pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Podaci izneseni u Glasu Istre navodno su preneseni iz The Economista a izvor im je navodno The World Bank. Trazio sam ih na Economistovim stranicama dvije, tri minute, jer me zanimalo sto pise o drugim zemljama, i sto uopce pise u tom tekstu, a onda sam odlucio ne gubiti dalje vrijeme. Naime, podaci o BDP-u po glavi u eurima su identicni podacima na stranicama Hrvatske narodne banke, koje svatko moze ondje provjeriti (Statistika, Ekonomski indikatori). Ono sto takodjer svatko moze provjeriti (dva, tri retka nize) to je da rast BDP-a per capita, kako ga objavljuje HNB (a izracunava Drzavni zavod za statistiku) nije tih nevjerojatnih 8,7 posto za 2006. godinu (za proslu godinu podataka jos nema) nego 4,8 posto. Onaj prvi podatak izracunao je ocito sam g. Jakovljevic na osnovi 7.706 eura u 2006. i 7.038 eura godinu prije (razlika gotovo 700 eura) i vjerojatno je njegova matematika tocna. Rijec je osnovnim racunskim operacijama. Pa je onda pitanje zasto HNB iznosi nepovoljniji (krivi?) podatak o rastu od samo 4,8 posto. Pitanje je zapravo za Zeljka Lovrincevica i Davora Mikulica, jer koliko je meni poznato oni su, kao djelatnici Ekonomskog instituta Zagreb, oni koji kompiliraju podatke o domacem bruto proizvodu u Drzavnom zavodu za statistiku. Barem je tako bilo prije nekoliko godina kad me to zanimalo. Dakle, ta razlika u podacima je trebala biti razlog da se prije bilo kakvog objavljivanja zapita i provjeri o cemu je rijec. Naravno, rast BDP-a po glavi nije uopce jednostavan izracun. Prije svega, racuna se u domacoj valuti, pa zato HNB navodi prvo podatke u kunama i to prema stalnim i tekucim cijenama. Nisam provjeravao, ali mislim da je bazna godina za stalne cijene uzeta 1997. Po sjecanju govorim. Tekuce cijene u eurima, kako lijepo pise u biljeskama HNB-a izvedene su "iz kunske vrijednosti uz pomoc prosjecnog godisnjeg deviznog tecaja HRK/1EUR". To znaci da je HNB (DZS) na kraju godine izracunao prosjecni tecaj i podijelio kunsku vrijednost. Sam prosjecni tecaj je teska matematika u koju u ovom trenutku ne bih ulazio (jer po jednom tecaju moze biti puno transakcija, na primjer ljeti, a po drugom malo), no svatko na istim stranicama drzavnih institucija moze provjeriti da hrvatski BDP varira od tromjesecja do tromjesecja. U prvom tromjesecju, onom zimskom, gospodarska aktivnost je slabija nego u trecem (kad je kod nas najvise turista). Medjutim i cijene i tecaj variraju od tromjesecja do tromjesecja (cak i dnevno), pa slaba kunska gospodarska aktivnost u prvom tromjesecju kad se nakon godinu dana preracuna u prosjecni tecaj moze dodati znacajnu nepostojecu vrijednost BDP-u. Idemo ovako: Ledo u sijecnju (nakon Nove godine) proizvede deset sladoleda koji su u tom trenutku vrijedni pedeset kuna, odnosno 6,6 eura. medjutim, proda ih tek u kolovozu za jednakih pedeset kuna ali dobije za njih 7,1 eura. Kako ih uracunati u BDP, po 6,8 eura. Sta je sa troskovima skladistenja u medjuvremenu, to je jos jedan euro gore i da su se sladoledi pojeli u sijecnju BDP bi bio na osnovi njih 6,6 eura a u kolovozu su pridonijeli gotovo 8 eura iako su opet prodani za pedeset kuna. Molim da se zapazi, da su odmah pojedeni, sto Ledo svakako zeli, ne bi bilo troskova skladistenja, odnosno ulaganja u skladistenje pa bi BDP na osnovi njih bio cak i manji. To je naravno tricky, ali zgodno, jer da je Ledo sladolede prodao odmah jedan covjek manje bi radio (skladistar) pa bi BDP bio manji, a ako bi Ledo ne moze otpustiti morao bi se zaduziti da ga plati. Ledo medjutim zeli sladolede prodati u kolovozu, iako dotad mora platiti skladistenje zato sto ce dobiti vise eura a ta mu lova treba za uvoz nekih komponenti. Vec iz ovog malog primjera se vidi koliko je izracun BDP-a slozena stvar i koliko je ono sto je napisano u Glasu Istre prizemno. Naime, Lovrincevic i Mikulic su prosli znanstvenu, ponavljam znanstvenu a ne strucnu tehnicku izobrazbu da bi ustanovili sustav prikupljanja podataka, njihove provjere i izracuna BDP-a. Sta s brodovima koji ce se prodati za godinu ili dvije, treba li ih uracunati u ovogodisnji BDP i po kojoj cijeni? Radnici su dobili placu za napola obavljeni posao, koji je napravljen u odredjenoj godini i kupili onaj Ledov sladoled. Dakle, to ide u BDP, ali se zbog takvih stvari BDP racuna i po potrosnoj a ne samo proizvodnoj metodi. Utoliko bih podsjetio Bepa (koji je dolje ostavio komentar) da se uvoz racuna u BDP. Zasto ne, pa i to je neka ekonomska aktivnost, ali se racuna dodana vrijednost te aktivnosti, a ne ono sto je proizvedeno u inozemstvu, ta konkretna roba. Neki vozaci, neki spediteri, neki carinici, neki trgovci, svi su oni radili na tom uvozu i to je hrvatski BDP. Ekonomske entuzijaste zelim podsjetiti da vecina drzava s ozbiljnim statistikama redovito i nakon odredjenog vremena revidira svoj BDP zbog novih cinjenica koje u medjuvremenu pristignu. To govori da izracun nikad nije siguran i cini mi se, a i drugi mnogo ozbiljniji od mene tako sumnjaju, da neke drzave precesto revidiraju navise, ne bi li potakle optimizam, dok druge revidiraju nanize, da se ne zna koliko dobro zapravo stoje. Vrlo cesto se revidira zbog inflacije. Naime, u vecini drzava se inflacija uglavnom racuna na osnovi cijena na malo i nominalni se BDP umanjuje za njihov rast. Medjutim, ako cijene novih stanova skoce deset posto, gradjevinari s deset stanova proizvedu nominalno stan vise u odnosu na godinu prije (otud razlika u izracunu stalnih i tekucih cijena). Jesu li stvarno proizveni vise? Tko ce to platiti? Onaj tko je pravio sladoled. Ali, njemu cijene nisu rasle deset posto, pa bi on morao dici kredit, to jest potrositi danas svoju proizvodnju iz sljedecih deset godina, a ona ulazi u ovogodisnji BDP. Onda se mora odbiti od onog buduceg (kao i kod onog koji ce brod prodati za godinu dvije, ako ga uopce proda, a vec je danas pojeo sladoled na osnovi tog broda). Zbog takvih stvari se BDP neprestano azurira. Razlika u inflaciji izmedju euro-zone i kunske zone u Glasu Istre nije uopce reflektirana. Jos bih samo dodao da je Skegro svojedobno umjesto izracuna BDP-a naprosto zbrajao profite poduzeca i place zaposlenih, dakle dvije glavne komponente i na osnovi njih gledao "zdravlje" gospodarske aktivnosti. BDP mu je bio previse sitnicav za tekucu ekonomsku politiku.
No, nije ovo privi put da se objavljuju spektakularni podaci o BDP-u. Nakon uvodjenja PDV-a u drzavnu se blagajnu slio takav novac da su Martina Dalic i Skegro zakljucili kako mora da su uhvatili novim porezom veliki dio dotad neregistrirane ekonomske aktivnosti. Rast BDP-a se procjenjivao na nevjerojatnih desetak posto (koliko se sjecam nominalno) i proracun je drasticno povecan. Bio je to medjutim jednokratni tehnicki rast poreznih prihoda. Uslijedila je recesijska 99.godina i strasna kriza likvidnosti. Izracun BDP-a ( u svrhu proracuna) se opet vratio u DZS a iz Ministarstvu financija. To sto Jakovljevic objavljuje ide na njegovu dusu. Nezgodno bi bilo ako u tom spektakularnom duhu pocnu pricati Sanader i Suker.
Na kraju, molim publiku Pollitike.com da uzme u obzir da po osnovnom obrazovanju nisam ekonomist, da me cak ovaj statisticki dio ekonomije ne fura nego drugi, teorijski, pa da sam u ovom objasnjenju/komentaru moguce nacinio koji propust. Njegova osnovna intencija je, medjutim, da se upozori kako se u razumnim sredinama prije objave cudesnog podatka on zatvori u sobu, dobro razgleda a s njime se ide van tek kad se provjeri bezbroj puta i kad to ucini vise ljudi (vise zna). I dalje mislim da je BDP u 2006. bio 4,8 posto a ne 8,7 posto. Siguran sam, medjutim, da ce BDP u tekucim dolarima spektakularno narasti.

Već tu se vidi da su razna defetistička gubljenja vremena besmislena, jer i za jedne i druge Vlade nakon 2000.g. je išlo fantastično, a po raznim lokalima (gradovima, segmentima kao naročito ceste ...) još i bolje, bez obzira koja stranka u kojoj ulozi, sve svjetski rekordni rezultat jedna do drugoga.

Uostalom, to nije stalo, još je u jako visokom ritmu rasta i viokog rezultata. U osnovi svega opet je građevinarstvo očitalo lekciju mašinistima i drugim modnim kretanjima.

I najvažnije, ovime je konačno potvrđeno da naš maoizam šije i kineski i ruski i sve a truli zapad je na koljenima jednako kao kada je drug Tito jahao na čelu kolone.

Neka pati koga smeta, Hrvatska je prvak svijeta.

Priopci nam mrak:Hrvatska je zemlja s najvećim rastom BDPa na svijetu.
I s najvecim natalitetom. Samo od 90-te do 91-ve poduplao se broj Hrvata.