalizacija dedine mesnice) pa se zahvalio. Posao i plaću dobio je njegov kolega (i sudeći po njihovom odnosu i prije i posije toga dobar prijatelj). Nitko se na nikog nije ni ljutio niti što zamjerao, jednostavno je to tako išlo.

A danas, danas se čini gotovo okrutnim reći djetetu "Uči dijete. Treba biti pristojan i vrijedan. Samo tako ćeš uspjeti u Hrvatskoj." Za mnoge su ljude obrazovanje i odgoj gotovo potpuno izgubili svoju svrhu. Nažalost, čini se podjednako i za mnoge roditelje i za mnoge učitelje. Čudno to izgleda djeci kad striček koji je još jučer ponosno stajao kraj hrvatske zastave i grmio s govornice sad sjedi između dva zatvorska čuvara ili kad novi striček na njegovom mjestu najavljuje kako će odnekud istjerati King Konga. Zar tog stričeka nisu učili da King Kong zapravo ne postoji?

A možda je buntovnoj djeci ušla u uho i općepopularna politička floskula - ako se svi bune ili su protiv - sigurno radimo nešto dobro. Tako bar već godinama naši najsjajniji tvrde na televiziji.

Tko je glasao

Hahaha,

zapanjena sam: da sam se u životu rodila tako poduzetna kao taj Prka, ja bih ono brdo knjiga pročitala džabe, to jest, u knjižnicama, a deset somića bih uložila po naputcima koje sam dobila studirajući te džabalesku knjige! :)))

Potrošiti deset somova za kupovanje knjiga, da bih potom razgaljeno cupkala bećarac s punim šeširom! :)))

Ne sjećam se da sam taj prizor ikada do sada vidjela, ali sad kad sam ga vidjela mislim da on opasno konkurira onom prizoru u kojemu Škegro sprema bocu pića u unutrašnji džep kaputa na nekom partiju - da ne pofali doma.... :))

Blagi bože, kad čovjek pomisli što je sve nama prešlo preko leđa!.... A život imamo samo jedan.....

Tko je glasao

Haha...

Nadam se da se zezaš i podruguješ osim u djelu koji se odnosi na mobitele...mada daješ i neka dobra rješenja - ono " sjedanje na plaću", "suspenzija na par dana" ! Ostatak ti je rigidni komunistički sistem na kojeg inače hračkaš.
Hajd' uzdravlje i nek' ti je dobar petak...

vojko27

Tko je glasao

Evo pa izaberi

http://www.google.hr/search?q=uniforme+u+%C5%A1kolama&tbm=isch&tbo=u&sou...

možda se ne bi poslije tako žestoko poistovjećivali s klubom kao navijači i sl., da to odžive i prevaziđu u djetinjstvu

onda, djeca se moraju s nečim indetificirati

Zar nije bolji recimo Isus Krist od Boba Marleya.

Ako zavole svoju zastavu poštivat će i tuđu.

Mislim da je bolji Škoro od Bareta, bar za klince.

Svega ovog što sam napisao imaš u " rigidnim" kapitalističkim zemljama.

sve dobro...

Tko je glasao

onda, djeca se moraju s nečim

onda, djeca se moraju s nečim indetificirati
Zar nije bolji recimo Isus Krist od Boba Marleya.

Bolji tebi ili nama (kao društvo)?

Hare Krishna sljedbenici tvrde da Isus nije pio vino nego sok od ananasa. Za Marleya tvrde da je pušio.

Tko je glasao

Ej, drugovi,

kada ćete svoje sociološke i socijalno-filozofske uvide artikulirati konkretnije, jasnije i suvislije, a ne stalno tako da ono što vam se trenutno ne sviđa nazivate "komunizmom", "komunističkim", "komunjarskim" .... ?

Najozbiljnije apeliram: prestanite koristiti tu riječ, zato jer njome više ništa ne govorite i ne objašnjavate! Ona nema nikakvog sadržaja! Ona je isključivo najopćenitiji, najsubjektivniji i najdosadniji - negativni predznak. Ništa drugo!

Pliz! :))

Tko je glasao

hrpa gluposti

Uniformirati učenike? Lijepu si im uniformu našao, baš pogodnu za ove krajeve - pogotovo po Dalmaciji, Istri i Slavoniji... gdje škola baš i nije uvijek 50 m od kuće. Djevočice - samo suknja! Bravo, majstore!

Isključenje iz škole! To te ja pitam. Fućkaš mjesto boravka, ima li dijete možda neku nedijagnosticiranu bolest - bitno ga je izbaciti.

Materijalna šteta? Helou, škole su osigurane. Sjesti na plaću ili drugi prihod? Sjedni sebi na drugi prihod, kad ne platiš boravišnu.

A ja sam mislio da sam ja staljinist... pih... mogu veseo dalje...

Tko je glasao

Pa nisu skole neki izolirani

Pa nisu skole neki izolirani otok koji funkcionira bez ikakvog doticaja s drustvom. Ako je u drustvu izuzetna visoka tolerancija na razlicite vrste nasilja, ako roditelji razmisljaju da nema svadbe bez par rafala iz puske, ako razliciti Mamici skacu okolo i vrijedjaju sve sto se krece, ako se na forumima bez straha poziva na linc ovoga i onoga, onda zasto se cudit i nasilju u skoli. Ako je puska na svadbi super, zasto onda dijete ne bi donijelo pusku u skolu. Kakvo je drustvo, skole su i vise nego dobre.
O skolstvu se raspravlja iskljucivo na razini ekscesa iz crne kronike, pa ispada da su glavni problemi hrvatskog skolstva suicidalne uciteljice koje govore djeci da im je dosta zivota i delikventni osmogodisnjaci koji iscipelare svakoga tko ih krivo pogleda. Uz to nekakve blesave rasprave o uniformama. Da, uniforme u skolama ce promijenit hrvatsko drustvo. A zasto je izdvajanje za skolstvo jedno od najnizih u Europi, zasto je jedina osnovna skola u Splitu cija gradnja je pocela nakon 90, 'u izgradnji vec godinama bez kraja gradnje na vidiku dok je rukometna arena koristena sve skupa tri ili cetiri puta bila izgradjena u roku par mjeseci itd itd. Rasprava o uniformama i vrlo jednostavnim rjesenjima (izbacimo sve iz skole) je mnogo laksa.

Tko je glasao

Minus dnevniku zbog toga, jer

Minus dnevniku zbog toga, jer učitelje, jednu od najdragocjenijih profesija za društvo, nazivaš birokratima. Vrlo je dobro, da broj raste. A s druge strane, o povodu, kakva je točno situacija i u čemu je problem, nisi rekao ništa.

Tko je glasao

sa iskustvom koje imam u

sa iskustvom koje imam u školi (10-ak godina na srednjoj Tehničkoj), mogu reći sljedeće:

1. problemi uvijek počinju iz obitelji i reflektiraju se u školi

2. sustav sankcija pati od kolektivne amnezije početkom svake nove školske godine - stare kazne se brišu, pa idemo iz početka

3. sustav je napravljen tako da se štiti dijete, bez obzira.

4. inspekcijski nadzor načešće završava repeticijom radnji koje je škola propustila

5. znanje više nije kriterij, već ocjena dovoljan. sustav se pretvorio u nešto gdje se učenika tjera na učenje.

6. situacija je takva, kada je učenje u pitanju, ma što profesor napravio oko 2/6 učenika ima volju i želju za radom, oko 3/6 je povedeno mračnom stranom sile, a ostatak ide u školu da bi se doobro zabavljao....

za ovo ima lijeka, ali institucije moraju prestati teoretizirati i trpati stvari pod tepih...

i da, ljudi, koji niste radili u prosvjeti, ne znate stvari sa onu stranu zavjese. probajte 1 dan provesti na satu, raditi na zvono i na kraju naučiti pojedincu gradivo koje vam je propisano od strane države, a da to učenik NE želi....

profesorima se na nos nabija slobodno vrijeme i godišnji u komadu, ali svaki pravi profesor zapravo nema puno vremena, ako želi biti kvalitetan i suvremen u nastavi....

Tko je glasao

Samo jedan mali dodatak:

zaposlenik škole će tvrditi da problemi nastaju u obitelji i samo se reflektiraju u školi, a roditelji će tvrditi upravo suprotno: da je škola izvor problema, i da se to onda samo reflektira u obitelji.... :))

Ja bih rekla da problemi nastaju zahvaljujući koordiniranoj akciji svih društvenih aktera.....

Učitelji su tijekom godina DOPUSTILI da im se rapidno sroza ugled i da im autoritet padne na nulu. Društvo ih je godinama imalo prilike čuti SAMO kada su protestirali zbog svojih plaća. Kada se radilo o školskim programima, o udžbenicima, o problemima s nasiljem među djecom u školama i slično - ni približno ih se nije čulo tako jasno i glasno..... Mnoge škole godinama prikrivaju nasilje među djecom ZATO DA BI KAO FOL SAČUVALE UGLED ŠKOLE, dakle, pospremaju pod tepih probleme zato jer se brinu za svoje guzice više nego za interese same djece.....

Koliko se korektnih, stručnih, samopouzdanih učitelja u Hrvatskoj diglo na noge onda kada su raznorazni dušebrižnici donosili gomile pravila kojima se djeci i roditeljima dopušta SVE, a učiteljima se brani BILO KAKVA ODGOJNA SANKCIJA prema djetetu? Učitelji danas ne smiju niti grdo pogledati učenika, ako ne žele riskirati da potpadnu pod disciplinske sankcije. TKO JE ZA TO KRIV?

S druge strane, roditelji djece-žrtava će imati jako mudre uvide i zaključke, međutim, ako su slučajno roditelji djeteta-nasilnika - tada od njihove mudrosti neće više ostati ni traga! Roditelji u pravilu PREZAŠTIĆUJU svoju djecu, i to zato jer imaju načelno VRLO LOŠE MIŠLJENJE O ŠKOLI. I nisu uopće svjesni kakvo golemo zlo nanose svom djetetu, šireći pred njim doma takvu jezivu "anti-školsku" propagandu. Roditelji zaboravljaju sljedeću stvar: moje dijete nije po božjoj milosti operirano od loših stvari, to jest, moje vlastito dijete koje je danas "žrtva", već sutra može neko drugo dijete učiniti svojom "žrtvom".....

Kao roditelj sam DUŽAN svu drugu djecu s kojom moje dijete dolazi u kontakt tretirati na način KAO DA SU I ONA MOJA! Moje dijete nije bolje zato jer je moje, nego su sva djeca jednako "dobra" ili jednako "loša", odnosno, sposobna za "loše"....

Tko je glasao

mala nadopunica

Učitelji su tijekom godina DOPUSTILI da im se rapidno sroza ugled

... u društvu... a društvo predstavljamo - mi - od kojih mnogi desetljećima nisu prstom mrdnuli u vezi ničega, ali bi rado da učitelji ustanu za sebe. Naravno - svi ti dušebrižnici nikada ne ustaju niti za sebe niti za ostale...

Učitelj nema što "opaljivati nikakve sankcije" prema djetetu - "bivši ugled" učitelja nije proizlazio iz toga što dobro vitla mačem ili toljagom - nego iz njegove društvene uloge. Prema tome - nikakve "učiteljske sankcije" ne bi ništa promijenile, dapače.

Tko je glasao

Potrošila sam

maksimalnu količinu riječi koje tijekom jednog mjeseca mogu potrošiti na tebe. Zato ovo ne mogu više komentirati. Nemam riječi.

Tko je glasao

ok...

... tipkamo se u listopadu. Smisli nešto bolje do tada :)

Tko je glasao

Razlomci?

?? / ??????
??? / ??????

Tko je glasao

zaboravak

U prošlom komentaru sam bila tako ljuta da sam zaboravila staviti link na Kronologiju

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12708&sec=1933

šimoda

Tko je glasao

samopriznata jalovost i besmislenost

U ovoj Kronologiji sami su popisali svoju bespotrebnost. Što sve nisu mrljali, a ništa se nije pomaklo s mrtve točke.
Svi bismo se mi jako trebali zamisliti kome se taj Parkinson, ustvari, dogodio.

Preporuka: čitajte s razumijevanjem.

šimoda

Tko je glasao

sa iskustvom koje imam u

sa iskustvom koje imam u školi (10-ak godina na srednjoj Tehničkoj), mogu reći sljedeće:

Nadam se da nisi se dohvatio objašnjavati 2 svjetski rat djeci... (nemoj na ovo odgovarati - šala je...:))
Ostalo slažem se velikim dijelom. Ne može svatko biti učitelj, a kod nas je svako učitelj. ONAJ KOJI NE ZNA PRIVUĆI POZORNOST DJECE TAJ PO MENI NE SMIJE BITI UČITELJ... Imao sam ja nastavnika, profesora i profesorica koji su imali znanja , ali nisu imali autoriteta, stava i zanimljivosti da privuku pozornost djeci, pa su sati njihovi izgledali divljanje.

Za razliku od tih neki drugi koji su imali daleko MANJE znanja su imali daleko više autoriteta i cijeli sat bi prošao , a da nitko nebi napravio glupost...Na satima od tih profesora više bi naučili bez obzira što su imali MANJE ZNANJA...

Danas se u školu zapošljava (kako se to kaže uhljebljavanje preko veze...) ama baš svatko bez imalo rada prije i druženja sa djecom. Npr. najbolji primjer odnosa prema djeci (u osnovnoškolskoj dobi...) je slavni Branko Kockica... NE znam da li je takav bio u stvarnom životu , ali je on u svojim emisijama toliko zaintigrirao djecu , da su sva djeca slušala , pa čak i ona koje sve to nije zanimalo ... (nitko ne želi biti crna ovca, pa kada većina sluša i "cool" im je biti dobar... , slušati će i pojedinac...).

Justice for all !

Tko je glasao

Ovo od Branka Kockice bi

Ovo od Branka Kockice bi MORALA BITI OBAVEZNA LEKTIRA SVAKOM UČITELJU I UČITELJICI OSNOVNE ŠKOLE...

http://www.youtube.com/watch?v=G1_SCIJkQRk

http://www.youtube.com/watch?v=GQNZ7yzZMIQ

http://www.youtube.com/watch?v=PB124gWbXLo

Justice for all !

Tko je glasao

Mislim da je teorija kako-tako, ali praksa je u banani

Supruga mi (kad se posreći neka zamjena) radi u prosvjeti, a redovno se druži s kolegicama koje su u sličnoj situaciji (ili su nekako uspjele dobiti stalan posao - to je isto tema za sebe).

Prema onom što sam "načuo" od nje, krajnji doseg sustava je problematično dijete (i kao što pišeš redovito dijete roditelja koji ne mogu ili ne žele surađivati) prebacivati od škole do škole dok ne završi negdje otkud ga se više praktično ne može prebaciti. Koliko sam shvatio neke škole u sustavu imaju obvezu zadržati takvu djecu.

U praksi sve obično konačno "puca" na obitelji. Puno djece iz složenih obiteljskih pozadina uspijeva se uklopiti u školi ako nekoliko učitelja pa makar i samo jedan pokaže posebnu pažnju (meni su i takva djeca i takvi učitelji svojevrsni heroji). Ali za one kod kojih to ne upali, nužna je suradnja obitelji. I iako mi se čini da tu teoretski već postoje lijekovi, zbog nemogućnosti da ih se primijeni na nekooperativnog "pacijenta" sve često pada u vodu. Kako to dobro riješiti u praksi kad netko maše oružjem i prijeti, a ne izazvati dodatne traume klincima ili ne pogoršati dodatno situaciju, a sve u uvjetima rasprostranjene društvene bahatosti koju najčešće demonstrira baš sustav i njegovi vođe? Ja tu malo tapkam u mraku.

Što se tiče vremena potrebnog za pripremu nastave to je potpuno točno ("predavao" sam neko vrijeme na faksu, a u svom poslu držim i dosta obuke). Za pripremiti na temeljit i kreativan način sadržaj za 1 sat obuke treba višestruko više vremena i nije jednostavno odraditi sve po planu i kad radiš s odraslim osobama koje žele surađivati, a imaju različite sposobnosti, interese ili predznanje (metodologija postoji, ali...). Osobno mislim da za predavanje klincima treba neki "poseban gen" jer su mi reakcije učitelja/profesora kojima se uspijevaju uspješno postavljati prema svim tim različitim klincima u različitim situacijama nešto što se meni čini da mi samom nikad ne bi palo na pamet.

Tko je glasao

jesu li kumice ravopravne s klincima?

moglo bi se na to ići lukavije...
Al Caponea nije moglo klepiti za sva ubistva, ali klepilo ga zbog neplaćanja poreza...
....nasilnog klinca bi moglo klepiti zbog neuzimanja računa za sladoled? ili već nekog grijeha vezanog za poreze ili autorska prava...pa skidanje igrica?
...ili angažirati prosvjetne agente u civilu? Nesalomljive...one specijalne za pravodobno sagledavanje, evidentiranje i rješavanje pitanja u oblasti prosvjete, znanosti,...
...ako ih nema, treba ih što prije izmisliti. Nema labavo... .

Tko je glasao

...ovo s Al Caponeom i

...ovo s Al Caponeom i Nesalomljivima bi moglo izgledati ridikulozno i neukusno
Ali, kako drugačije mehanizmima koje raspolaže pravna država ili država kao krovna udruga za organizaciju zajedničkog života rješiti takve pojedinačne probleme? ako se iz ministarstva tvrdi da je ono odgovorno za odgoj i za obrazovanje i za nadzor i za vrijednostne i svjetonazorne opcije...mladih i djece, kako drugačije intervenira organizirana država?, jasno, represijom, to joj je jedini alat...i jedine suradnike u ostalim državnim organima ima u represivnim organima...
...ako sami vele da nemaju nekih načina, kažu istinu...netko je zakazao a mali možda treba samo ljubav (kako zastarjelo?) i pažnju...koga? ministarstva? koje barata brojevima i statistikama, plaća odgojitelje, psihologe, učitelje...svi u tom miljeu rade za novac, od prvog do zadnjeg. I mi kao roditelji smo sretni kada nam djete dopadne pedagog/inja koja taj posao osim zbog novca radi i iz ljubavi prema djeci, dakle, desi li se tako smatramo da smo rođeni pod sretnom zvijezdom.
, ...ako obitelj nije ona "osnovna ćelija društva", od koga treba djete očekivati da bude i odgovorno za njegove postupke i od koga da očekuje pažnju (ljubav?)...od ministra i ministarstva? i da očekuje prisilu oficijalnih organa na roditelje koji, eto, službeno proklamirano, samo imaju osigurati djetetu uvjete za život a o zdravlju i znanju i odgoju i svjetonazoru je tu država da misli...
Da nije tih ljudi oko te djece koji svakodnevno improviziraju u njihovom interesu, to mislim i roditelja i učitelja i odgajatelja i njihove izgrađene empatije, a u interesu te djece,...što je do državnih pažnji i ljubavi, načekali bi se svi do zrelih novih članova društva ohoho

Tko je glasao

To što se

broj učitelja povećao, a broj djece smanjio, ne mora značiti i da se učiteljima smanjila količina posla...... Treba vjerojatno uračunati i činjenicu da se školski programi šire, dakle ono na što se roditelji stalno žale: preopterećenost djece......Kad se uvodi novi predmet, to valjda znači da se uvodi i novi nastavnik koji ga mora predavati.....

Vijest da će taj dječak učiti u "samici", tj. odvojen od ostale djece - to mi se učinilo jedinim suvislim rješenjem..... barem tako dugo dok sustav ne prikupi dovoljno razuma da stane na rep roditeljima toga dječaka.....

Međutim, onda se pojavila ta riječ: "presedan"..... i navodna nemogućnost da se učini nešto što bi bio "presedan".....

Meni je "presedan" u ovom slučaju sinonim za nemoć cjelokupnog sustava, cjelokupnog društva, sviju nas, da na nepreglednom smetlištu "demokracije" nađemo barem još zrno elementarne ljudske, društvene sposobnosti da postupamo u skladu s nagonom za opstankom.....

Jer, ako je društvo nesposobno ustanoviti da je otac tog dječaka temeljno problematičan, i ako je s druge strane nesposobno učiniti "presedan" i tog dječaka podučavati kod kuće, ili ga staviti u odvojenu učionicu.....

.... onda je došlo vrijeme da se stvar riješi na "višoj", to jest, na mnogo turobnijoj razini!

Naime: da se UKINE ZAKON O OBAVEZNOM OSNOVNOM OBRAZOVANJU!

Umjesto toga: neka je svakome na volju što će sa svojim djetetom glede abecede i tablice množenja!

Ne treba imati iluzija da je tu kriv samo "sustav", samo "politika", kao nekakva sila koja je odvojena od nas! Krivi smo svi!

(Da sam nekakav "društveni istraživač", ja bih se sada "ukrcala" u tu situaciju da ispitam barem jednu stvar: koliko roditelja tih "žrtava nasilja" raspravlja doma o toj situaciji u nazočnosti svoje djece, odnosno, koliko ih je svjesno da svoje dijete-žrtvu ni po koju cijenu ne smije involvirati u situaciju na taj način?

Ispričavam se što ne nalazim prave riječi, ali otprilike: koliko roditelja u toj školi će učiniti sve što je u njihovoj moći da svoju djecu na zoran način ne poduče da na nasilje ne odgovaraju - nasiljem? Nego nekako drugačije - ne znam kako!?....)

Naš "sustav" je preslika naših vlastitih vrijednosti......

Tko je glasao

Pa to upravo i jest

Pa to upravo i jest posljedica Perkinsonovog zakona. Da kada se broj učenika smanjuje, a broj nastavnika povećava, da raste količina posla.

:)

Tko je glasao

:)

U tome smo svi, ako zakon proširimo na ovaj način: što više sebi kao vrsti živih bića sužavamo manevarski prostor, to se više, histeričnije i neučinkovitije batrgamo ne bismo li preživjeli!

A rezultat te utakmice je već negdje zapisan, i evidentno je da se batrgamo uzalud.....

(Kad sam ja bila mlada i učila svoje nauke, tada se mnogo govorilo o izvještaju onog "Rimskog kluba" - je li se tako zvao? - što nam je sedamdesetih godina 20. stoljeća predviđao zlu kob, i objašnjavao da smo "pet minuta poslije ponoći", a ne više niti "pet minuta prije ponoći"..... Nacrtali su grafikone koji su prikazivali tempo kojim trošimo prirodne resurse, pa one koji su prikazivali kojom brzinom se razmnožavamo itd..... Mnogi su ih kritizirali da su "katastrofičari".....)

(Ali, nema veze! Naš svemirski brod bez ljudske posade, ali s našim najboljim rezultatima koje smo postigli tijekom povijesti, napustio je Sunčev sustav, i plovi dalje...... U vječnost.....)

:))) Oprosti zbog širenja teme prema svemirskim prostranstvima!

(Čitam danas da su konačno našli neki "sistemski" oslonac da oca tog djeteta nekamo "privedu", i da to dijete, za koje je vjerojatno već debelo prekasno da se normalno socijalizira, uzmu u nekakvu stručnu obradu.... Međutim, ja ih razumijem: kako su to mogli učiniti ranije, tj. pravovremeno, kada društvo kao takvo više NE ZNA što bi to uopće trebala biti "normalna socijalizacija"?)

Tko je glasao

P.S.

Danas sam pročitala još dvije stvari: 1. da su onu skupinu idiota što su brutalno silovali - i ubili - djevojku u Indiji, osudili na smrt; 2. da uskoro slijedi "dan borbe protiv smrtne kazne" (u listopadu, ako sam dobro zapamtila)......

Dragocjeno je spojiti takva dva "inputa" u vlastitoj savjesti!....

To što moja savjest kaže da su oni gnjusovi u Indiji pravedno kažnjeni, i to što ću istovremeno razumjeti sve argumente protiv smrtne kazne - TO JE PROBLEM!....

Mi smo od tog problema BLOKIRANI, i u cjelini NEUČINKOVITI! I to je valjda djelovanje tog tvog zakona koje si opisao.... Uzaludno je krivicu za to svaljivati na tu jadnu "vlast", ili "sustav", zato jer su i oni u istoj gabuli u kojoj smo i mi sami.....

Ali, što ti misliš o tome što su tog oca priveli, i to dijete uzeli u "ustanovu"? Misliš li da je to "dobro", naprosto zato jer više ništa drugo ne preostaje - ili misliš da postoji neka druga mogućnost?

Tko je glasao

Možda ima nekih odgovora

To što je netko drugi silovao i ubio djevojku mene kao osobu ne određuje. I time ne utječe na moju savjest (svakako ne direktno).

Moja odluka da ubijem ubojicu (sam ili putem sustava smrtne kazne s kojim se slažem) me osobno određuje. I utječe na moju savjest.

Kad ubojicu ubijem, oduzimam mu priliku da za svoje djelo snosi odgovornost, da se pokaje i da se možda pokuša jednom iskupiti za svoj zločin. Možda se to nikad ne bi dogodilo, možda je ubojica nepopravljiv, ali sve dok nemam sposobnost da to znam bez ikakve sumnje, u jednom djeliću ubojice i ja sam možda ubijam čovjeka kojeg je ubojica ubio u djevojci.

Smaknuće ubojice daje osjećaj pravedne kompenzacije - smrt za smrt, ali to smaknuće neće ni vratiti djevojku njenoj obitelji niti nam dati odgovor što se dogodilo i možemo li ubuduće to nekako spriječiti. Smaknućem ubojice mi smo oprali ruke od potrebe bavljenja tim problemom. A ako kažemo da ne možemo utjecati na okolnosti koje su dovele do ubojstva (etiku, obrazovanost, ekonomsku situaciju, nehumane društvene norme...) tada smaknuće nije pravedna kazna jer priznajemo da djevojku nije ubio samo ubojica nego i društvo. Kao onu osmogodišnju djevojčicu za koju sam neki dan pročitao da je umrla nakon "prve bračne noći". Traženje prečaca opterećuje nas kao društvo za buduća ubojstva koja smo mogli spriječiti.

Ako ubojicu samo strpamo u zatvor nećemo riješiti problem. I opet ćemo ga samo skloniti s očiju. Alternativa je da dobijemo odgovore, riješimo probleme, dopremo do ubojice i postignemo da prihvati odgovornost i shvatimo mehanizam i okolnosti koje su dovele do ubojstva djevojke (možda je mentalni bolesnik). Tada će možda s razumijevanjem prihvatiti i kaznu zatvora koju mu određujemo i iz zatvora će možda izaći otkupljen prema društvu za djelo koje je učinio. Ako kažemo da je to skupo, da time samo trošimo naše novce na društveni ološ tada se odbijamo samospoznati, popraviti i iskupiti kao društvo.

Razmišljao sam i toj školskoj situaciji, na temelju informacija koje su mi bile dostupne.

Krivicu treba snositi sustav jer sustav je zakazao s ovim klincem (kao i prije ubojstva djevojke). A vlast je zakazala jer vlast ima mogućnost promjene sustava, promjene pravila igre, odnosno zakona, a ne samo slijepog postupanja po njemu kao što svoju nemoć pravda nadležno ministarstvo.

Neprirodno je što u ime društva bezidejna vlast priznaje da su i sustav i društvo u cjelini, odnosno oni funkcionalni članovi tog društva, taoci zakona čija bi svrha trebalo biti upravo osiguranje pravednog i pravilnog funkcioniranja društva. Ukoliko govorimo o nečijim pravima nužno je utvrditi tko sve u ovoj situaciji ima prava i čija su prava narušena.

Prava imaju ne-problematična djeca (i njihovi roditelji). Ona u ovoj situaciji nemaju nikakve izravne ili neizravne krivnje, ali prisiljena su snositi posljedice jer se narušava njihovo pravo na neometano obrazovanje odnosno država im to pravo ne osigurava. (Država radi propust i snosi krivnju.)

Prava ima problematično dijete. Država je tom djetetu dužna osigurati ta prava, ali ne tako da narušava prava sve ostale djece. (Država radi propust i snosi krivnju.)

Dostupne informacije upućuju da je problematično dijete takvo zbog negativnog utjecaja roditelja. Roditelji su dužni brinuti o pravima svog djeteta, ali to ne čine jer mu svojim ponašanjem uskraćuju pravo na normalno školovanje i socijalizaciju. (Roditelji rade propust i snose krivnju.) Država ne poduzima ništa vezano uz problematične roditelje i još jednom ne osigurava prava problematičnog djeteta. (Država radi propust i snosi krivnju.)

Država svoju nemoć pravda zakonima koje sama donosi u ime osiguravanja prava građana. Država time niječe svrhu vlastitog postojanja.

Što mi se čini da bi se moglo napraviti?

Problematično dijete treba odvojiti od problematičnih roditelja. S problematičnim djetetom treba u izolaciji od problematičnih roditelja i ostale djece raditi stručna osoba. Ta stručna osoba treba procijeniti u kojem se trenutku dijete može uključiti u normalnu nastavu, a do tada nastava treba biti osigurana posebno za to dijete. Nakon toga ta stručna osoba treba prisustvovati i nastavi kako bi osigurala da dijete napreduje u socijalizaciji, da ne ometa ili ne šikanira druge učenike odnosno da drugi učenici ne šikaniraju to dijete. Ta stručna osoba procjenjuje i u kojem je trenutku dijete spremno za susret s roditeljima i prisustvuje tim susretima dok god je potrebno.

Problematične roditelje treba obvezati na rad sa stručnom osobom. To treba biti napravljeno ukoliko je nužno prisilno, ali bez omalovažavanja. Ta stručna osoba može procijeniti u kojem trenutku ti roditelji mogu ponovo ostvariti kontakt sa svojim djetetom i taj kontakt ne može biti ostvaren bez pristanka stručne osobe koja radi s djetetom. Za to vrijeme roditelji imaju pravo dobivati sve informacije o svom djetetu i njegovom napretku. Nakon ponovnog povezivanja roditelja i djeteta obje stručne osobe trebaju prisustvovati svim kontaktima roditelja i djeteta sve dok procjenjuju da je potrebno. Od trenutka kad stručna osoba koja radi s roditeljima procijeni da je to u redu problematični roditelji imaju pravo prisustvovati roditeljskim sastancima uz prisustvo stručne osobe i razgovarati sa stručnom osobom koja radi s djetetom. Na (prvom?) roditeljskom sastanku trebaju se ispričati ostalim roditeljima (ukoliko je njihova krivnja u cijeloj situaciji stvarno utvrđena). Problematične roditelje treba zainteresirati da i sami sudjeluju u budućem rješavanju sličnih situacija s nekim drugim problematičnim obiteljima.

Država je u slučaju potrebe dužna hitno osigurati zakonski okvir ovog djelovanja ako ne postoji (uredbe Vlade koriste se ionako prilično često čini se, a i neki zakoni se donose u "blitz" rokovima).

U rješavanje problema trebaju biti uključeni i sociolozi i psiholozi, a ako je obitelj vjernička i osoba iz njihove religijske zajednice. Ukoliko je obitelj vjernička (ili makar tradicionalno religiozna), ali ima averziju prema kleru (što je nije rijedak slučaj kod vjernika) uputno je razmotriti i pomoć disciplina koje se bave narušenom duhovnošću, ali same nisu dio klera (recimo hagioterapija - u pravilu osobe koje su i same prevladale neke traume ili teške situacije). Ukoliko je roditelj sudionik rata potrebno je ostvariti kontakt s njegovim suborcima ili njihovom organizacijom i provjeriti ima li tamo osoba koje su se same susrele sa sličnim problemima i voljne su (i sposobne) uključiti se u rješavanje situacije. Ukoliko je netko od drugih roditelja iz razreda problematičnog djeteta spreman i voljan pomoći može ih se uključiti u rješavanje situacije posebno kao vezu s ostalim roditeljima kako bi sljedeći kontakt bio manje stresan.

Razdvajanje djeteta od roditelja čini se grubo, ali ako je cilj konkretan i koristan, aktivnost usmjerena, brižna i kvalitetna (a ne samo tebi buksa ili Vrapče, a tebi dom) to razdvajanje je odgovorno i opravdano. S druge strane prepuštanje situaciji da ide "svojim tokom" i stvaranje osjećaja da "nema izlaza" je sasvim neodgovorno. Na burzi imamo stotine nezaposlenih profesora i učitelja pa ne bi trebalo biti nemoguće osigurati ni 1:1 nastavu u ovakvim situacijama.

Tko je glasao

Eh, da.....

Kao što rekoh, razumijem sve argumente protiv smrtne kazne.... Ali, ipak ne razumijem kako nas je općeniti rast u velikodušnosti, rast svijesti o humanim načelima, dosada u povijesti neviđeno bujanje ljudskih prava itd. - kako nam sve to nije pomoglo da smanjimo količinu brutalnosti, da obuzdamo "genij zla", pa da možemo reći da smo bar malo bolja generacija ljudi od naših predaka iz vremena "mongolskih hordi", Ivana Groznog, "bartolomejske noći", inkvizicije i slično....

Također ne razumijem kako naša humana načela i sofisticirano razumijevanje ljudskih prava u krajnjoj instanci rezultiraju time da jednom užasnom luđaku, masovnom ubojici, ispunjavamo želju da iz zatvora-hotela čak i upiše studij politologije!? Ne razumijem kako podnosimo da nam se taj zlikovac svako malo oglašava kao vijest koja putuje medijima? Kako podnosimo to da je on u zatvoru zbog užasnog zločina - a kao da i nije, jer je svako malo tu, među nama, sa tim vijestima o sebi, i sa svojom slavnom fotografijom iz sudnice na kojoj ponosno drži ruku dignutu u nacistički pozdrav?

Kako podnosimo svoje humane argumente protiv smrtne kazne, a krajnji rezultat te naše humanosti će biti to da će taj norveški masovni ubojica izaći iz zatvora - još za naših života?

Da je Hitleru suđeno, i da je to učinjeno u nekoj američkoj saveznoj državi s liberalnim zakonodavstvom, gdje se već i u to doba uvažavala obrana "nisam htio", tj. "nisam bio svjestan posljedica svojih uvjerenja" - i Hitler bi odslužio svoju kaznu, izašao iz zatvora, i bio ponovno tu, među nama!

Kako podnosimo to da postajemo toliko "humani" da od te "humanosti" polako ali sigurno gubimo elementarni nagon za preživljavanjem svoje vrste? Onaj jednostavni životinjski nagon za opstankom?

Tko je glasao

Humano kao "nad-prirodno"?

Držeći se dobrog savjeta, svoja daljnja razmišljanja sam objavio u obliku dnevnika :)

http://pollitika.com/humano-kao-quotnad-prirodnoquot

Tko je glasao

Ako Foma Fomic pljesce pozivu

Ako Foma Fomic pljesce pozivu na silovanje lezbijke, bi li se trebali cuditi 18-godisnjem sinu Some Somic kad lezbijku siluje? Tko je kriv? Foma Fomic, Soma Somic, sin ili lezbijka?
Ako Foma Fomic kaze da su roditelji vlasnici djeteta, treba li se cuditi muzu Some Somic kad nasred trgovine pretuce dijete do krvi? Tko je kriv? Foma Fomic, Soma Somic, muz, dijete samo, gledatelji u trgovini kojima nije palo napamet pozvati policiju jer dijete naravno pripada roditeljima da ga izbubaju ako tako zele.
Jako je zanimljivo kako drustva koje masovnog ubojicu pokusavaju rehabilitirati dopustajuci mu studij, imaju sretnije drzavljane i manje kriminala i manje nasilja, dok se ona drustva puna ovakvih i drugacijih Foma Fomic koje sladostrastno uzivaju u smrti bilokojeg covjeka, utapaju u nasilju.

Tko je glasao

obrazuju nas sa tim ciljem..

obrazuju nas sa tim ciljem.. eto kako..
gubitak elementarnih nagona je mainstream, sto posebno vrijedi za zapadni svijet.
najgore je ipak u drzavama kao sto je nasa.. tamo gdje je elementarni primitivizam isprepleten sa elementarnim gubitkom nagona.
rezultat je gubitak covjeka kao sredista ljudskog drustva.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...kada bi se općenito znalo

...kada bi se općenito znalo kuda i kamo se ide, znalo bi se općenito i koje vrijednosti podržati.
Od renesanse naovamo, do prije dva-tri desetljeća se je vjerovalo da je krajni cilj povijesti vrste ostvarenje humanističke utopije...
...u međuvremenu, pojavili su se uvjerljivi glasni glasovi da je ta utopija bar u zapadnom svijetu ostvarena i da krećemo i startamo prema novim ciljevima...i neka si sami izaberemo hoćemo li posthumanizam...(i neka taj pojam sami ispunimo sadržajem po volji),
...ili ako nam se izvoljeva transhumanizam kao cilj (i neka taj pojam sami ispunimo sadržajem po volji), izvolite, poslužite se.
...i tako s ciljevima po volji svatko od nas ide dalje...ali zajedničkog nema.
Ali svejedno zajednice u kojima živimo i dalje nazivamo "društvom"...ali zajedničkog cilja nema.
...tako da pojmove koje smo naučili ranije samo mehanički ponavljamo, sadržaj svatko razumije drugačije jer "neka taj pojam sami ispunimo sadržajem po volji". To je sva sloboda koju imamo...
...to što imamo jaki osjećaj da ipak humanistička utopija nije ostvarena već smo uskočili u nešto prije vremena a da nismo ostvarili te ranije postavljene zadatke je nenadoknadiva šupljina.
Bojim se da nema druge nego vratiti se unazad, pozavršavati zadatke stvaranja običnog "humanog društva vulgaris" pa tek onda krenuti udarnički u nove radne pobjede stvaranja "post-nešto" društva...

Tko je glasao

Da, samo što je

vrijeme.... kako se ono kaže... - ireverzibilno, tj. nepovratno, tj. ne možemo se vratiti natrag.....

Ili, ako na neki način i možemo poći u povijesni "rikverc", to možemo učiniti samo tako da POTPUNO ZABORAVIMO sve ovo što imamo danas..... O svemu lošemu što smo kao vrsta postigli, morali bismo postići potpuni zaborav..... A to znači i o svemu dobrome..... Morali bismo nekako NE ZNATI da smo počinili genocide, da smo silovali, pljačkali, da smo činili najmaštovitije vrste zla.....

Naša povijest nas nepopravljivo opterećuje..... Imam dojam da nas tog tereta može "osloboditi" samo neka jako velika erupcija vulkana, udar nekog jako velikog meteora, neko jako okrutno ledeno doba......

Bojim se da za nas nema nade......

Tko je glasao

Ima nade... (i neka taj pojam

Ima nade... (i neka taj pojam sami ispunimo sadržajem po volji),

Tko je glasao

A Human Development View on Value Change

http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_b...

ima download za .pps prezentaciju, zgodna je za pogledati

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Klasično, prema Parkinsonovu

Klasično, prema Parkinsonovu zakonu funkcioniranja birokracije, rad se uvećava da bi se popunilo vrijeme potrebno za njegovo izvršenje. A to u praksi često znači da se problemi uopće ne rješavaju.

U sedam godina od 2004/05. do 2011/12. broj učitelja se povećao za 2.500.
Dakle posla je manje, a izvšitelja je više.

Jednostavan dokaz zašto su HDZ i SDP u Hrvatskoj na vlasti... uz svoje poltrone. Birokratski aparat grebe svih rukama i nogama da ovaj sustav ostavi , a kada svi propadnu neka propadnu i oni... TAko razmišlja većina birokratskog aparata Hrvatske od direktora,ravnatelja i šefova do čističica i učitelja...

Justice for all !

Tko je glasao

Tako razmišlja svaka

Tako razmišlja svaka organizacijska struktura na svijetu. Nije to Perkinson uočio kod nas nego u Ujedinjenom Kraljevstvu. :)

Tko je glasao

sve će to promijeniti

novi zdravstveni odgoj ministra Jovanovića, pogotovo 4. modul

sve dobro...

Tko je glasao

:)

Naučit ćemo biti jeb.....ni na znanstveni način! :) Bez infekcija i psihičkih trauma! :)

Tko je glasao

a ha!

rekao bi moj bratić: od svih vrsta sexa mrzim samo onaj u mozak a jedino taj konzumiram 24 sata dnevno!

imam odraslu djecu ali već u njihovo vrijeme nisu mi se sviđale promjene koje bi trebale osigurati "individualnost"!
jaka mi je to individualnost skinut kute i papuče! pa je najjača lekcija da oni koji se zezaju i kojima je sve zabava
dobivaju nebrojene mogućnosti da ih se izvlači a oni koji su marljivi budu kažnjeni za svaku grešku jer se to "dobrima"
ne smije događati! na sreću, nikad nisam imala taj problem agresivnog djeteta, ali mi se moja djeca smiju da su bile
u posljednjim generacijama "učenika" i da su bar pismene! svako vrijeme nosi svoje ali mi se čini da je u ovom mnogo
toga pogrešno postavljeno, zapravo da već od vrtića prolaze samo agresivci.....pričaju mi mlade profesorice da je
teže s roditeljima nego s djecom. i bude mi žao. koliko sam ih ja doma pobrala zbog dječjih nestašluka.....iako su
ocjene bile super, nakon svakog roditeljskog je "rajska šiba" djelila životne mudrosti.....nije ni to bilo dobro ali mi se
sada čini da je ipak bilo bolje.....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci